1

URBANISTI»KI PLAN UREĐENJA UPU 1 - KRK

J A V N A R A S P R A V A

U V O D

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk određeno je Prostornim planom uređenja Grada Krka, a obuhvaća naselje Krk u granicama građevinskog područja naselja Krk – NA 1 (uključuje uređene plaže Gradska plaža - R310 i Dražica R311), te građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene – sportsko - rekreacijske namjene R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38).

Predmetno područje se nalazi na centralnom južnom dijelu Grada Krka, i smješteno je u Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,

Izvod iz II. IiD PPUG-a Krka – Građevinsko područje naselja Krk

s ucrtanom granicom obuhvata UPU-a

Za područje naselja Krk u proteklih desetak godina kontinuirano je izrađivana prostorno-planska dokumentacija. U nastavku slijedi kronološki prikaz donošenja planova na predmetnom području:

- Urbanistički plan uređenja naselja Krk (SN PGŽ 17/00, 18/00, 27/03, 17/04, 22/08 i 23/11) – osnovni plan iz 2000.g. među prvima iz generacije novih planova) s pet Izmjena i dopuna Plana (od kojih je najznačajnija izmjena iz 2008.g.);

- Prostorni plan uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11).

Obzirom na zastarjelost važećeg UPU-a naselja Krk, izrađuje se novi Urbanistički plan uređenja UPU 1 – Krk. Područje obuhvata UPU-a pokriveno je sljedećim dokumentima prostornog uređenja:

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN PGŽ 14/00, 12/05, 50/06, 08/09 i 03/11), - Prostorni plan uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11) , - Urbanistički plan uređenja naselja Krk (SN PGŽ 17/00, 18/00, 27/03, 17/04, 22/08 i 23/11) - Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku („SN PGŽ“ 8/01, 3/02, 22/08), - Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku („SN PGŽ“ 31/01), - Detaljni plan uređenja „Toljanić - Karabaić – Grdinić“ u Zoni 34 na području Gerbecaj u gradu Krku („SN PGŽ“ 33/01, 22/08), - Detaljni plan uređenja „Pahlić – Marušić“ u Zoni 21 na području Kartec u gradu Krku(„SN PGŽ“ 33/01, 6/03, 22/08), - Detaljni plan uređenja areala „Skomeršić“ u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u gradu Krku („SN PGŽ“ 27/03, 22/08), - Detaljni plan uređenja Zone 26 u gradu Krku („SN PGŽ“ 32/06, 43/08),

2

- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku („SN PGŽ“ 23/05), - Detaljni plan uređenja „Galija“ u gradu Krku („SN PGŽ“ 50/06), - Detaljni plan uređenja dijela područja Kružnog toka i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku („SN PGŽ“ 37/07), - Detaljni plan uređenja dijela poslovne „Zone 29“ na predjelu Sv.Petar u gradu Krku („SN PGŽ“ 37/07), - Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku („SN PGŽ“ 37/07), - Detaljni plan uređenja predjela „Mali Kankul“ u gradu Krku („SN PGŽ“ 50/07). - Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (SN PGŽ 14/07) na temelju kojeg je donesena

Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (SN PGŽ 32/08 i 9/12), a koji je u međuvremenu stavljen van snage.

Za potrebe izrade novog UPU-1 Krk izrađen je Program za izmjenu i dopunu Urbanističkog plana uređenja naselja Krk, kojim su detaljno analizirane i predložene sve promjene koje će se ugraditi u novi plan. Svrha Programa je analiza osnovnih obilježja i specifičnosti prostora te izmjene pojedinih planskih postavki koje su poslijedica protoka vremena, te potreba za drugačijim sagledavanjem pojedinih dijelova grada. Programom su istražene mogućnosti potencijalnih lokacija i dani prijedlozi osnovne organizacije prostora, analiziran prometni sustav te dati prijedlozi. Program je prihvatilo Gradsko poglavarstvo Grada Krka na 55. sjednici Gradskog poglavarstva održanoj 21.siječnja 2008.g.

