Click here to load reader

javna rasveta

  • View
    44

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

odluka

Text of javna rasveta

  • Nauno-struni simpozijum Energetska efikasnost | ENEF 2013, Banja Luka, 22. 23. novembar 2013. godine

    B1-22

    UTEDA ELEKTRINE ENERGIJE U SISTEMU JAVNE RASVJETE Marko Iki, Milomir oja, Slobodan Lubura, Elektrotehniki fakultet u Istonom Sarajevu

    Nenad Jovani, KV Team d.o.o

    Sadraj U vm rdu dt prgld naina n kim s zsniv utd lktrin nrgi i pvnj fiksnsti sistm vn rsvt bzirnih kk n uptrbi nvih thnlgi rsvetnih til tk i ur nrgtsk lktrnik i bnvlivih izvr lktrin nrgi.

    1. UVOD

    dn d nvih prblm s kim s susrl mdrn civilizci ngli prst ptrb z nrgim. Uz izgrdnju nvih prizvdnih kpcitt, pri svg nih ki su zsnvni n bnvlivim i klki prihvtlivim izvrim, nvnii nin z zdvlnj nrslih ptrb fiksni krinj pst nrgi. Nnvi istrivnj minntnih svtskih institut, ki s bav prblmtikm vznm z nrgiu, pkzuu d primnm svrmnih thnlgi mgu utd k 30% lktrin nrgi. Izuztn znn pdru z primnu mtd fiksnig krinj lktrin nrgi prdstvl rsvt, k u ukupn ptrnji ustvu s prk 20% .

    U vini dinic lkln uprv i smuprv (ptin) u Rpublici Srpsk, vn rsvt s pvlu k vliki (nfiksn) ptr lktrin nrgi i znn stvk u budtu. zbiln prcn i prvdn istrivnj pkzuu d pdin ptin u Rpublici Srpsk, zvisn d vliin i stpn urbnizci, n gdinjm nivu plu lktrinu nrgiu ku ptr vn rsvt u iznsu d nklik sttin hild d nklik milin K. k s tm ddu i trkvi drvnj, ki izns k 50% izns plng z nrgiu, dbiu s, n nivu Rpublik Srpsk, vrtglv cifr, bil d s psmtru k K, bil k kW. rb uzti u bzir i injnicu d psti sn trnd stlng uvnj nvih vnih rsvt (dl pvnj ptrnj lktrin nrgi i trkv) [1,2].

    Pst vn rsvt uglvnm su izvdn s zstrlim i nfiksnim silicm, k su n kru ivtng vik. Ik u nkim srdinm izvrn zmn strih ivinih silic s fiksniim ntriumskim, dbini fkti su zntn ispd mgunsti k nud nsvrmni thnlk rnj. Na primjer, fiksnst nv gnrci silic v z 15-20% u dnsu n klsin, dk fiksnst svtilki pvn s 70% na 88%, t dvdi d kumultivng smnjnj ptrnj lktrin nrgi d k 35%, uz isti svtlsni fkt. utim, nsvrmni rnj zsnvn n kmpktnim flurscntnim silicm (CFL) i svtlim didm (LED) bvu smnjnj ptrnj lktrin nrgi d k 75% [3].

    N trb znmriti ni injnicu d su pst vn rsvt ptri ki ngtivn utiu n kvlitt lktrin nrgi, r im zbg ugrnih prigunic fktr sng cos mli, ddvnj kndnztr ki rvu t prblm zhtiv drn trkv, ni uvik dvln fiksn.

    Iz nvdng sn d prktvnj nvih, nrgtski fiksnih vnih rsvt, i pblnj fiksnsti pstih

    dnsi mngbrn kristi lklnim zdnicm, li i RS u clini, d rstrnj ink mrvih budt i mgunsti prrspdl utnih srdstv, prk klkih (smnjnj mitvnj S2), d ispunjnj strgih zhtv k u v blsti prpisuu dirktiv i stndrdi ki v u U.