Također, važno je naglasiti da su proceduru donošenja Plana već u fazi izrade Nacrta prijedloga plana za prethodnu raspravu uključeni i građani te pravne osobe (nije dio zakonom propisane procedure donošenja plana) koji su svojim prijedlozima putem zahtjeva utjecali na važne segmente novog plana (namjena površina, uvjeti i režimi građenja i sl.). Smatramo da je uključivanje u ovako ranoj fazi izrade plana svih zainteresiranih kvalitetan pomak u planiranju razvoja grada. Prethodna rasprava je održana 17.srpnja 2009.g. U međuvremenu, uslijed novih zahtjeva građana, projekata od značaja za grad Krk, izmjene ZPUG ustanovila se potreba izrade Izmjene i dopune PPUG-a Grada Krka, obzirom da bez izmjene navedenog plana nije moguće ugraditi neke od zahtjeva u novi UPU. II. IiD PPUG-a donesene su krajem 2011.g. Time su ostvarene sve pretpostavke za nastavak izrade novog UPU-a.

Novi Urbanistički plan uređenja naselja Krk se izrađuje u cjelosti na HOK-u u mjerilu 1:5000.

O S N O V N I P O D A C I O S T A N J U U P R O S T O R U

Grad Krk smješten je na poziciji koja osigurava iznimno dobru prometnu povezanost, ne samo sa gradovima Primorsko-goranske županije već i sa cijelom Hrvatskom i susjednim zemljama. Naselje Krk je administrativno, upravno, gospodarsko, društveno, kulturno i turističko središte područja lokalne samouprave.

Smještaj grada Krka u širem prostoru Obuhvat UPU-1 Krk prikazan na zračnom snimku

3

Područje obuhvata plana je na zapadu definirano zonom za izdvojene namjene izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene Lunta i dijelom građevinskog područja naselja Kartec, na istoku graniči sa zonom ugostiteljsko – turističke namjene Politin, dok na jugu granicu čini linija koja prati obalnu crtu na udaljenosti od cca 300 m uključujući luku Krk. Sjeveroistočno od obuhvata plana, naselje zaobilazi državna cesta koja nastavlja prema uvali Košljun te krajnjem istoku otoka – Baškoj.

Ukupna površina promatranog područja iznosi cca 344 ha. Unutar granica obuhvata, Prostornim planom uređenja Grada Krka utvrđene su slijedeće namjene površina:

- građevinsko područje naselja Krk – NA 1 (uključuje uređene plaže Gradska plaža - R310 i Dražica R311),

- građevinsko područje za izdvojene namjene sportsko-rekreacijske namjene R11 (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38).

- luka otvorena za javni promet lokalnog značaja – luka Krk, - morska luka posebne namjene - luka nautičkog turizma, - morska luka posebne namjene – brodogradilište.

Povoljan smještaj Krka na jugozapadnoj obali otoka osigurava ugodnu mediteransku klimu s toplim, suhim ljetima i blagim zimama. Najviše oborina ima u zimskim mjesecima. Mikroklimu prostorne lokacije karakterizira zaštićenost od bure, ali izloženost jugu, submediteranska vegetacija te strma i kamenita obala s manjim šljunčanim plažama.

Z A Š T I Ñ E N E P R I R O D N E I K U L T U R N O P O V I J E S N E V R I J E D N O S T I Prirodna baština U obuhvatu Plana nema zaštićenih niti za zaštitu predloženih dijelova prirode. Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) na području obuhvata Plana se nalaze slijedeća područja: - međunarodno važno područje za ptice:- HR 1000033# -Kvarnerski otoci - koridor za morske kornjače:- HR 2001136# - Kvarnerski otoci Kulturno - povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Za područje obuhvata Plana trenutno je u fazi izrade „Konzervatorska studija" (OMEGA ENGINEERING d.o.o., Zagreb). Područje obuhvata Plana bogato je nalazima u arheološkom, etnografskom i povijesnom smislu te su registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane slijedeće kulturno-povijesne vrijednosti:

A. Hidroarheološke i arheološke (područja i lokaliteti) - hidroarheološko područje (sve morske površine unutar obuhvata Plana) - arheološko područje - grad Krk (grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.) - arheološki lokalitet – ruševine crkve Sv. Petra (nije određena točna lokacija – lokalitet nije ispitan) B. Povijesna graditeljska cjelina: Urbana cjelina 1. povijesna urbana cjelina grada Krka (Z-2684) C. Graditeljski sklop Civilne građevine

1. Frankopanski kaštel (Z-131) 2. Šesterokutna kula na obali (Z-132) 3. Kasnoantički gradski bedem s renesansnim bedemom (Z-830)

Sakralne građevine 1. Kompleks katedrale uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina (Z-133) 2. Crkva Majke Božje od Zdravlja (Z-786) 3. Crkva Sv. Franje Asiškog sa samostanom (Z-3106) 4. Crkva Sv. Lucija 5. Krk: Crkva Sv. Lovro (izvan grada)

Sustav mjera zaštite provodi se prema zoniranju područja kulturno–povijesne cjeline. Za zaštićenu urbanističku cjelinu grada Krka uspostavljene su zone „A“ „B“ i „C“ u kojima se primjenjuje odgovarajući sustav mjera zaštite.

4

Kartografski prikaz 3a: „Područja posebnih uvjeta korištenja, Područja posebnih uvjeta korištenja“ - UPU 1 Krk - Prijedlog plana za javnu raspravu

O C J E N A M O G U Ñ N O S T I I O G R A N I » E N J A R A Z V O J A

Povoljan prometno-geografski položaj, odnosno laka dostupnost područja - ne samo u lokalnim, već i u međunarodnim razmjerima, osigurava značajne mogućnosti za budući razvoj naselja Krk. Osnovna karakteristika područja grada Krka je gotovo u potpunosti izgrađen središnji dio naselja, te će stoga svi budući zahvati u prostoru biti usmjereni prvenstveno na poboljšanje funkcioniranja naselja i dopunu sadržajima koji nedostaju. Iznimku predstavljaju rubni neizgrađeni prostori uz samu granicu Plana, koji su rezervirani za nove sadržaje i nov način funkcioniranja predmetnog područja.

5

Druga karakteristika prostora jest koncentracija većine javnih, društvenih, trgovačkih i poslovnih sadržaja upravo u središnjem dijelu planskog područja. Obzirom na svoj značaj i u širem okruženju, taj će prostor biti potrebno pažljivo sagledati, i to ne samo u kontekstu prometa, već i izmještanjem pojedinih sadržaja na nove lokacije i nadopunu novim funkcijama. U segmentu stanovanja pomaci u kvantitativnom smislu bit će mogući u onoj mjeri koliko to dopušta veličina slobodnog stambenog prostora, tako da se poboljšanje kvalitete stanovanja treba tražiti i u stvaranju planskih odrednica za kvalitetne zahvate rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina. Posebnu pažnju zaslužuje povijesna jezgra grada Krka u kojoj će se svi zahvati u prostoru vezati za uvjete nadležnog konzervatorskog odjela. Jedan od ciljeva izrade ovog plana jest i stvaranje planskih pretpostavki za oživljavanje povijesne jezgre, i to u smjeru kulturne ponude širokog spektra djelatnosti. Prirodni resursi - more, povoljna klima i izvanredne prirodne ljepote otoka nedovoljno su iskorišteni zbog ograničenosti prometnih, komunalnih i uslužnih sadržaja te smještajnih kapaciteta. Osim toga, nedovoljno se koristi i vrlo bogata i zanimljiva kulturna baština. Razvitak turističke djelatnosti, za koju postoje vrlo povoljni prirodni uvjeti i relativno značajni smještajni kapaciteti, zaostaju za stvarnim potrebama zbog dugotrajnog izostanka investiranja, dok su ostale djelatnosti, osim trgovine, vrlo malo zastupljene. Turistička monokultura glavno je obilježje gospodarske strukture, no ona otvara mogućnost razvoja ostalih gospodarskih i društvenih djelatnosti koje bi se trebale prilagođavati zahtjevima turističke potražnje. Ograničenja razvoja prisutna su prvenstveno u segmentu potrebe za poboljšanjem funkcioniranja prometa, gdje zbog guste izgradnje gotovo da i nema mogućnosti ne samo za izgradnju novih prometnica, već i za rekonstrukciju, tj. proširenje postojećih. Evidentirani manjak parkirališnih površina biti će potrebno riješiti izgradnjom javne garaže te dodatnih parkirališnih površina. Komunalni problemi u značajnoj mjeri opterećuju i sužavaju kvalitetu života u naselju, ali i turističke ponude. U ljetnoj sezoni na području grada boravi velik broj turista što stvara dodatni pritisak na komunalnu infrastrukturu, potrošnju vode, ispuštanje većih količina kućnog, tekućeg i krutog otpada, a zahtijeva i dodatne aktivnosti na čišćenju ulica i javnih prostora i slično. Važan element u prostornom planiranju naselja Krk određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) u svrhu njegove zaštite i svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