    2. PREGLED POSTOJEEG STANJA JAVNE

    RASVJETE

    Znaajan dio sistma javne rasvjete n pdruu lklnih zdnic Rpublik Srpsk i dl s odrava s zastarjelim tehnolokim rjeenjima poevi od silic do samih svjetilki. Vie od 30% svakog sistma oslanja se na rasvjetu svjetilkama iji je vijek trajanja odavno proao i ije svjetlotehnike i energetske karakteristike vie ne zadovolavaju zahtjeve k prpisuu stndrdi. To ukratko znai da je za iste svjetlotehnike rezultate potrebno u svjetilku postavlati znatno veu snagu silic nego to je to potrebno kada ri o novijim tehnologijama svjetilki. Kd vin rsvt k rsvtn til kristi s nklik rzliitih tipv silic k t su: ntriumv silic viskg pritisk, ntriumv silic niskg pritisk, ivin silic (viskg pritisk), mtl-hlgn silic, flurscntn silic k i CFL. N snvu rsplivih pdtk skuplnih s trn, prcn prcntuln zstuplnsti drnih rsvtnih til n pdruu ptin Istn Ilid dt n Sl. 1 [2].

    Sl. 1. Prcnt zstuplnsti rzliitih rsvtnih til n

    pdruu ptin Istn Ilid.

    Nvi br vnih rsvt s ukluu i iskluu pmu ur n bzi ftlmnt (frl) k pri drnm nivu svtlsti ukluuu dnsn iskluuu rsvt. kvi uri s n pkzuu k nbl rnj r s njihv krktristik minju, uslid zprlnj snzr i rd pd rzliitim rdnim uslvim (k t prmn tmprtur tkm gdin k srzmrn nj izziv i prmnu rdng tpr ftlmnt p smim tim

  • B1-23

    i krktristik tg lmnt), p infrmciu nivu svtlsti in npuzdnm t. ntnm.

    U vm rdu prdln nklik nin n snvu kih s m utditi lktrin nrgi sistm vn rsvt bzirnih n:

    - prvilnm pdvnju utmt z ukluivnj/iskluivnj rsvt,

    - prgrmirnm iskluivnju drnih fz, - kntinuln rgulcii svtlsng fluks

    (intnzitt svtlnj), - zmni zstrlih rsvtnih til

    nviim/fiksniim (CFL, LED).

    3. NAINI UTEDE ELEKTRINE ENERGIJE U SISTEMU JAVNE RASVJETE

    3.1. Pravilno podeavanje automata D znnih fkt u utdi i smnjnju ptrnj

    lktrin nrgi mgu dvsti dnstvni pstupci, k t prviln pdvnj utmt z ukluivnj / iskluivnj rsvt [4]. k dn st rd du d nphdng vrmn pvv trkv lktrin nrgi z 5-10%, smnju ivtni vik silic z 2-5%, zvisn d db gdin. fkti utd s gldu, n, krz prviln pdvnj pstih rsvt k s ukluuu pri ptimlng vrmn i k s iskluuu psli njg.

    Ptrnj lktrin nrgi rsvt uvvui i grku pri mnipulcii vrmnm ukluivnj/iskluivnj, n gdinjm nivu, s m prdstviti izrzm (1):

    [ ]365

    60 kWh1000

    s s d

    god

    tn P tE

    +

    = , (1)

    gdje je: Egod - gdinj ptrnj lktrin nrgi rsvt, ns - br stubv/svtilki rsvt, Ps - nzivn sng svtilk, td - ptimln vrim dnvng rd rsvt izrn u svim, t - vrmnsk dnvn grk ukluivnj/iskluivnj rsvt izrn u minutm.

    Prvilnim pdvnjm vrmn uklunj/isklunj rsvt ptrnj lktrin nrgi m s prdstviti izrzm (2).

    [ ] 365 kWh1000

    s s dgod

    n P tE

    = . (2)

    Utd k s psti prvilnim ukluivnjm / iskluivnjm rsvt m s izrziti prk rlci (3).