Obzirom da se u građevinskom području naselja Krk (vidljivo u Tablici br.1) manje od 50% postojećih građevina koristi za stalno stanovanje osoba koja imaju prebivališta u naselju Krk, potrebno je plan u svim njegovim segmentima usuglasiti sa Zakonom koji nalaže da se u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom dijelu sportsko - rekreacijske namjene R11 Lunta u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne mogu planirati niti se mogu graditi nove pojedinačne građevine osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, te građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

C I L J E V I P R O S T O R N O G U R E Đ E N J A

Osnovni cilj prostornog uređenja definiran je kroz dostizanje više razine urbanog standarda naselja, što treba omogućiti daljnji razvitak uloge upravnog, gospodarskog, kulturnog i prosvjetnog centra područja Grada, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja.

Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka unutar planskog područja, utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Krka, usmjerena su na:

- razvoj turizma, - razvoj poslovnih i uslužnih djelatnosti, - podizanje razine komunalne opremljenosti prostora (osobito odvodnje otpadnih voda), - očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, prvenstveno mora, zaštićenog obalnog pojasa, pitkih izvora,

polja i šumskih površina, - razvoj društvene infrastrukture.

Razvoj turizma, uz nužno očuvanje i zaštitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti usmjeren na: - povećanje turističkog prometa,

6

- proširenje ponude raznovrsnim oblicima turističkih usluga, kvalitetnija promocija turističke ponude, - stimuliranje povezanosti otočkog turizma s autohtonim proizvodima, - proširenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu, - zaštitu okoliša te autohtonih i etnografskih elemenata življenja stanovništva, - uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje

postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda, - riješiti problem nedostatka parkirališnih površina, te poboljšati razinu komunalnih usluga, naročito

u vrijeme turističke sezone (odvoz otpada, čišćenje javnih površina i sl).

Obzirom na činjenicu da plansko područje danas predstavlja gotovo u potpunosti izgrađen prostor, većina planiranih zahvata usmjerena je na poboljšanje funkcioniranja samog centra naselja i obogaćivanje sadržajima koji nedostaju. Pri tome se neki postojeći sadržaji i funkcije planiraju izmjestiti, kako bi se stvorio prostor za kvalitetnije i potrebnije sadržaje. Osnovni ciljevi koji bi se ovim planom trebali postići su:

- transformacija centra (sa novim rješenjem pješačkog i kolnog prometa, izmještanjem pojedinih funkcija na druge lokacije, izgradnja novih poslovnih, trgovačkih i kulturnih sadržaja),

- afirmacija Krka kao grada na moru (rekonstrukcija luke Krk), - afirmacija povijesne jezgre, - poboljšanje funkcioniranja prometa te prometa u mirovanju.

O S N O V N A K O N C E P C I J A P L A N A

Grad Krk je kroz izrađene dokumente prostornog uređenja u velikoj mjeri već definirao namjenu pojedinih gradskih cjelina, međutim protok vremena te nove potrebe i vizije budućeg razvoja grada stvorile su potrebu za prenamjenom određenih površina. Novim UPU 1 - Krk analizirane su sve potrebe grada za buduće vremensko razdoblje, te su prepoznate cjeline koje zahtjevaju nove sadržaje s ciljem zadovoljavanja suvremenih potreba stanovništva i poboljšanja kvalitete stambenog okruženja s priorietetnim razvojem turističkih i ostalih gospodrskih djelatnosti. Preispitane su i analizirane sve lokacije koje su prepoznate kao kvalitetan potencijal za razvijanje pojedinih sadržaja, te prenamijenjene u odgovarajuće namjenu.

Na velikom dijelu planskog područja se zadržava sadašnja namjena površina (definirana važećim UPU-om), ali se pokazala potreba za novim uvjetima i režimom građenja. Prijedlogom UPU-a definirani su novi kriteriji razgraničenja zona uvjeta gradnje, i to na slijedeći način:

A) Potrebno je brisati granice razgraničenja gdje nisu potrebne (primjer - dvije zone iste namjene s istim uvjetima gradnje koje razdvaja cesta formirati u jedinstvenu zonu gradnje):

B) Utvrditi površine iste namjene za koje se planiraju isti uvjeti i režimi građenja obzirom na strukturu izgradnje i prostorne mogućnosti. Te površine obrojčiti novim brojevima (isti broj za zone s istim uvjetima gradnje – pojednostavljuje provedbu plana):

C) Prepoznati specifičnost određenog područja – Obzirom na značaj Krka bilo je za očekivati veliki interes za novim sadržajima koji se odnose na javne i društvene, ali i na gospodarske sadržaje. U cilju što kvalitetnijeg planskog rješenja u plan su ugrađeni svi idejni projekti od značaj za grad, te definirati nove uvjeti i režimi građenja u skladu sa zakonskim propisima i ostalom prostorno-planskom dokumentacijom. O

7

D) Novim UPU-om određena je nova namjena stare jezgre Krk (iz društvene namjene (D) prenamijenjena je u mješovitu namjenu – pretežito poslovnu M25), ostale su zone su uglavnom zadržale namjenu iz važećeg plana, ali su redefinirani uvjeti gradnje u skladu sa specifičnostima područja, novim zakonskim propisima i uvjetima gradnje iz PPUG-a. V I

O S N O V N A O R G A N I Z A C I J A I N A M J E N A P O V R Š I N A

Osnovna namjena prostora proizašla je iz utvrđene koncepcije prostorne organizacije naselja Krk, a u funkciji je održanja identiteta naselja, osiguranja kvalitete života u naselju, te afirmacije novih sadržaja i djelatnosti. Namjena prostora mora zadovoljiti sve potrebe lokalnog stanovništva i ostalih korisnika (turista), omogućiti kvalitetno korištenje prostora te naglasiti ambijentalne vrijednosti.

Površine i zone javnih i drugih namjena razgraničene su na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ u mj. 1:5.000 kako slijedi:

Površine/zone u građevinskom području naselja (Krk – NA 1):

a) javne i društvene namjene - površine/zone društvenih djelatnosti (D21, D22, D3, D41, D51, D52, D6, D7 i D8), - površine/zone sportsko-rekreacijske namjena (R12, R13, R14, R15, R31, R310 i R311), - površina javnog zelenila – javni park (Z1), - površine zaštitnog zelenila (Z1, Z2 i Z3), - površine komunalnih građevina:

- garaža/tržnica (KGg), - tržnica na malo (KGt), - groblje (G), - dječje igralište (KGd1-8).