    %60100% 100%

    60

    god god

    godd

    tE E

    utE t

    = = +

    . (3)

    S drug strn, limincim grk pri nkrktnm uklunju / isklunju rsvt psti s smnjnj trkv drvnj k s gld u prdunju ivtng vik rsvt. Uklik ts dklrisn vrim rd svtilk (ivtni vik), gdinj vrim rd rsvt s

    grkm u mnipulcii [ ]365 h60god d

    tt t = + i bz nj [ ] 365 hgod dt t= , pvnj ivtng vik rsvt s

    m izrunti prm izrzu (4).

    % 60100% 100%god god

    dgod

    tt t

    vtt

    = = . (4)

    Na Sl. 2. prikazan su zvisnsti procentualnog poveanja ivtng vik rasvjete, kao i pstignut uteda pri eliminisanju greke ukluivanja / iskluivanja rasvjete.

    Sl. 2. Pstignut utd i pvnj ivtng vik rsvt

    pri prvilnm ukluivnju/iskluivnju rsvt.

    Sa grafika se primjeuje da ak i eliminacija greke prilikom ukluivanja/iskluivanja rasvjete od 10 minuta donosi utedu i smanjenje potronje od 1,49%, a grek od 60 minuta dovodi do utede od 8,33%. Samim tim, pravilnim podeavanjem automata produava se i ivotni vijek rasvjete (smanjuju trokovi odravanja) od 1,52% za 10 minutnu do 9,09% za 60 minutnu greku.

    3.2. Programirano iskljuivanje odreenih faza rasvjete

    Gdinj ptrnj lktrin nrgi rsvt s prgrmirnim iskluivnjm drnih fz vn rsvt m s prdstviti rlcim (5):

    1 2 3

    1 23653 3

    1000

    s s fd fd fd

    god

    n P t t tE

    + +

    = , (5)

    gd vi d td = t1fd + t2fd + t3fd, dk t1fd, t2fd, t3fd prdstvlu ukupn dnvn vrmn rd rsvt s uklunm dnm, dvi i tri fz rspktivn. difikvnjm rlci (5) n nin d s iskristi i rlci (1) slidi d gdinj ptrnj lktrin nrgi rsvt:

    [ ] 1 2 31 2 kWh3 360

    godgod fd fd fd

    d

    EE t t ttt

    = + + +

    . (6)

    P s n snvu izrz (1) i (6) m izrunti utd dt izrzm (7):

    1 2 3

    %

    1 260 3 3 100%

    60

    d fd fd fd

    d

    tt t t tu

    tt

    + + +

    = +

    . (7)

    bzbivnjm rvnmrn uklunsti pdinih fz/rsvtnih til i kristi pristup k iz rlci (4)

  • B1-24

    slidi izrz z prcntuln pvnj ivtng vik rsvt.

    1 2

    %1 2 3

    3 260 100%

    2 3

    fd fd

    fd fd fd

    t t tv

    t t t

    + +

    =

    + + . (8)

    Do optimalnog plana rada potrebno je doi kompromisom izmeu odreenih oprenih kriterijuma, kao to su zahtjevi za zadovolavajuim nivoom osvjetlenja, prioritet utede elektrine energije, smnjnj trkv drvnj, vanost dionice koja se osvjetlava itd.

    K rzultt prrun, u tabeli 1, dati su razliiti programi rada sa iskluivnjm drnih fz, procentualn uted i pvnjm ivtng vik rsvt koji se tada postiu za prosjeno vrijeme dnevnog rada rasvjete od 11 h. Prosjeno vrijeme dnevnog rada rasvjete od 11 h prdstvl rzultt sprvdn nliz vrmn dnvng izlsk i zlsk Sunc u tku cil gdin [5].

    Tabela 1. Prcntuln utd lktrin nrgi i pvnj ivtng vik rsvt pstignuti prgrmirnim

    iskluivnjm drnih fz rsvt.