- površine prometnica (GMU, SU, OU), pristupnih kolno-pješačkih (KP) i pješačkih putova (PP), parkirališta (P1-17), parkiralište/garaža (P/G) i obalne šetnice (LM).

b) druge namjene - zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11-5), - zone mješovite namjene – pretežito poslovne (M21-5), - zone gospodarske namjene:

- proizvodne (I2-pretežito zanatska), - poslovne K (K1-pretežito uslužna; K2-pretežito trgovačka; K3 – komunalno servisna), - ugostiteljsko - turističke (T11-5-hoteli; T3-kamp).

Površine u građevinskom područje izvan naselja za izdvojene namjene sportsko–rekreacijske R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže):

- zona sportsko-rekreacijske namjene (R11), - zona uređene plaže/kupalište (R38), - površine zaštitnog zelenila (Z4).

Vodne površine - more:

- Površine mora namijenjenog za prometne djelatnosti - luka otvorena za javni promet županijskog značaja - luka Krk, - luke posebne namjene:

- brodogradilište Krk (postojeća), - marina Krk (planirana), - sportska luka Lunta (planirana),

- plovni put i javni pomorski prijevoz, - Površine mora namijenjenog za rekreaciju

- rekreacijske zone na moru (Rm).

8

Kartografski prikaz br. 1 „ Korištenje i namjena površina“ - Prijedlog plana za javnu raspravu -

9

10

11

Kartografski prikaz br. 1 „ Korištenje i namjena površina- legenda Prijedlog plana za javnu

12

N I Ž R E D A

N A » I N I U V J E T I G R A D N J E

Ovim planom određene su slijedeće vrste građevina koje je dopušteno graditi na području obuhvata plana, i to: - građevine stambene namjene - obiteljska kuća, - višeobiteljska kuća. - stambena građevina, - višestambena građevina. - građevine gospodarske namjene

- ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima, - proizvodne (pretežito zanatske) građevine, - poslovne građevine,

- javne i društvene građevine, - sportsko-rekreacijske građevine Građevine stambene namjene: Obiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici (slobodnostojeće, dvojne, ugrađene) s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Višeobiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici (slobodnostojeće i dvojne) s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline. U Tablicama u nastavku prikazani su osnovni uvjeti gradnje za svaku vrstu građevine u određenoj zoni određeni ovim Planom.

13

P R O M E T N O R J E Š E N J E

Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2a. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Prometni sustav“. Planom su definirane površine za gradnju prometnica način njihovog priključenja na postojeću i planiranu prometnu mrežu. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, načelno je određen raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa.

Kartografski prikaz br. 2a „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Prometni sustav“ - Prijedlog plana za javnu raspravu

Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju: - glavne ulice:

- GU 1 – zapadna obilaznica sa spojem na državnu cestu D 102 Šmrika (D8) – Krk – Baška (planirana županijska cesta Krk-Baška koja se nalazi izvan obuhvata plana);

- GU 2 – dio postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 – Krk – D102); - GU 3 – dionica kroz grad Krk od zapadnog spoja na postojeću županijsku cestu Ž 5131 (D102 – Krk

– D102) sa spojem na istočnom dijelu županijske ceste Ž 5131 (D102 – Krk – D102). - sabirne ulice:

- SU 1 – dionica od spoja GU 2 do GU 1 (prolazi kroz poslovnu zonu smjerom sjever – jug) ;

14

- SU 2 – dionica od spoja GU 1 preko GU 3 do GU 2 ( prolazi južno od poslovne zone i dio je postojeće županijske ceste Ž 5106 (Vrh (L58090) – Krk (Ž5131);

- SU 3 – dionica od spoja GU 1 (zapadna obilaznica) do GU 2 sjeverno od stare gradske jezgre; - SU 4 – dionica od spoj GU 1 (zapadna obilaznica) do GU 3 u zoni luke; - SU 5 – dionica od autokampa „Bor“ preko GU 1 (zapadna obilaznica) do GU 3 u zoni rotora (kružni

tok) - SU 6 – dionica od autokampa „Bor“ preko GU 1 (zapadna obilaznica) do SU 7 u zoni Lunte; - SU 7 – dionica od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u zoni „Crnike“ do GU 3 u zoni rotora