    3 faze 2 faze 1 faza1 3 h 3 h 5 h 42,03% 72,50%2 3 h 4 h 4 h 39,13% 64,29%3 3 h 5 h 3 h 36,23% 56,82%4 4 h 3 h 4 h 36,23% 56,82%5 4 h 4 h 3 h 33,33% 50,00%6 4 h 5 h 2 h 30,43% 43,75%7 5 h 3 h 3 h 30,43% 43,75%8 5 h 4 h 2 h 27,54% 38,00%9 6 h 2 h 3 h 27,54% 38,00%10 6 h 3 h 2 h 24,64% 32,69%

    Postignuta utedaPoveanje ivotnog

    vijeka rasvjeteProgram radaBroj ukljuenih faza

    Utd lktrin nrgi k s psti n snvu

    prgrmirng iskluivnj drnih fz kumultivn s uvv u dnsu n utdu k s psti pravilnim podeavanjem vremena ukluivnja/iskluivnja javne rasvjete.

    Prgrmirn iskluivnj drnih fz rsvt s m pstii ugrdnjm intligntng strnmskg rl. Prttip vkvg ur (prikzn n Sl. 3.) rzvin n lktrthnikm fkulttu u Istnm Srvu, k rzultt istrivnj n prktu pdrnm d strn inistrstv nuk i thnlgi u Vldi RS i lkln zdnic u cilu smnjnj ptrnj lktrin nrgi vn rsvt. ntir s u trfstnic n k su priklun i rsvt, ssti s d dv dil: nrgtskg i uprvlkg. nrgtski di ur in dnfzni kntktri z ukluivnj/iskluivnj pdinih fz, dk uprvlki di rzvin n bzi mikrkntrlr s ugrnim stm rlng vrmn i minimlnm spstvnm ptrnjm. U mmrii su upisn vrmn uklunj/isklunj rsvt n snvu strnmskih pdtk z dtu lkciu, k i vrmn u kim trb iskluiti drn fz prm dfinisnm prgrmu rd. sim tg, mikrkntrlr bzbu rvnmrnu uklunst pdinih rsvtnih til/fz, k i dtkciu njihv nisprvnsti, s cilm dlg pvnj rsplivsti i prdunj ivtng vik i smnjnj trkv drvnj. Im mgunst i priklunj pmtng snzr ki mri niv svtlnsti s vlikm prciznu [4], im mgun dl pvnj utd lktrin nrgi, k i dzirnj svtlnj u drnim pridim (u uslvim snjng

    prkriv i/ili msin mgu smnjiti niv svtlnj rsvt i n t nin smnjiti ptrnju dnsn pvti utdu lktrin nrgi).

    Sl. 3. Prttip intligntng strnmskg rl.

    3.3. Kontinualna regulacija svjetlosnog fluksa Prthdn mr utd lktrin nrgi s zsnivl n

    diskrtn rgulcii svtlsng fluks bzbn prgrmirnim iskluivnjm drnih fz rsvt. Pstiznj utd pri kntinuln rgulcii svtlsng fluks mgu dfinisti k u nstvku.

    Gdinj ptrnj lktrin nrgi rsvt pri kntinuln rgulcii svtlsng fluks (intnzitt svtlnj) m s izrunti n snvu rlci (9):

    ( ) [ ] 365 kWh

    1000s s dn sek dek

    god

    n P t P tE

    + = , (9)

    gdje je: Psek - sng svtilk pri knminm rimu rd, tdn - ukupn vrim dnvng rd rsvt pri nzivnm npnu (nrmlni rim), tdek - ukupn vrim dnvng rd rsvt pri sninm npnu (knmini rim).

    Sng svtilk pri knminm rimu rd m s drditi n snvu krktristik rd rsvtnih til pri drnim npnim t. dfinisnim minimlnim rdnim npnm z isprvn rd rsvtng til.

    Z drnu vridnst rdng npn i fiksnst ur (kim s bzbu kntinuln rgulci svtlsng fluks), kvivlntn sng svtilk pri knminm rimu rd prdstvl drni di nzivn sng svtilk Psek=xPs, p s ukupn ptrnj lktrin nrgi m prdstviti izrzm (10).

    ( ) [ ] 365 kWh

    1000s s dn dek

    god

    n P t x tE

    + = . (10)

    Smim tim, utd k s psti kntinulnm rgulcim svtlsng fluks m s drditi n snvu rlci (11):

    ( )

    %

    160 100%

    60

    dek

    d

    t x tu

    tt

    +

    = +

    , (11)

    gdje je x - dns sng pri knminm i nminlnm rimu rd.

    Rlizci v mr utd mgun uptrbm ur z kntinulnu rgulciu svtlsng fluks km

  • B1-25

    ptrbn dfinisti prgrm rd [6,7]. Prviln izbr programa rd ur pdrzumiv ptimln kmprmis izmu zdvlnj ftmtriskih zhtv i ptrnj lktrin nrgi. K rzultt prrun, u tabeli 2, data je uteda koja se postie upotrebom ureaja za kontinualnu regulaciju svjetlosnog fluksa za nekoliko razliitih programa rada ureaja. Iz tbl s vidi d s nv utd m pstii uklik ur sv vrim rdi u knminm rimu rd, dk s u nminlnm rimu psti utd k dgvr prvilnm pdvnju utmt z ukluivnj / iskluivnj rsvt.

    Tabela 2. Utd lktrin nrgi pstignut kntinulnm rgulcim svtlsng fluks z nklik

    rzliitih prgrm rd.

    Nominalni reimEkonomini

    reim1 11 h 0 h 4,35%2 0 h 11 h 41,44%3 4 h 7 h 27,95%4 5 h 6 h 24,58%5 6 h 5 h 21,21%6 7 h 4 h 17,83%

    Program radaVrijeme rada u reimu Postignute

    utede

    Glvn prdnst vkvih ur, u dnsu n ur z

    diskrtnu rgulciu fluks, ssti s u tm t mgu d s prgrmiru z fin pdvnj svtlsng fluks, u kvlittniim izvdbm i d bzbd stbiln npn npnj svtlnj (i u uslvim vrici mrng npn). Ndsttk primn vkvih ur prdstvl smnjnj fiksnsti rd rsvt usld stpn krisng dstv ur i smnjnj puzdnsti rd vn rsvt (kvrm ur rsvt st bz npnj; pprvk/zmn ur izisku ddtn znn invsticin srdstv).

    3.4. Zmn zstrlih rsvtnih til nviim /

    fiksniim Veoma bitan aspekat kod utede odnosno smanjenja

    potronje elektrine energije javne rasvjete predstavla i zamjena zastarjelih, neefikasnih, tipova rasvjetnih tijela novijim, energetski efikasnijim. U veini lokalnih samouprava javna rasvjeta je izvedena sa neefikasnim ivinim sijalicama nominalnih snaga 125 W, 150 W i 250 W i natrijumovim sijalicama visokog pritiska 150 W, 250 W i rijetko 400 W, koje tokom svoje eksploatacije kontinualno gube svoje karakteristike (najee efikasnost izvora lm/W). U tabeli 3 dat je pregled nekih od karakteristika rasvjetnih tijela koja se ugrauju (mogu ugraditi) u javne rasvjete [8]. nlizirui litrturu i izvt rlizvnih svtskih prkt u pgldu pvnj nrgtsk fiksnsti i utd u sistmim vn rsvt [9,10], m s zkluiti d s mdrn rsvt n zsnivu n LED thnlgii i su krktristik zntn bl d rsvtnih til i su thnlk rnj bzirn n ivi i ntriumu.

    Prdnst uptrb LED rsvtnih til s gld krz niz thnikih krktristik k psdu v thnlgi t su: zntn v fiksnst izvr (lm/W), dlin indks rprdukci b (CRI), dui ivtni vik itd.

    U ovom radu je nlizirn zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela CFL i LED sijalicama odgovarajuih snaga. Z svki utvrni tip rsvt treba dbrti dgvru nv

    rsvtn til, k uz minimln investicione trkv mguiti nvu utdu. Treba vditi run n sm cini smih rsvtnih til v i slnsti i cini zmn strih silic s nvim, mgunsti nbvk, trkvim drvnj, uticu n kvlitt lktrin nrgi itd.

    Tabela 3. Pregled karakteristika rasvjetnih tijela.

    Izvor svjetlosti (rasvjetno tijelo)Vijek trajanja

    (h)Efikasnost

    izvora (lm/W)

    Indeks reprodukcije

    boje (CRI)

    Inkadescentna 1 000 15 100

    iva visokog pritiska 6 000 50 - 55 45

    Natrijum visokog pritiska 16 000 80 - 120 25

    Natrijum niskog pritiska 10 000 200 -

    Metal-halogena 6 000 75 - 85 85

    CFL 10 000 55 - 70 80

    Energetski efikasna fluo lampa (T5) 10 000 100 - 120 75

    LED 50 000 70 - 160 90 Gdinj ptrnj lktrin nrgi rsvt u k

    izvrn zmn zstrlih (nfiksnih) silic nviim (nrgtski fiksniim) m s izrunti prm rlcii (12):

    [ ]365

    60 kWh1000

    s sz d

    god

    tn P tE

    +

    = , (12)

    gdje je Psz nominalna snaga zamjenjene sijalice. Utd k s pri tm psti izunv s prm

    rlcii (13).

    % 100%s sz

    s

    P PuP

    = . (13)

    U tbli 4 prikzni su rzultti prrun pstignutih utd zmnm pstih (nfiksnih) rsvtnih til nviim, nrgtski fiksniim.

    Tabela 4. Utd lktrin nrgi zmnm silic.

    NAV-T CFL LED Zamjenom sa CFL Zamjenom sa LED70 45 30 35,71% 57,14%150 65 60 56,67% 60,00%250 105 90 58,00% 64,00%400 125 120 68,75% 70,00%Hg CFL LED Zamjenom sa CFL Zamjenom sa LED125 36 30 71,20% 76,00%150 55 60 63,33% 60,00%250 85 90 66,00% 64,00%

    Ekvivalentne snage rasvjetnih tijela (W) Postignuta uteda

    4. POREENJE NAINA UTEDE

    D bi s stkl t bl prdstv mguim utdm u trkvim lktrin nrgi i drvnj, prvdn je nliz z knkrtni primr dnog dijela vn rsvt n ptini Istn Ilid. nlizirn rsvt pstvln u ulici Ksindlskg btln, npn s trfstnic 10/0,4 kV, s 34 svtilk pstvlnj n stubv visin 10 m, musbn rzmknutih z 35-40 m. ip ugrnih svtilki ONYX 3 s ntriumvm silicm viskg pritisk NAV-T 250 W prizv Minel Schreder. Cijena utroene elektrine energije za sisteme javne rasvjete tarifirana je od strane Elektrodistribucije Pale i iznosi 0,1508 KM/kWh (tokom cijele godine).

    U tbli 5 i n Sl. 4., nlitiki i grafiki je prikazana potronja elektrine energije (oznaena crvenom bojom),

  • B1-26

    kako za postojee stanje javne rasvjete tako i za prethodno analizirane postupke koji dovode do uteda.

    Tabela 5. Prnj rzliitih nin utd lktrin nrgi vn rsvt.

    Postojee stanje rasvjete

    Pravilno podeavanje automata

    Zamjena sijalica (CFL 105 W)

    Zamjena sijalica (LED 90 W)

    Programirano iskljuivanje faza

    (4h-3h-4h)

    Kontinulana regulacija

    svjetlosnog fluksa (4h-7h)

    Programirano iskljuivanje faza +

    zamjena sijalica (CFL 105 W)

    35,68 MWh/god 34,13 MWh/god 14,33 MWh/god 12,29 MWh/god 22,75 MWh/god 25,71 MWh/god 9,56 MWh/god

    Zamjenom sijalica - - 20,69 MWh/god 22,83 MWh/god - - -

    Podeavanjem automata - 1,55 MWh/god 0,65 MWh/god 0,56 MWh/god - - -

    Ugradnjom inteligentnog astronomskog releja - - - - 12,93 MWh/god - -

    Ugradnjom ureaja za kontinualnu regulaciju svjetlosnog f luksa

    - - - - - 9,97 MWh/god -

    Ugradnjom inteligentnog astronomskog releja i zamjenom sijalica

    - - - - - - 26,12 MWh/god

    5 380,36 KM/god 5 146,43 KM/god 2 161,45 KM/god 1 852,67 KM/god 3 430,95 KM/god 3 876,53 KM/god 1 356,66 KM/god

    - - 1 445,00 KM 15 725,00 KM 400,00 KM 3 000,00 KM 1 845,00 KM

    - 233,93 KM/god 3 218,91 KM/god 3 527,68 KM/god 1 949,40 KM/god 1 503,83 KM/god 4 023,70 KM

    - - 5,4 mjeseci 53,5 mjeseci 2,5 mjeseci 23,9 mjeseci 5,5 mjeseci

    Investicije

    Postignuta uteda u trokovima

    Period otplate

    Post

    ignu

    te u

    ted

    e

    Princini utede elektrine energije u sistemu javne rasvjete

    Potronja elektrine energije

    Trokovi elektrine energije

    Sl. 4. Smnjnj ptrnj lktrin nrgi u zvisnsti d

    nin utd.

    Ugradnja intligntng astronomskog releja u javne rasvjete i definisani plan rada iskluivanja pojedinih faza dovodi do utede i do 36% utroene elektrine energije. Trokovi investicije potrebni za instalaciju astronomskog releja ogledaju se u trokovima nabavke astronomskog releja i montae, to za navedeni primjer iznose oko 400 KM, ime se omoguava otplata za 2,5 mjeseca (Sl. 5.).

    Sl. 5. tplt invstici z sistm s ugrnim

    intligntnim strnmskim rlm.

    Sprovedena analiza utede lktrin nrgi n bzi uptrb ur z kntinulnu rgulciu svtlsng fluks uraena za M-BOX Lighting Control Device, proizvoaa Elektro Energy d.o.o [6,7], faktora korisnog dejstva 98%. Za natrijumovu sijalicu visokog pritiska, iji je minimalni

    radni napon 180 V (ekonomini reim rada), ulazna snaga predstavla 61% nzivn, dok nivo osvjetlenja predstavlja 52% od onog pri nominalnim uslovima rada. Upotreba ureaja za kontinualnu regulaciju svjetlosnog fluksa dovodi do utede i do 28% prema predloenom planu rada rasvjete sa nominalnim i ekonominim reimom rada ureaja. Investicija potrebna za nabavku i ugradnju ovog ureaja iznosi (za 10 kVA nazivne snage) oko 3000 KM, invstici s tplti kroz dvije godine utedm trkv za elektrinu energiju (Sl. 6.).

    Sl. 6. tplt invstici z sistm u km ugrn ur

    z kntinulnu rgulciu svtlsng fluks.

    Postupak zamjene rasvjetnih tijela dovodi do najznaajnijih uteda elektrine energije. Prvilnim pdvnjm utmt z uklunj / isklunj vn rsvt i zamjenom rasvjetnih tijela postie se i do 70% utede elektrine energije. Knkrtn, u vm primru nlizirn zmn rsvtnih til prm tbli 6.

    Tabela 6. Prikz utd n snvu zmn rsvtnih til. Podaci o rasvjetnim tijelima NAV-T CFL LED

    Nazivna snaga sijalice 250 W 105 W 90 Wivotni vijek sijalice 16 000 h 10 000 h 50 000 hCijena kotanja sijalice 20 KM 30 KM 450 KMSvjetlosni fluks sijalice 12 500 lm 7 350 lm 10 800 lm

    Potronja elektrine energije 35 678,8 kWh/god 14 333,6 kWh/god 12 285,9 kWh/godTrokovi elektrine energije 5 380,4 KM/god 2 161,5 KM/god 1 852,7 KM/god

    21 345,2 kWh/god 23 392,9 kWh/god3 218,8 KM/god 3 527,6 KM/god

    58% 64%1445 KM 15725 KM

    5,4 mjeseci 53,5 mjeseci

    Uteda elektrine energije rasvjete na godinjem nivou za prosjean broj sati rada

    Rok otplate investicije

    Godinja uteda u trokovima elektrine energije

    Investicija u zamjenu sijalica

    Investicija se ogleda u nabavci rasvjetnih tijela i njihovoj montai, to za naveden primjer iznosi oko 15750 KM z LD i 1445 K z CFL. Rokovi otplate ptrbn invstici su prikzni n sldim slikm.

    Sl. 7. tplt invstici z sistm u km izvrn zmn pstih rsvtnih til s CFL 105 W.

  • B1-27

    Sl. 8. tplt invstici z sistm u km izvrn

    zmn pstih rsvtnih til s LED 90 W.

    Prid tplt invstici i prikz rst utd u trkvim z lktrinu nrgiu z sistm rsvt gd izvrn i ugrdnj intligntng strnmskg rl i zmn rsvtnih til s CFL 105 W prikzn n Sl. 9. Ukupn invstici iznsi 1845 KM, prid tplt 5,5 msci.

    Sl. 9. tplt invstici z sistm u km izvrn ugrdnj intligntng strnmskg rl i zmn

    pstih rsvtnih til s CFL 105 W.

    5. ZAKLJUAK

    Iz prthdn nvdng sn d s utd lktrin nrgi (d 25 d 70 %) u sistmu vn rsvt mgu stvriti n vi nin, pvi d ng nsnvnig i nknminig, t prviln pdvnj vrmn uklunj/isklunj vn rsvt, p d ng nfiksnig, t. zmn zstrlih rsvtnih til nviim-fiksniim. dbir dgvrug nin utd zvisi d mng fktr, prsudni visin nvnih srdstv ptrbnih z invsticiu u mdrnizciu vn rsvt, dnsn rk tplt. Budui rd s zsniv n odreivanju optimalnih strategija kojima bi se dolo do upotrebe/instalacije LED rsvte uz minimalne poetne

    investicije k i svoenje trokova za elektrinu energiju sistema javne rasvjete na nulu.

    6. LITERATURA

    [1] Marko Iki, Milomir oja, Slobodan Lubura, Sran Lale, Nenad Jovani: Principi utede elektrine energije sistema javne rasvjete, INFOTEH-Jahorina 2013, mart 2013.

    [2] Marko Iki: Uteda i poboljanje kvaliteta elektrine energije u sistemu javne rasvjete primjenom savremenih tehnologija, master rad, Elektrotehniki fakultet u Istonom Sarajevu, oktobar 2013.

    [3] Minel Schreder: Urbano osvjetljenje, www.minel-schreder.rs, decembar 2012.

    [4] Philip Simpson, Marko Kannisto: Intelligent Lighting Controller Measures Ambient Light and Tracks Time, april 2012.

    [5] www.suncalc.net, februar 2013.

    [6] Elektro Energy d.o.o, M-BOX Lighting Control Device, katalog 2012. www.elektroenergy.com, decembar 2012.

    [7] Izvt rlizcii pilt prkt primn ur z utdu lktrin nrgi M-BOX pmu kg s vri cntrln kntinuln rgulci svtlsng fluks u funkcinlnm vnm svtlnju, Elektrotehniki fakultet Beograd, maj 2011.

    [8] Economical long-life light sources with plug-in bases, Compact Fluorescent Lamps OSRAM DULUX, Technical Guide, www.osram.com, decembar 2012.

    [9] GFA Consulting Group: Tehno-ekonomska analiza zamene i modernizacije javnog osvetljenja optina Novi Beej, Smederevska Palanka i Varvarin, Beograd, avgust 2009.

    [10] Daniel Davidovi: Modernizacija javnog osvetljienja u optinama u Srbiji, Beograd, septembar 2009.

    Abstract In this paper the overview of principles/methods for energy savings and improving efficiency of public street lighting systems using new lighting technologies, renewable energy sources and power electronics devices is given.

    ENERGY SAVINGS IN PUBLIC STREET LIGHTING SYSTEMS

    Marko Iki, Milomir oja, Slobodan Lubura, Nenad Jovani