(kružni tok); - SU 8 – dionica od GU 2 (zapadni dio) do GU 2 (istočni dio) koja prolazi sjeverno od ceste GU 2

područjem „Vidikovca“ ; - SU 9 – dionica od GU 2 (zapadni dio) do GU 2 (istočni dio) koja prolazi južno od ceste GU 2 uz

područje turističke namjene (T14, T12). - ostale ulice:

- sve preostale ulice namijenjene prometovanju motornih vozila - kolno-pješačke površine unutar zone:

- kolno pješačke površine uz kopneni dio luka i na području Vidikovca - pješačke površine unutar zone:

- pješačke površine uz kopneni dio lučkog područja (lungo mare) i uz plaže u području turističke namjene (T14 do T12) , te pješačke površine uz groblje i na području Vidikovca

Javni prijevoz Područje obuhvata Plana povezano je u sustav javnog gradskog prijevoza na način da su osigurana autobusna stajališta na glavnoj ulici GU 2 i GU3. Unutar obuhvata Plana moguće je osigurati prostor za smještaj autobusnih stajališta (ugibališta) uz glavnu ulicu oznake GU 1. Biciklistički i pješački promet Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane biciklističke staze, a biciklistički promet se odvija u sklopu postojećih i planiranih ulica i kolno-pješačkim površinama ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno. Promet u mirovanju (parkirne površine) U sklopu planiranih namjena površina, ovisno o namjeni građevine, na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila. Javna parkirališta U sklopu organizacije prometa u mirovanju na području obuhvata Plana predviđeno je sedamnaest javnih parkirališta/garaža za koja određene površine parkirališta (P1 do P17 odnosno P/G). Minimalni normativ za izvedbu jednog parkirališnog mjesta, a koji ujedno obuhvaća i površinu dijela prometnice koja je u funkciji parkirnog mjesta iznosi minimalno 35 m2 ukoliko se radi o parkirnom mjestu za osobne automobile, odnosno 120 m2 ukoliko se radi o parkirnom mjestu za autobuse. Benzinske crpke Planom se dopušta izgradnja benzinske crpke na kopnenom dijelu županijske luke otvorene za javni promet Krk (područje planiranog lukobrana) koja će opskrbljivati gorivom plovila na moru. Planom se dopušta izvedba crpki sa ukopanim spremnicima za gorivo. Autobusni kolodvor Površina postojećeg autobusnog kolodvora namijenjena je rekonstrukciji. Zračni promet Površina za interventne potrebe u funkciji javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) smještena je unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar Krk. Plovni put i javni pomorski prijevoz Izvan površine luke otvorene za javni promet i luka posebne namjene organiziraju se plovni putevi za javni pomorski prijevoz na udaljenosti minimalno 300 m od obale.

K O M U N A L N A I N F R A S T R U K T U R A

Sustav telekomunikacijske mreže Na kartografskom prikazu 2b. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Energetski sustav, pošta i telekomunikacije, prikazana je nepokretna elektronička komunikacijska mreža“. Planom je predviđena izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Nova elektronička komunikacijska infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije izvodi se podzemnim kablovima u sklopu prometnih i pješačkih površina.

15

Izgradnjom kabelske kanalizacije osigurava se elastično korištenje već izgrađene elektroničke komunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, a kabelska kanalizacija osigurava uvođenje mreže za kabelsku televiziju kao i nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

Kartografski prikaz br. 2b „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Energetski sustav pošta i telekomunikacije“ - Prijedlog plana za javnu raspravu

Vodnogospodarski sustav • Vodoopskrba

Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2c „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, vodnogospodarski sustav – vodoopskrba“. Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se unutar prometnih površina na nogostupu. Ukoliko to nije moguće, cjevovod se polože unutar kolnika. Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže (zamjena cijevi, manje izmjene trase vodovoda i sl.)

16

Kartografski prikaz br. 2c „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba“

- Prijedlog plana za javnu raspravu

Iz izvorišta „PONIKVE“ posredstvom pumpne stanice tlači se voda do p.k. i vodospreme „LIZER“ (120+1000 m3 105,35 m n.m.) odakle se starim cjevovodom (A.C. fi 125) spušta voda za „visoku“ zonu potrošnje i novim cjevovodom P.V.C. ND 280 vodi do vodospreme „KRK“ (1100m3) 54,60 mnm.) odakle se snabdijeva „niska“ zona potrošnje. Granica između opskrbnih zona je cca 30-35 m n.m., dok je najviša kota do koje se smije napajati opskrbnu mrežu „visoke“ zone iz vodospreme „LIZER“ cca 80 m n.m.

Vodoopskrbnim planom otoka Krka (Tehprojekt 1981 g.) predviđen je za 2010.g. porast potrošnje na Q(dn/max) = 8.057 m3/dan a to i pored razlike u kategoriji i broju potrošača u potpunosti odgovara prognozi GUP-a koji je stavljen izvan snage (8.016 m3). Što se tiče rezervoarskog prostora tu se zahtjevi iz spomenute studije i približnog računa GUP-a unekoliko razlikuju, posebno za potrebe „niske“ zone. Studijom je predviđeno povećanje vodospreme „Krk“ za 500 m3, dok je približnim računom ta potreba za daljnjih 2.100 m3.

17

Visoka zona u istočnom dijelu naselja, je od izrade GUP-a do izrade ovog plana pokrivana izgradnjom novih uređaja i vodoopskrbne mreže, čime su stvoreni preduvjeti za realizaciju građenja novih zona stanovanja i turističke zone Redagara.

• Odvodnja Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2d. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda“ i 2e. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, vodnogospodarski sustav - oborinska odvodnja“. Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode. Sanitarne otpadne vode odvode se preko postojećih i planiranih crpnih stanica (CS „Dražica“, CS „Stari Grad“, CS „Sunčani sat“, CS „Porat“, CS „Ježevac“, CS „Ježevac 1“, CS „Ježevac 2“, CS „Plav“ i CS „Poslovna zona“ u smjeru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Lokaciji Crnika (izvan obuhvata plana). Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno - kontrolnih okana.

Kartografski prikaz br. 2d „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih

voda“ - Prijedlog plana za javnu raspravu

18

Oborinske i površinske vode s neizgrađenog građevinskog zemljišta, zelenih površina i prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu spojiti na postojeći sustav oborinske odvodnje (otvoreni ili zatvoreni kanali) i ispustiti u more ili u okolni teren na lokacijama gdje se mora osigurati izvedba upojnih bunara. Na svim javnim parkirališnim površinama koje imaju kapacitet parkirališta preko 20 parkirališnih mjesta potrebno je ugraditi separatore mineralnih ulja i ugljikovodika na kojima se oborinske vode moraju pročistiti prije ispuštanja u more ili u okolni teren putem upojnih bunara.

Kartografski prikaz br. 2b „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Oborinska odvodnja“

- Prijedlog plana za javnu raspravu

Energetski sustav • Elektroopskrba

Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Planirane trafostanice (TS Vidikovac 2, TS Vidikova 3, TS Dražica 5, TS Turči 1, TS Turči 2, TS Novo Naselje 3, TS Kružni Tok, TS Krk 5, TS Crnika, TS Lunta) 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama načelno ucrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon

19

rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugrađene u građevini.

Kartografski prikaz br. 2b „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- Energetski sustav pošta i telekomunikacije“ - Prijedlog plana za javnu raspravu

• Obnovljivi izvori energije Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli). Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina, ali nije dopušteno postavljanje panela unutar zaštićenh zona A, B i C grada Krka bez prethodnog odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela.