of 180 /180
Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta Prospekt uvrštenja obveznica u iznosu od EUR 11 milijuna Kamatna stopa 6,5% godišnje, dospijeće 2017. Cijena izdanja 99,605% Obveznice Jadrolinije („Obveznice“) izdane su 24. listopada 2012. (“Datum izdanja”), u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od EUR 1, s kamatnom stopom od 6,5% godišnje te s dospijećem 2017. Kamata će se obračunavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 6,5% od Datuma izdanja. Kamata će se isplaćivati dva puta godišnje u jednakim iznosima. Isplata glavnice i kamate vršit će se u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dospijeća. Cijena izdanja utvrđena je na temelju prinosa Obveznica. Prinos Obveznica utvrđen je na temelju interpoliranog kupovnog prinosa EUR obveznice uz valutnu klauzulu Ministarstva financija Republike Hrvatske 5-godišnje ročnosti uvećanog za premiju od 240 bps, koja je odražavala kreditni rizik Izdavatelja i situaciju na tržištu kapitala na Datum izdanja. Za Obveznice se od 24. listopada 2012. koriste usluge depozitorija te usluge poravnanja i namire Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., Heinzelova 62a, 10000 Zagreb, (“SKDD”) pod oznakom vrijednosnih papira JRLN-O-17AA i ISIN oznakom HRJRLNO17AA0. Izdavatelj ima namjeru uvrstiti Obveznice na "Službeno tržište" Zagrebačke burze d.d. („Službeno tržište“), sa sjedištem u Ivana Lučića 2a, 10 000 Zagreb, („Zagrebačka burza”), po odobrenju ovog prospekta uvrštenja („Prospekt“) od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga („HANFA“) i odgovarajuće odluke Zagrebačke burze. Agent uvrštenja Erste&Steiermärkische bank d.d. Rijeka Zagreb, 23. siječnja 2013.

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika ...zse.hr/userdocsimages/prospekti/JRLN-O-17AAProspekt-2222013120638.pdf · Jadrolinija, društvo za linijski pomorski

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta

Prospekt uvrštenja obveznica

u iznosu od EUR 11 milijuna

Kamatna stopa 6,5% godišnje, dospijeće 2017.

Cijena izdanja 99,605%

Obveznice Jadrolinije („Obveznice“) izdane su 24. listopada 2012. (“Datum izdanja”), u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od EUR 1, s kamatnom stopom od 6,5% godišnje te s dospijećem 2017. Kamata će se obračunavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 6,5% od Datuma izdanja. Kamata će se isplaćivati dva puta godišnje u jednakim iznosima. Isplata glavnice i kamate vršit će se u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dospijeća.

Cijena izdanja utvrđena je na temelju prinosa Obveznica. Prinos Obveznica utvrđen je na temelju interpoliranog kupovnog prinosa EUR obveznice uz valutnu klauzulu Ministarstva financija Republike Hrvatske 5-godišnje ročnosti uvećanog za premiju od 240 bps, koja je odražavala kreditni rizik Izdavatelja i situaciju na tržištu kapitala na Datum izdanja.

Za Obveznice se od 24. listopada 2012. koriste usluge depozitorija te usluge poravnanja i namire Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., Heinzelova 62a, 10000 Zagreb, (“SKDD”) pod oznakom vrijednosnih papira JRLN-O-17AA i ISIN oznakom HRJRLNO17AA0.

Izdavatelj ima namjeru uvrstiti Obveznice na "Službeno tržište" Zagrebačke burze d.d. („Službeno tržište“), sa sjedištem u Ivana Lučića 2a, 10 000 Zagreb, („Zagrebačka burza”), po odobrenju ovog prospekta uvrštenja („Prospekt“) od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga („HANFA“) i odgovarajuće odluke Zagrebačke burze.

Agent uvrštenja Erste&Steiermärkische bank d.d. Rijeka

Zagreb, 23. siječnja 2013.

2

Jadrolinija, društvo za linijski i pomorski prijevoz tereta i putnika (“Jadrolinija” ili “Izdavatelj”)

prihvaća odgovornost za sadržaj ovog Prospekta. Prema Izdavateljevu uvjerenju i u skladu sa

saznanjima i podacima kojima on raspolaže, podaci iz ovog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz

imovine i obveza, dobiti i gubitka i financijskog položaja Izdavatelja i prava sadržanih u

Obveznicama, te ni jedna činjenica koja bi prema najboljem saznanju Izdavatelja mogla utjecati

na potpunost i istinitost ovog Prospekta nije izostavljena.

Obveznice su izdane dana 24.listopada 2012. godine na temelju Informativnog memoranduma,

jer je Izdavatelj oslobođen obveze izrade prospekta temeljem članka 351., stavak 1., točka 3.

Zakona o tržištu kapitala, budući da je ponuda Obveznica bila upućena ulagateljima od kojih je

svaki za upisane Obveznice trebao uplatiti iznos od najmanje EUR 50.000,00 u kunskoj

protuvrijednosti obračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na Datum izdanja,.

Ovaj Prospekt će Izdavatelj objaviti nakon primitka rješenja HANFA-e u o njegovu odobrenju

skladu s člankom 374. Zakona o tržištu kapitala, a prije samog uvrštenja Obveznica na Službeno

tržište.

Na pravne odnose koji između Izdavatelja i ulagatelja, odnosno imatelja Obveznica nastanu

povodom izdavanja i trgovanja, ostvarivanja prava i ispunjavanja obveza iz Obveznica,

uključujući i sporove, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske.

Distribucija Prospekta i ulaganje u Obveznice u pojedinim stranim pravnim porecima može biti

zabranjeno ili ograničeno. Ulagatelji na koje se primjenjuju propisi takvih pravnih poredaka dužni

su pridržavati se tih zabrana i ograničenja te snose isključivu odgovornost za eventualne

propuste u pridržavanju.

Ni Izdavatelj niti osobe odgovorne za sadržaj ovog Prospekta nisu ovlastile drugu osobu za

davanje podataka i izjava u vezi s Obveznicama, koji nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi

takvi podaci ili izjave bili neovlašteno dani, na njih se ulagatelji ne smiju osloniti kao na podatke i

izjave koje je dao ili čije je davanje odobrio Izdavatelj. Izdavatelj također ne daje izričitu ni

prešutnu potvrdu istinitosti neovlašteno danih podataka ili izjava, niti pristanak na njihovo

davanje niti preuzima odgovornost za bilo kakvu štetu koju ulagatelji s njima u svezi mogu

pretrpjeti.

Agent uvrštenja „(„Agent“) ne odgovara niti jamči Izdavatelju ili bilo kojim trećim osobama

(ulagateljima, upisnicima, imateljima Obveznica i sl.), bilo izravno ili posredno, za izvršenje

obveza Izdavatelja iz Obveznica te za istinitost, točnost i potpunost podataka sadržanih u

Prospektu.

Distribucija ovog Prospekta kao ni izdavanje i uvrštenje Obveznica ne podrazumijeva da se

činjenice o Izdavatelju, njegov financijski položaj, rezultati poslovanja i drugi podaci sadržani u

ovom Prospektu neće izmijeniti nakon datuma njegova sastavljanja.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju Obveznica,

investicijskim savjetom ili preporukom, pravnim ili poreznim savjetom od strane ili za račun

Jadrolinije, Erste&Steiermärkische bank d.d. ili njima povezanih osoba.

Svakog ulagatelja koji razmatra mogućnost kupnje i prodaje Obveznica Izdavatelj upućuje na

potrebu i poželjnost vlastitog ispitivanja, ocjene i prosudbe svih podataka o činjenicama, rizicima,

trendovima, procjenama i predviđanjima koji se odnose na Izdavatelja, Obveznice i poslovno

okruženje.

Izdavatelj također upućuje ulagatelje da prema vlastitoj procjeni i potrebi, te o vlastitom trošku

zatraže potreban savjet ovlaštenih pravnih, poreznih, financijskih i drugih savjetnika.

Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o financijskim

izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani, prema

3

tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički

agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na „EUR“ označava euro, “USD” američki dolar, “CHF”

švicarski franak, “KM” konvertibilnu marku, “HRK” ili “kn” hrvatske kune, a ''THRK'' tisuće

hrvatskih kuna.

4

SADRŽAJ

1 SAŽETAK PROSPEKTA ................................................................................................................. 7

1.1 UPOZORENJA ............................................................................................................................ 7 1.1.1 Izuzeće od objave Prospekta prilikom izdanja Obveznica ....................................................... 7 1.1.2 Objava Prospekta prije uvrštenja Obveznica u Službeno tržište ............................................. 7 1.1.3 Osobe odgovorne za točnost i potpunost informacija u Sažetku ............................................. 8

1.2 SAŽETAK INFORMACIJA O OBVEZNICAMA ........................................................................... 8 1.3 SAŽETAK ČIMBENIKA RIZIKA VEZANIH UZ JADROLINIJU.................................................. 11 1.4 SAŽETAK ČIMBENIKA RIZIKA VEZANIH UZ OBVEZNICE .................................................... 15 1.5 SAŽETAK O JADROLINIJI ....................................................................................................... 18

1.5.1 Informacije o Izdavatelju ........................................................................................................ 18 1.5.2 Predmet poslovanja............................................................................................................... 19 1.5.3 Podaci o temeljnom kapitalu ................................................................................................. 20 1.5.4 Izabrane financijske informacije ............................................................................................ 20 1.5.5 Tržišni položaj Jadrolinije ...................................................................................................... 23

1.6 POTPISNICI SAŽETKA PROSPEKTA ..................................................................................... 25 2 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ................................................................................................. 26

2.1 ODGOVORNE OSOBE ............................................................................................................. 26 2.1.1 Odgovorne osobe Izdavatelja ................................................................................................ 26 2.1.2 Izjava odgovornih osoba ....................................................................................................... 27 2.1.3 Potpisnici izjave ..................................................................................................................... 27

2.2 OSOBE ZADUŽENE ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH INFORMACIJA ....................................... 28 2.2.1 Nezavisni revizori poslovanja ................................................................................................ 28

2.3 IZABRANE FINANCIJSKE INFORMACIJE .............................................................................. 28 2.4 ČIMBENICI RIZIKA POVEZANI S POSLOVANJEM IZDAVATELJA ....................................... 31

2.4.1 Općenite napomene ............................................................................................................. 31 2.4.2 Rizik industrije ....................................................................................................................... 32 2.4.3 Rizik poslovanja .................................................................................................................... 32 2.4.4 Rizik poslovnog okruženja .................................................................................................... 33 2.4.5 Rizik konkurencije i koncesioniranja brodskih linija ............................................................. 34 2.4.6 Poslovni rizik Izdavatelja ...................................................................................................... 35 2.4.7 Financijski rizici ..................................................................................................................... 35 2.4.8 Rizik smanjenja subvencija iz proračuna Republike Hrvatske ............................................ 35

2.5 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ............................................................................................. 36 2.5.1 Osnovni podaci o Izdavatelju ................................................................................................ 36 2.5.2 Pravni oblik Izdavatelja, datum osnivanja i upisa u sudski registar ...................................... 36 2.5.3 Događaji značajni za razvoj Izdavatelja ................................................................................ 36 2.5.4 Povijest i razvoj Izdavatelja ................................................................................................... 37 2.5.5 Značajna ulaganja ................................................................................................................. 39 2.5.6 Specifičnost poslovanja Jadrolinije ....................................................................................... 39

2.6 PREGLED POSLOVANJA ........................................................................................................ 40 2.6.1 Predmet poslovanja .............................................................................................................. 40 2.6.2 Glavne aktivnosti ................................................................................................................... 40 2.6.3 Tržišni položaj Izdavatelja .................................................................................................... 43 2.6.4 Glavna tržišta ........................................................................................................................ 44 2.6.5 Zakonski okvir poslovanja ..................................................................................................... 45

2.7 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ............................................................................................ 45 2.8 POSLOVNI TRENDOVI ............................................................................................................ 47

2.8.1 Promjene položaja Izdavatelja ............................................................................................. 47 2.8.2 Informacije o značajnim trendovima, nesigurnostima, zahtjevima, obvezama ili događajima 47

2.9 PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI ................................................................................... 47 2.10 UPRAVNA, RUKOVODEĆA I NADZORNA TIJELA I VIŠE POSLOVODSTVO ....................... 47

2.10.1 Imena, poslovne adrese i funkcije članova upravnih i nadzornih tijela ................................ 47 2.10.2 Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih tijela te višeg rukovodstva ..................... 49

2.11 PRAKSA UPRAVE .................................................................................................................... 50 2.11.1 Revizorski odbor ................................................................................................................... 50 2.11.2 Kodeks korporativnog upravljanja ......................................................................................... 50

2.12 VLASNIČKA STRUKTURA IZDAVATELJA .............................................................................. 50 2.13 FINANCIJSKI PODACI .............................................................................................................. 51

2.13.1 Povijesni financijski podaci ................................................................................................... 51 2.13.1 Revidirana nekonsolidirana izvješća za 2010. godinu .......................................................... 52 2.13.2 Revidirana nekonsolidirana izvješća za 2011. godinu .......................................................... 98

5

2.13.3 Nerevidirana nekonsolidirana financijska izvješća za prvih šest mjeseci 2012. godine ..... 141 2.14 SUDSKI, UPRAVNI I ARBITRAŽNI POSTUPCI...................................................................... 146 2.15 ZNAČAJNA PROMJENA FINANCIJSKOG ILI TRŽIŠNOG POLOŽAJA IZDAVATELJA ........ 146 2.16 DODATNE INFORMACIJE ..................................................................................................... 146

2.16.1 Temeljni kapital ................................................................................................................... 146 2.16.2 Statut Izdavatelja ................................................................................................................ 146

2.17 ZNAČAJNI UGOVORI ............................................................................................................. 147 2.18 INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREĆE OSOBE I IZJAVE STRUČNJAKA ........................... 147

2.18.1 Mišljenja trećih osoba ......................................................................................................... 147 2.18.2 Informacije trećih osoba ...................................................................................................... 147

2.19 DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED ............................................................................... 148 3 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ............................................................................ 148

3.1 ČIMBENICI RIZIKA ................................................................................................................. 148 3.1.1 Općenito o rizicima.............................................................................................................. 148 3.1.2 Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa .............................................................................. 148 3.1.3 Rizik inflacije ....................................................................................................................... 149 3.1.4 Rizik tržišne cijene .............................................................................................................. 149 3.1.5 Rizik likvidnosti .................................................................................................................... 149 3.1.6 Rizik stečaja Izdavatelja ...................................................................................................... 149 3.1.7 Financiranje ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima ............................................ 149 3.1.8 Transakcijski troškovi / naknade prilikom trgovanja Obveznicama .................................... 150 3.1.9 Rizici povezani s oporezivanjem ulaganja u Obveznice ..................................................... 150 3.1.10 Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih ulagatelja .......................................................... 150 3.1.11 Promjene zakonodavstva.................................................................................................... 150 3.1.12 Izmjene Uvjeta Obveznica .................................................................................................. 150 3.1.13 Hrvatsko tržište kapitala ...................................................................................................... 151

3.2 KLJUČNE INFORMACIJE ....................................................................................................... 151 3.2.1 Interesi pravnih/fizičkih osoba u svezi s izdavanjem/ponudom .......................................... 151 3.2.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava ............................................................................ 152

3.3 INFORMACIJE O OBVEZNICAMA ......................................................................................... 152 3.3.1 Opis roda i serije Obveznica ............................................................................................... 152 3.3.2 Karakteristike Obveznica .................................................................................................... 152 3.3.3 Položaj Obveznica .............................................................................................................. 153 3.3.4 Opis prava koja daju Obveznice ......................................................................................... 153 3.3.5 Kamatna stopa, obračun i isplata kamate i glavnice po Obveznicama .............................. 153 3.3.6 Način i metode amortizacije ................................................................................................ 155 3.3.7 Prijevremeni otkup Obveznica ............................................................................................. 155 3.3.8 Naznaka cijene, prinosa i kamatne stope ........................................................................... 155 3.3.9 Izjave i obveze Izdavatelja .................................................................................................. 156 3.3.10 Slučajevi povrede obveza Izdavatelja ................................................................................. 157 3.3.11 Skupština imatelja Obveznica ............................................................................................. 158 3.3.12 Odluka o izdavanju Obveznica ............................................................................................ 159 3.3.13 Datum izdanja ..................................................................................................................... 159 3.3.14 Ograničenja u prijenosu Obveznica .................................................................................... 159 3.3.15 Porezna davanja vezana uz Obveznice .............................................................................. 159 3.3.16 Isplate iz Obveznica bez odbitaka ....................................................................................... 160 3.3.17 Prijevremeni iskup zbog poreznih razloga ........................................................................... 160 3.3.18 Promjena vlasništva ............................................................................................................ 161

3.4 UVJETI PONUDE .................................................................................................................... 162 3.4.1 Postupak provedbe ponude ................................................................................................ 162 3.4.2 Provedba ponude/prodaje (plasman i pokroviteljstvo) ........................................................ 163

3.4.2.1 Financijski posrednik ili pružatelj investicijskih usluga ................................................... 163 3.4.2.2 Platni agent ..................................................................................................................... 163

3.5 UVRŠTENJE U TRGOVINU NA UREĐENOM TRŽIŠTU ....................................................... 163 3.5.1 Zahtjev za uvrštenje u trgovinu na uređenom tržištu .......................................................... 163 3.5.2 Podaci o ranije izdanim i uvrštenim vrijednosnim papirima Izdavatelja .............................. 164 3.5.3 Podaci o osobama koje su preuzele obvezu da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju ............................................................................................................................................ 164

3.6 DODATNE INFORMACIJE ..................................................................................................... 164 3.6.1 Savjetnici povezani s izdanjem i uvrštenjem Obveznica..................................................... 164 3.6.2 Obavijesti ............................................................................................................................ 164 3.6.3 Mjerodavno pravo i nadležnost ........................................................................................... 165 3.6.4 Ograničenje odgovornosti ................................................................................................... 165

4 PRIVICI PROSPEKTA ................................................................................................................. 167 4.1 STATUT IZDAVATELJA .......................................................................................................... 167

6

5 POTPISNICI PROSPEKTA .......................................................................................................... 179 6 KAZALO ....................................................................................................................................... 180

6.1 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ........................................................................................... 180 6.2 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ........................................................................ 180

7

1 SAŽETAK PROSPEKTA

Temeljem članka 356. Zakona o tržištu kapitala, Izdavatelj je u točki 1 ovog Prospekta

pripremio njegov sažetak ("Sažetak").

Izdavatelj je u Sažetku ukratko i upotrebom uobičajenih pojmova prikazao najvažnije osobine i

rizike povezane s Izdavateljem i Obveznicama. U Sažetku nisu izneseni svi podaci potrebni za

donošenje odluke o ulaganju u Obveznice.

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju Obveznica. Svaki ulagatelj koji

razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja

Izdavatelja te uvjeta na sekundarnom tržištu, uključujući i inherentne rizike među kojima su i oni

opisani u točki 2.4 i 3.1 u ovom Prospektu.

U vezi sa sadržajem Prospekta Izdavatelj i osobe odgovorne za sastav Sažetka upozoravaju

ulagatelje koji razmatraju kupnju i prodaju Obveznica:

Ovaj Sažetak se smatra uvodom u jedinstveni Prospekt, Sažetak nema istovjetan

redoslijed i sadržaj kao i Prospekt.

Svaka odluka o ulaganju u Obveznice mora biti temeljena na ulagateljevoj procjeni

Prospekta kao cjeline.

Ulagatelj će u slučaju tužbe i sudskog postupka u svezi s informacijama sadržanim u

Prospektu, ukoliko to bude potrebno radi vođenja postupka pred nadležnim sudom,

izraditi prijevod Prospekta o vlastitom trošku.

Osobe koje su izradile Sažetak solidarno i neograničeno odgovaraju samo za štetu

nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se

čita zajedno s ostalim dijelovima Prospekta.

1.1 UPOZORENJA

1.1.1 Izuzeće od objave Prospekta prilikom izdanja Obveznica

Obveznice su izdane dana 24. listopada 2012. godine na temelju Informativnog

memoranduma, jer je Izdavatelj oslobođen obveze izrade prospekta temeljem članka 351.,

stavak 1., točka 3. Zakona o tržištu kapitala, budući da je ponuda Obveznica bila upućena

ulagateljima od kojih je svaki za upisane Obveznice trebao uplatiti iznos od najmanje EUR

50.000,00 u kunskoj protuvrijednosti obračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne

banke na Datum izdanja Obveznica.

1.1.2 Objava Prospekta prije uvrštenja Obveznica u Službeno tržište

Ovaj Prospekt će Izdavatelj objaviti nakon primitka rješenja HANFA-e u o njegovu odobrenju

skladu s člankom 374. Zakona o tržištu kapitala, a prije samog uvrštenja Obveznica u Službeno

tržište.

8

1.1.3 Osobe odgovorne za točnost i potpunost informacija u Sažetku

Osobe odgovorne za sastav Sažetka jesu članovi Uprave Izdavatelja:

Slavko Lončar – predsjednik Uprave

Blanka Čelhar – član Uprave

Oliver Kocijan – član Uprave

Miljenko Antić – član Uprave

Igor Butorac – član Uprave (do 19.12.2012.)

Odgovornost članova Uprave u vezi sa Sažetkom ograničena je na štetu koja bi mogla nastati zbog toga što Sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kada ga se čita zajedno s ostalim dijelovima Prospekta.

1.2 SAŽETAK INFORMACIJA O OBVEZNICAMA

Naziv: Obveznice Jadrolinije dospijeća 2017. („Obveznice“)

Agent: ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

Platni Agent: Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.

ISIN: HRJRLNO17AA0

Oznaka: JRLN-O-17AA

Karakteristike Obveznica: Obveznice su prenosivi, dugoročni dužnički vrijednosni

papir, izdan na ime, u nematerijaliziranom obliku.

Položaj Obveznica:

Obveznice predstavljaju obvezu Izdavatelja koja je

ravnopravna i pari passu sa svim drugim, sadašnjim i

budućim, neosiguranim i nepodređenim obvezama

Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo

temeljem kogentnih propisa.

Iznos izdanja: EUR 11.000.000

Minimalni iznos uplate po ulagatelju na ime upisa Obveznica:

EUR 50.000 u kunskoj protuvrijednosti obračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na datum izdanja Obveznica

Nominalni iznos jedne obveznice: EUR 1

Valuta namire: HRK

Datum izdanja: 24. listopada 2012.

Datum namire: 24. listopada 2012.

Datum dospijeća: 24. listopada 2017.

Način otplate glavnice: jednokratno o dospijeću

Godišnja kamatna stopa: 6,5% godišnje, fiksno

Isplata kamate: Polugodišnje, datumi isplate kamate navedeni u točki 3.3.5 Prospekta

Cijena izdanja: 99,605%

Referentni pokazatelj: Interpolirani kupovni prinos na izdanje obveznica Republike Hrvatske nominiranih u EUR uz valutnu

9

klauzulu dospijeća 5 godina

Indikativna marža na referentni pokazatelj pri izdanju:

240 bps

Prinos do dospijeća za ulagatelje pri izdanju:

6,594%

Uvrštenje: Službeno tržište Zagrebačke burze d.d. (po izradi i odobrenju Prospekta uvrštenja od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga)

Prijevremeni otkup

Izdavatelj može, u bilo koje vrijeme, imateljima Obveznica ponuditi otkup svih ili dijela Obveznica kojim raspolažu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim imateljima Obveznica.

Niti jedan imatelj Obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Izdavatelja niti je obvezan prodati Izdavatelju sve ili dio Obveznica kojim raspolaže. Izdavatelj može tako otkupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti imatelja Obveznica.

Isplate iz Obveznica bez odbitaka:

Sva plaćanja temeljem Obveznica Izdavatelj će izvršavati slobodna od i bez ustezanja ili umanjenja za sve sadašnje i buduće poreze i ostala davanja bilo koje vrste Republici Hrvatskoj ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako bi takvo ustezanje ili umanjenje bilo propisano zakonom. U tom slučaju, Izdavatelj će plaćati dodatne iznose potrebne da imatelji Obveznica prime uplatu onih iznosa koje bi primali da takvo ustezanje ili umanjenje nije propisano i provedeno. Obveza na plaćanje dodatnih iznosa ne postoji za poreze i davanja:

(i) koja ne bi bila plativa da je imatelj Obveznica omogućio plaćanje glavnice ili kamata u roku od 30 dana od dospijeća;

(ii) temeljem kojih je provedeno ustezanje ili umanjenje od strane platnog agenta sukladno smjernici o oporezivanju štednih uloga izdanoj od strane Vijeća Europske Unije dana 3. lipnja 2003 (2003/48/EC) ili zbog zakonskih ili administrativnih odredaba ili bilateralnih sporazuma sklopljenih radi njezine implementacije ili u svezi s tom smjernicom;

(iii) koji mogu biti predmet povrata sukladno sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u skladu s fiskalnim propisima Republike Hrvatske ili su ispunjiva na izvoru sukladno propisima EU; ili

(iv) koja imatelj Obveznica ne bi bio dužan platiti da je mogao ishoditi porezno izuzeće, poreznu restituciju ili porezni rabat na razuman način.

Prijevremeni otkup zbog poreznih razloga:

Izdavatelj ima pravo prijevremeno iskupiti Obveznice u cijelosti po nominalnom iznosu uvećanom za kamate obračunate do datuma prijevremenog iskupa u slučaju da zbog izmjene ili dopune poreznih propisa Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno izmjene ili dopune službenog tumačenja ili primjene tih propisa, od sljedećeg Datuma plaćanja kamata bude u obvezi plaćati dodatne iznose sukladno odredbi točke 3.3.16. Prijevremeni iskup neće biti izvršen:

10

(i) više od 90 dana prije dospijeća obveze na plaćanje dodatnih iznosa ukoliko u to vrijeme bude dospjelo plaćanje temeljem Obveznica; niti

(ii) ukoliko u vrijeme kada bi trebao biti izvršen obveza na plaćanje dodatnih iznosa ne bude postojala.

Odluku o prijevremenom iskupu Izdavatelj će objaviti u skladu s odredbama ovog Prospekta najmanje 15 kalendarskih dana prije datuma prijevremenog iskupa. Objavljena odluka o prijevremenom iskupu, koja treba sadržavati datum prijevremenog iskupa i navod o činjenicama na kojima Izdavatelj temelji pravo na iskup, je neopoziva.

Klauzula promjene vlasništva:

Ukoliko se u razdoblju do dospijeća Obveznica vlasnički udio Republike Hrvatske (uključujući sve pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske) svede na ili padne ispod 50% Jadrolinija se obvezuje, u roku od 5 radnih dana od stupanja na snagu takve promjene (”Promjena vlasništva”), o tome obavijestiti Agenta. Agent je dužan bez odlaganja o Promjeni vlasništva obavijestiti Zagrebačku burzu i SKDD. SKDD je dužan, nakon obavijesti Agenta, u roku od jednog radnog dana dostaviti obavijest o Promjeni vlasništva svim imateljima Obveznica s priloženim obrascem za iskaz Interesa.

Svi imatelji Obveznica imaju pravo u roku od 20 kalendarskih dana od dana odašiljanja obavijesti o Promjeni vlasništva od strane SKDD-a (“Rok za iskaz Interesa”) dostaviti Agentu obavijest o tome da žele Jadroliniji prodati Obveznice, u kojoj moraju navesti i nominalni iznos Obveznica koje žele prodati (“Interes”). Ukoliko u obrascu za iskaz Interesa ne bi bio naveden nominalni iznos Obveznica koji njihov imatelj želi prodati, takav će se iskaz Interesa smatrati nepotpunim i nevažećim te ga Agent neće uzeti u obzir.

Agent će u roku od 2 radna dana od isteka Roka za iskaz Interesa obavijestiti Jadroliniju o iskazanom Interesu, uz navođenje ukupnog nominalnog iznosa Obveznica koje njihovi imatelji žele prodati.

Ukoliko je iskazani Interes manji od 20% ukupnog nominalnog iznosa Obveznica u opticaju, Jadrolinija je dužna u roku od 2 radna dana o tome, putem sustava SKDD-a, obavijestiti sve imatelje Obveznica i dostaviti im upute o postupku otkupa Obveznica (“Otkup”). Jadrolinija je dužna provesti Otkup svih Obveznica sukladno iskazanom Interesu na isti datum i u roku koji ne može biti dulji od 30 kalendarskih dana od odašiljanja obavijesti o Otkupu posredstvom SKDD.

Ukoliko je iskazani Interes jednak ili veći od 20% ukupnog nominalnog iznosa Obveznica u optjecaju, Agent će sazvati Skupštinu koja će, sukladno odredbama točke 3.3.11 ovog Prospekta, odlučiti (“Odluka”) o:

(i) prijevremenom dospijeću Obveznica; ili (ii) odobravanju prodaje Obveznica Jadroliniji od

strane imatelja Obveznica koji su iskazali Interes.

U slučaju iz točke (i) Jadrolinija je dužna svim imateljima Obveznica istovremeno isplatiti nominalni iznos Obveznica uvećan za iznos stečene kamate od (uključujući) datuma zadnje isplate kamata do (neuključujući) datuma prijevremenog dospijeća, u roku

11

određenom u Odluci, koji ne može biti dulji od 60 kalendarskih dana od dana odašiljanja službene obavijesti o Odluci putem sustava SKDD, imateljima Obveznica .

U slučaju iz točke (ii) Jadrolinija je dužna provesti Otkup od svih imatelja Obveznica koji su iskazali Interes na isti datum i u roku koji ne može biti dulji od 30 kalendarskih dana od dana odašiljanja službene obavijesti o Odluci putem sustava SKDD imateljima Obveznica . Jadrolinija je Obveznice dužna otkupiti i to, isključivo i jedino, po cijeni od 100,000% uvećanoj za iznos stečene kamate od (uključujući) datuma zadnje isplate kamata do (neuključujući) datuma Otkupa.

Jadrolinija je dužna u roku od 2 radna dana, putem sustava SKDD, obavijestiti sve imatelje Obveznica o Odluci.

Mjerodavno pravo:

Na utvrđivanja prava i obveza te bilo kakvog drugog odnosa i/ili spora u svezi s Prospektom i raspolaganja Obveznicama mjerodavno je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi međunarodnog privatnog prava.

Nadležnost: Svi sporovi u svezi s Obveznicama rješavat će se pred stvarno nadležnim sudom u sjedištu Izdavatelja.

1.3 SAŽETAK ČIMBENIKA RIZIKA VEZANIH UZ JADROLINIJU

Sukladno članku 356. točki 1. Zakona o tržištu kapitala, Sažetak ukratko i uporabom

uobičajenih pojmova prikazuje najvažnije osobine i rizike povezane s Izdavateljem i

Obveznicama.

U ovom dijelu Prospekta, njegovom sažetku, spomenuti su svi čimbenici rizika povezani s

Izdavateljem i Obveznicama, koji se navode i u daljnjem tekstu Prospekta, ali su u ovom

Sažetku rizici prikazani u skraćenom obliku.

Svaka osoba koja odlučuje o ulaganju u Obveznice treba proučiti sve podatke o rizicima

opisanima u cjelovitom Prospektu.

Također se napominje da u nastavku opisani rizici nisu ujedno svi rizici koji mogu utjecati na

Izdavatelja i Obveznicu. Premda je Izdavatelj savjesno i prema svojem najboljem saznanju

nastojao prikazati bitne, predvidive i uobičajene rizike u djelatnosti koju obavlja, moguće je da

postoje ili nastanu drugi događaji i okolnosti, koji nisu bili poznati Izdavatelju, odnosno koje nije

mogao predvidjeti, a također predstavljaju rizik povezan s Izdavateljem i/ili Obveznicom.

Rizik industrije

Osnovni rizici u djelatnosti linijskog prijevoza putnika morem, u hrvatskom dijelu Jadrana,

uglavnom proizlaze iz činjenice da potražnju u znatnoj mjeri generira turizam, a turizam se

odlikuje izuzetno velikom elastičnošću potražnje obzirom na stabilnost političke i sigurnosne

situacije u regiji. Dio prometa koji je u funkciji domicilnog stanovništva otoka i obale nije

podložan tim čimbenicima, te ne dijeli sudbinu i rizike ostatka turističkog gospodarstva. Stoga je

obim rizika djelatnosti linijskog prijevoza ipak manji od rizika kojem je izložen dio gospodarstva

isključivo ovisan o turizmu (npr.hotelijerstvo i druge uslužne aktivnosti u turizmu).

Drugi rizik kojem je industrija brodskog prijevoza u Hrvatskoj izložena povezan je sa pristupom

12

Hrvatske Europskoj uniji i liberalizaciji tržišta. Iskustva pomorskih zemalja koje su već pristupile

EU pokazuju da se tamo nije dogodila liberalizacija zahvaljujući dugogodišnjem razdoblju

prilagodbe, pa je za očekivati da će spomenuti rizik, odnosno njegovi materijalni učinci, postati

aktualnima tek tijekom trećeg ili četvrtog desetljeća ovog milenija (a ako se može prosuđivati po

iskustvu grčkih brodara, niti tada). Na temelju postojećih iskustava u EU ne postoji ni jedan

slučaj da je brodar iz jedne članice EU zaista konkurirao za linije unutar obalnog mora neke

druge zemlje – članice EU, i dobio svojom podnesenom ponudom održavanje takve linije.

Ne treba zanemariti niti prilike koje se otvaraju Jadroliniji ulaskom u EU, a to je mogućnost

konkuriranja za posao linijskog pomorskog prijevoza na drugim tržištima, no treba istaknuti da u

ovom trenutku to nije odrednica njene misije.

Rizik poslovanja

Rizici poslovanja Jadrolinije koji su u užem smislu tehničko-tehnološke prirode (havarije broda),

uglavnom su pokriveni osiguranjem, ali određen obim rizika moralno-psihološke naravi svakako

proizlazi iz mogućnosti da greškom osoblja Jadrolinije ili uslijed nekog drugog uzroka, neki

brod Jadrolinije počini ekološku štetu većeg obujma. Iako brodovi i procedure njihove

eksploatacije strogo udovoljavaju aktualnim standardima zaštite okoliša, nepredviđene situacije

se ne mogu s apsolutnom sigurnošću isključiti. Ostvarenje takvog rizika moglo bi naškoditi

ugledu poduzeća, te posljedično uzrokovati i druge poslovne štete.

Sigurnosti ljudi na moru u Jadroliniji se posvećuje posebno velika pažnja a relevantni se propisi

i standardi striktno poštuju. Jadrolinija je jedan od rijetkih velikih putničkih brodara koji se može

pohvaliti da tijekom svog višedesetljetnog postojanja i opsluživanja više desetaka milijuna

prevezenih putnika, nikad nije imala pomorsku nezgodu sa smrtnim ishodom za svoje putnike.

Dakako da ta činjenica bitno doprinosi povjerenju putnika prema Jadroliniji, a situacija u kojoj bi

došlo do pogibije putnika, izvjesno bi naštetila ugledu poduzeća, a moguće i ojačala položaj

konkurenata.

U kontekstu ovisnosti o kupcima ističe se rizik da država prestane subvencionirati nerentabilne

brodske linije zbog teških ekonomskih uvjeta u kojima se cijela država nalazi.

Na strani ovisnosti o dobavljačima, svi odnosi sa ključnim dobavljačima Jadrolinije zasnovani

su na jednogodišnjim ugovorima o snadbjevanju potpisanim temeljem provedenih javnih

nadmetanja osnovom Zakona o javnoj nabavi. U strukturi troškova, troškovi goriva i maziva sa

cca 300 milijuna kuna čine najveću stavku, no ugovorom o snadbjevanju gorivom točno su

utvrđeni uvjeti prodaje (rabat, kvaliteta, paritet, tehnički servis, te uvjeti plaćanja), te

pridržavanjem ugovora ni u kom slučaju ne može doći do ovisnosti o dobavljaču. Sa cca 23

milijuna kuna godišnje troškovi nabavke rezervnih dijelova značajna su stavka. Rezervni se

dijelovi nabavljaju putem provedenih javnih nadmetanja, odnosno putem direktnih pogodbi za

rezervne dijelove strojeva i uređaja koji u Hrvatskoj imaju ovlaštene zastupnike. Do minimalne

ovisnosti kod nabave rezervnih dijelova može doći isključivo zbog pojedinih dugačkih rokova

isporuke za određene originalne rezervne dijelove kod starijih strojeva i uređaja. Sve ostale

nabavke (potrošni materijal, kancelarijski materijal, konopi, boje, odore, sigurnosna oprema i

pirotehnika, cink protektori, kompjuterska oprema, elektromaterijal...) ugovorene su temeljem

provedenih javnih nadmetanjima s raznim dobavljačima, odnosno izravno sa proizvođačima.

Na tržištu postoji veliki broj ponuditelja koji se javljaju na nadmetanja, te sama konkurencija

među njima onemogučuje gotovo bilo kakvu ovisnost o dobavljaču, a temeljito utvrđene

obaveze putem ugovora garantiraju korektnost u poslovanju.

13

Rizik poslovnog okruženja

Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i

regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki.

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom

nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir

trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija

čiji je glavni vanjskopolitički cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju („EU“), koje se očekuje

sredinom 2013. godine.

Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države

već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u

međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države.

Rizik konkurencije i koncesioniranja brodskih linija

Iako je Jadrolinija apsolutni lider u svojoj branši sa vrlo visokim tržišnim udjelom, o čemu je

opširnije napisano u točki 2.6.3 Prospekta, i na tržištu linijskog i pomorskog prijevoza putnika i

tereta postoji konkurentsko ozračje, koje bi trebalo dodatno ojačati, prvenstveno zahvaljujući

osnivanju Agencije za obalni linijski pomorski promet od strane Republike Hrvatske u listopadu

2006. godine. Agencija je utemeljena sukladno preporuci Europske komisije tijekom pregovora

o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Prilikom screeninga Poglavlja 14. (Prometna

politika) u Bruxellesu je ukazano na potrebu osnivanja regulatornog tijela kao što je uobičajeno

u članicama EU koje koncesioniranju i subvencioniraju javni obalni pomorski promet.

Najznačajniji posao Agencije za obalni linijski pomorski promet jest raspisivanje javnih natječaja

za dodjelu koncesija na svim državnim linijama u javnom obalnom pomorskom prometu, te

nadzor nad kvalitetnim korištenjem sredstava koji se iz proračuna RH izdvajaju za održavanje

pomorskih veza otoka s kopnom. Cilj je omogućiti ravnopravno uključivanje privatnih brodara u

tržišnu utakmicu u oblasti linijskog prometa. Za očekivati bi bilo, da će se kao posljedica takve

dodatne brige o otvaranju tržišta, udio Jadrolinije u ukupnom prometu na Hrvatskom dijelu

Jadrana smanjiti. Međutim, iako Agencija postoji gotovo 6 godina, tržišni udio Jadrolinije se u

navedenom periodu čak i povećao (točka 2.6.3.)

U domaćem obalnom prometu u narednim godinama servisiranje pojedinih linija ovisit će o

dinamici raspisivanja natječaja za koncesije koje raspisuje državna Agencija za obalni linijski

pomorski promet i dobivanju istih.

Rizici povezani s koncesijskim ugovorima proizlaze iz činjenice da su sklopljeni na određeno

vrijeme te da je sklapanje novih ugovora uvjetovano odlukom Agencije za obalni linijski promet

na temelju provedenog javnog natječaja. Shodno tome, Izdavateljeva sposobnost uredno

ispunjavati obveze prema imateljima Obveznica mogla bi biti dovedena u pitanje kada bi po

isteku trenutno važećih koncesijskih ugovora za veći broj ključnih linija nove koncesijske

ugovore sklopili drugi brodari ili kada bi ih sklopio Izdavatelj pod bitno lošijim uvjetima od

postojećih uz manje državne subvencije brodskih linija. Po mišljenju Izdavatelja, postoje

najmanje dva razloga zbog kojih nije izgledno da se ovaj teoretski rizik u praksi može realizirati:

(i) u Republici Hrvatskoj (pa i u širem okruženju) ne postoje brodari koji svojim tehničkim i ljudskim resursima mogu ozbiljno ugroziti tržišni položaj Jadrolinije na hrvatskom dijelu Jadrana;

(ii) Jadrolinija je pravna osoba od posebnog državnog interesa te je u cijelosti u vlasništvu Republike Hrvatske.

Na međunarodnom – prekojadranskom tržištu uz postojeće linije, jačanjem turističkog

14

prometa, kao i završetkom autoputa do Dubrovnika ostvaruju se pretpostavke za ponovno

održavanje linije za Grčku.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je tržišni položaj Jadrolinije takav da konkurencija ne

ugrožava ozbiljnije njenu poziciju na tržištu.

Poslovni rizik rizik Izdavatelja

Poslovni rizik Izdavatelja uključuje rizike svakodnevnog poslovanja, vezane uz budući opstanak

društva, održavanje i poboljšavanje tržišne pozicije i stabilnost poslovanja društva. Poslovni

rizik determiniran je poslovnim okruženjem kompanije, karakteristikama industrijske grane kao i

vlastitim poslovnim politikama i odlukama.

Financijski rizici

Jadrolinija je izložena financijskim rizicima kao što su cjenovni rizici, valutni rizici, kreditni rizici,

te rizici likvidnosti i solventnosti. Jadrolinija ne koristi derivativne financijske instrumente za

zaštitu od rizika.

Valutni rizici proizlaze iz promjene tečajeva stranih valuta koje su značajne za poslovanje

Jadrolinije. Većina kreditnih obveza Jadrolinije vezana je za euro, dok su prihodi u najvećoj

mjeri vezani za domaću valutu.

Kreditni rizici uglavnom se odnose na potraživanja prema kupcima, i na kreditne sposobnosti

ključnih kupaca, no s obzirom na činjenicu da Jadrolinija nije direktno ovisna niti o jednom

kupcu obzirom na veliku disperziranost ovaj rizik nije značajan.

Rizik smanjenja subvencija iz proračuna Republike Hrvatske

Republika Hrvatska, koja je ujedno i u cijelosti vlasnik Jadrolinije, može svojim proračunom

predvidjeti smanjenje sredstava kojima će subvencionirati neprofitabilne linije prema hrvatskim

otocima, ali to može učiniti samo na način da istovremeno utvrdi koje bi linije i u kojoj mjeri

reducirala. Vjerojatnost nastupa takvog događaja smanjena je prvenstveno nužnošću

povezivanja otoka sa kopnom koje predstavlja osnovni preduvjet života na otocima.

Ukoliko bi do smanjenja subvencija i smanjenja frekvencije pojedinih linija došlo, Jadrolinija bi

to osjetila kroz istovremeno i uravnoteženo smanjenje ukupne razine prihoda i rashoda, uz

zadržavanje konačnog financijskog rezultata na kraju poslovne godine na razini sličnoj

dotadašnjoj odnosno uz postizanje potpunog pokrića poslovnih rashoda poslovnim prihodima te

određenoj dobiti.

Država nema interesa u smanjivanju subvencija na način da od Jadrolinije uz smanjenu

subvenciju zahtijeva nastavak plovidbe na svim linijama istom frekvencijom jer bi u kratkom

razdoblju dovela do zastoja u funkcioniranju linijskog sustava. Onog trenutka kad bi ponestalo

sredstava za gorivo i ostale operativne troškove (plaće, održavanje i sl.) ne bi se odvijala

linijska plovidba što bi značajno narušilo povezanost otoka s kopnom i predstavljalo neodrživo

stanje.

15

1.4 SAŽETAK ČIMBENIKA RIZIKA VEZANIH UZ OBVEZNICE

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj svjesno preuzima pojedine vrste rizika,

sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata od ulaganja. Kod razmatranja

ulaganja u Obveznice, ulagatelj bi trebao uzeti u obzir čimbenike rizika za Obveznice

izložene u nastavku te se osloniti na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja

Izdavatelja, a posebice na točke 2.3, 2.4 i 2.13 ovog Prospekta.

Prospekt ne sadrži tumačenje propisa niti se bilo koji dio njegova sadržaja može koristiti u tu

svrhu. Kada je tumačenje propisa važno za odluku o ulaganju u Obveznice, Izdavatelj upućuje

ulagatelja na osobe koje su ovlaštene davati pravne savjete.

Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa

Budući da su Obveznice ukamaćene po fiksnoj stopi, imatelj Obveznica je izložen riziku pada

cijene Obveznica ukoliko dođe do porasta tržišnih kamatnih stopa te kamatnih stopa koje na

tržištu ostvaruju usporedivi izdavatelji. Za razliku od kamatne stope na Obveznice, koja je

fiksna, kamatne stope na tržištu se mijenjaju iz dana u dan. Kako se tržišne kamatne stope

mijenjaju, tako se mijenja i cijena Obveznica, ali u suprotnom smjeru. Ako tržišna kamatna

stopa raste, cijena obveznica s fiksnom kamatnom stopom (među koje spadaju i Obveznice)

obično pada, dok se prinos na takve obveznice ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom i

obrnuto, ako tržišna kamatna stopa pada, cijena obveznica raste dok se prinos na takve

obveznice ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom. Ako ulagatelj drži Obveznice do

dospijeća, kretanje kamatnih stopa na tržištu, koje ostvaruju usporedivi izdavatelji, neće

utjecati na prinos koji će ulagatelj ostvariti.

Rizik inflacije

Rizik inflacije predstavlja slabljenje kupovne moći valute u kojoj je Obveznica denominirana, u

kojem slučaju pada realna vrijednost Obveznice. Inflacija izravno utječe na pad realnog prinosa

od ulaganja u Obveznice. Ako je stopa inflacije veća od nominalnog prinosa od ulaganja u

Obveznice, realni prinos od ulaganja u Obveznice je negativan.

Rizik tržišne cijene

Na tržišnu cijenu Obveznica utječe velik broj čimbenika kao npr. promjena tržišnih kamatnih

stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike Hrvatske narodne banke, inflacija te

nedostatna ili prevelika potražnja za Obveznicama. Imatelj Obveznica je izložen riziku pada

tržišne cijene Obveznica ako ih prodaje prije dospijeća.

Rizik likvidnosti

Čak i u slučaju uvrštenja Obveznica na uređeno tržište, aktivno trgovanje Obveznicama

tijekom cijelog razdoblja do njihova dospijeća može izostati. U slučaju da se aktivno

trgovanje ne razvije zbog nedostatka potražnje za Obveznicama, to će otežati prodaju

Obveznica na uređenom tržištu te bi moglo imati i negativan utjecaj na tržišnu cijenu

Obveznica.

16

Rizik stečaja Izdavatelja

U slučaju stečaja Izdavatelja, a prema primjenjivim propisima, tražbine ulagatelja temeljem

Obveznica će biti podređene tražbinama radnika Izdavatelja koje imaju zakonom zajamčenu

prednost u isplatnom redu, i drugim privilegiranim potraživanjima propisanim zakonom.

Financiranje ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima

Ukoliko ulaganje u Obveznice financira pozajmljenim sredstvima, Izdavatelj mora prilikom

izračuna povrata od ulaganja odnosno gubitka u slučaju da Izdavatelj ne isplati kamate i

glavnicu iz Obveznica o dospijeću ili u slučaju da tržišna cijena Obveznice značajno padne,

uzeti u obzir i troškove servisiranja zajma odnosno kredita. Financiranje ulaganja u Obveznice

zajmom ili kreditom može značajno povećati rizik ulagatelja. Ulagatelji ne smiju pretpostaviti da

će otplatu servisirati jedino od prihoda koje očekuju od ulaganja u Obveznice. Umjesto toga,

ulagatelji trebaju procijeniti vlastitu financijsku poziciju prije ulaganja tako da steknu uvid bi li bili

u mogućnosti plaćati kamate i otplatiti glavnicu zajma odnosno kredita i bez očekivanog prihoda

iz Obveznica, te mogu li uz to pretrpjeti gubitke iz ulaganja u Obveznice umjesto da ostvare

zaradu.

Transakcijski troškovi / naknade prilikom sekundarnog trgovanja Obveznicama

Prilikom sekundarnog trgovanja Obveznicama mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti

troškovi mogu značajno umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja

Obveznicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade za

transakcije manje vrijednosti ili promjenjive nakade (izražene u postotku) za transakcije veće

vrijednosti.

Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni

troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja

transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju

upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama

prije donošenja investicijske odluke.

Rizici povezani s oporezivanjem ulaganja u Obveznica

Prihod od kamata po osnovi ulaganja u Obveznice te zarada ostvarena sekundarnim

trgovanjem Obveznicama mogu postati predmetom oporezivanja. Trenutno važeći porezni

tretman ulaganja u Obveznice općenito opisan je u točki 3.3.15 Prospekta. Ipak, porezni

tretman za pojedinog ulagatelja može se razlikovati od općenito opisanog poreznog tretmana

ulaganja u Obveznice. Potencijalni ulagatelji stoga trebaju zatražiti savjet svojih poreznih

savjetnika vezano uz porezni tretman ulaganja u Obveznice. Uz to, moguće je da se u periodu

do dospijeća Obveznica porezni tretman ulaganja u Obveznice promijeni na način koji može

bitno umanjiti očekivanu zaradu.

Zakonska ograničenja pojedinih ulagatelja

Ulaganja određenih vrsta institucionalnih ulagatelja definirana su propisima čije pridržavanje je

podvrgnuto nadzoru regulatora. Prilikom ulaganja u Obveznice svaki ulagatelj treba provjeriti

jesu li i u kojoj mjeri Obveznice za njega zakonski dopuštena investicija, može li ih iskoristiti kao

predmet osiguranja kredita te postoje li neka ograničenja koja reguliraju kupnju i davanje u

zalog Obveznica. Financijske institucije trebaju se konzultirati sa svojim pravnim savjetnicima ili

17

regulatorom kako bi utvrdile ispravan tretman Obveznica s aspekta rizično ponderirane imovine

ili nekih drugih pravila.

Promjene zakonodavstva

Uvjeti Obveznica temelje se na hrvatskim propisima važećim na datum sastavljanja ovog

Prospekta. U bilo kojem trenutku nakon tog datuma može doći do izmjene relevantnih propisa

i/ili promjene u dotadašnjoj sudskoj i/ili upravnoj praksi, što može negativno utjecati na

Obveznice i/ili ulagatelje u Obveznice.

Izmjene Uvjeta Obveznica

Uvjeti Obveznica sadrže odredbe o sazivanju i održavanju skupštine imatelja Obveznica radi

odlučivanja o pitanjima koja utječu na njihove interese, a spadaju u nadležnost Skupštine

(točke 3.3.10 i 3.3.11 Prospekta). Ove odredbe predviđaju donošenje odluka većinom glasova,

koje generiraju pravni učinak važeći za sve imatelje Obveznica, uključujući i one koji nisu

pristupili glasovanju ili su glasovali protiv njihova donošenja.

Hrvatsko tržište kapitala

Tržište kapitala u Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave do danas , ali

je još uvijek plitko i nedovoljno razvijeno, u posljednje vrijeme s vrlo narušenom i niskom

likvidnošću, s problemima među koje spadaju:

mali broj likvidnih vrijednosnih papira – nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i

prometa otpada na mali broj izdavatelja;

nedovoljna likvidnost sekundarnog tržišta;

nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih

papira;

niska domaća potražnja i nedovoljan broj velikih institucionalnih ulagatelja;

izuzetno velika volatilnost cijena.

Odgovarajući pravni okvir i nadzor nad njegovom provednom kroz aktivnosti koje provodi

HANFA dostatni su, po mišljenju Izdavatelja, za uredno funkcioniranje tržišta kapitala. Dodatan

doprinos očuvanju povjerenja u integritet tržišta i jačanju interesa ulagatelja daje i Zagrebačka

burza kroz aktivnosti nadzora i suradnje s izdavaljima uvrštenih vrijednosnih papira.

Navedeni problemi tržišta kapitala u najvećoj su mjeri posljedica smanjenja imovine tržišnih

sudionika, povećane averzije prema korporativnom riziku, oskudne ponude kvalitetnih

vrijednosnih papira te visoko volatilne ili špekulativno formirane cijene vrijednosnih papira,

primarno dionica.

Opisano stanje tržišta kapitala u Hrvatskoj može imati utjecaj na rizike opisane u točkama

3.1.4 (Rizik tržišne cijene) i 3.1.5 (Rizik likvidnosti).

18

1.5 SAŽETAK O JADROLINIJI

1.5.1 Informacije o Izdavatelju

Tvrtka: Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka

Skraćena tvrtka: Jadrolinija, Rijeka

Sjedište: Riva 16, 51000 Rijeka

Datum zadnje izmjene statuta : 20. studenog 2008.

Sudski registar u koji je upisan Izdavatelj: Sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci

Matični broj subjekta (MBS): 040036881

Osobni identifikacijski broj (OIB): 38453148181

Broj poslovnog računa: 2402006 - 1100388113

Šifra djelatnosti: 5010 Pomorski i obalni prijevoz putnika

Telefon: (051) 666-111

Fax: (051) 213-116

E-Mail: [email protected]

Internet stranica: www.jadrolinija.hr

Iznos temeljnog kapitala: 209.054.147,81 kn

Jedini vlasnik Društva: Republika Hrvatska

Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim prijevozom. Pravno,

Jadrolinija kao Jadranska linijska plovidba, osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a

nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe.

Predratna je Jadranska plovidba isto tako nastala udruživanjem brodara male obalne plovidbe

nakon propasti austrougarskog carstva, a ti su prethodni brodari nastali nekim drugim

udruživanjem, i tako unazad sve do 1872.godine. Te godine na inicijativu Senjskog brodarskog

društva naručen je u Rijeci u Stabilimento tecnico-u (tadašnja tvornica torpeda, a danas

Torpedo) parobrod Hrvat. Brod je porinut u more 13. srpnja iste godine i već je 4. rujna obavio

probnu vožnju od Rijeke do Senja. Odmah nakon toga brod Hrvat uspostavlja redovitu liniju

između Senja i Rijeke i luke Novi, Selce, Crikvenica, Voz, Kraljevica i Bakar.

I prije 1872. godine postojali su pokušaji prijevozničkog i izletničkog brodarskog poslovanja

(Lloydove pruge i izleti - Arciduco Lodovico 1837. pruga Trst – Dubrovnik – Kotor s pristajanjem

u Rijeci i pruga za Rijeku, izleti u Bakar, Krk 1845. i 1846. godine itd.).

Krajem 19. stoljeća više hrvatskih brodovlasnika se udružuje u novu brodarsku tvrtku , a kao

dioničari javljaju se S. Kopajtić, A. Štrk, M. Polić, braća Bakarčić i drugi brodovlasnici iz

Kostrene, Drage, Sušaka i Istre. Oni 11. rujna 1899. g. osnivaju Ugarsko-hrvatsko dioničko

društvo, nazvano Ungaro-Croata. To je bilo prvo moderno brodarsko društvo, gotovo u cjelini u

hrvatskom vlasništvu, a bavilo se prijevozom robe i putnika po cijelom Jadranu i svim morima

svijeta. Ungaro-Croata je bilo vrlo uspješno poduzeće, s aktivnom bilancom sve do kraja svog

postojanja 1919. godine.

U vremenu od 1902. do 1908. g. osnovano je niz brodarskih društava: Hrvatsko parobrodarsko

društvo na dionice Senj, Krčko parobrodarsko društvo u Šilu, Austro-hrvatsko parobrodarsko

19

društvo na dionice u Puntu i još niz malih brodarskih društava. Istovremeno i na srednjem i

južnom Jadranu osnivala su se i udruživala parobrodarska društva, od kojih je značajno

udruživanje u društvo Dalmatiju, te posebno važan razvoj Dubrovačke parobrodarske plovidbe,

Bokeške plovidbe i drugih malih brodara.

Raspadom Austro-Ugarske, a nakon dugogodišnjih pregovora, svi brodari raznih društava su

podijeljeni i od te mase brodova formirane su brodarske tvrtke u novoosnovanim državama.

Tako je došlo do udruživanja Jadranske plovidbe (bivša Ungaro-Croata), Dalmatije, Austro-

hrvatskog parobrodarskog društva, Obalne paroplovidbe (Dubrovnik), Hrvatskog

parobrodarskog društva (Senj) i Oceanije iz Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922.

godine.

Jadranska plovidba d.d. obavljala je sa svojih 70-ak brodova prijevoz putnika i robe na

jadranskim linijama, te za Albaniju, Grčku i Levant.

Tijekom Drugog svjetskog rata stradali su manji brodovi, a 1947. svim preostalim brodovima

upravljala je Direkcija pomorske plovidbe sa sjedištem u Splitu, sve do 20. siječnja 1947. g. kad

je u Rijeci osnovano novo brodarsko poduzeće – Jadranska linijska plovidba. Nova tvrtka

započinje svoje djelovanje sa starim brodovima, obnavlja oštećene i potopljene brodove, a tek

1952. g. dolaze novi brodovi iz naših brodogradilišta. Prve je isporučilo brodogradilište u Puli, a

nakon njega Split itd.

Pri osnivanju, poduzeće je dobilo na upravljanje 41 brod, ali je kraj prve godine svog poslovanja

dočekalo s 29 brodova male obalne plovidbe. Starosna struktura tih brodova je bila jako

nepovoljna. Najnoviji brodovi tada su bili Bakar, Rab i Šipan, izgrađeni 1931. godine, te Kotor

1938. godine. Svi ostali potjecali su još iz Austro-Ugarske, građeni od 1891. (Trogir) do 1914.

godine (Kupari).

U periodu od 1952. do 1960. godine realizirane su velike narudžbe novih brodova i obnove

starih. Tako je 1958. Jadrolinija raspolagala sa 65 uglavnom klasičnih brodova, što je donekle i

posljedica tradicionalnih shvaćanja u vezi s tipovima broda i organizacijom sustava linijske

mreže.

Početkom 60-ih godina uvode se u promet trajekti. Prvi trajekt Bodulka, uveden u promet 1.

siječnja 1963. g., otvorio je novo poglavlje u povijesti Jadrolinije jer su stari i dotrajali brodovi

zamijenjeni modernijim načinom prijevoza, a počinje i uspostavljanje međunarodnih linija.

Poseban značaj Jadrolinja je imala u Domovinskom ratu. U ratnim godinama, 1991. i 1992.,

brodovi Jadrolinije s hrabrim posadama prevezli su oko 50.000 ljudi s okupiranih hrvatskih i

bosansko-hercegovačkih područja. Povezujući dva, ratom prepolovljena dijela Hrvatske,

Jadrolinija je izgubila 4 broda: m/b Perast, m/t Klimno, m/t Supetar i m/t Kačjak, a 12 pomoraca

dalo je svoje živote kao zalog slobode.

Danas Jadrolinija ima 50 brodova u linijskom, dužobalnom i međunarodnom prometu, te

brzobrodskom prometu.

1.5.2 Predmet poslovanja

Glavne aktivnosti Jadrolinije su pružanje usluga prijevoza putnika i vozila na linijama između

hrvatskih otoka i obale, između hrvatskih otoka međusobno, između hrvatske i talijanske obale

Jadrana, te uzduž Hrvatske obale.

Predmet poslovanja Izdavatelja čine sljedeće djelatnosti:

Posred. u trg. strojevima, ind. opremom i sl.

Trg. na veliko ost. strojevima za ind., trg.

20

Ostala trgovina na veliko

Trgovina na malo izvan prodavaonica

Ugostiteljstvo

Hoteli

Restorani

Barovi

Prijevoz morem i priobaljem

Prekrcaj tereta

Usluge u pomorskom prometu

Djelatnost putničkih agencija i turoperatora

Djelatnost ostalih agencija u prometu

Poslovanje vlastitim nekretninama

Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

Iznajmljivanje plovila

Obrada podataka

o računovodstveni i knjigovodstveni poslovi

o mjenjačnice

o zastupanje

Filmska djelatnost i videodjelatnost

Prikazivanje filmova

Proizodnja strojeva za proizvodnju i korištenje mehaničke energije, osim motora za

zrakoplove i motorna vozila

Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene

Proizvodnja alatnih strojeva

o trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima

i duhanskim proizvodima

o međunarodno otpremništvo

1.5.3 Podaci o temeljnom kapitalu

Temeljni kapital Jadrolinije na dan izrade Prospekta iznosi 209.054.147,81 kuna i uplaćen je u cijelosti.

1.5.4 Izabrane financijske informacije

U nastavku prikazani financijski podaci za 2010. i 2011. poslovnu godinu odabrani su iz

revidiranih nekonsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, te podaci za prvih 6 mjeseci 2012.

godine koji su odabrani iz nerevidiranih nekonsolidiranih polugodišnjih izvješća Izdavatelja.

Izvještaj o promjenama kapitala u nerevidiranim nekonsolidiranim financijskim izvještajima

Izdavatelja za prvih šest mjeseci 2012. godine ne sadrži komparativne prikaze za isto razdoblje

u prethodnoj poslovnoj godini, no takvi prikazi izvedeni su za potrebe ove točke Prospekta iz

nerevidiranih nekonsolidiranih polugodišnjih izvještaja Izdavatelja koji su objavljeni na stranici

http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=JRLN-O-12AA

Prikazane odabrane financijske podatke potencijalni ulagatelji bi trebali čitati zajedno s

revidiranim nekonsolidiranim financijskim izvješćima za godinu koja je završila 31. prosinca

2010. godine i 31. prosinca 2011. godine, uključujući i bilješke uz ta financijska izvješća, te

nerevidiranim nekonsolidiranim izvješćima za prvih šest mjeseci 2012. godine.

21

Izabrane informacije za 2010. i 2011. godinu te prvo polugodište 2012.

Račun dobiti i gubitka

31.12.2010 31.12.2011 +/- % 30.06.2011 30.06.2012 +/- %

POSLOVNI PRIHODI 849.148 907.861 6,9% 342.906 344.143 0,4%

Prihodi od prodaje 537.094 583.706 8,7% 199.155 188.207 (5,5%)

Ostali poslovni prihodi 312.054 324.155 3,9% 143.751 155.936 8,5%

POSLOVNI RASHODI (843.523) (881.783) 4,5% (405.215) (404.758) (0,1%)

Materijalni troškovi (451.946) (482.739) 6,8% (223.375) (217.428) (2,7%)

Troškovi osoblja (204.699) (217.050) 6,0% (100.685) (104.113) 3,4%

Amortizacija (88.344) (90.488) 2,4% (44.059) (44.932) 2,0%

Ostali troškovi (89.152) (82.898) (7,0%) (36.872) (38.285) 3,8%

Vrijednosno usklađivanje (3.245) (3.138) (3,3%) (224) 0 (100,0%)

Rezerviranja (6.137) (5.470) (10,9%) 0 0 N.A.

FINANCIJSKI PRIHODI 3.116 2.625 (15,8%) 334 445 33,2%

FINANCIJSKI RASHODI (31.651) (35.161) 11,1% (11.856) (10.609) (10,5%)

OSTALI PRIHODI 26.868 10.390 (61,3%) 11.739 9.814 (16,4%)

OSTALI RASHODI (2.742) (1.218) (55,6%) (489) (802) 64,0%

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 1.216 2.714 123,2% (62.581) (61.767) (1,3%)

POREZ NA DOBIT (362) (688) 90,1% 0 0 N.A.

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 854 2.026 137,2% (62.581) (61.767) (1,3%)

u 000 HRK

22

Bilanca

Izvještaj o novčanom tijeku

31.12.2010 31.12.2011 +/- % 30.06.2011 30.06.2012 +/- %

DUGOTRAJNA IMOVINA 1.018.107 950.173 (6,7%) 987.263 908.576 (8,0%)

Nematerijalna imovina 626 859 37,2% 672 728 8,3%

Materijalna imovina 1.013.170 944.990 (6,7%) 982.280 903.524 (8,0%)

Dugotrajna financijska imovina 4.311 4.324 0,3% 4.311 4.324 0,3%

KRATKOTRAJNA IMOVINA 110.153 99.245 (9,9%) 125.219 109.301 (12,7%)

Zalihe 29.917 26.591 (11,1%) 21.128 23.580 11,6%

Potraživanja 25.169 23.689 (5,9%) 61.000 66.623 9,2%

Kratrotrajna financijska imovina 36.513 46.483 27,3% 24.818 7.151 (71,2%)

Novac u banci i blagajni 18.554 2.482 (86,6%) 18.273 11.947 (34,6%)

6.155 270 (95,6%) 258 883 242,2%

UKUPNA IMOVINA 1.134.415 1.049.688 (7,5%) 1.112.740 1.018.760 (8,4%)

KAPITAL I REZERVE 473.418 474.044 0,1% 410.138 411.403 0,3%

Temeljni kapital 209.054 209.054 0,0% 209.054 209.054 0,0%

Kapitalne rezerve 188.609 188.609 0,0% 188.610 188.610 0,0%

Revalorizacijske rezerve 45.390 43.990 (3,1%) 44.690 43.116 (3,5%)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak 29.511 30.365 2,9% 30.365 32.390 6,7%

Dobit ili gubitak razdoblja 854 2.026 137,2% (62.581) (61.767) (1,3%)

REZERVIRANJA 8.254 7.587 (8,1%) 2.117 2.117 0,0%

DUGOROČNE OBVEZE 387.946 169.496 (56,3%) 430.957 318.253 (26,2%)

KRATKOROČNE OBVEZE 213.966 349.403 63,3% 189.082 205.725 8,8%

50.831 49.158 (3,3%) 80.445 81.262 1,0%

UKUPNO OBVEZE 1.134.415 1.049.688 (7,5%) 1.112.739 1.018.760 (8,4%)

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEG RAZDOBLJA

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I

OBRAČUNATI PRIHODI

u 000 HRK

31.12.2010 31.12.2011 +/- % 30.06.2011 30.06.2012 +/- %

Neto novac iz poslovnih aktivnosti 76.762 74.436 (3,0%) 53.461 79.999 49,6%

Neto novac iz investicijskih aktivnosti (3.650) (22.541) 517,6% (6.309) (4.123) (34,6%)

Neto novac iz financijskih aktivnosti (55.881) (67.966) 21,6% (47.432) (66.412) 40,0%

Neto smanjenje novca i ekvivalenata 17.231 (16.071) (193,3%) (280) 9.464 (3480,0%)

Novac i ekvivalenti 1. siječnja 1.322 18.553 1303,4% 18.554 2.482 (86,6%)

Novac i novčani ekvivalenti 31. prosinca 18.553 2.482 (86,6%) 18.274 11.946 (34,6%)

u 000 HRK

23

Izvještaj o promjenama u kapitalu

1.5.5 Tržišni položaj Jadrolinije

NAPOMENA: U ovoj točki je za potrebe utvrđivanja tržišnog položaja korišten dokument Hrvatska u brojkama, 2011, objavljen na Internet stranici http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/hrvatska_u_brojkama.pdf , te interni podaci Izdavatelja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2010. posljednja dostupna godina), hrvatski

su brodari u 2010. godini prevezli ukupno 12.506.000 putnika. Jadrolinija je u tom broju

participirala s 9.622.046 putnika, odnosno 76,94%. Iz niže priloženog grafičkog prikaza, može

se primijetiti da se tržišni udio Jadrolinije u ovom segmentu već duži niz godina održava na

ovim razinama uz tendenciju blagog rasta (od 2006. do 2010. godine tržišni udio Jadrolinije je

porastao za gotovo 3 postotna poena.)

U prijevozu vozila trajektima udio Jadrolinije je još i veći, budući da u tom segmentu pomorskog

prijevoza sudjeluje manji broj brodara. Međutim, obzirom da Državni zavod za statistiku ne

objavljuje ukupan brod prevezenih vozila, točan tržišni položaj Jadrolinije u tom segmentu nije

moguće utvrditi.

01.01.2010 31.12.2010 +/- % 01.01.2011 31.12.2011 +/- %

Upisani kapital 209.054 209.054 0,0% 209.054 209.054 0,0%

Državne potpore 181.219 181.219 0,0% 181.219 181.219 0,0%

Ostale rezerve 7.390 7.390 0,0% 7.390 7.390 0,0%

Revalorizacijske rezerve 46.789 45.390 (3,0%) 45.390 43.990 (3,1%)

Zadržana dobit 28.013 29.511 5,3% 29.511 30.365 2,9%

Dobit tekuće godine 1.498 854 (43,0%) 854 2.026 137,2%

Ukupno 473.963 473.418 (0,1%) 473.418 474.044 0,1%

Nekontrolirajući interes 0 0 0,0% 0 0 0,0%

Ukupno kapital 473.963 473.418 (0,1%) 473.418 474.044 0,1%

u 000 HRK

01.01.2011 30.06.2011 +/- % 01.01.2012 30.06.2012 +/- %

Upisani kapital 209.054 209.054 0,0% 209.054 209.054 0,0%

Državne potpore 181.219 181.219 0,0% 181.219 181.219 0,0%

Ostale rezerve 7.390 7.390 0,0% 7.390 7.390 0,0%

Revalorizacijske rezerve 45.390 44.690 (1,5%) 43.990 43.116 (2,0%)

Zadržana dobit 29.511 30.365 2,9% 30.365 32.390 6,7%

Dobit tekuće godine 854 (62.580) (7427,9%) 2.026 (61.767) (3148,7%)

Ukupno 473.418 410.138 (13,4%) 474.044 411.402 (13,2%)

Nekontrolirajući interes 0 0 0,0% 0 0 0,0%

Ukupno kapital 473.418 410.138 (13,4%) 474.044 411.402 (13,2%)

u 000 HRK

24

Ukupni broj prevezenih putnika svih brodara u Republici Hrvatskoj

Izvor: Državni zavod za statistiku

11,60

11,80

12,00

12,20

12,40

12,60

12,80

13,00

2006 2007 2008 2009 2010

u m

iliju

nim

a

25

1.6 POTPISNICI SAŽETKA PROSPEKTA

Uprava društva Jadrolinija:

26

2 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

2.1 ODGOVORNE OSOBE

2.1.1 Odgovorne osobe Izdavatelja

Osobe odgovorne za informacije sadržane u Prospektu su:

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, OIB 3845314818, MBS

040036881, sa sjedištem u Rijeci, Riva 16.

Članovi Uprave:

Slavko Lončar – predsjednik Uprave

Blanka Čelhar – član Uprave

Oliver Kocijan – član Uprave

Miljenko Antić – član Uprave

Igor Butorac – član Uprave (do 19.12.2012.)

Članovi Nadzornog odbora:

Pavao Komadina – predsjednik Nadzornog odbora

Miljenko Fičor – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Marina Medarić – član Nadzornog odbora

Zoran Čumbelić – član Nadzornog odbora

Grgo Dujmović – član Nadzornog odbora

27

2.1.2 Izjava odgovornih osoba

Poduzevši sve potrebne mjere, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije u ovom jedinstvenom Prospektu u skladu s činjenicama, te da činjenice koje bi mogle utjecati na istinitost i potpunost Prospekta nisu izostavljene.

2.1.3 Potpisnici izjave

28

2.2 OSOBE ZADUŽENE ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH INFORMACIJA

2.2.1 Nezavisni revizori poslovanja

Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća Jadrolinije za 2010. i 2011. godinu obavljalo

je društvo Iris nova d.o.o., Fiorella la Guardia 13, 51 000 Rijeka. Ovlašteni revizori društva Iris

nova d.o.o. za 2010. i 2011. godinu su gospođa Ljiljana Blagojević i gospodin Zdravko Ružić.

Ovlaštene osobe za zastupanje društva Iris nova d.o.o. su Ljiljana Benčić – Markulin, Ljiljana

Blagojević, Milena Petričić i Zdravko Ružić.

2.3 IZABRANE FINANCIJSKE INFORMACIJE

U nastavku prikazani financijski podaci za 2010. i 2011. poslovnu godinu odabrani su iz

revidiranih nekonsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, te podaci za prvih 6 mjeseci 2012.

godine koji su odabrani iz nerevidiranih nekonsolidiranih polugodišnjih izvješća Izdavatelja.

Izvještaj o promjenama kapitala u nerevidiranim nekonsolidiranim financijskim izvještajima

Izdavatelja za prvih šest mjeseci 2012. godine ne sadrži komparativne prikaze za isto razdoblje

u prethodnoj poslovnoj godini, no takvi prikazi izvedeni su za potrebe ove točke Prospekta iz

nerevidiranih nekonsolidiranih polugodišnjih izvještaja Izdavatelja koji su objavljeni na stranici

http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=JRLN-O-12AA

Prikazane odabrane financijske podatke potencijalni ulagatelji bi trebali čitati zajedno s

revidiranim nekonsolidiranim financijskim izvješćima za godinu koja je završila 31. prosinca

2010. godine i 31. prosinca 2011. godine, uključujući i bilješke uz ta financijska izvješća, te

nerevidiranim nekonsolidiranim izvješćima za prvih šest mjeseci 2012. godine.

29

Izabrane informacije za 2010. i 2011. godinu te prvo polugodište 2012.

Račun dobiti i gubitka

31.12.2010 31.12.2011 +/- % 30.06.2011 30.06.2012 +/- %

POSLOVNI PRIHODI 849.148 907.861 6,9% 342.906 344.143 0,4%

Prihodi od prodaje 537.094 583.706 8,7% 199.155 188.207 (5,5%)

Ostali poslovni prihodi 312.054 324.155 3,9% 143.751 155.936 8,5%

POSLOVNI RASHODI (843.523) (881.783) 4,5% (405.215) (404.758) (0,1%)

Materijalni troškovi (451.946) (482.739) 6,8% (223.375) (217.428) (2,7%)

Troškovi osoblja (204.699) (217.050) 6,0% (100.685) (104.113) 3,4%

Amortizacija (88.344) (90.488) 2,4% (44.059) (44.932) 2,0%

Ostali troškovi (89.152) (82.898) (7,0%) (36.872) (38.285) 3,8%

Vrijednosno usklađivanje (3.245) (3.138) (3,3%) (224) 0 (100,0%)

Rezerviranja (6.137) (5.470) (10,9%) 0 0 N.A.

FINANCIJSKI PRIHODI 3.116 2.625 (15,8%) 334 445 33,2%

FINANCIJSKI RASHODI (31.651) (35.161) 11,1% (11.856) (10.609) (10,5%)

OSTALI PRIHODI 26.868 10.390 (61,3%) 11.739 9.814 (16,4%)

OSTALI RASHODI (2.742) (1.218) (55,6%) (489) (802) 64,0%

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 1.216 2.714 123,2% (62.581) (61.767) (1,3%)

POREZ NA DOBIT (362) (688) 90,1% 0 0 N.A.

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 854 2.026 137,2% (62.581) (61.767) (1,3%)

u 000 HRK

30

Bilanca

Izvještaj o novčanom tijeku

31.12.2010 31.12.2011 +/- % 30.06.2011 30.06.2012 +/- %

DUGOTRAJNA IMOVINA 1.018.107 950.173 (6,7%) 987.263 908.576 (8,0%)

Nematerijalna imovina 626 859 37,2% 672 728 8,3%

Materijalna imovina 1.013.170 944.990 (6,7%) 982.280 903.524 (8,0%)

Dugotrajna financijska imovina 4.311 4.324 0,3% 4.311 4.324 0,3%

KRATKOTRAJNA IMOVINA 110.153 99.245 (9,9%) 125.219 109.301 (12,7%)

Zalihe 29.917 26.591 (11,1%) 21.128 23.580 11,6%

Potraživanja 25.169 23.689 (5,9%) 61.000 66.623 9,2%

Kratrotrajna financijska imovina 36.513 46.483 27,3% 24.818 7.151 (71,2%)

Novac u banci i blagajni 18.554 2.482 (86,6%) 18.273 11.947 (34,6%)

6.155 270 (95,6%) 258 883 242,2%

UKUPNA IMOVINA 1.134.415 1.049.688 (7,5%) 1.112.740 1.018.760 (8,4%)

KAPITAL I REZERVE 473.418 474.044 0,1% 410.138 411.403 0,3%

Temeljni kapital 209.054 209.054 0,0% 209.054 209.054 0,0%

Kapitalne rezerve 188.609 188.609 0,0% 188.610 188.610 0,0%

Revalorizacijske rezerve 45.390 43.990 (3,1%) 44.690 43.116 (3,5%)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak 29.511 30.365 2,9% 30.365 32.390 6,7%

Dobit ili gubitak razdoblja 854 2.026 137,2% (62.581) (61.767) (1,3%)

REZERVIRANJA 8.254 7.587 (8,1%) 2.117 2.117 0,0%

DUGOROČNE OBVEZE 387.946 169.496 (56,3%) 430.957 318.253 (26,2%)

KRATKOROČNE OBVEZE 213.966 349.403 63,3% 189.082 205.725 8,8%

50.831 49.158 (3,3%) 80.445 81.262 1,0%

UKUPNO OBVEZE 1.134.415 1.049.688 (7,5%) 1.112.739 1.018.760 (8,4%)

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEG RAZDOBLJA

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I

OBRAČUNATI PRIHODI

u 000 HRK

31.12.2010 31.12.2011 +/- % 30.06.2011 30.06.2012 +/- %

Neto novac iz poslovnih aktivnosti 76.762 74.436 (3,0%) 53.461 79.999 49,6%

Neto novac iz investicijskih aktivnosti (3.650) (22.541) 517,6% (6.309) (4.123) (34,6%)

Neto novac iz financijskih aktivnosti (55.881) (67.966) 21,6% (47.432) (66.412) 40,0%

Neto smanjenje novca i ekvivalenata 17.231 (16.071) (193,3%) (280) 9.464 (3480,0%)

Novac i ekvivalenti 1. siječnja 1.322 18.553 1303,4% 18.554 2.482 (86,6%)

Novac i novčani ekvivalenti 31. prosinca 18.553 2.482 (86,6%) 18.274 11.946 (34,6%)

u 000 HRK

31

Izvještaj o promjenama u kapitalu

2.4 ČIMBENICI RIZIKA POVEZANI S POSLOVANJEM IZDAVATELJA

2.4.1 Općenite napomene

U nastavku se navode rizici kojima je Izdavatelj izložen i koji mogu utjecati na njegovu

sposobnost ispunjavanja svojih obveza u svezi s izdanjem vrijednosnih papira.

U nastavku opisani rizici nisu ujedno svi rizici koji mogu utjecati na Izdavatelja i Obveznicu.

Premda je Izdavatelj savjesno i prema svojem najboljem saznanju nastojao prikazati bitne,

predvidive i uobičajene rizike u djelatnosti koju obavlja, moguće je da postoje ili nastanu drugi

događaji i okolnosti, koji nisu bili poznati Izdavatelju, odnosno koje nije mogao predvidjeti, a

također predstavljaju rizik povezan s Izdavateljem i/ili Obveznicom.

Prilikom ulaganja u Obveznice svaki ulagatelj mora procijeniti i preuzeti rizike povezane s

Obveznicama opisanima u točki 3.1 Prospekta i čimbenike rizika koji su povezani s

Izdavateljem, a opisani su u nastavku ove točke Prospekta. Prilikom donošenja odluke o

kupnji i trgovanju Obveznicama svaki ulagatelj se također upućuje na vlastitu ocjenu i

prosudbu podataka o poslovanju, financijskom položaju Izdavatelja, uvjetima Izdanja, kao i na

ocjenu i prosudbu utjecaja ostalih podataka opisanih u Prospektu. Čimbenici rizika i druge

činjenice navedene u Prospektu utječu na sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava svoje

obveze u svezi s izdanjem Obveznica.

01.01.2010 31.12.2010 +/- % 01.01.2011 31.12.2011 +/- %

Upisani kapital 209.054 209.054 0,0% 209.054 209.054 0,0%

Državne potpore 181.219 181.219 0,0% 181.219 181.219 0,0%

Ostale rezerve 7.390 7.390 0,0% 7.390 7.390 0,0%

Revalorizacijske rezerve 46.789 45.390 (3,0%) 45.390 43.990 (3,1%)

Zadržana dobit 28.013 29.511 5,3% 29.511 30.365 2,9%

Dobit tekuće godine 1.498 854 (43,0%) 854 2.026 137,2%

Ukupno 473.963 473.418 (0,1%) 473.418 474.044 0,1%

Nekontrolirajući interes 0 0 0,0% 0 0 0,0%

Ukupno kapital 473.963 473.418 (0,1%) 473.418 474.044 0,1%

u 000 HRK

01.01.2011 30.06.2011 +/- % 01.01.2012 30.06.2012 +/- %

Upisani kapital 209.054 209.054 0,0% 209.054 209.054 0,0%

Državne potpore 181.219 181.219 0,0% 181.219 181.219 0,0%

Ostale rezerve 7.390 7.390 0,0% 7.390 7.390 0,0%

Revalorizacijske rezerve 45.390 44.690 (1,5%) 43.990 43.116 (2,0%)

Zadržana dobit 29.511 30.365 2,9% 30.365 32.390 6,7%

Dobit tekuće godine 854 (62.580) (7427,9%) 2.026 (61.767) (3148,7%)

Ukupno 473.418 410.138 (13,4%) 474.044 411.402 (13,2%)

Nekontrolirajući interes 0 0 0,0% 0 0 0,0%

Ukupno kapital 473.418 410.138 (13,4%) 474.044 411.402 (13,2%)

u 000 HRK

32

2.4.2 Rizik industrije

Osnovni rizici u djelatnosti linijskog prijevoza putnika morem, u hrvatskom dijelu Jadrana,

uglavnom proizlaze iz činjenice da potražnju u znatnoj mjeri generira turizam, a turizam se

odlikuje izuzetno velikom elastičnošću potražnje obzirom na stabilnost političke i sigurnosne

situacije u regiji. Dio prometa koji je u funkciji domicilnog stanovništva otoka i obale nije

podložan tim čimbenicima, te ne dijeli sudbinu i rizike ostatka turističkog gospodarstva. Stoga je

obim rizika djelatnosti linijskog prijevoza ipak manji od rizika kojem je izložen dio gospodarstva

isključivo ovisan o turizmu (npr.hotelijerstvo i druge uslužne aktivnosti u turizmu).

Drugi (više teoretski nego li praktičan) rizik kojem je hrvatsko linijsko putničko brodarstvo

izloženo vezan je uz skoro pristupanje naše zemlje Europskoj uniji. Princip otvorenosti

europskog tržišta podrazumijeva mogućnost da se za održavanje linija na hrvatskom dijelu

Jadrana slobodno natječu i brodari iz Grčke, Italije, te drugih sadašnjih i budućih članica EU. To

bi, dugoročno, moglo dovesti do jačanja konkurencije i dakako, potaknuti slabljenje tržišne

dominacije Jadrolinije. Prema dosadašnjim kretanjima na tržištima linijskog obalnog prijevoza u

drugim europskim zemljama, otvorenost tržišta se pokazala prvenstveno dostignućem na razini

proklamiranja principa gospodarskog zajedništva i jednakih prava gospodarstvenika svih

članica Unije na cijelom području Unije, ali u praksi do sad ne postoji ni jedan slučaj da je

brodar iz jedne članice EU zaista konkurirao za linije unutar obalnog mora neke druge zemlje –

članice EU, i dobio svojom podnesenom ponudom održavanje takve linije.

Pristupanje EU, te spomenuto otvaranje tržišta, međutim, ne predstavlja samo rizik, nego i

novu poslovnu šansu. Istog trenutka kad se hrvatsko tržište otvori grčkim i talijanskim linijskim

brodarima, otvorit će se i tržište linija u obalnom moru tih zemalja hrvatskim brodarima. Drugim

riječima, Jadrolinija će moći ravnopravno konkurirati za koncesije na linijama između talijanskih

otoka odnosno grčkih otoka, i kopna. U ovom trenutku misija Jadrolinije nije održavanje linija

prema grčkim ili talijanskim otocima, ali ukoliko bi brodari tih zemalja pokušali prodrijeti na

hrvatsko tržište, razumljivo je da i Jadrolinija može odgovoriti na isti način. Prema raspoloživim

podacima, na Mediteranu ne postoji brodarska kompanija s takvom flotom, i takvom

financijskom snagom, da može ozbiljno ugroziti položaj Jadrolinije u Hrvatskoj, a istovremeno

ne oslabiti svoje pozicije na svom tradicionalnom domicilnom tržištu. Financijska i uopće

gospodarska situacija na području dvije najjače mediteranske pomorske zemlje čiji bi brodari

mogli potencijalno konkurirati Jadroliniji je trenutno takva, da nije realno očekivati kako će

talijanski, a posebice grčki brodari viškove kapitala ulagati u promet između hrvatskih otoka i

obale. Prema iskustvu stečenom tijekom nastojanja otvaranja i liberalizacije tržišta trajektnih

linija unutar Hrvatske, Jadrolinija na otvorenom tržištu svojom flotom te svojim ljudskim

resursima, predstavlja veću prijetnju svojim konkurentima nego li konkurenti prijetnju Jadroliniji.

2.4.3 Rizik poslovanja

Rizici poslovanja Jadrolinije koji su u užem smislu tehničko-tehnološke prirode (havarije broda),

uglavnom su pokriveni osiguranjem, ali određen obim rizika moralno-psihološke naravi svakako

proizlazi iz mogućnosti da greškom osoblja Jadrolinije ili uslijed nekog drugog uzroka, neki

brod Jadrolinije počini ekološku štetu većeg obujma. Iako brodovi i procedure njihove

eksploatacije strogo udovoljavaju aktualnim standardima zaštite okoliša, nepredviđene situacije

se ne mogu s apsolutnom sigurnošću isključiti. Ostvarenje takvog rizika moglo bi naškoditi

ugledu poduzeća, te posljedično uzrokovati i druge poslovne štete.

Sigurnosti ljudi na moru u Jadroliniji se posvećuje posebno velika pažnja a relevantni se propisi

i standardi striktno poštuju. Jadrolinija je jedan od rijetkih velikih putničkih brodara koji se može

pohvaliti da tijekom svog višedesetljetnog postojanja i opsluživanja više desetaka milijuna

33

prevezenih putnika, nikad nije imala pomorsku nezgodu sa smrtnim ishodom za svoje putnike.

Dakako da ta činjenica bitno doprinosi povjerenju putnika prema Jadroliniji, a situacija u kojoj bi

došlo do pogibije putnika, izvjesno bi naštetila ugledu poduzeća, a moguće i ojačala položaj

konkurenata.

Ovisnost o jednom kupcu

Rizik ovisnosti o jednom kupcu u poslovanju Jadrolinije prvenstveno se ogleda kao rizik da

država, koja putem subvencija "kupuje" onaj dio prijevozne usluge koji otočko stanovništvo ne

može platiti, prestane biti platežno sposobna, odnosno da zbog ekonomskih teškoća u državi

hrvatska vlada dođe u nemogućnost namirivanja svojih obveza prema linijskim brodarima.

Ovisnost o jednom dobavljaču

Nabavka roba, odnosno odnosi sa ključnim dobavljačima Jadrolinije zasnovani su na

jednogodišnjim ugovorima o snadbjevanju potpisanim temeljem provedenih javnih nadmetanja

osnovom Zakona o javnoj nabavi.

Samim ugovorima detaljno su ugovorene međusobne obaveze, rokovi isporuke i uvjeti plaćanja

sukladno uvjetima Jadrolinije, s odgodom plaćanja od 60 dana bez plaćanja avansa i davanja

garancija.

U samoj strukturi troškova, troškovi goriva i maziva sa cca 300 milijuna kuna čine najveću

stavku, no ugovorom o snadbjevanju gorivom točno su utvrđeni uvjeti prodaje (rabat, kvaliteta,

paritet, tehnički servis, te uvjeti plaćanja), te pridržavanjem ugovora ni u kom slučaju ne može

doći do ovisnosti o dobavljaču.

Sa cca 23 milijuna kuna godišnje troškovi nabavke rezervnih dijelova značajna su stavka.

Rezervni se dijelovi nabavljaju putem provedenih javnih nadmetanja, odnosno putem direktnih

pogodbi za rezervne dijelove strojeva i uređaja koji u Hrvatskoj imaju ovlaštene zastupnike.

Radi sigurnosti i tehničke ispravnosti brodova nabavljaju se isključivo originalni rezervni dijelovi

sa tvorničkim atestom, a po potrebi i atestom Registra brodova. U tom segmentu poslovanja

godišnje se potpiše tridesetak ugovora sa desetak raznih isporučioca, odnosno predstavnika.

Do minimalne ovisnosti kod nabave rezervnih dijelova može doći isključivo zbog pojedinih

dugačkih rokova isporuke za određene originalne rezervne dijelove kod starijih strojeva i

uređaja.

Sve ostale nabavke (potrošni materijal, kancelarijski materijal, konopi, boje, odore, sigurnosna

oprema i pirotehnika, cink protektori, kompjuterska oprema, elektromaterijal...) ugovorene su

temeljem provedenih javnih nadmetanjima s raznim dobavljačima, odnosno izravno sa

proizvođačima.

Na tržištu postoji veliki broj ponuditelja koji se javljaju na nadmetanja, te sama konkurencija

među njima onemogućuje gotovo bilo kakvu ovisnost o dobavljaču, a temeljito utvrđene

obaveze putem ugovora garantiraju korektnost u poslovanju.

2.4.4 Rizik poslovnog okruženja

Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i

regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki.

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom

34

nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir

trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija

čiji je glavni vanjskopolitički cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju („EU“). Potpisivanje

Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat

referenduma o članstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju

u zemljama članicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora o pristupanju u svim zemljama članicama

formalizirat će se članstvo Hrvatske kao 28. članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Dosad je

Ugovor o pristupanju ratificiralo 11 članica EU, u 4 članice je predstavničko tijelo odobrilo

Ugovor o pristupanju ali on još nije ratificiran, dok 12 članica Ugovor o pristupanju još nije

ratificiralo.

Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države

već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u

međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države.

Politički i opći društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz

perspektive pojedine kompanije, u pravilu, ne može individualno utjecati, odnosno umanjiti ga.

U slučaju međunarodnih kompanija koje posluju u više država, takav je rizik pozitivno ili

negativno diverzificiran ovisno o pojednim rizicima država u kojima posluju. Posebno treba

naglasiti rizik poslovanja kompanija na tržištima u regiji (područje bivše Jugoslavije) koja su još

u procesu političke tranzicije. Stoga, svaki ulagatelj treba, sukladno značaju pojedinog tržišta za

kompaniju, pažljivo proučiti dotična tržišta, te, između ostaloga, donijeti odluku i na temelju

informacija o rizicima svojstvenim pojedinim od tih država, odnosno tržišta.

2.4.5 Rizik konkurencije i koncesioniranja brodskih linija

Iako je Jadrolinija apsolutni lider u svojoj branši sa vrlo visokim tržišnim udjelom, o čemu je

opširnije napisano u točki 2.6.3 Prospekta, i na tržištu linijskog i pomorskog prijevoza putnika i

tereta postoji konkurentsko ozračje, koje bi trebalo dodatno ojačati, prvenstveno zahvaljujući

osnivanju Agencije za obalni linijski pomorski promet od strane Republike Hrvatske u listopadu

2006. godine. Agencija je utemeljena sukladno preporuci Europske komisije tijekom pregovora

o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Prilikom screeninga Poglavlja 14. (Prometna

politika) u Bruxellesu je ukazano na potrebu osnivanja regulatornog tijela kao što je uobičajeno

u članicama EU koje koncesioniranju i subvencioniraju javni obalni pomorski promet.

Najznačajniji posao Agencije za obalni linijski pomorski promet jest raspisivanje javnih natječaja

za dodjelu koncesija na svim državnim linijama u javnom obalnom pomorskom prometu, te

nadzor nad kvalitetnim korištenjem sredstava koji se iz proračuna RH izdvajaju za održavanje

pomorskih veza otoka s kopnom. Cilj je omogućiti ravnopravno uključivanje privatnih brodara u

tržišnu utakmicu u oblasti linijskog prometa. Za očekivati bi bilo, da će se kao posljedica takve

dodatne brige o otvaranju tržišta, udio Jadrolinije u ukupnom prometu na Hrvatskom dijelu

Jadrana smanjiti.Međutim, iako Agencija postoji gotovo 6 godina, tržišni udio Jadrolinije se u

navedenom periodu čak i povećao (točka 2.6.3.)

U domaćem obalnom prometu u narednim godinama servisiranje pojedinih linija ovisit će o

dinamici raspisivanja natječaja za koncesije koje raspisuje državna Agencija za obalni linijski

pomorski promet i dobivanju istih.

Rizici povezani s koncesijskim ugovorima proizlaze iz činjenice da su sklopljeni na određeno

vrijeme te da je sklapanje novih ugovora uvjetovano odlukom Agencije za obalni linijski promet

na temelju provedenog javnog natječaja. Shodno tome, Izdavateljeva sposobnost uredno

ispunjavati obveze prema imateljima Obveznica mogla bi biti dovedena u pitanje kada bi po

isteku trenutno važećih koncesijskih ugovora za veći broj ključnih linija nove koncesijske

35

ugovore sklopili drugi brodari ili kada bi ih sklopio Izdavatelj pod bitno lošijim uvjetima od

postojećih uz manje državne subvencije brodskih linija. Po mišljenju Izdavatelja, postoje

najmanje dva razloga zbog kojih nije izgledno da se ovaj teoretski rizik u praksi može realizirati:

(i) u Republici Hrvatskoj (pa i u širem okruženju) ne postoje brodari koji svojim

tehničkim i ljudskim resursima mogu ozbiljno ugroziti tržišni položaj Jadrolinije na

hrvatskom dijelu Jadrana;

(ii) Jadrolinija je pravna osoba od posebnog državnog interesa te je u cijelosti u

vlasništvu Republike Hrvatske.

Na međunarodnom – prekojadranskom tržištu uz postojeće linije, jačanjem turističkog

prometa, kao i završetkom autoputa do Dubrovnika ostvaruju se pretpostavke za ponovno

održavanje linije za Grčku.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je tržišni položaj Jadrolinije takav da konkurencija ne

ugrožava ozbiljnije njenu poziciju na tržištu.

2.4.6 Poslovni rizik Izdavatelja

Poslovni rizik Izdavatelja uključuje rizike svakodnevnog poslovanja, vezane uz budući opstanak

društva, održavanje i poboljšavanje tržišne pozicije i stabilnost poslovanja društva. Poslovni

rizik determiniran je poslovnim okruženjem kompanije, karakteristikama industrijske grane kao i

vlastitim poslovnim politikama i odlukama.

2.4.7 Financijski rizici

Jadrolinija je izložena financijskim rizicima kao što su cjenovni rizici, valutni rizici, kreditni rizici,

te rizici likvidnosti i solventnosti. Jadrolinija ne koristi derivativne financijske instrumente za

zaštitu od rizika.

Valutni rizici proizlaze iz promjene tečajeva stranih valuta koje su značajne za poslovanje

Jadrolinije. Većina kreditnih obveza Jadrolinije vezana je za euro, dok su prihodi u najvećoj

mjeri vezani za domaću valutu.

Kreditni rizici uglavnom se odnose na potraživanja prema kupcima, i na kreditne sposobnosti

ključnih kupaca, no s obzirom na činjenicu da Jadrolinija nije direktno ovisna niti o jednom

kupcu obzirom na veliku disperziranost ovaj rizik nije značajan.

2.4.8 Rizik smanjenja subvencija iz proračuna Republike Hrvatske

Republika Hrvatska, koja je ujedno i u cijelosti vlasnik Jadrolinije, može svojim proračunom

predvidjeti smanjenje sredstava kojima će subvencionirati neprofitabilne linije prema hrvatskim

otocima, ali to može učiniti samo na način da istovremeno utvrdi koje bi linije i u kojoj mjeri

reducirala. Vjerojatnost nastupa takvog događaja smanjena je prvenstveno nužnošću

povezivanja otoka sa kopnom koje predstavlja osnovni preduvjet života na otocima.

Ukoliko bi do smanjenja subvencija i smanjenja frekvencije pojedinih linija došlo, Jadrolinija bi

to osjetila kroz istovremeno i uravnoteženo smanjenje ukupne razine prihoda i rashoda, uz

zadržavanje konačnog financijskog rezultata na kraju poslovne godine na razini sličnoj

dotadašnjoj odnosno uz postizanje potpunog pokrića poslovnih rashoda poslovnim prihodima te

određenoj dobiti.

Država nema interesa u smanjivanju subvencija na način da od Jadrolinije uz smanjenu

subvenciju zahtijeva nastavak plovidbe na svim linijama istom frekvencijom jer bi u kratkom

36

razdoblju dovela do zastoja u funkcioniranju linijskog sustava. Onog trenutka kad bi ponestalo

sredstava za gorivo i ostale operativne troškove (plaće, održavanje i sl.) ne bi se odvijala

linijska plovidba što bi značajno narušilo povezanost otoka s kopnom i predstavljalo neodrživo

stanje.

2.5 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

2.5.1 Osnovni podaci o Izdavatelju

Tvrtka: Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka

Skraćena tvrtka: Jadrolinija, Rijeka

Sjedište: Riva 16, 51000 Rijeka

Datum zadnje izmjene statuta : 20. studenog 2008.

Sudski registar u koji je upisan Izdavatelj: Sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci

Matični broj subjekta (MBS): 040036881

Osobni identifikacijski broj (OIB): 38453148181

Broj poslovnog računa: 2402006 - 1100388113

Šifra djelatnosti: 5010 Pomorski i obalni prijevoz putnika

Telefon: (051) 666-111

Fax: (051) 213-116

E-Mail: [email protected]

Internet stranica: www.jadrolinija.hr

Iznos temeljnog kapitala: 209.054.147,81 kn

Jedini vlasnik Društva: Republika Hrvatska

2.5.2 Pravni oblik Izdavatelja, datum osnivanja i upisa u sudski registar

Sukladno Zakonu o Jadroliniji (NN 11/96), Jadrolinija jest društvo sa vlastitom pravnom

osobnošću, na koje se, ukoliko Zakonom o Jadroliniji nije drugačije propisano, primjenjuju

propisi koji vrijede za društva s ograničenom odgovornošću.

Pravno, Jadrolinija kao Jadranska linijska plovidba, osnovana je 20. siječnja 1947. godine u

Rijeci, a nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske

plovidbe.

2.5.3 Događaji značajni za razvoj Izdavatelja

Subvencije

Jadrolinija održava linije u funkciji redovitog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno,

flotom 50 plovnih jedinica ( trajekata, brzih plovila, klasičnih brodova).

Subvencije ( izravne subvencije kao oblik potpore koji se dodjeljuje izravno iz državnog

proračuna) utvrđuju se prilikom donošenja državnog proračuna, radi pokrivanja troškova

37

brodara (operativnih) na nerentabilnim linijama. Predmetne linije - državne linije su od općeg

gospodarskog interesa.

Za provođenje nadzora provedbe i primjene Zakona o državnim potporama ovlaštena je

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (''AZTN'').

Temeljem navedenog, AZTN je izdala rješenje odnosno naknadno odobrenje na Uredbu o

uvjetima i postupku davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom

pomorskom prometu.

Navedenim mišljenjem je utvrđeno da je predmetna Uredba o uvjetima i postupku davanja

koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, program

državne potpore tj. akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama,

unaprijed neodređenim korisnicima državne potpore dodjeljuju pojedinačne državne potpore.

S tog osnova AZTN ima funkciju kontrole iznosa naknada koje Ministarstvo mora, turizma,

prometa i razvitka dodjeljuje brodarima za održavanje nerentabilnih državnih linija, upravo radi

ocjene da se ostvaruju obilježja državne potpore, odnosno da namjera pokrića troškova

brodarima koji održavaju nerentabilne linije predstavlja potporu, koja korisnicima potpore

donosi ekonomske prednosti koje ti brodari ne bi ostvarili svojim redovnim poslovanjem.

Prema revizorskom izvješću za 2011. godinu, Izdavatelj je u 2011. godini na ime subvencija i

dotacija primio 313.184 tisuće kuna što je za 6.802 tisuće kuna više u odnosu na 2010.

godinu. Prema državnom proračunu za 2012. godinu, Agenciji za obalni linijski promet za

subvencije trgovačkim društvima u pomorskom sektoru za poticanje redovnih pomorskih,

putničkih i brzobrodskih linija namijenjeno je 390.000 tisuća kuna, koliko iznosi i prema

projekciji proračuna za 2013. i 2014. godinu.

Privatizacija

Plan privatizacije Izdavatelja ne postoji, jer po svim dosadašnjim iskazanim namjerama

ključnih nosilaca državne politike, vlasnički bi udio države u Društvu trebao ostati 100%. Ne

očekuje se promjena tog (stopostotnog) vlasničkog udjela države ni u srednjeročnom

razdoblju, dok bi u dugoročnom razdoblju takvu politiku hrvatske vlade mogli promijeniti tek

kogentni propisi Europske Unije, osobito ukoliko ta zajednica nadraste sadašnji ustroj, te

opstane u drukčijem obliku koji bi podrazumijevao centraliziranu kontinentalnu politiku

pomorskog linijskog prometa.

2.5.4 Povijest i razvoj Izdavatelja

Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim prijevozom. Pravno,

Jadrolinija kao Jadranska linijska plovidba, osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a

nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe.

Predratna je Jadranska plovidba isto tako nastala udruživanjem brodara male obalne plovidbe

nakon propasti austrougarskog carstva, a ti su prethodni brodari nastali nekim drugim

udruživanjem, i tako unazad sve do 1872.godine. Te godine na inicijativu Senjskog brodarskog

društva naručen je u Rijeci u Stabilimento tecnico-u (tadašnja tvornica torpeda, a danas

Torpedo) parobrod Hrvat. Brod je porinut u more 13. srpnja iste godine i već je 4. rujna obavio

probnu vožnju od Rijeke do Senja. Odmah nakon toga brod Hrvat uspostavlja redovitu liniju

između Senja i Rijeke i luke Novi, Selce, Crikvenica, Voz, Kraljevica i Bakar.

I prije 1872. godine postojali su pokušaji prijevozničkog i izletničkog brodarskog poslovanja

(Lloydove pruge i izleti - Arciduco Lodovico 1837. pruga Trst – Dubrovnik – Kotor s pristajanjem

u Rijeci i pruga za Rijeku, izleti u Bakar, Krk 1845. i 1846. godine itd.).

38

Krajem 19. stoljeća više hrvatskih brodovlasnika se udružuje u novu brodarsku tvrtku , a kao

dioničari javljaju se S. Kopajtić, A. Štrk, M. Polić, braća Bakarčić i drugi brodovlasnici iz

Kostrene, Drage, Sušaka i Istre. Oni 11. rujna 1899. g. osnivaju Ugarsko-hrvatsko dioničko

društvo, nazvano Ungaro-Croata. To je bilo prvo moderno brodarsko društvo, gotovo u cjelini u

hrvatskom vlasništvu, a bavilo se prijevozom robe i putnika po cijelom Jadranu i svim morima

svijeta. Ungaro-Croata je bilo vrlo uspješno poduzeće, s aktivnom bilancom sve do kraja svog

postojanja 1919. godine.

U vremenu od 1902. do 1908. g. osnovano je niz brodarskih društava: Hrvatsko parobrodarsko

društvo na dionice Senj, Krčko parobrodarsko društvo u Šilu, Austro-hrvatsko parobrodarsko

društvo na dionice u Puntu i još niz malih brodarskih društava. Istovremeno i na srednjem i

južnom Jadranu osnivala su se i udruživala parobrodarska društva, od kojih je značajno

udruživanje u društvo Dalmatiju, te posebno važan razvoj Dubrovačke parobrodarske plovidbe,

Bokeške plovidbe i drugih malih brodara.

Raspadom Austro-Ugarske, a nakon dugogodišnjih pregovora, svi brodari raznih društava su

podijeljeni i od te mase brodova formirane su brodarske tvrtke u novoosnovanim državama.

Tako je došlo do udruživanja Jadranske plovidbe (bivša Ungaro-Croata), Dalmatije, Austro-

hrvatskog parobrodarskog društva, Obalne paroplovidbe (Dubrovnik), Hrvatskog

parobrodarskog društva (Senj) i Oceanije iz Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922.

godine.

Jadranska plovidba d.d. obavljala je sa svojih 70-ak brodova prijevoz putnika i robe na

jadranskim linijama, te za Albaniju, Grčku i Levant.

Tijekom Drugog svjetskog rata stradali su manji brodovi, a 1947. svim preostalim brodovima

upravljala je Direkcija pomorske plovidbe sa sjedištem u Splitu, sve do 20. siječnja 1947. g. kad

je u Rijeci osnovano novo brodarsko poduzeće – Jadranska linijska plovidba. Nova tvrtka

započinje svoje djelovanje sa starim brodovima, obnavlja oštećene i potopljene brodove, a tek

1952. g. dolaze novi brodovi iz naših brodogradilišta. Prve je isporučilo brodogradilište u Puli, a

nakon njega Split itd.

Pri osnivanju, poduzeće je dobilo na upravljanje 41 brod, ali je kraj prve godine svog poslovanja

dočekalo s 29 brodova male obalne plovidbe. Starosna struktura tih brodova je bila jako

nepovoljna. Najnoviji brodovi tada su bili Bakar, Rab i Šipan, izgrađeni 1931. godine, te Kotor

1938. godine. Svi ostali potjecali su još iz Austro-Ugarske, građeni od 1891. (Trogir) do 1914.

godine (Kupari).

U periodu od 1952. do 1960. godine realizirane su velike narudžbe novih brodova i obnove

starih. Tako je 1958. Jadrolinija raspolagala sa 65 uglavnom klasičnih brodova, što je donekle i

posljedica tradicionalnih shvaćanja u vezi s tipovima broda i organizacijom sustava linijske

mreže.

Početkom 60-ih godina uvode se u promet trajekti. Prvi trajekt Bodulka, uveden u promet 1.

siječnja 1963. g., otvorio je novo poglavlje u povijesti Jadrolinije jer su stari i dotrajali brodovi

zamijenjeni modernijim načinom prijevoza, a počinje i uspostavljanje međunarodnih linija.

Poseban značaj Jadrolinja je imala u Domovinskom ratu. U ratnim godinama, 1991. i 1992.,

brodovi Jadrolinije s hrabrim posadama prevezli su oko 50.000 ljudi s okupiranih hrvatskih i

bosansko-hercegovačkih područja. Povezujući dva, ratom prepolovljena dijela Hrvatske,

Jadrolinija je izgubila 4 broda: m/b Perast, m/t Klimno, m/t Supetar i m/t Kačjak, a 12 pomoraca

dalo je svoje živote kao zalog slobode.

Danas Jadrolinija ima 50 brodova u linijskom, dužobalnom i međunarodnom prometu, te

brzobrodskom prometu.

39

2.5.5 Značajna ulaganja

Od datuma objavljivanja posljednjih revidiranih izvješća Izdavatelja nije bilo značajnih ulaganja.

U budućem periodu Izdavatelj namjerava donijeti odluke o ulaganju u unaprijeđenje sigurnosti i

zaštite okoliša kod starijih brodova koji još po svojoj tehničkoj očuvanosti nisu za rashod.

Već su donesene odluke, te raspisan natječaj za gradnju 4 RO-RO putnička broda (trajekta)

kapaciteta 145 automobila / 600 putnika. Očekivana vrijednost investicije u nove brodove je do

EUR 32 milijuna, pri čemu se o visini krajnje cijene ne može govoriti kao konačnoj veličini,

budući da će se ista formirati u procesu javnog nadmetanja. Očekivani raspon cijena je u

interval od EUR 28 milijuna (niže od toga nije realno očekivati) do EUR 32 milijuna. Investicija

će biti financirana na način da će Hrvatska banka za obnovu i razvitak osigurati Izdavatelju

kreditno praćenje u visini 75% vrijednosti investicije, a preostalih 25% iz drugih izvora (među

ostalim i viškom sredstava prikupljenih izdanjem predmetnih obveznica iznad iznosa od HRK

70 milijuna koliko je potrebno za iskup obveznica u dospijeću.)

2.5.6 Specifičnost poslovanja Jadrolinije

Jadrolinija, za razliku od većine drugih poduzeća, profitabilnost poslovanja ne može smatrati

primarnim (pa čak ni sekundarnim) ciljem poslovanja. Misija poduzeća, i primarni cilj njegovog

poslovanja, je povezivanje hrvatskih otoka s kopnom kao i otoka međusobno, a sekundaran cilj

(u mirnodopskim uvjetima) je dužobalno povezivanje sjevernog i južnog hrvatskog priobalja, te

istočne obale Jadrana sa zapadnom. U ostvarivanju svog primarnog cilja, poduzeće održava

tridesetak linija, od kojih je kod samo 3-4 linije moguće ostvariti veće prihode od rashoda,

odnosno pozitivnu internu stopu profitabilnosti. Većina linija iziskuje veće rashode od prihoda,

uz pokrivanje negativnih razlika državnim subvencijama. Prilikom planiranja financijskih efekata

od pojedinih investicija, u aktualnim okolnostima nerealno bi bilo očekivati da će država linije

subvencionirati ne samo do razine pokrića rashoda, nego i do razine koja bi omogućavala

stjecanje profita u skladu s prosječnom profitnom stopom u RH i sl. Stoga Jadrolinija takav

profit ni ne očekuje, već se zadovoljava činjenicom da svoju infrastrukturnu funkciju zbog koje

kao državno poduzeće egzistira ( postoji i zakon o Jadroliniji), u cijelosti kvalitetno i sigurno

ispunjava, uz financijsko poslovanje na granici profitabilnosti.

Podatke kao što su interna stopa povrata kapitala, i druge pokazatelje uspješnosti poslovanja

kojima je osnova izračuna međuodnos angažiranog kapitala i interne financijske koristi od tog

kapitala, nije moguće s razumijevanjem interpretirati bez uvažavanja opisanih okolnosti. Osim

interne profitabilnosti koja bi bez državnih subvencija imala negativni predznak, a sa

subvencijama stopa te profitabilnosti iznosi tek oko nule, za poslovanje Jadrolinije specifična je

indirektna profitabilnost, koja se manifestira kao veća stopa profitabilnosti poslovanja drugih

poslovnih subjekata čija djelatnost zavisi o aktivnosti Jadrolinije (turističke i druge djelatnosti na

otocima, brodogradnja, itd.) od stope koja bi bila moguća bez Jadrolinije. Bez prometnog

povezivanja otoka s kopnom, stjecanje profita od bilo koje gospodarske djelatnosti na hrvatskim

otocima bilo bi gotovo nemoguće.

40

2.6 PREGLED POSLOVANJA

2.6.1 Predmet poslovanja

Predmet poslovanja Izdavatelja čine sljedeće djelatnosti:

51.14 Posred. u trg. strojevima, ind. opremom i sl.

51.65 Trg. na veliko ost. strojevima za ind., trg.

51.70 Ostala trgovina na veliko

52.6 Trgovina na malo izvan prodavaonica

55 Ugostiteljstvo

55.1 Hoteli

55.3 Restorani

55.4 Barovi

61.1 Prijevoz morem i priobaljem

63.11 Prekrcaj tereta

63.22.1 Usluge u pomorskom prometu

63.30 Djelatnost putničkih agencija i turoperatora

63.40 Djelatnost ostalih agencija u prometu

70.1 Poslovanje vlastitim nekretninama

70.20 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

71.22 Iznajmljivanje plovila

72.30 Obrada podataka

* računovodstveni i knjigovodstveni poslovi

* mjenjačnice

* zastupanje

92.1 Filmska djelatnost i videodjelatnost

92.13 Prikazivanje filmova

29.1 Proizodnja strojeva za proizvodnju i korištenje mehaničke energije, osim motora za zrakoplove i motorna vozila

29.2 Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene

29.4 Proizvodnja alatnih strojeva

* trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

* međunarodno otpremništvo

Moguća su odstupanja od djelatnosti kako su upisane u sudskom registru, te je ispravka jedne

djelatnosti u tijeku.

2.6.2 Glavne aktivnosti

Glavne aktivnosti Jadrolinije su pružanje usluga prijevoza putnika i vozila na linijama između hrvatskih otoka i obale, između hrvatskih otoka međusobno, između hrvatske i talijanske obale Jadrana, te uzduž Hrvatske obale. U nastavku dajemo pregled svih brodskih linija u Republici Hrvatskoj, te linija na kojima prijevoz obavlja Jadrolinija.

41

Popis svih linija i linija na kojima prijevoz obavlja Jadrolinija:

Popis linija na kojima se obavlja javni

prijevoz :

Međunarodne linije

Split – Ancona

Zadar – Ancona

Dubrovnik – Bari

Brze dužobalne linije

Rijeka – Split – Dubrovnik

Trajektne i lokalne linije

Unije – Ilovik – Susak- Mali Lošinj

Valbiska – Merag

Brestova – Porozina

Prizna – Žigljen

Lopar - Valbiska

Zadar – Premuda – Mali Lošinj

Zadar- Rivanj – Sestrunj-Žverinac-Molat-Ist

Zadar – Iž - Rava

Zadar - Bršanj-Rava

Zadar- Sali

Zadar – Preko

Biograd –Tkon

Zadar - Brbinj

Žirje - Šibenik

Vodice - Šibenik

Vis – Split

Ubli –V.Luka-Hvar –Split

DrvenikVeli-Drvenik Mali-Trogir-Split

Linije koje obavlja Jadrolinija:

Međunarodne linije

Split – Ancona

Zadar – Ancona

Dubrovnik – Bari

Brze dužobalne linije

Rijeka – Split – Dubrovnik

Trajektne i lokalne linije

Unije – Ilovik – Susak- Mali Lošinj

Valbiska – Merag

Brestova – Porozina

Prizna – Žigljen

Zadar – Premuda – Mali Lošinj

Zadar- Rivanj – Sestrunj-Žverinac-Molat-Ist

Zadar – Iž - Rava

Zadar - Bršanj-Rava

Zadar- Sali

Zadar – Preko

Biograd –Tkon

Zadar - Brbinj

Žirje - Šibenik

Vodice - Šibenik

Vis – Split

Ubli –V.Luka-Hvar –Split

DrvenikVeli-Drvenik Mali-Trogir-Split

42

Split – Supetar

Drvenik-Sućuraj

Ploče – Trpanj

Orebić –Dominče

Split –Stari Grad

Split - Rogač

Makarska –Sumartin

Šipan –Lopud-Koločep Dubrovnik

Sobra – Dubrovnik

Sobra-Prapratno

Jablanac – Mišnjak

Drvenik - Korčula

Orebić - Korčula

Vrgada – Biograd

Vrgada - Pakoštane

Komiža – Biševo

Split – Milna

Brzobrodske linije

Rijeka – Cres – Unije - M.Lošinj

Rijeka – Rab – Novalja

Zadar – Zaglav - Sali

Zadar – Ist – Molat

Split – Vis

Split – Bol – Jelsa

Split – V. Luka – Lastovo

Zadar – Rivanj – Božava - Žverinac

Zadar – Silba – Premuda - Olib

Split - Rogač

Korčula – Hvar - Split

Dubrovnik - Sobra

Pula – M.Lošinj - Zadar

Split – Supetar

Drvenik-Sućuraj

Ploče – Trpanj

Orebić –Dominče

Split –Stari Grad

Split - Rogač

Makarska –Sumartin

Šipan –Lopud-Koločep Dubrovnik

Sobra – Dubrovnik

Sobra-Prapratno

Brzobrodske linije

Rijeka – Cres – Unije - M.Lošinj

Rijeka – Rab – Novalja

Zadar – Zaglav - Sali

Zadar – Ist – Molat

Split – Vis

Split – Bol – Jelsa

Split – V. Luka - Lastovo

Izvor: Jadrolinija

43

2.6.3 Tržišni položaj Izdavatelja

NAPOMENA: U ovoj točki je za potrebe utvrđivanja tržišnog položaja korišten dokument Hrvatska u brojkama, 2011, objavljen na Internet stranici http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/hrvatska_u_brojkama.pdf , te interni podaci Izdavatelja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2010. posljednja dostupna godina), hrvatski

su brodari u 2010. godini prevezli ukupno 12.506.000 putnika. Jadrolinija je u tom broju

participirala s 9.622.046 putnika, odnosno 76,94%. Iz niže priloženog grafičkog prikaza, može

se primijetiti da se tržišni udio Jadrolinije u ovom segmentu već duži niz godina održava na

ovim razinama uz tendenciju blagog rasta (od 2006. do 2010. godine tržišni udio Jadrolinije je

porastao za gotovo 3 postotna poena.)

U prijevozu vozila trajektima udio Jadrolinije je još i veći, budući da u tom segmentu pomorskog

prijevoza sudjeluje manji broj brodara. Međutim, obzirom da Državni zavod za statistiku ne

objavljuje ukupan brod prevezenih vozila, točan tržišni položaj Jadrolinije u tom segmentu nije

moguće utvrditi.

Ukupni broj prevezenih putnika svih brodara u Republici Hrvatskoj

11,60

11,80

12,00

12,20

12,40

12,60

12,80

13,00

2006 2007 2008 2009 2010

u m

iliju

nim

a

Izvor: Državni zavod za statistiku

Tržišni položaj Jadrolinije proizlazi iz specifične društvene i gospodarske funkcije linijskog

pomorskog putničkog prometa. Vitalni značaj pomorskih linija za stanovništvo i gospodarstvo

hrvatskih otoka, ali i priobalja, usporediv je jedino sa značajem ostalih infrastrukturnih

djelatnosti poput cesta i željeznice za kopneni dio zemlje.

Iz tog razloga Republika Hrvatska prometnu djelatnost povezivanja otoka s kopnom mora

uvijek držati pod dovoljnim stupnjem kontrole da može u svakom trenutku intervenirati i

osigurati redovitost odvijanja prometa bez obzira na volatilnost tržišta i eventualne potrese na

tom tržištu koji bi mogli nastati djelovanjem subjekata uključenih u tržišno natjecanje.

Taj neminovni utjecaj države bez kojeg nema jamstva redovitosti linija s jedne strane, te

44

činjenica da je Jadrolinija poduzeće u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske, bitno

određuje tržišni položaj Jadrolinije.

Proces daljnje podjele udjela na tržištu linijskog prijevoza na Jadranu između Jadrolinije i

ostalih brodara neminovno će biti dugotrajan i ograničen brigom Republike Hrvatske za

stabilnost te infrastrukturne djelatnosti, kako se ne bi brzopletim promjenama dovelo u pitanje

funkcioniranje gospodarstva i uopće života i rada ljudi na hrvatskim otocima.

Udio Jadrolinije u ukupnom broju prevezenih putnika u Republici Hrvatskoj

Izvor: Interni podaci Izdavatelja; Državni zavod za statistiku

2.6.4 Glavna tržišta

Jadrolinija svoje usluge pruža na području Republike Hrvatske. Veliki dio ukupnog ostvarenog

prometa odnosi se na rezidente Republike Hrvatske. Međutim, obzirom na veliku zastupljenost

turizma na jadranskoj obali, te inozemne goste koji dolaze uglavnom u ljetnim mjesecima, dio

prihoda Jadrolinija ostvaruje i od inozemnih gostiju. Iako postoje određene evidencije koje

pokazuju koliki je ostvareni promet ostvaren prodajom karata u zemlji iz koje nerezidenti

dolaze, veći dio usluga koje Jadrolinija pruža inozemnim rezidentima nije moguće zasebno

evidentirati, budući da ti turisti kupuju karte za prijevoz između otoka i obale u brojnim

Jadrolinijinim agencijama duž jadranske obale plaćajući ih kunama, na način da je nemoguće

statistički razlučiti rezidente od nerezidenata. U strukturi inozemnih rezidenata korisnika

usluga Jadrolinije, sukladno raspoloživoj evidenciji, predvode Talijani, zatim Nijemci, Francuzi,

državljani Bosne i Hercegovine, Slovenci, Austrijanci itd. Tijekom ljetnih mjeseci, strani su

državljani zastupljeni među putnicima Jadrolinije u znatno većem udjelu nego li građani

Republike Hrvatske.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

2006 2007 2008 2009 2010

Jadrolinija Ostali brodari

45

2.6.5 Zakonski okvir poslovanja

Poslovanje Jadrolinije uređuje Zakon o Jadroliniji (NN 11/96). Jadrolinija jest društvo sa

vlastitom pravnom osobnošću, na koje se, ukoliko Zakonom o Jadroliniji nije drugačije

propisano, primjenjuju propisi koji vrijede za društva s ograničenom odgovornošću.

Obzirom na činjenicu da je Jadrolinija javno poduzeće, na nju se primjenjuje Zakon o javnoj

nabavi (NN 90/11).

Za poslovanje Izdavatelja, između ostalog, relevantni su i drugi propisi koji uređuju poslovanje

trgovaca i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj.

2.7 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Jadrolinija nije članica grupe (koncerna) u smislu definicije Zakona o trgovačkim društvima. U nastavku je prikazana organizacijska struktura Jadrolinije.

46

47

2.8 POSLOVNI TRENDOVI

2.8.1 Promjene položaja Izdavatelja

Od datuma posljednjeg objavljenog revidiranog financijskog izvješća, Financijskog izvještaja i

Izvještaja neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine te

nerevidiranih nekonsolidiranih izvješća Izdavatelja za prvih 6 mjeseci 2012. godine, nije bilo

značajnijih štetnih promjena u pogledu sadašnjeg i/ili budućeg položaja Izdavatelja.

2.8.2 Informacije o značajnim trendovima, nesigurnostima, zahtjevima, obvezama ili događajima

Nekad pretežito rastući trend broja prevezenih putnika i vozila, u ovom je trenutku poprimio

obilježja stagnacije na prošlogodišnjim razinama prijevoznih učinaka, čemu je uzrok

prvenstveno ekonomska i financijska kriza u nekim zemljama euro-zone koje predstavljaju

tradicionalna emitivna tržišta hrvatskog turizma (to se osobito odnosi na Italiju). Hoće li

sadašnja stagnacija poprimiti u budućnosti čak i obilježja padajućeg trenda, ovisi o načinu

daljneg razvoja i razrješavanja europske krize, što je u ovom trenutku teško prognozirati. U

pojedinim će zemljama broj građana koji odlaze ljetovati u Hrvatsku, te pritom koristiti usluge

Jadrolinije, zasigurno i dalje rasti (Njemačka, Poljska, Austrija, V.Britanija), ali kod nekih drugih

zemalja, poput Italije i Španjolske, broj tradicionalnih posjetitelja hrvatskih otoka i obale

uplašenih razmjerima krize u svojim zemljama, mogao bi se toliko promijeniti u negativnom

smjeru, da sasvim poništi pozitivne efekte nastavka ekonomskog rasta u gospodarski stabilnim

emitivnim zemljama.

2.9 PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI

Izdavatelj nema predviđanja ili procjene dobiti za koje je neovisni računovođa ili revizor

pripremio izvješće.

2.10 UPRAVNA, RUKOVODEĆA I NADZORNA TIJELA I VIŠE POSLOVODSTVO

2.10.1 Imena, poslovne adrese i funkcije članova upravnih i nadzornih tijela

UPRAVA IZDAVATELJA:

dr.sc. Slavko Lončar

Funkcija: Predsjednik Uprave

Poslovna adresa: „Jadrolinija“, Riva 16, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U Jadroliniji zaposlen od 1987. godine na mjestu financijskog direktora. Od 1996. godine imenovan je na funkciju člana uprave društva - direktora nadležnog za financije i zamjenika predsjednika Uprave. 1999. godine izabran je na funkciju predsjednika Uprave Društva . Pod njegovom upravom nakon ratnih godina poduzeće se financijski konsolidira te pokreće intezivan razvojni ciklus u cilju obnavljanja flote najvećim dijelom kroz novogradnje iz hrvatskih brodogradilišta. Magistrirao je na temu ‘’ Financijski

48

management’’, te doktorirao na temu ‘’Upravljanje financijama korporacije u funkciji povećanja tržišne vrijednosti dionica’’. Također je i predavač na Pomorskom fakultetu u Rijeci iz predmeta Ekonomika brodarstva.

Blanka Čelhar

Funkcija: član Uprave zadužen za financijske poslove

Poslovna adresa: „Jadrolinija“, Riva 16, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Diplomirala na Višoj pomorskoj školi u Rijeci – ekonomski smjer pomorstva. Potom je u IBM-ovoj školi informatike u Radovljici (Slovenija) stekla znanja i vještine na projektiranju informatičkih sustava te kao Voditelj službe projektiranja implementira informacijski sustav u poduzeće. Kao Rukovoditelj Službe kontrolinga i računovodstva, te od 1999. godine kao zamjenica predsjednika Uprave aktivno sudjeluje u konsolidaciji i razvojnim planovima društva.

Oliver Kocijan

Funkcija: član Uprave nadležan za komercijalne poslove

Poslovna adresa: „Jadrolinija“, Riva 16, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Rijeci – nautički smjer. U Upravi Jadrolinije obnaša funkciju od 1999. godine. Koristeći se prethodno stečenim znanjima na rukovodećim poslovima u brodarskim kompanijama kroz reorganizaciju sektora podiže kvalitetu usluge te aktivno sudjeluje u svim projektima konsolidacije i razvoja Društva.

Miljenko Antić dipl. ing.

Funkcija: član Uprave nadležan za tehničke poslove

Poslovna adresa: „Jadrolinija“, Riva 16, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Na funkciju Direktora nadležnog za tehničke poslove imenovan 1999. godine. Značajno je doprinjeo modernizaciji brodova uvođenjem novih tehnologija sa oslanjanajem na hrvatsko znanje i proizvode, te poboljšanju kvalitete i sigurnosti plovidbe kako za putnike tako i za posade brodova.

Igor Butorac

Funkcija: član Uprave nadležan za opće kadrovske poslove i tajništvo (do 19.12.2012.)

Poslovna adresa: „Jadrolinija“, Riva 16, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Funkciju obnaša od 1999. godine. Kroz realizaciju programa poticajnih mjera, te edukacije zaposlenika podignuo djelotvornost rada svih službi što je rezultiralo bržim, kvalitetnijim i djelotvornijim ispunjavanjem radnih zadataka.

49

NADZORNI ODBOR IZDAVATELJA:

Pavao Komadina, prof. dr.sc

Funkcija: predsjednik Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Sveučilište u Rijeci, Trg braće Mažuranića 10, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

prorektor za suradnju sa zajednicom i privredom te zapošljivost studenata Sveučilišta u Rijeci

Miljenko Fičor

Funkcija: zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Poslovna adresa: Ministarstvo financija RH, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar

Marina Medarić

Funkcija: član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: “Brodogradilište Cres” d.d., Peškera 2, 51 557 Cres

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

rukovoditelj Sektora za pomorski prijevoz te Službe za sigurnosnu zaštitu luke

Zoran Čumbelić

Funkcija: član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: “Korkyra Shipping” d.o.o., Šet. Frana Kršinića 4, 20 260 Korčula

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

Tehnički inspektor za brodove u „Korkyra Shipping“ d.o.o.

Grgo Dujmović

Funkcija: član Nadzornog odbora

Poslovna adresa: „Jadrolinija“, Riva 16, 51 000 Rijeka

Značajne aktivnosti izvan Izdavatelja:

2.10.2 Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih tijela te višeg rukovodstva

Ne postoji sukob interesa osoba navedenih u prethodnoj točki u pogledu funkcija i aktivnosti koje obavljaju pri Izdavatelju i osobnih interesa, odnosno njihovih funkcija i aktivnosti izvan Izdavatelja.

50

2.11 PRAKSA UPRAVE

2.11.1 Revizorski odbor

Izdavatelj je imao uspostavljen revizorski odbor tijekom mandata predthodnog Nadzornog

odbora. Sadašnji Nadzorni odbor još nije oformio svoj revizorski odbor.

2.11.2 Kodeks korporativnog upravljanja

Izdavatelj do dana objave ovog Prospekta nije usvojio niti primjenjuje Kodeks korporativnog

upravljanja. Razlog tomu je činjenica da Jadrolinija po svom pravnom obliku nije dioničko

društvo čijim bi se dionicama moglo trgovati na uređenom tržištu.

Međutim, Izdavatelj u svom poslovanju primjenjuje Antikorupcijski program za trgovačka

društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2010.-2012. godine („Antikorupcijski

program“), koji je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj dana 26. studenog

2009.

Sukladno mjerama iz točke II. Antikorupcijskog programa, Uprava Izdavatelja je dana 30.

prosinca 2009. godine donijela Akcijski plan za provođenje antikorupcijskog programa u

društvu Jadrolinija za razdoblje 2010. do 2012. („Akcijski plan“), te ga dostavila Ministarstvu

mora, prometa i infrastrukture dana 30. prosinca 2009. godine. Nadzorni odbor je verificirao

Akcijski plan na svojoj sjednici održanoj dana 10. ožujka 2010. godine.

Prioritetni ciljevi Akcijskog plana Jadrolinije su:

jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti

stvaranje preduvjeta za sprečavanje korupcije na svim razinama

afirmacija pristupa “nulte tolerancije” na korupciju

Detalji o načinu provedbe ovih ciljeva dostupni su na stranici

http://www.jadrolinija.hr/default.aspx?dpid=1664

Akcijski plan je dostupan na stranici http://www.jadrolinija.hr/pdfs/AKCIJSKI%20PLAN.pdf

2.12 VLASNIČKA STRUKTURA IZDAVATELJA

Jedini i 100%-tni vlasnik Jadrolinije jest Republika Hrvatska.

Ne postoje pisani dokumenti koji bi definirali mjere kojima se sprečava korištenje vladajućeg

položaja većinskog dioničara na štetu Izdavatelja.

Prema saznanju Izdavatelja na dan objave ovog Prospekta ne postoje sporazumi koji bi

rezultirali promjenom kontrole nad Izdavateljem.

51

2.13 FINANCIJSKI PODACI

2.13.1 Povijesni financijski podaci

U povijesnim financijskim podacima u nastavku dajemo prikaz podataka iz revidiranih

financijskih izvješća za 2010. godinu i 2011. godinu, te nerevidiranih financijskih izvješća za

prvih šest mjeseci 2012. godine. Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća za 2010. i

2011. godinu obavilo je društvo Iris nova d.o.o., Fiorello la Guardia 13, Rijeka.

Točke unutar pojedinih financijskih izvještaja se odnose na sam izvještaj, a ne na ovaj

Prospekt.

52

2.13.1 Revidirana nekonsolidirana izvješća za 2010. godinu

JADROLINIJA

društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta,

RIJEKA

IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI

FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

ZA 2010. GODINU

Rijeka, ožujak 2011. godine

53

JADROLINIJA, RIJEKA

S A D R Ž A J

Stranica:

ODGOVORNOST ZA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 3

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA VLASNIKU JADROLINIJE,

RIJEKA

4 - 6

Račun dobiti i gubitka za 2010. godinu 7

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2010. godinu

8

Bilanca na dan 31. prosinca 2010. godine 9-10

Izvještaj o promjenama na kapitalu u 2010. godini 11

Izvještaj o novčanom tijeku za 2010. godinu 12

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 13 – 44

DOPUNSKE INFORMACIJE 45 - 46

STANDARDNI GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

47 - 54

54

55

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

VLASNIKU JADROLINIJE, RIJEKA

Izvješće o financijskim izvještajima

Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Društva Jadrolinije, Rijeka (u

daljnjem tekstu „Društvo“) koji obuhvaćaju Bilancu na dan 31. prosinca 2010.

godine, Račun dobiti i gubitka, Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za 2010. godinu,

Izvještaj o promjenama kapitala i Novčanog tijeka za 2010. godinu, kao i

pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje prikazanih na stranama od 13 do 44 u

kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostala objašnjenja.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim

standardima financijskog izvještavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave,

a to obuhvaća: ustrojavanje, uspostavljanje i održavanje internih kontrola koje su

relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno

značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške, odabir i

primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih

procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o financijskim izvještajima na temelju

naše revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima

objavljenim u Narodnim novinama Republike Hrvatske. Navedeni standardi nalažu

da postupamo u skladu s etičkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako

bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvještaji ne sadrže materijalno

značajne pogreške u prikazu.

Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o

iznosima i drugim podacima objavljenim u financijskim izvještajima. Odabir

postupaka zavisi od prosudbe revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno

značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, bilo kao posljedica prijevare ili

pogreške.

56

JADROLINIJA, RIJEKA

U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za

sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvještaja kako bi odredio

revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o

učinkovitosti internih kontrola u Društvu. Revizija također uključuje i ocjenjivanje

primjerenosti računovodstvenih politika koje su primijenjene te značajnih procjena

Uprave, kao i prikaza financijskih izvještaja u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao

osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje

Po našem mišljenju, financijski izvještaji prikazuju istinito i objektivno, u svim

materijalno značajnim odrednicama, financijski položaj Društva na dan 31. prosinca

2010. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja, promjene kapitala i novčane

tijekove za godinu koja je tada završila u skladu sa Zakonom o računovodstvu i

Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici

Hrvatskoj.

Pitanja koja ne utječu na revizorsko mišljenje

/i/ Društvo je u 2010. godini, sukladno Odluci donešenoj u 2007. godini o načinu

bilanciranja primljenih državnih potpora primjenom dobitnog pristupa, nastavilo

politiku oprihodovanja državnih potpora evidentiranih na odgođenim prihodima, s

izmjenom računovodstvene procjene da se iste ne oprihoduju kao u prethodnim

godinama u razdoblju od dvije godine od stavljanja broda u funkciju, već da se

sukladno zahtjevu standarda (MRS 20 – Računovodstvo državnih potpora i

objavljivanje državne pomoći) za državne potpore oprihoduju u visini obračunatih

troškova amortizacije na vrijednost brodova koja je financirana iz potpora (Bilješka

6/i/).

/ii/ Društvo i u 2010. godini, kao i u prethodnim godinama sukladno svojim

računovodstvenim politikama, ukidanje revalorizacijskih rezervi nastalih po osnovu

iskazivanja vrijednosti nekretnina po fer vrijednosti iskazuje u visini troškova

amortizacije kroz račun dobiti i gubitka (Bilješka 6/ii/).

/iii/ Društvo je u 2010. godini na ime subvencija i dotacija primilo 306.382 tisuće

kuna što je za 10.993 tisuće kuna manje u odnosu na 2009. godinu, odnosno čak

56.500 tisuća kuna manje prihoda u odnosu na 2008. godinu. Prema državnom

proračunu za 2011. godinu Agenciji za obalni linijski promet za, subvencije

trgovačkim društvima u pomorskom sektoru za poticanje redovnih pomorskih,

putničkih i brzobrodskih linija namijenjeno je 360.000 tisuća kuna. Navedena

sredstva prema projekciji proračuna za 2012. godinu predviđena su u istom iznosu

od 360.000 tisuća kuna, a za 2013. godinu u iznosu od 365.000 tisuća kuna.

57

JADROLINIJA, RIJEKA

/iv/ Prema podacima iz poslovnih knjiga Društvo ima značajne dugoročne obveze

po osnovu primljenih kredita i zajmova te izdanih obveznica u ukupnom iznosu od

461.661 tisuće kuna. Prema tečaju na dan 31. prosinca 2010. godine u 2011. godini

dospijevaju obveze za primljene kredite i zajmove u iznosu od 85.062 tisuće kuna, dok

u 2012. godini dospijevaju obveze od 219.583 tisuće kuna od čega se veliki dio

odnosi na izdane obveznice u iznosu od 70.000 tisuća kuna.

Ročnost dugoročnih obveza dovodi u pitanje mogućnost Društva za redovitim i

urednim podmirivanjem istih u budućim razdobljima.

Izvješće o ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Na temelju Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN

38/08, 04/09, 130/10) Uprava Društva izradila je godišnje financijske izvještaje u

propisanom obliku prikazane na stranicama od 47 do 54 (za potrebe javne objave

nazvani „Standardni godišnji financijski izvještaji“) koji sadrže prikaz bilance na

dan 31. prosinca 2010. godine, računa dobiti i gubitka i izvještaja o novčanom toku

za 2010. godinu te godišnje financijske izvještaje (za potrebe javne objave

„Nestandardni godišnji financijske izvještaje“) koji sadrže i prikaz izvještaja o

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaja o promjenama kapitalu za 2010. godinu.

Uprava Društva je odgovorna za ove Standardne i Nestandardne godišnje financijske

izvještaje. Financijske informacije u Standardnim i Nestandardnim godišnjim

financijskim izvještajima istovjetne su godišnjim financijskim izvještajima Društva na

stranicama od 7 do 46 na koje smo izrazili pozitivno mišljenje kao što je navedeno u

odjeljku Mišljenje.

Rijeka, 02. ožujka 2011.

58

JADROLINIJA, RIJEKA

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA 2010. GODINU

- u THRK -

Naziv pozicije Bilješka 2009 2010

POSLOVNI PRIHODI 3(a)/i/, 4 821.736 849.148

Prihodi od prodaje 503.787 537.094

Ostali poslovni prihodi 317.949 312.054

POSLOVNI RASHODI 3(b)/i/, 7 836.701 843.523

Materijalni troškovi 435.229 451.946

Troškovi sirovina i materijala 269.304 280.114

Troškovi prodane robe 15 12

Ostali vanjski troškovi 165.910 171.820

Troškovi osoblja 224.023 204.699

Neto plaće i nadnice 133.919 124.279

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 57.227 50.379

Doprinosi na plaće 32.877 30.041

Amortizacija 88.348 88.344

Ostali troškovi 89.101 89.152

Vrijednosno usklađivanje 0 3.245

Kratkotrajne imovine (osim financijske) 0 3.245

Rezerviranja 0 6.137

FINANCIJSKI PRIHODI 3(a)/ii/, 5 5.366 3.116Kamate, tečajne razlike, dividende i slični

prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i

drugim osobama 5.366 3.116

FINANCIJSKI RASHODI 3(b)/ii/, 8 37.222 31.651

Kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz

odnosa s nepovezanim poduzećima 37.222 31.651

OSTALI PRIHODI 3(a)/iii/, 6 51.017 26.868

OSTALI RASHODI 3(b)/iii/ 2.081 2.742

UKUPNI PRIHODI 878.119 879.132

UKUPNI RASHODI 876.004 877.916

DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA 3(c), 9 2.115 1.216

Dobit prije oporezivanja 2.115 1.216

POREZ NA DOBIT 617 362

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 3(c), 9 1.498 854

Dobit razdoblja 1.498 854

Bilješke na stranicama od 13 do 44 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 4-6.

59

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA 2010. GODINU

- u THRK -

Naziv pozicije 2009. 2010.

I DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 1.498 854

IIOSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

/GUBITAK PRIJE POREZA 0 0

1.Tečajne razlike iz preračuna inozemnog

poslovanja

2.

Promjene revalorizacijskih rezervi

dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine

3.

Dobit ili gubitak s osnove ponovnog

vrednovanja financijske imovine raspoložive

za prodaju

4.Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite

novčanog toka

5.Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite

neto ulaganja u inozemstvu

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku

pridruženih poduzetnika

7.Aktuarski dobici/gubici po planovima

definiranih primanja

III POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU

DOBIT RAZDOBLJA 0 0

IVNETO OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT / GUBITAK RAZDOBLJA 0 0

VSVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA 1.498 854

VISVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA

1. Pripisan imateljima kapitala matice

2. Pripisan manjinskom interesu

Oznaka

pozicije

Bilješke na stranicama od 13 do 44 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 4-6.

60

JADROLINIJA, RIJEKA

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2010. GODINE

- u THRK -

Naziv pozicije Bilješka 2009 2010

AKTIVA

DUGOTRAJNA IMOVINA 1.102.802 1.018.107

NEMATERIJALNA IMOVINA 3(d), 10 788 626

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke,

softver i ostala prava 788 626

MATERIJALNA IMOVINA 3(d), 10 1.097.703 1.013.170

Zemljište 8.140 8.140

Građevinski objekti 82.849 79.879

Postrojenja i oprema 9.364 7.838

Alati, pogonski inventar i transportna imovina 924.134 914.839

Predujmovi za materijalnu imovinu 70.709 0

Materijalna imovina u pripremi 2.250 2.217

Ostala materijalna imovina 257 257

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 3(e), 11 4.311 4.311

Sudjelujući interesi (udjeli) 1 1

Ulaganja u vrijednosne papire 4.310 4.310

KRATKOTRAJNA IMOVINA 124.792 110.153

ZALIHE 3(f), 12 20.454 29.917

Sirovine i materijal 20.454 29.917

POTRAŽIVANJA 3(g), 13 43.482 25.169

Potraživanja od kupaca 18.581 12.793

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 391 122

Potraživanja od države i drugih institucija 15.280 9.482

Ostala potraživanja 9.230 2.772

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 3(h), 14 59.534 36.513

Dani zajmovi, depoziti i slično 59.414 35.331

Ostala financijska imovina 120 1.182

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 3(i), 15 1.322 18.554

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

I OBRAČUNATI PRIHODI 3(j), 16 14.758 6.155

UKUPNO AKTIVA 1.242.352 1.134.415

Bilješke na stranicama od 13 do 44 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 4-6.

61

JADROLINIJA, RIJEKA

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2010. GODINE

- nastavak –

- u THRK -

Naziv pozicije Bilješka 2009 2010

KAPITAL I REZERVE 3(k), 17 473.963 473.418

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 209.054 209.054

KAPITALNE REZERVE 188.609 188.609

REVALORIZACIJSKE REZERVE 46.789 45.390

ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 28.013 29.511

Zadržana dobit 28.013 29.511

DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 1.498 854

Dobit poslovne godine 1.498 854

REZERVIRANJA 3(l), 18 2.117 8.254

Rezerviranja za mirovine, otpremnine, godišnje

odmore i drugo 0 6.137

Druga rezerviranja 2.117 2.117

DUGOROČNE OBVEZE 3(m), 19 469.359 387.946

Obveze za zajmove, depozite i slično 19.054 12.333

Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 368.746 294.355

Obveze po vrijednosnim papirima 69.862 69.911

Odgođena porezna obveza 11.697 11.347

KRATKOROČNE OBVEZE 3(n) 247.619 213.966

Obveze za zajmove, depozite i slično 19 b) 6.721 8.395

Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 19 a) 77.504 78.341

Obveze za predujmove 3(n), 21 15.048 1.016

Obveze prema dobavljačima 3(n), 20 107.537 103.329

Obveze prema zaposlenicima 3(n), 21 11.435 10.249

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 3(n), 21 11.889 10.848

Ostale kratkoročne obveze 3(n), 21 17.485 1.788

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEG RAZDOBLJA 3(o), 22 49.294 50.831UKUPNO PASIVA 1.242.352 1.134.415

Bilješke na stranicama od 13 do 44 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 4-6.

62

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU U 2010. GODINI

- u THRK –

OPISUPISANI

KAPITAL

NENOM.

KAPITAL

(DRŽAVNE

POTPORE)

OSTALE

REZERVE

REVALORI-

ZACIJSKE

REZERVE

ZADRŽANA

DOBIT

DOBIT

TEKUĆE

GODINE

UKUPNO

Stanje 01.siječnja 2009. 209.054 181.219 7.390 48.972 27.814 199 474.648

Povećanje

-dobit tekuće godine 0 0 0 0 0 1.498 1.498

Prijenos dobiti 2008. 0 0 0 0 199 (199) 0

Smanjenje

-smanjenje - oprihodivanje

rezervi 0 0 0 (2.183) 0 0 (2.183)

Stanje 31. prosinca 2009. 209.054 181.219 7.390 46.789 28.013 1.498 473.963

Povećanje

-dobit tekuće godine 0 0 0 0 0 854 854

Prijenos dobiti 2009. 0 0 0 0 1.498 (1.498) 0

Smanjenje

-smanjenje - oprihodivanje

rezervi 0 0 0 (1.399) 0 0 (1.399)

Stanje 31. prosinca 2010. 209.054 181.219 7.390 45.390 29.511 854 473.418

Bilješke na stranicama od 13 do 44 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 4-6.

63

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU ZA 2010. GODINU

- indirektna metoda –

- u THRK – Bilješke 2009 2010

HRK HRK

NOVČANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Dobit prije poreza 2.115 1.217

Amortizacija 88.348 88.344

Povećanje kratkoročnih obveza 64.556 0

Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 0 18.314

Smanjenje zaliha 1.641 0

Ostalo povećanje novčanog tijeka 0 16.276

Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 156.660 124.151

Smanjenje kratkoročnih obveza 0 36.165

Povećanje kratkoročnih potraživanja 11.069 0

Povećanje zaliha 0 9.462

Ostalo smanjenje novčanog tijeka 66.866 1.762

Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 77.935 47.389

NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 78.725 76.762

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 8.264 64Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 8.264 64

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 111.321 3.714

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 111.321 3.714

NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

AKTIVNOSTI 103.057 3.650

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 91.409 0

Ostali primici od financijskih aktivnosti 0 23.021

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 91.409 23.021

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 68.778 78.902Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 68.778 78.902

NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 22.631 0

NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 0 55.881

Ukupno povećanje novčanog tijeka 0 17.231

Ukupno smanjenje novčanog tijeka 1.701 0

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 3.023 1.322

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 0 17.231

Smanjenje novaca i novčanih ekvivalenata 1.701 0

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 1.322 18.553

Bilješke na stranicama od 13 do 44 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora vlasniku JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 4-6.

64

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16,

društvo s vlastitom pravnom osobnošću čiji je jedini vlasnik – osnivač Republika

Hrvatska upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci u registarski uložak s

matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 040036881.

Temeljni kapital Društva upisan je u sudski registar navedenog suda u iznosu od

209.054 tisuća kuna (209.054.148 kuna).

Društvo posluje po Zakonu o Jadroliniji, Rijeka, odnosno ukoliko navedenim

Zakonom nije drukčije propisano primjenjuju se propisi koji vrijede za društva s

ograničenom odgovornošću.

Osnovna djelatnost Društva je linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta.

Temeljem Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj

klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku, Zagreb Društvo ima brojčanu

oznaku razreda 5010 – Pomorski i obalni prijevoz putnika, a matični broj poslovnog

subjekta je 03328163.

Osobni identifikacijski broj (OIB) poslovnog subjekta je 38453148181.

U 2010. godini Društvo je prosječno zapošljavalo na bazi sati rada 2.133 radnika, a

u 2009. godini 2.339 radnika. Broj stalno zaposlenih radnika na dan 31. prosinca

2010. godine je 1.726 radnika, a na isti dan 2009. godine 1.902 radnika.

2. OKVIR ZA PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s propisima Republike Hrvatske te

računovodstvenim politikama poduzetnika.

Računovodstvene politike Društva usklađene su s Zakonom o računovodstvu i

Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koje je Odbor za

standarde financijskog izvještavanja objavio u Narodnim novinama.

Financijski izvještaji sastavljeni su prema zahtjevima Pravilnika o strukturi i

sadržaju financijskih izvještaja (NN 38/08, 12/09, 130/10).

Struktura i sadržaj prikazanih financijskih izvještaja u skladu je s odredbama MRS 1.

65

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Financijski izvještaji Društva su sastavljeni sukladno zakonskim zahtjevima okvira

financijskog izvještavanja primjenjivog u Republici Hrvatskoj za velike poduzetnike i

poduzetnike čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja

priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira, koji se do

dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji temelji na

Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, njihovim dopunama i

povezanim tumačenjima i Međunarodnim računovodstvenim standardima, njihovim

dopunama i povezanim tumačenjima, koje uvodi Odbor za standarde financijskog

izvještavanja, a koji su objavljeni u „Narodnim novinama“.

Podaci o financijskim izvještajima prezentirani su u hrvatskim kunama (HRK) kao

izvještajnoj valuti u Republici Hrvatskoj pri čemu je na dan bilanciranja kod deviznih

transakcija i transakcija s valutnom klauzulom korišten srednji tečaj Hrvatske

narodne banke na dan 31. prosinca koji je iznosio za EUR i USD:

2009 2010 Indeks 10/09

EUR / HRK 7,306199 7,385173 101

USD / HRK 5,0893 5,568252 109

Kod promatranja poslovanja Jadrolinije, Rijeka treba voditi računa i da se radi o

društvu s posebnom pravnom osobnošću, koji uravnoteženo funkcionira

zadovoljavajući primarno zahtjeve javnog interesa, a sekundarno i zahtjeve određene

profitabilnosti tipične za društvo kapitala sa ograničenom odgovornošću.

S obzirom na značaj i utjecaj na daljnje poslovanje Jadrolinije, Rijeka naglašavamo

da je Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu

(NN 33/06) osnovana Agencija za obalni linijski pomorski promet čija je nadležnost

davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnim linijama. Društvo je u

2010. godini obavljalo promet na 40 linija, od čega je 37 državnih i 3 međunarodne.

Jedna državna linija je bila sezonskog karaktera, te u 2011. godini Društvo ponovno

kao i u 2010. godini obavlja promet na 39 linija. Društvo za osam državnih brodskih

i brzobrodskih linija ima koncesiju do 2012. godine odnosno 2013. godine.

Napominjemo da je u siječnju 2011. godine donešen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona

o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 18/11)

temeljem kojeg se u 2011. godini provodi postupak između JADROLINIJE i Agencije

za obalni linijski i pomorski promet radi sklapanja Ugovora za održavanje

nerentabilnih pruga. Navedenim Ugovorima bit će utvrđena visina potpore kao i

ostali uvjeti za održavanje predmetnih linija.

Napominjemo da je prema državnom proračunu za 2011. godinu Agenciji za obalni

linijski i pomorski promet za subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru za

poticanje redovnih pomorskih, putničkih i brzobrodskih linija namijenjen iznos od

360.000 tisuća kuna, prema projekciji proračuna za 2012. godinu planiran je isti

iznos od 360.000 tisuća kuna, za 2013. godinu 365.000 tisuća kuna (NN 140/2010 od

14.12.2010. godine).

Računovodstvene politike Društva u 2010. godini iste su onima primijenjenim u 2009.

godini.

66

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

U skladu s MRS-om 20 – (računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne

pomoći), te sukladno zahtjevu navedenog standarda da se državne potpore

oprihoduju u visini obračunatih troškova amortizacije na vrijednost brodova koja je

financirana iz potpora kao i sukladno točkama 32 do 40 MRS-a - 8 (računovodstvene

politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške) Društvo je donijelo Odluku

o promjeni računovodstvene procjene na način da se ne odstupa od zahtjeva

navedenog standarda, dok se u prethodnim godinama temeljem procjene odstupilo od

navedenog standarda na način da su potpore oprihodovane u razdoblju od 2 godine

od stavljanja broda u funkciju.

3. SAŽETAK OSNOVNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

PRIMJENJENIH U 2010. GODINI

Osnovne računovodstvene politike primijenjene kod sastavljanja financijskih

izvještaja za 2010. godinu su slijedeće:

a) Prihodi

Prihod predstavljaju povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u

obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za

posljedicu povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od

strane sudionika u kapitalu.

Prihod se priznaje kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi ulaziti kod

poduzetnika i kada se koristi mogu pouzdano izmjeriti, a dijeli se na:

/i/ Poslovni prihodi koji su iskazani po fakturnoj vrijednosti, a odnose se na

prihode od pružanja usluga prijevoza putnika, robe i vozila morem i priobaljem, te

prihode od najmova i na ostale poslovne prihode. Ostale poslovne prihode najvećim

dijelom predstavljaju prihodi od subvencija i dotacija, prihodi od prodaje dugotrajne

materijalne imovine, naplaćena potraživanja za koja je u prethodnim godinama

izvršen ispravak vrijednosti, prihodi od viškova, prihodi iz prošlih godina i drugi

(Bilješka 4).

/ii/ Financijski prihodi se odnose na prihode od kamata i tečajnih razlika, te

prihode od dividendi (Bilješka 5).

/iii/ Ostali prihodi odnose se na prihode od ukidanja državnih potpora, prihode od

ukidanja revalorizacijskih rezervi, prihode od naplate šteta temeljem osiguranja i

drugo (Bilješka 6).

67

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Sukladno MRS-u 20 (Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne

pomoći), primljene državne potpore za izgradnju brodske flote bilanciraju se

primjenom dobitnog pristupa sukladno točki 29 do 31 navedenog standarda, a

iskazuju se kao odgođeni prihodi do trenutka stavljanja broda u funkciju kad se

oprihoduju u visini obračunatih troškova amortizacije na vrijednost brodova koja je

financirana iz potpora dok su se u prethodnim godinama oprihodovale u razdoblju

od naredne dvije godine. Navedena računovodstvena procjena Društva u 2010.

godini u skladu je s primjenjivim standardom i njegovim zahtjevom.

b) Rashodi

Rashodi predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u

obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što za posljedicu ima

smanjenje kapitala, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu.

Rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka kada se mogu pouzdano izmjeriti.

Priznavanje rashoda pojavljuje se istodobno s priznavanjem povećanja obveza ili

smanjenja imovine.

Rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka na temelju izravne povezanosti između

nastalih troškova i određene stavke prihoda, odnosno sučeljavanje rashoda s

prihodima.

Svi rashodi koji se odnose na obračunsko razdoblje bez obzira na to kada će biti

plaćeni knjiže se na teret računa rashoda, odnosno troškova razdoblja na koje se

odnose. Na osnovi odobrenih računa za sitan inventar i HTZ opremu koji se izravno

koriste u obavljanju djelatnosti evidentiraju se troškovi poslovanja neposredno bez

posredovanja skladišta, dok se odobreni računi za materijal i rezervne dijelove

evidentiraju posredovanjem skladišta do stavljanja u uporabu.

Rashodi poslovanja dijele se na:

/i/ Poslovne rashode koji obuhvaćaju materijalne troškove, troškove osoblja,

amortizaciju, ostale troškove, vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine i

rezerviranja (Bilješka 7).

1. Materijalni troškovi odnose se na troškove sirovina i materijala, troškove

prodane robe, te ostale vanjske troškove (usluge održavanja, lučke pristojbe i usluge,

agencijske pristojbe i provizije, komunalne usluge, prijevozne usluge, zakupnine,

službena i radna odjeća, troškovi reklame i propagande i drugo).

2. Troškovi osoblja predstavlja bruto trošak osoblja, a koji čine neto plaće i

naknade plaća zajedno sa porezima i doprinosima iz i na plaće.

3. Amortizacija

Obračun amortizacije obavlja se pojedinačno za svako sredstvo razvrstano po

amortizacijskim grupama po linearnoj metodi, po stopama koje su propisane

Zakonom o porezu na dobit.

68

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Novonabavljena imovina amortizira se od prvog dana sljedećeg mjeseca kad se stavi

u upotrebu.

U slučaju rashoda ili prodaje, imovina se amortizira zaključeno s mjesecom u kojem

je došlo do rashoda ili otuđenja.

Jedanput amortizirano sredstvo dugotrajne imovine više se ne otpisuje.

4. Ostali troškovi odnose se na naknade troškova i ostala materijalna prava

zaposlenika, neproizvodne usluge (zdravstvene usluge, usluge student servisa i

drugo), premije osiguranja, porezi i doprinosi koji ne zavise od poslovnog rezultata,

bankarske usluge i članarine, reprezentacija, te ostali troškovi.

5. Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine odnosi se na ispravak i otpis

potraživanja temeljem procjene Uprave Društva o nemogućnosti ili upitnoj naplati

istih iako su poduzete sve zakonske mogućnosti za naplatu.

6. Rezerviranja se priznaju samo u slučaju kada Društvo ima postojeću obvezu

(zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlih događaja iako postoji vjerojatnost da će

biti potreban odljev sredstava koja čine gospodarske koristi kako bi se obveza

podmirila, a moguće je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obveze. Rezerviranja se

razmatraju na svaki datum Izvješća o financijskom položaju i prilagođavaju kao bi

održavala najbolju trenutnu procjenu.

Rezerviranja obuhvaćaju rezerviranja po sudskim sporovima, rezerviranja za

otpremnine temeljem formalnog plana za raskid Ugovora o radu, te za neiskorištene

godišnje odmore radnika u tekućoj godini.

/ii/ Financijske rashode koji obuhvaćaju kamate za obrtna sredstva, kamate po

primljenim dugoročnim kreditima, kamate po izdanim obveznicama, te negativne

tečajne razlike (Bilješka 8).

/iii/ Ostale rashode predstavljaju financijski efekt – gubitak od prodaje dugotrajne

imovine, manjkove, rashodi po osnovu naknada šteta pravnim osobama i građanima,

te rashodi iz prošlih godina.

c) Rezultat poslovanja financijske godine

Iz razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda proizlazi rezultat poslovanja tj.

dobit/gubitak prije oporezivanja.

Obveza poreza na dobit (tekući porez) utvrđuje se u skladu s važećim odredbama

Zakona o porezu na dobit i utječe na rezultat poslovanja financijske godine (Bilješka

9).

69

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

d) Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina se u poslovnim knjigama evidentira

po nabavnoj vrijednosti koju čini nabavna vrijednost sredstava uvećana za sve

troškove nastale do njihovog stavljanja u uporabu (Bilješka 10).

Iznimno zbog podcijenjenosti imovine dugotrajna materijalna imovina može se i

revalorizirati.

Navedena imovina se evidentira kao materijalna i nematerijalna, ako im je vijek

trajanja duži od jedne godine i pojedinačna vrijednost veća od 2.000 kuna odnosno

od 01.07.2010. godine veća od 3.500 kuna. Imovina čija je vrijednost niža od 2.000

kuna odnosno 3.500 kuna, bez obzira na vijek trajanja, iskazuje se kao sitan inventar

te se jednokratno otpisuje prilikom stavljanja sredstava u upotrebu.

Dugotrajna nematerijalna imovina obuhvaća nematerijalnu imovinu bez fizičkog

obilježja koja se može identificirati.

Dugotrajnu materijalnu imovinu čine nekretnine, postrojenja i oprema, te alati,

pogonski inventar i transportna sredstva u skladu s Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja.

Prijenos investicija u upotrebu nastaje u trenutku njegove funkcionalne spremnosti

tehničkog prijema i na osnovu toga donesene Odluke uprave Društva o prijenosu

investicije u upotrebu, početku obračuna amortizacije i stope amortizacije, a sve u

skladu s usvojenom politikom.

Društvo koristi sljedeće stope: %

Građevinski objekti

- čvrsti objekti 2,5

- montažni objekti 2,5 - 10

Uređaji i oprema 5 - 25

Brodovi 5 - 10

Nematerijalna imovina 20 - 50

e) Dugotrajna financijska imovina

/i/ Dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganje novca stvari i ustupa prava

s ciljem stjecanja prihoda čije se vraćanje očekuje u razdoblju dužem od jedne

godine u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Dugotrajna financijska imovina – ulaganja u vrijednosne papire evidentira se po

nominalnoj vrijednosti (Bilješka 11).

70

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

f) Zalihe

Zalihe Društva u cijelosti se odnose na zalihe na skladištima i na brodovima, a

iskazane su u Bilanci Društva po vrstama zaliha i to po trošku nabave ili neto

nadoknadivoj vrijednosti ovisno o tome što je niža vrijednost (Bilješka 12).

Trošak je određen FIFO metodom.

Sitan inventar i uniforme, mogu se uključiti u troškove kad im je pojedinačna

vrijednost niža od 2.000 kuna (od 01.01.2010. godine navedena vrijednost iznosi

3.500 kuna) bez obzira na vijek trajanja a po izvršenoj nabavi, predaju se u upotrebu

i prenose na troškove metodom jednokratnog otpisa.

g) Potraživanja

Potraživanja od kupaca, države, zaposlenih i drugih pravnih i fizičkih osoba iskazuju

se u poslovnim knjigama na temelju uredne isprave o nastanku poslovnog događaja i

podataka o njegovoj vrijednosti, u skladu s odredbama Međunarodnih standarda

financijskog izvještavanja.

Usklađivanje vrijednosti potraživanja obavlja se temeljem saznanja da potraživanje

nije u roku naplaćeno, odnosno da je nenaplativo i da je utuženo ili je u postupku

pokretanje tužbe.

Odluku o usklađivanju vrijednosti potraživanja donosi Uprava Društva.

Potraživanja od kupaca, za koja postoje saznanja o nemogućnosti naplate, sukladno

odluci Uprave Društva definitivno se otpisuju (Bilješka 13).

h) Financijska imovina

Kratkotrajnu financijsku imovinu čine ulaganja novca, stvari, ustupljenih prava i

odobrenih robnih kredita s ciljem stjecanja prihoda, a čije se vraćanje očekuje

najviše do jedne godine.

Kratkotrajna financijska ulaganja do jedne godine iskazuju se u poslovnim knjigama

po trošku ulaganja. Vrijednost se utvrđuje za pojedina ulaganja (Bilješka 14).

i) Novac u banci i blagajni

Imovina u obliku novca iskazuje se u nominalnoj vrijednosti izraženoj hrvatskom

valutnom jedinicom (kuna), a predstavlja sredstva na kunskim i deviznim računima i

u blagajni (Bilješka 15).

71

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

j) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

Aktivna vremenska razgraničenja predstavljaju unaprijed plaćene troškove, a

priznaju se kao imovina kada se odnose na iznose plaćene u tekućem razdoblju a koji

se odnose na buduće razdoblje sukladno Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja (Bilješka 16).

k) Kapital i rezerve

Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine i izražava se temeljem odredbi

Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja kao ostatak imovine nakon

odbitka svih obveza. Kapital Društva čini upisani kapital, kapitalne rezerve,

revalorizacijske rezerve, zadržana dobit i dobit tekuće godine (Bilješka 17).

Iznos upisanog kapitala iskazan je u kunama i upisan je u sudski registar.

Politika rezervi ostvaruje se zavisno od temelja njihova oblikovanja i politike

Društva.

l) Rezerviranja

Rezerviranja predstavljaju obvezu neodređenog vremena ili iznosa. Rezerviranja

treba priznati u trenutku kada:

a) društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog

događaja;

b) je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju

ekonomske koristi, i

c) iznos obveze može se pouzdano procijeniti.

Ukoliko prethodno navedene odredbe nisu zadovoljene, rezerviranje se ne može

priznati (Bilješka18).

m) Dugoročne obveze

Dugoročne obveze iskazuju se u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne

promjene dokazane urednom ispravom i ugovorom o stvaranju obveza.

Pod dugoročnim se obvezama podrazumijevaju obveze s rokom podmirenja dužim od

12 mjeseci od datuma izrade financijskih izvještaja. Klasifikacija dugoročnih i

kratkoročnih obveza provodi se na dan izrade financijskih izvještaja (Bilješka 19).

Dugoročne obveze iskazane u inozemnim sredstvima plaćanja, te uz deviznu klauzulu,

iskazuju se i u hrvatskoj valutnoj jedinici preračunatoj po srednjem tečaju HNB na

dan evidentiranja obveza.

Otvorene obveze iskazane u stranoj valuti, na dan zaključivanja bilance (31.12.)

svode se po srednjem tečaju HNB-a na bilančnu vrijednost, a nastale razlike knjiže se

u korist prihoda ili terete rashode Društva.

72

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Troškovi posudbe iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Navedeno

uključuje i troškove posudbe nastale za ulaganja u sredstva dugotrajne imovine (vidi

Politiku iskazivanja kratkoročnih obveza).

Odgođena porezna obveza sukladno primjeni MSFI-a predstavlja izdvojeni porez na

dobitak iz revalorizacijskih rezervi koji će se plaćati na ukidanje istih i povećanje

dobiti tijekom budućih razdoblja u kojima će se revalorizirane nekretnine

amortizirati.

n) Kratkoročne obveze

Kratkoročne obveze iskazuju se u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne

promjene dokazane urednom ispravom i ugovorom o stvaranju obveza.

Kratkoročne obveze predstavljaju obveze s rokom dospijeća kraćim od 12 mjeseci.

Klasifikacija i uključivanje pojedine obveze u tekuće obveze provodi se u skladu s

izgledom financijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu (Bilješka 19,20

i 21)..

Kratkoročne obveze iskazane u inozemnim sredstvima, te uz deviznu klauzulu

plaćanja iskazuju se i u hrvatskoj valutnoj jedinici preračunatoj po srednjem tečaju

HNB na dan evidentiranja obveza.

Otvorene obveze iskazane u stranoj valuti, na dan zaključivanja bilance (31.12.)

svode se po srednjem tečaju HNB-a na bilančnu vrijednost, a nastale razlike knjiže se

u korist prihoda ili terete rashode Društva.

Troškovi posudbe iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali (vidi Politiku

iskazivanja dugoročnih obveza).

o) Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja odnosi se na

sredstva dobivena u 2008. i 2009. godini za izgradnju putničke flote koja će se

temeljem Odluke Uprave Društva od trenutka stavljanja broda u funkciju

oprihodovati u razdoblju obračuna amortizacije, dok su se do 01.01.2010. godine

oprihodovala u razdoblju od 2 godine od stavljanja broda u funkciju, na nedospjelu

obračunatu kamatu po dugoročnim kreditima, te na obveze prema dobavljačima s

kojima se vode sporovi (Bilješka 22).

73

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

4. POSLOVNI PRIHODI

Poslovni prihodi u 2010. godini iznose 849.148 tisuća kuna, a sastoje se od:

2009 2010

THRK THRK

POSLOVNI PRIHODI 821.736 849.148 103

Prihodi od prodaje 503.787 537.094 107

a) prihodi od pružanja usluga prijevoza morem i

priobaljem /i/ 489.969 522.828 107

- putnika 207.808 226.314 109

- vozila 263.705 276.810 105

- ostalo 18.456 19.704 107

b) prihodi od najmova 13.818 14.266 103

- najam zgrade 8.203 8.802 107

- najam ugostiteljskih objekata na brodovima 5.095 4.997 98

- najam konzulat 467 459 98

- najam ostalo 53 8 15

Ostali poslovni prihodi 317.949 312.054 98

c) prihodi od subvencija i dotacija /ii/ 317.375 306.382 97

- dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga 238.077 227.307 95

- koncesijski ugovori za brzo-brodske linije 78.845 79.075 100

- naknada za besplane karte 130 0 0

- naknada za povećane troškove goriva 323 0 0

d) prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine /iii/ 0 3.309 -

e) ostalo (naplaćena otpisana potraživanja, viškovi,

prihodi iz prošlih godina i dr.) 574 2.363 412

BilješkaIndeks

2010/2009

/i/ Osnovna djelatnost Društva je održavanje stalne i učinkovite komunikacije

putnika i tereta morem i priobaljem prema propisanom i unaprijed utvrđenom redu

vožnje, odnosno plovidbe tijekom cijele godine. U 2010. godini Društvo je održavalo

40 linija (1 dužobalna, 3 međunarodne, 4 na riječkom plovnom području, 10 na

zadarskom plovnom području, 14 na splitskom plovnom području, 8 brzobrodskih).

Iako se obavljanje djelatnosti kao komercijalno profitabilne može promatrati tek

sekundarno, Društvo je i u 2010. godini uložilo znatne napore u povećanje odnosno

održavanje prošlogodišnjih prijevoznih učinaka (0,8% više putnika i 1,2% manje

vozila u odnosu na ostvarenje u 2009. godini), uz istovremeno održavanje kvalitete

usluge.

74

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

U 2010. godini Društvo je uspjelo održati ostvarenje prijevoznih učinaka na

prošlogodišnjoj razini odnosno ostvariti minimalno smanjenje prijevoznih učinaka,

ali uz istovremeno povećanje kapaciteta što je povećalo efikasnost brodara, a koja se

očituje kroz smanjenje prijeđenih nautičkih milja u odnosu na 2009. godinu za 5,6%.

Navedeno je uz povećanje cijena sukladno zaključku Studije o pristupu tržištu,

državnim potporama i kabotaži u pomorskom prometu, a koje su primjenjivane od 22.

ožujka 2010. godine rezultiralo povećanjem prihoda od pružanja usluga prijevoza

morem i priobaljem putnika, vozila i ostalog za 6,7%.

Društvo je istovremeno uz znatne napore održalo poslovne rashode na

prošlogodišnjem nivou (indeks 100,8), usprkos povećanju troškova goriva za 9,8%, a

na koje se odnosi čak 27,7 % poslovnih rashoda Društva (Bilješka 7/ii/).

/ii/ Državne potpore, subvencije i dotacije čine redovan i značajan prihod Društva,

a koji se temelji na planu prihoda i rashoda Društva prihvaćenog od nadležnih

državnih institucija.

Državne potpore su usprkos poticanja profitabilnosti neophodne, jer je održavanje

plovidbe tijekom cijele godine na cjelokupnom području i na nerentabilnim linijama

prvenstveni cilj Društva, koji je od javnog i općeg interesa.

Politika Društva je i provesti održavanje razvitka hrvatskih otoka sukladno

programskoj orijentaciji Republike Hrvatske Ministarstva mora, turizma, prometa i

razvitka a koji se očituje kroz davanje besplatnih javnih prijevoza i prijevoza s

popustom na cijenu fizičkim i pravnim osobama koji imaju prebivalište odnosno

sjedište na otocima.

Društvo je u 2010. godini na ime dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga primilo

227.307 tisuća kuna, dok je na temelju subvencije za brzobrodske linije primilo

79.075 tisuća kuna, dok za besplatne karate i povećanje troškova goriva nije primilo

naknadu. Društvo je u 2010. godini na ime subvencija i dotacija primilo 306.382

tisuća kuna, što je za 10.993 tisuća kuna manje prihoda u odnosu na 2009. godinu,

odnosno čak 56.500 tisuća kuna manje prihoda u odnosu na 2008. godinu.

Prema državnom proračunu Agenciji za obalni linijski promet, za subvencije

trgovačkim društvima u javnom sektoru za poticanje redovnih pomorskih putničkih i

brzobrodskih pruga namijenjen je iznos od 360.000 tisuća kuna, koliko iznosi i prema

projekciji proračuna za 2012. godinu, a za 2013. godinu iznosi 365.000 tisuća kuna.

/iii/ Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine u iznosu 3.309 tisuća kuna

u cijelosti se odnose na ostvarene prihode od prodaje brodova m/t Istra i m/t Vanga.

Od prodaje navedenih brodova Društvo je ostvarilo dobit od 3.244 tisuće kuna s

obzirom da je imalo troškova (65 tisuća kuna) po osnovu opreme koja se nalazila na

istima.

75

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

5. FINANCIJSKI PRIHODI

Financijske prihode iskazujemo: 2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- prihodi od dividendi 130 59 45

- prihodi od kamata 3.926 1.493 38

- prihodi od tečajnih razlika 1.310 1.564 119

Ukupno 5.366 3.116 58

Financijski prihodi u 2010. godini su znatno manji u odnosu na prethodnu godinu, a

na što su najvećim dijelom utjecali prihodi od kamata i prihodi od dividendi.

Napominjemo da je Društvo po osnovu tečajnih razlika ostvarilo gubitak od čak

5.556 tisuća kuna (Bilješka 8).

6. OSTALI PRIHODI

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- prihodi od ukidanja državnih potpora /i/ 40.825 2.539 6

- prihodi od ukidanja revalorizacijskih

rezervi /ii/ 2.729 1.749 64

- prihodi od naplate šteta temeljem

osiguranja /iii/ 5.217 21.198 406

- ostalo 2.246 1.382 62

Ukupno 51.017 26.868 53

/i/ Prihodi od ukidanja državnih potpora iznose 2.539 tisuća kuna, a nastali su na

temelju Odluke Uprave Društva o načinu bilanciranja primljenih državnih potpora

primjenom dobitnog pristupa, a koji se primjenjuje od 2007. godine.

Sukladno navedenoj Odluci državne potpore evidentirane na odgođenim prihodima

do 01.01.2010. godine iskazane su na prihodima temeljem Odluke Uprave u većem

iznosu od visine obračunatih troškova amortizacije na vrijednost brodova koja je

financirana iz potpora, a što je u skladu s primjenjivanim standardom (MRS - 20)

osim što se odstupilo od određenog zahtjeva. Ovakva odluka temeljila se na procjeni

Uprave Društva (MRS -8) odnosno procijenjeno je da je ekonomski i gospodarski

opravdano da se dio troškova Društva pokrije iz prihoda od primljenih državnih

potpora, a ne da se isti pokrivaju naknadno iz kapitalnih rezervi Društva što bi

utjecalo na znatno smanjenje kapitala Društva.

S danom 01.01.2010. godine Društvo je nastavilo s politikom bilanciranja primljenih

državnih potpora primjenom dobitnog pristupa, s izmjenom računovodstvene

procjene da se iste oprihoduju sukladno zahtjevu standarda (MRS – 20) u visini

obračunatih troškova amortizacije na vrijednost brodova koja je financirana iz

potpora, čime je neutraliziran utjecaj državnih potpora na rezultat poslovanja

Društva.

76

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Navedena Odluka je donešena iz razloga što Društvo u 2010. godini nije dobilo

državnih potpora za financiranje obnove brodske flote, te procjene prezentiranja

financijskih izvještaja bez utjecaja državnih potpora, kako bi se mogla realno

sagledati mogućnost obnove flote iz vlastitog poslovanja.

U nastavku daje se pregled bilanciranja državnih potpora kroz njihov utjecaj na

prihode Društva u razdoblju od 2007. godine do 2010. godine.

- u THRK -

2007. 19.618

2008. 72.815

2009. 40.825

2010. 2.539

Prihodi od ukidanja državnih

potpora izkazani u financijskim

izvještajima

Godina

Prema donešenoj Odluci 01.01.2010. godine Društvo je oprihodovalo 2.539 tisuća

kuna odgođenih prihoda po osnovu državnih potpora odnosno u visini troškova

amortizacije brodova za koje su iste primljene odnosno oprihodovano je 1.604 tisuće

kuna primljenih državnih potpora za izgradnju broda m/t Biokovo koji je stavljen u

funkciju u 2009. godini i 935 tisuća kuna potpora primljenih za izgradnju broda m/t

Jadran koji je stavljen u funkciju u svibnju 2010. godine (Bilješka 10/i/).

/ii/ Prihodi od ukidanja revalorizacijskih rezervi odnose se na oprihodovanje

revalorizacijskih rezervi nastalih po osnovu procjene vrijednosti nekretnina poslovne

zgrade u Rijeci i skladišnog prostora Kukuljanovo u visini troškova amortizacije

navedenih objekata u 2010. godini s obzirom da Društvo ima politiku iskazivanja

istih kroz račun dobit i gubitka .

/iii/ Prihodi od naplate šteta temeljem osiguranja iznose 21.198 tisuća kuna od čega

se 90,3% ili 19.144 tisuće kuna odnosi na prihode od primljenih novčanih sredstava

od osiguravajućih društva po osnovi havarije broda m/t Marko Polo u 2009. godini.

Društvo još potražuje 513 tisuća kuna (92.075 tisuće $) koje do izrade ovoga izvješća

nije primilo te ista nisu evidentirana u poslovnim knjigama.

Ukupni troškovi popravka m/t MARKO POLO koji je u svibnju 2010. godine stavljen

u funkciju iznose 22.036 tisuće kuna (Bilješka 7/iii/) čime je Društvo po toj osnovi

iskazalo gubitak u 2010. godini od 2.892 tisuće kuna.

77

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

7. POSLOVNI RASHODI

Poslovne rashode društva čine:

2009 2010

THRK THRK

POSLOVNI RASHODI 836.701 843.523 101

Materijalni troškovi 435.229 451.946 104

a) Troškovi sirovina i materijala 269.304 280.114 104

- utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi /i/ 52.050 41.372 79

- potrošena energija /ii/ 214.998 235.796 110

- dizel gorivo za brodove 212.664 233.530 110

- ostala potrošena energija 2.334 2.266 97

- otpis sitnog inventara 2.256 2.946 131b) Troškovi prodane robe 15 12 80

c) Ostali vanjski troškovi 165.910 171.820 104

- usluge održavanja (brodova i drugo) /iii/ 89.948 100.826 112

- lučke pristojbe i usluge /iv/ 35.481 35.108 99

- agencijske pristojbe, provizije i ostale usluge /v/ 24.736 22.664 92

- komunalne usluge 5.276 3.993 76

- prijevozne usluge 3.080 2.316 75

- zakupnina 3.716 2.628 71

- troškovi reklame i propagande 136 33 24

- službena i radna odjeća 1.588 1.312 83

- ostale usluge 1.949 2.940 151

Troškovi osoblja /vi/ 224.023 204.699 91

a) Neto plaće i nadnice 133.919 124.279 93

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 57.227 50.379 88

c) Doprinosi na plaće 32.877 30.041 91

Amortizacija /vii/ 88.348 88.344 100

Ostali troškovi 89.101 89.152 100

- naknade troškova i ostala materijalna prava

zaposlenika /viii/ 59.282 58.340 98

- neproizvodne usluge (zdravstvene usluge, usluge

student servisa i ostalo) /ix/ 6.644 3.462 52

- premije osiguranja /x/ 15.801 19.852 126

- porezi i doprinosi koji ne zavise od poslovnog

rezultata 3.832 3.974 104

- bankarske usluge i članarine 2.563 2.626 102

- reprezentacija 205 244 119

- ostali troškovi 774 654 84

Vrijednosno usklađivanje /xi/ 0 3.245 -

Rezerviranja /xii/ 0 6.137 -

BILJEŠKAIndeks

2010/2009

78

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/i/ Utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi u 2010. godini čine 4,9%

poslovnih rashoda (u 2009. godini 6,2%) i iskazujemo ih kako slijedi:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- utrošene sirovine i materijal 26.896 24.276 90

- utrošeni rezervni dijelovi 25.154 17.096 68

Ukupno 52.050 41.372 79

/ii/ Troškovi energije u 2010. godini čine 27,9% poslovnih rashoda (u 2009. godini

25,7%) i u odnosu na 2009. godinu veći su za 9,6%.

Na povećanje troškova energije, a time i ukupnih rashoda Društva, utjecali su

troškovi dizel goriva za brodove koji su povećani za 9,8% ili 20.866 tisuća kuna.

Unatoč smanjenju prijeđenih nautičkih milja u 2010. godini u odnosu na 2009.

godinu navedeni troškovi dizel goriva za brodove su povećani zbog povećanja cijena

goriva.

/iii/ Troškovi održavanja prikazujemo kako slijedi:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- troškovi remonta brodova 54.378 49.864 92

- troškovi tekućeg održavanja - brodovi 18.486 19.428 105

- troškovi havarije 8.530 23.813 279

- troškovi tekućeg održavanja - ostalo 8.554 7.721 90

Ukupno 89.948 100.826 112

U 2010. godini Društvo je nastavilo provedbu racionalizacije troškova održavanja

koja je započeta u 2009. godini, što se odrazilo na smanjenje navedenih troškova (bez

havarija) za 4.405 tisuća kuna (dok su u odnosu na 2008. godinu manji za 9.766

tisuća kuna), a što je dugoročna politika Društva uz istovremeno ulaganje u nove

brodove.

U troškovima 2010. godine iskazani su izdaci za održavanje brodova nastali u 2009.

godini u iznosu od 14.063 tisuće kuna, a koji su radi pripreme turističke sezone 2010.

godine evidentirani na troškovima kako bi se sučelili s odgovarajućim prihodima. U

2010. godini po toj osnovi na poziciji plaćeni troškovi budućih razdoblja iskazan je

iznos od 5.769 tisuća kuna (Bilješka 16).

Troškovi havarija u 2010. godini iznose 23.813 tisuća kuna od čega se na havariju

broda MARKO POLO odnosi 92,5% ili 22.036 tisuća kuna.

Napominjemo da je istovremeno Društvo iskazalo ukupnih prihoda od naplate šteta

od osiguravajućih društva u iznosu od 21.198 tisuća kuna (Bilješka 6/iii/).

79

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/iv/ Troškovi lučkih pristojbi i usluga u 2010. godini činili su kao i u 2009. godini

4,2% poslovnih rashoda, a u odnosu na 2009. smanjeni su za 1,0%. Čine ih:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- osnovne lučke usluge 26.928 26.115 97

- lučke takse 1.172 2.697 230

- brodske ležarine 1.080 1.147 106

- naknada za sigurnost 4.099 3.742 91

- ostalo 2.202 1.407 64

Ukupno 35.481 35.108 99

/v/ Troškovi agencijskih pristojbi, provizija i ostalih usluga u 2010. godini čine

2,7% poslovnih rashoda (u 2009. godini 3,0%) i manji su u odnosu na 2009. godinu

za 8,4%, a prikazujemo ih kako slijedi:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- agencijske pristojbe 3.044 727 24

- provizije putničkih ureda 19.613 20.546 105

- ostale agencijske usluge 1.151 139 12

- vanjskotrgovinske i špediterske usluge 928 1.252 135

Ukupno 24.736 22.664 92

/vi/ Troškovi osoblja u 2010. godini čine 24,3% poslovnih rashoda (u 2009. godini

26,8%) i manji su u odnosu na 2009. godinu za 8,6% na što je utjecalo smanjenje

broja zaposlenih temeljem sati rada za 206 radnika ili 8,8%. Bruto plaće Uprave

čine 1,2% ukupnih troškova osoblja.

/vii/ Troškovi amortizacije u 2010. godini na razini su troškova amortizacije u 2009.

godini i čine 10,5% poslovnih rashoda.

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- amortizacija građevinskih objekata i opreme 5.923 5.887 99

- amortizacija brodova 82.425 82.457 100

Ukupno 88.348 88.344 100

80

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/viii/ Naknada troškova i ostala materijalna prava zaposlenika u 2010. godini čine

6,9% poslovnih rashoda (u 2009. godini 7,1%), a manji su u odnosu na 2009. godinu

za 1,6%. Prikazujemo ih kako slijedi:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- pomorski dodatak 27.838 26.277 94

- hranarina 19.450 18.560 95

- božićnice 1.157 1.109 96

- otpremnine za mirovinu 56 522 932

- prijevozni trošak za ukrcaj - iskrcaj

pomoraca 3.039 3.506 115

- smještaj na terenu 2.228 2.275 102

- ostala materijalna prava zaposlenika

(prijevoz na posao i dnevnice) 5.514 6.091 110

Ukupno 59.282 58.340 98

/ix/ Na poziciji neproizvodnih usluga koji u 2010. godini iznose 3.462 tisuće kuna,

iskazani su troškovi zakonske revizije u iznosu od 193 tisuće kuna.

/x/ Troškovi premija osiguranja čine u 2010. godini 2,4% poslovnih rashoda (u

2009. godini 1,9%) i u odnosu na 2009. godinu veći su za čak 25,6%.

Troškove premija osiguranja prikazujemo na slijedeći način:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- osiguranje - brodovi 14.753 18.827 128

- osiguranje - ostalo 1.048 1.025 98

Ukupno 15.801 19.852 126

/xi/ Troškovi vrijednosnog usklađenja iznose 3.245 tisuća kuna a odnose se na

ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja od čega se najveći dio 90,0% ili

2.921 tisuća kuna odnosi na ispravak vrijednosti potraživanja od Mediteranske

plovidbe d.d. Korčula (Bilješka 13/i/a).

/xii/ Društvo je 2010. godini izvršilo rezerviranja za obveze prema zaposlenima u

iznosu 1.432 tisuće kuna s kojima je planiran raskid ugovora o radu do 30. lipnja

2011. godine, te rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore u 2010. godini u

iznosu od 4.705 tisuća kuna (Bilješka 18).

81

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

8. FINANCIJSKI RASHODI

Financijske rashode čine:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

FINANCIJSKI RASHODI 37.222 31.651 85

Kamate 35.712 24.531 69

- kamate za obrtna sredstva 6.270 4.566 73-kamate po primljenim dugoročnim kreditima za

nabavku dugotrajne imovine /i/ 24.892 15.415 62

-kamata po izdanim obveznicama 4.550 4.550 100

Tečajne razlike 1.510 7.120 472

/i/ Na smanjenje troškova kamata po primljenim dugoročnim kreditima utjecalo je

smanjenje kamatne stope u skladu s ugovorenim usklađivanjem iste, kao i anuitetni

model otplate kredita, odnosno povećanje udjela glavnice te smanjenje udjela kamata

u anuitetima (Bilješka 19/i/) s obzirom da Društvo nema u 2010. godini novih

dugoročnih zaduženja.

9. REZULTAT FINANCIJSKE GODINE

Za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2010. godine Društvo je temeljem razlike

prihoda i rashoda ostvarilo rezultat poslovanja financijske godine:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- ukupni prihodi 878.119 879.132 100

- ukupni rashodi 876.004 877.916 100

Dobit prije oporezivanja 2.115 1.216 57

Porez na dobit (617) (362) 59

Dobit financijske godine 1.498 854 57

Efektivna stopa poreza na dobit (%) 29,2 29,8 102

Društvo je u 2010. godini ostvarilo sljedeći rezultat prije oporezivanja u računu

dobiti i gubitka.

2009 2010

THRK THRK

- dobit (gubitak) iz osnovne djelatnosti /i/ (14.965) 5.625

- dobit iz ostalih aktivnosti /ii/ 48.936 24.126

- financijski gubitak /iii/ (31.856) (28.535)

Bruto dobit 2.115 1.216

82

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/i/ Iz datog prikaza vidljivo je da su znatni napori Društva za racionalizaciju

osnovne djelatnosti prvenstveno glede smanjenja troškova, ali uz istovremeno

održavanje i povećanje postojeće kvalitete pruženih usluga dali određene rezultat u

2010. godini. Isti međutim nisu dovoljni da Društvo može iz vlastitih izvora

zadovoljavati zahtjeve od javnog interesa, ulagati u modernizaciju flote, prvenstveno

zamjenu starih brodova te istovremeno podmirivati dospjele obveze bez narušavanja

solventnosti Društva.

/ii/ Dobit iz ostalih aktivnosti ostvarena je najvećim dijelom od naplate štete od

osiguravajućih društava, ali i od oprihodovanja državnih potpora iz prethodnih

godina za izgradnju i nabavku novih brodova kojih u 2010. godini Društvo nije

dobilo.

/iii/ Financijski gubitak ove kao i prošle godine proizlazi iz znatnih kamata

obračunatih po kratkoročnim i dugoročnim kreditima s bankama i osiguravajućim

društvom te s osnova negativnih tečajnih razlika.

10. MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

Ukupna materijalna i nematerijalna imovina Društva po stanju 31. prosinca 2010.

godine iznosi 1.013.796 tisuća kuna.

/i/ Od ukupne vrijednosti na materijalnu imovinu odnosi se 1.013.170 tisuća kuna,

od čega na sadašnju vrijednost brodova otpada čak 90% ili 914.402 tisuće kuna.

U 2010. godini Društvo je izvršilo ulaganja u završetak izgradnje novog broda i

rekonstrukciju postojećih u ukupnom iznosu od 73.414 tisuća kuna, i to za:

Bilješka 2010

THRK

Nove nabavke /i/

m/t JADRAN 71.204

Ukupno 71.204

Rekonstrukcije /ii/

m/t STON 1.148

m/t CRES 177

m/t SUPETAR 177

m/t SVETI KRŠEVAN 177

m/t BIOKOVO 177

m/t JURAJ DALMATINAC 177

m/t HRVAT 177

Ukupno 2.210

Sveukupno nove nabavke i rekonstrukcije 73.414

83

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/i/ Društvo je u 2010. godini stavilo u upotrebu novi Ro-Ro putnički brod

„Jadran“ (kapaciteta 138 vozila i 1200 putnika) čija je gradnja započela u 2008.

godini i za čiju je izgradnju do 01.01.2010. godine bilo predujmljeno sredstava u

iznosu 65.066 tisuća kuna.

/ii/ Rekonstrukcije u 2010. godini iznose 2.210 tisuća kuna od čega se na

rekonstrukciju m/t STON odnosi 52% (ugradnja novih motora), dok se ostalih 48%

odnosi na projektnu dokumentaciju za šest brodova koja je prenijeta iz pripreme i

ravnomjerno raspoređena po brodovima na koje se i odnosi.

/iii/ U 2010. godini Društvo je rashodovalo i prodalo slijedeću dugotrajnu imovinu:

BrodoviNabavna

vrijednost

Ispravak

vrijednosti

Sadašnja

vrijednost

Prodajna

cijena

Dobit /

(gubitak)

m/t ISTRA 28.447 28.447 0 2.559 2.559

m/t VANGA 9.480 9.480 0 750 750

Ukupno 37.927 37.927 0 3.309 3.309

Uređaji, oprema, alati i

ostalo

Oprema m/t ISTRA 581 544 37 0 (37)

Oprema m/t VANGA 122 94 28 0 (28)

Ostalo 1.292 1.292 0 0 0

Ukupno 1.995 1.930 65 0 (65)

SVEUKUPNO 39.922 39.857 65 3.309 3.244

Dobit od prodaje brodova umanjena za sadašnju vrijednost opreme koja je s njima

prodana iznosi 3.244 tisuće kuna.

Društvo je tijekom godine otpisalo opreme nabavne vrijednosti 1.292 tisuće kuna

koja je rashodovana u ranijim godinama, a najvećim dijelom odnosi se na

kompjutersku opremu te tri automobila.

/iv/ Društvo je tijekom 2010. godine ulagalo i u nematerijalnu imovinu - licence (40

tisuća kuna) te opremu (1.002 tisuće kuna). Navedena ulaganja odnose se na:

2009

THRK

Ulaganja u nematerijalnu imovinu 40

Ulaganja u uređaje i opremu 1.002

- kompjuterska oprema 728

- oprema za radiopromet, TV i pomorski promet 126

- oprema za ugostiteljsktvo i turizam 63

- ostali uređaji, oprema i alati 85

84

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/v/ Po stanju na dan 31. prosinca 2010. godine ukupne investicije u tijeku iznosile

su 2.217 tisuća kuna od čega se na brodove odnosi 2.013 tisuća kuna i to na ulaganja

u m/t „MARKO POLO“ (662 tisuće kuna), u izradu projekta za novi Ro-Ro putnički

brod kapaciteta 170 vozila i 1000 putnika (276 tisuća kuna), u projektnu

dokumentaciju „Day Farry“ (1.024 tisuće kuna), u m/t BOL (40 tisuća kuna) te

ostalo (11 tisuća kuna). Ulaganja u m/t MARKO POLO, koji je stavljen u funkciju u

svibnju 2010. godine kako je bilo i planirano odnose se na usklađenje sa direktivom

Europske unije (br. DIR 2003/25/ec).

/vi/ Društvo kod obračuna amortizacije materijalne i nematerijalne imovine ne

koristi zakonsku mogućnost primjene ubrzanih stopa amortizacije, osim kod obračuna

amortizacije starih brodova. Društvo na dan 31. prosinca 2010. godine u svojem

vlasništvu ima 51 brod, od čega je 24 broda starijeg datuma izgradnje (ukupne

nabavne vrijednosti 418.116 tisuća kuna i ukupne sadašnje vrijednosti 67.404 tisuće

kuna) koje bi u skladu s politikom Društva trebalo zamijeniti novim brodovima zbog

čega se od 1. siječnja 2007. godine za obračun amortizacije navedenih brodova

primjenjuje povećana stopa od 10%.

Kod obračuna amortizacije preostalih brodova novijeg datuma izgradnje (ukupne

nabavne vrijednosti 1.331.854 tisuće kuna i sadašnje vrijednosti 846.998 tisuća kuna)

primjenjuje se propisana stopa amortizacije od 5%.

/vii/ Stanje i promjene na materijalnoj i nematerijalnoj imovini u 2010. godini

prikazane su na sljedeći način:

85

JADROLINIJA, RIJEKA

MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

- u THRK -

ZEMLJIŠTEGRAĐEVINSKI

OBJEKTI

UREĐAJI,

OPREMA,

ALATI I

OSTALO

BRODOVI

PREDUJMOVI

ZA

MATERIJALNA

SREDSTVA

SREDSTVA U

PRIPREMI

UKUPNO

MATERIJALNA

IMOVINA

NEMAT.

IMOVINASVEUKUPNO

NABAVNA VRIJEDNOST

Saldo 01.01.2010. 8.140 119.638 51.354 1.714.483 70.709 2.250 1.966.574 6.824 1.973.398

Povećanje

- nabava, prijenos iz pripreme 0 0 1.002 73.414 0 0 74.416 40 74.456

- nabava u 2010. 0 0 0 0 27.985 74.423 102.408 0 102.408

Smanjenje

- rashod prodaja 0 0 (1.995) (37.927) (98.694) 0 (138.616) 0 (138.616)

- stavljanje u upotrebu 0 0 0 0 (74.456) (74.456) 0 (74.456)

Stanje 31.12.2010. 8.140 119.638 50.361 1.749.970 0 2.217 1.930.326 6.864 1.937.190

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Saldo 01.01.2010. 0 36.789 41.044 791.038 0 0 868.871 6.036 874.907

Amortizacija 2.970 2.715 82.457 0 0 88.142 202 88.344

Amortizirana vrijednost rashodovane

imovine (1.930) (37.927) 0 0 (39.857) 0 (39.857)

Stanje 31.12.2010. 0 39.759 41.829 835.568 0 0 917.156 6.238 923.394

Vrijednost ulaganja na dan

31.12.2010. 8.140 79.879 8.532 914.402 0 2.217 1.013.170 626 1.013.796

Vrijednost ulaganja na dan

01.01.2010. 8.140 82.849 10.310 923.445 70.709 2.250 1.097.703 788 1.098.491

1) Na brodove Sveti Krševan i Supetar upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka temeljem dva ugovora o dugoročnom

kreditu od 21.06.04. godine, na brodove Tin Ujević i Zadar je upisana hipoteka u korist Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb temeljem Ugovora

o dugoročnom kreditu od 17.05.2004. godine, na brodovima Cres, Dubravka, Judita, Novalja i Karolina upisana je hipoteka u korist Erste &

Steiermärkische bank d.d. Rijeka po dugoročnom kreditu od 26.07.2005. godine, založno pravo u korist Croatia Osiguranja d.d. Zagreb na ro-

ro brodu Marko Polo temeljem Ugovora o dugoročnom zajmu od 14.05.2008. godine te založno pravo na brodove Hrvat i Juraj Dalmatinac u

korist Erste group Bank AG, Vienna Austrija temeljem Ugovora o dugoročnom kreditu od 31.03.2009.

2) Na građevinskom objektu Upravna zgrada u Rijeci, Riva 16 upisano je založno pravo u korist Erste Banke, Vienna Austria temeljem Ugovora o

dugoročnom kreditu od 09.04.2008. godine.

86

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Stanje materijalne imovine (bez imovine u pripremi i predujmova za materijalna

sredstva) iskazujemo i na sljedeći način:

iznos u

THRK

%

otpisanosti

% otpisanosti

korigiran za

revalorizaciju

- zemljište 8.140 - -

- građevinski objekti 79.879 33,2 63,2

- uređaji, oprema, transportna sredstva i

ostalo 8.532 83,1 83,1

- brodovi 914.402 47,7 47,7Ukupno 1.010.953

11. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Dugotrajna financijska imovina po stanju 31. prosinca 2010. godine iznosi 4.311

tisuća kuna, a odnosi se na ulaganja u dionice i udjele u sljedeća društva:

u THRK

- Luka Rijeka d.d. Rijeka 3.692

- Croatia osiguranje d.d. Zagreb 210

- Croatia Lloyd d.d. Zagreb 400

- Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb 8

- Jadrotours d.o.o. Rijeka 1

- Mare Nostrum d.o.o. Zagreb 0

Ukupno 4.311

U poslovnim knjigama vrijednost dionica i udjela iskazana je u nominalnom iznosu.

Prema obavijesti Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Zagreb tržišna

vrijednost dionica na dan 31. prosinca 2010. godine koje Društvo posjeduje iznosi

8.825 tisuća kuna (u 2009. godini 8.672 tisuće kuna).

87

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

12. ZALIHE

Na dan bilanciranja zalihe su iskazane u ukupnom iznosu od 29.917 tisuća kuna, a u

strukturi ih čine:

2009 2010

THRK THRK

Zalihe po vrstama

- rezervni dijelovi /i/ 5.570 14.069 253

- sitni inventar - na skladištu 997 1.000 100

- uniforme i artikli za brodski dućan 1.061 963 91

- osnovni i potrošni materijal 965 1.000 104

- kancelarijski materijal 226 229

- nafta /ii/ 9.520 10.628 112

- ulje 1.799 1.777 99

- hrana 18 18 100

- dućan 298 233 78

Ukupno 20.454 29.917 146

Indeks

2010/2009

Napominjemo da Društvo u 2010. godini evidentira zalihe po vrsti zaliha bez obzira

na mjesto gdje se iste nalaze (skladištima kopno ili brodovima) dok su u prethodnim

godinama bili evidentirani po mjestu (odnosno posebno zalihe u skladištu, a posebno

zalihe na brodovima).

/i/ Prema stanju na dan 31.12.2010. godine ukupne zalihe iznose 29.917 tisuća

kuna i veće su za 46,3% u odnosu na isti dan 2009. godine.

Na ovakvo povećanje zaliha najviše su utjecale zalihe rezervnih dijelova (veće su za

2,5 puta) zbog nabavke motora za katamaran Juditu, koji su do izrade ovoga Izvješća

i isporučeni brodogradilištu.

/ii/ Od ukupno iskazanih zaliha Društva po stanju na dan 31. prosinca 2010.

godine više od trećine ukupnih zaliha odnosno 35,5% ili 10.628 tisuća kuna odnosi se

na zalihu nafte na brodovima.

88

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

13. POTRAŽIVANJA

Iskazujemo ih na sljedeći način:

Bilješka 2009 2010

THRK THRK

Potraživanja od kupaca /i/ 18.581 12.793 69

Potraživanja od zaposlenika i članova

poduzetnika 391 122 31

Potraživanja od države i drugih institucija /ii/ 15.280 9.482 62

Ostala potraživanja 9.230 2.772 30Ukupno 43.482 25.169 58

Indeks

2010/2009

/i/ Potraživanja od kupaca iskazujemo na slijedeći način:

2009 2010

THRK THRK

Kupci u zemlji a) 19.333 14.694 76

Kupci u inozemstvu b) 5.151 6.929 135

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (5.903) (8.830) 150Ukupno 18.581 12.793 69

Indeks

2010/2009

a) Od ukupno iskazanih potraživanja od kupaca u zemlji (14.694 tisuće kuna)

40,1% ili 5.964 tisuće kuna odnosi se na sumnjiva i sporna potraživanja za koja je

izvršen ispravak vrijednosti. Sva sumnjiva i sporna potraživanja su i utužena odnosno

vode se parnički postupci osim za potraživanja u iznosu od 2.921 tisuće kuna od

Mediteranske plovidbe d.d. Korčula za koja je ispravak vrijednosti izvršen u 2010.

godini (Bilješka 7/x/).

Potraživanja od kupaca u zemlji za koja nije izvršen ispravak vrijednosti iznose

ukupno 8.730 tisuća kuna od čega potraživanja od kupaca bez potraživanja od

agencija iznose 8.032 tisuće kuna, a čija se analiza dospijeća na dan 31. prosinca

2010. godine daje u nastavku:

UKUPNO

do 120 dana 120-180 dana 180-365 dana preko 365 dana

2.649 3.552 731 852 248 8.032

Dospjelo - neispravljenoNedospjelo

neispravljeno

b) Od ukupno iskazanih potraživanja iz inozemstva (6.929 tisuća kuna) za 2.866

tisuća kuna ili 41,4% izvršen je ispravak vrijednosti u prethodnim godinama.

Društvo je u 2010. godini naplatilo 192 tisuće kuna od sumnjivih i spornih

potraživanja za koje je u prethodnim godinama izvršen ispravak vrijednosti i otpis.

89

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Za sva nenaplaćena potraživanja od kupaca u zemlji i inozemstvu preko 120 dana

vrši se usklađenje prema procjeni naplativosti.

/ii/ Potraživanja od države i drugih institucija odnose se na potraživanja za porez

na dodanu vrijednost (9.188 tisuća kuna) i na potraživanje po obračunu poreza na

dobit (294 tisuće kuna).

14. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Kratkotrajna financijska imovina na dan 31. prosinca 2010. godine iznosi 36.513

tisuća kuna, a gotovo u cijelosti 96,8% ili 35.331 tisuća kuna se odnosi na oročene

kunske i devizne depozite kod Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka, te na ostalu

financijsku imovinu (plaćanja karticama i primljeni čekovi od građana).

15. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Iskazuje se na sljedeći način:

2009 2010

THRK THRK

Žiro račun 756 13.915 1841

Novac u blagajni 177 174 98

Devizni račun 338 4.414 1306

Devizna blagajna 51 51 100

Ukupno 1.322 18.554 1403

Indeks

2010/2009

16. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja u iznosu od 6.155 tisuća kuna odnose se na

račune iz 2010. godine za održavanje brodova, a koji će radi pripreme turističke

sezone biti evidentirati na troškovima u 2011. godini kada se očekuje i ostvarivanje

prihoda po toj osnovi, te na obračunatu naknadu po dugoročnom kreditu.

Strukturu dajemo u nastavku:

2009 2010

THRK THRK

Izdaci za održavanje brodova 14.063 5.769 41

Naknada po dugoročnom kreditu 695 386 56

Ukupno 14.758 6.155 42

Indeks

2010/2009

90

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

17. KAPITAL

Pregled kapitala na dan 31. prosinca daje se u nastavku:

2009 2010

THRK THRK

Upisani kapital 209.054 209.054

Nenominirani kapital 181.219 181.219

Ostale rezerve 7.390 7.390

Revalorizacijske rezerve 46.789 45.390

Zadržana dobit 28.013 29.511

Dobit tekuće godine 1.498 854Ukupno kapital 473.963 473.418

Kapital Društva na dan 31. prosinca 2010. godine smanjen je za 545 tisuća kuna u

odnosu na isti dan prethodne godine, a do promjene kapitala došlo je uslijed:

- oprihodovanja revalorizacijskih rezervi

U 2010. godini revalorizacijske rezerve smanjene su za 1.399 tisuća kuna te

istovremeno je smanjena za 350 tisuća kuna odgođena porezna obveza nastala

sukladno međunarodnom standardu financijskog izvještavanja po toj osnovi, a

smanjenje se odnosi na oprihodovanje revalorizacijskih rezervi nastalih po osnovi

procjene vrijednosti nekretnina poslovne zgrade u Rijeci i skladišnog prostora

Kukuljanovo, koliko iznose troškovi amortizacije navedenih objekata u 2010. godini

po toj osnovi.

- dobiti financijske godine

Društvo je u 2010. godini ostvarilo financijsku dobit u iznosu od 854 tisuće kuna.

Prema danom Izvještaju o promjenama na kapitalu u 2010. godini vidljivo je da je

Društvo prema Odluci Skupštine ostvarenu dobit iz 2009. godine (1.498 tisuća kuna)

rasporedilo u zadržanu dobit.

18. REZERVIRANJA

Društvo u 2010. godini ima iskazana rezerviranja u ukupnom iznosu od 8.254 tisuće

kuna koja se odnose na:

- rezerviranja izvršena u prethodnim godinama po sudskim sporovima u iznosu od

2.117 tisuća kuna i

- rezerviranja izvršena u 2010. godini na teret troškova za obveze prema

zaposlenicima u iznosu od 6.137 tisuća kuna i to:

- po osnovu neisplaćenih sati rada djelatnicima s kojima Društvo ima detaljan

plan raskida ugovora o radu do 30. lipnja 2011. godine u iznosu 1.432 tisuće kuna,

- po osnovu neiskorištenih godišnjih odmora u 2010. godini u iznosu od 4.705

tisuća kuna.

91

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Izmjenama Zakona o radu koji je stupio na snagu 01.01.2010. godine neophodno je

ukalkulirati neiskorištene dane godišnjeg odmora pri izradi godišnjih financijskih

izvještaja a što je ujedno obuhvaćeno i odredbama MRS-a 19 primanja zaposlenih.

Sukladno Zakonu o porezu na dobit navedena rezerviranja obavezno se ukidaju u

sljedećem poreznom razdoblju.

19. DUGOROČNE OBVEZE

Dugoročne obveze na dan 31. prosinca 2010. godine iznose 387.946 tisuća kuna od

čega se na obveze po osnovu kredita, zajmova i obveznica odnosi 376.599 tisuća

kuna, a ostatak od 11.347 tisuća kuna odnosi se na odgođenu poreznu obvezu.

/i/ Dugoročne obveze po osnovu zaduženja Društva predstavljaju:

Krediti Obveznice Zajmovi Ukupno

01.01.2010. 446.249 69.862 25.775 541.886

Povećanje 0 49 0 49

Smanjenje (73.553) 0 (6.721) (80.274)

31.12.2010. 372.696 69.911 19.054 461.661

Dospijeće u 2011. 78.341 0 6.721 85.062

Dugoročni dio 294.355 69.911 12.333 376.599

Društvo redovito podmiruje dospjele obveze.

(a) U 2011. godini dospijevaju obveze po osnovu primljenih kredita od banaka u

iznosu od 78.341 tisuće kuna (10.608 tisuća eura), dok po osnovu navedenih kredita

nakon 1. siječnja 2012. godine dospijeva na naplatu 294.355 tisuća kuna (39.858

tisuća eura).

(b) Po osnovu primljenog zajma od pravne osobe u 2011. godini dospijeva 6.721

tisuća kuna, a nakon 1. siječnja 2012. godine dospijeva 12.333 tisuća kuna.

Napominjemo da kratkoročne obveze Društva po osnovu zajmova depozita i slično

ukupno iznose 8.395 tisuća kuna, a osim tekućeg dospijeća zajma primljenog od

pravne osobe (6.721 tisuće kuna) obuhvaćaju i primljene depozite u iznosu od 1.674

tisuća kuna po ugovorima o najmu prostora na brodovima i u zgradi Jadrolinije.

U dopunskim informacijama dan je pregled svih dugoročnih kredita i zajma.

(c) Društvo ima obvezu za izdane obveznice u nominalnom iznosu od 70.000 tisuća

kuna koje dospijevaju na naplatu 25. listopada 2012. godine uz nepromjenjivu

godišnju kamatnu stopu od 6,5%. Društvo ima obvezu isplaćivati kamatu po

navedenim obveznicama dva puta godišnje u jednakim iznosima. Obveznice su izdane

uz diskont od 0,349%, temeljem čega u poslovnim knjigama Društva obveza po

izdanim obveznicama na dan 31. prosinca 2010. godine je iskazana u iznosu od

69.911 tisuća kuna.

92

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Iz navedenog je vidljivo da Društvo po osnovu dugoročnih kredita i zajmova ima

značajne obveze u 2011. godini, a koje su još veće u 2012. godini kada dospijevaju na

naplatu i obveznice. Prema tečaju na dan 31. prosinca 2010. godine navedene obveze

Društva koje dospijevaju na naplatu u 2012. godini će iznositi 219.583 tisuće kuna,

što dovodi u pitanje mogućnost Društva za redovnim i urednim podmirivanjem istih.

/ii/ Odgođena porezna obveza sukladno primjeni MSFI-a predstavlja izdvojeni

porez na dobitak iz revalorizacijskih rezervi koji se obračunava prilikom ukidanja

istih.

20. OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

Iskazujemo ih na sljedeći način:

2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- obveze prema dobavljačima u zemlji 95.117 94.135 99

- obveze prema dobavljačima u inozemstvu 11.081 8.633 78

- nefakturirane obveze dobavljača 1.339 561

Ukupno 107.537 103.329 96

21. OBVEZE PREMA ZAPOSLENIMA, OBVEZE ZA POREZE, DOPRINOSE I

OSTALE OBVEZE

Iskazujemo ih na sljedeći način: 2009 2010 Indeks

Bilješka THRK THRK 2010/2009

Obveze prema zaposlenima (neto plaća) 11.435 10.249 90

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 11.889 10.848 91

- porezi i doprinosi iz i na plaće 8.301 6.638 80

- doprinosi za šume 3.481 4.019 115

- ostala javna davanja 107 191 179

Obveze za predujmove /i/ 15.048 1.016 7

Ostale kratkoročne obveze 17.485 1.788 10

Ukupno 55.857 23.901 43

/i/ Obveze za primljene predujmove odnose se na obveze po osnovu unaprijed

primljenih predujmova za usluge, dok su se u 2009. godini pretežno (tj. 87%)

odnosile na primljene predujmove od Croatia Osiguranja d.d. po osnovu havarije

broda Marko Polo.

93

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

22. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEG RAZDOBLJA

Iskazujemo na slijedeći način: 2009 2010 Indeks

THRK THRK 2010/2009

- kamate po kreditima i obveznicama /i/ 1.053 285 27

- odgođeni prihodi po dobivenim

državnim potporama /ii/ 48.103 45.564 95

- ostalo /iii/ 138 4.982 3.610

Ukupno 49.294 50.831 103

Bilješka

/i/ Iskazane kamate u 2010. godini se u cijelosti odnose na nedospjelu obračunatu

kamatu po dugoročnim obvezama.

/ii/ Odgođeni prihodi po dobivenim državnim potporama odnose se na sredstva

dobivena u 2008. i 2009. godini za izgradnju putničke flote (Bilješka 6/i/).

/iii/ Ostali prihodi budućeg razdoblja odnose se na sporne obveze iz prijašnjih

godina prema dobavljačima (Trajektna luka Split i Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

Rijeka) čije rješavanje je u tijeku.

23. FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Društvo ne koristi izvedene financijske instrumente. Politika upravljanja rizicima koji

su povezani s upravljanjem novčanim sredstvima, kreditima, obvezama i

potraživanjima može se sažeti u slijedeće:

VALUTNI RIZIK

Valutni rizik je rizik da će se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed

promjene tečaja. Određena imovina i obveze denominirane su u stranim valutama

koje se preračunavaju u kune po važećem srednjem tečaju Hrvatske narodne banke

na datum izvješća o financijskom položaju. Razlike koje iz toga proizlaze iskazuju se

kao prihod ili rashod u računu dobiti ili gubitka.

Društvo je najviše izloženo promjenama vrijednosti EUR-a, jer je najveći dio

potraživanja iz inozemstva iskazan u ovoj valuti. Također su obveze za kredite

denominirane u EUR-e, što također Društvo izlaže valutnom riziku. Upravljanje ovim

rizikom svodi se na, koliko je to moguće, usklađivanje priljeva u EUR-ima s

odljevima u ovoj valuti.

94

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

KAMATNI RIZIK

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed

promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na

financijske instrumente.

Društvo ima značajne dugoročne obveze, te kao posljedicu toga izloženost riziku

promjene kamatnih stopa.

KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskom instrumentu neće ispuniti svoje

obveze te da će time prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani. Društvo

nije izloženo ovom riziku obzirom da je od ukupno ispostavljenih računa u tijeku

2010. godine na dan 31. prosinca 2010. godine (ukupno s potraživanjima iz

prethodnih godina) ostalo nenaplaćeno tek oko 2,9%. Rezerviranja sumnjivih

potraživanja procjenjuju se redovno.

RIZIK LIKVIDNOSTI

Rizik likvidnosti, koji se također naziva rizikom financiranja, je rizik suočavanja

Društva s teškoćama u pribavljanju sredstava za podmirenje obveza po financijskim

instrumentima. Kratkoročne obveze Društva na dan 31. prosinca 2010. godine

pokrivene su kratkotrajnom imovinom u iznosu od 51,5% (u 2009. godini 50,4%).

Obzirom da na poslovanje Društva ima utjecaja sezona (kratkotrajna imovina se

smanjuje prema kraju godine, a obveze znatno sporije zbog investicija u pripremi

turističke sezone) pa ovaj pokazatelj ne odražava u potpunosti stvarni rizik

likvidnosti. Društvo ima i značajne dugoročne obveze od čega veliki dio dospijeva na

naplatu u 2011. i 2012. godini.

Sve obveze po kreditima se uredno podmiruju.

95

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

PROCJENA FER VRIJEDNOSTI

Glavni financijski instrumenti Društva koji se ne vode po tržišnoj vrijednosti su novac

i novčani ekvivalenti, potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, dugoročna

financijska imovina, obveze prema dobavljačima i ostale obveze, te dugoročni krediti.

Iskazana knjigovodstvena vrijednost novca i novčanih ekvivalenata približna je

njihovoj fer vrijednosti zbog kratkoročnog dospijeća ovih financijskih instrumenata.

Rijeka, 01. ožujka 2011. godine

Predsjednik Uprave Društva:

Dr.sc. Slavko Lončar

96

JADROLINIJA, RIJEKA

DOPUNSKE INFORMACIJE

97

JADROLINIJA, RIJEKA

OBVEZE PO KREDITIMA I ZAJMU

-u THRK-

Napomena: Po svim kreditima upisana su hipotekarna prava u korist kreditora (vidi Bilješku 10 – Materijalna i nematerijalna imovina)

Povećanje Smanjenje

Dugoročni krediti i zajam

Sudoimport Moskva, Rusija iz

1988. (Sukcesija bivše SFRJ)

1.926 XSU - 8% USD 3.243 3.243 3.243

Privredna banka Zagreb od

17.05.04.15.000 EUR 20.11.12.

3-mj. Libor za

EUR +1,3%4.286 EUR 46.969 0 (15.318) 31.651 15.825 15.826

Erste & Steiermarkische bank od

21.06.04.5.130 EUR 31.12.12.

3-mj. Libor +

1,2 %1.466 EUR 16.063 0 (5.238) 10.825 5.412 5.413

Erste & Steiermarkische bank od

21.06.04.5.130 EUR 31.12.12.

3-mj. Libor +

1,3 %1.466 EUR 16.063 0 (5.238) 10.825 5.412 5.413

Erste & Steiermarkische bank od

26.07.2005.10.260 EUR 28.01.14.

6-mj. Euribor

+ 1,4%5.863 EUR 53.544 0 (10.246) 43.298 10.825 32.473

CROATIA osiguranje d.d. od

14.05.2008.35.000 HRK 14.05.13. 7,25% 19.054 HRK 25.775 0 (6.721) 19.054 6.721 12.333

ERSTE BANK der osterreichischen

Sparkassen AG 09.04.2008.30.000 EUR 08.10.16.

6-mj.

Euribor +

2,20 %

25.714 EUR 219.186 0 (29.282) 189.904 31.651 158.253

ERSTE GROUP BANK AG

31.03.2009.12.480 EUR 31.12.12.

6-mj.

Euribor + 11.232 EUR 91.181 0 (8.231) 82.950 9.216 73.734

472.024 0 (80.274) 391.750 85.062 306.688

Rok

povrata

UKUPNO DUGOROČNI KREDITI I ZAJAM

Naziv kreditoraOdobreni

iznosValuta

Tekuće

dospijeće u

HRK

Dugoročni

dio u HRK

Promjene u 2010. u HRKKamatna

stopa

Stanje obveze

u valuti na

31.12.2010.

Valuta

Stanje obveze

u HRK na

01.01.2010.

Stanje na

31.12.10. u

HRK

98

2.13.2 Revidirana nekonsolidirana izvješća za 2011. godinu

JADROLINIJA

društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, RIJEKA

IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI FINANCIJSKIH

IZVJEŠTAJA

ZA 2011. GODINU

Rijeka, ožujak 2012. godine

99

JADROLINIJA, RIJEKA

S A D R Ž A J

Stranica:

Izjava o odgovornosti Uprave 3-4

Izvješće neovisnog revizora članu društva JADROLINIJE, RIJEKA 5-6

Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti 7

Izvješće o financijskom položaju 8-9

Izvješće o novčanim tokovima 10

Izvješće o promjenama kapitala 11

Bilješke uz financijske izvještaje 12-41

Dopunske informacije

42-43

100

101

102

103

104

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠĆE O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA GODINU ZAVRŠENU 31.PROSINCA 2011. GODINE

- u THRK -

Naziv pozicije Bilješka 2010 2011

POSLOVNI PRIHODI 3(a)/i/, 4 849.148 907.861

Prihodi od prodaje 537.094 583.706

Ostali poslovni prihodi 312.054 324.155

POSLOVNI RASHODI 3(b)/i/, 7 843.523 881.783

Materijalni troškovi 3(b)/i/1.,7 451.946 482.739

Troškovi sirovina i materijala 280.114 327.574

Troškovi prodane robe 12 20

Ostali vanjski troškovi 171.820 155.145

Troškovi osoblja 3(b)/i/2.,7 204.699 217.050

Neto plaće i nadnice 124.279 128.529

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 50.379 57.327

Doprinosi na plaće 30.041 31.194

Amortizacija 3(b)/i/3.,7 88.344 90.488

Ostali troškovi 3(b)/i/4.,7 89.152 82.898

Vrijednosno usklađivanje 3(b)/i/5.,7 3.245 3.138

Kratkotrajne imovine (osim financijske) 3.245 3.138

Rezerviranja 3(b)/i/6.,7 6.137 5.470

FINANCIJSKI PRIHODI 3(a)/ii/, 5 3.116 2.625

Kamate, tečajne razlike, dividende i slični

prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i

drugim osobama 3.116 2.625

FINANCIJSKI RASHODI 3(b)/ii/, 8 31.651 35.161

Kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz

odnosa s nepovezanim poduzećima 31.651 35.161

OSTALI PRIHODI 3(a)/iii/, 6 26.868 10.390

OSTALI RASHODI 3(b)/iii/ 2.742 1.218

UKUPNI PRIHODI 879.132 920.876

UKUPNI RASHODI 877.916 918.162

DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA 3(c), 9 1.216 2.714

Dobit prije oporezivanja 1.216 2.714

POREZ NA DOBIT 362 688

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 3(c), 9 854 2.026

Dobit razdoblja 854 2.026

Bilješke na stranicama od 12 do 41 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora članu društva JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 5-6.

105

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠĆE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2011. GODINE

- u THRK -

Naziv pozicije Bilješka 2010 2011

AKTIVA

DUGOTRAJNA IMOVINA 1.018.107 950.173

NEMATERIJALNA IMOVINA 3(d), 10 626 859

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke,

softver i ostala prava 626 859

MATERIJALNA IMOVINA 3(d), 10 1.013.170 944.990

Zemljište 8.140 8.140

Građevinski objekti 79.879 77.044

Postrojenja i oprema 7.838 6.198

Alati, pogonski inventar i transportna imovina 914.839 851.526

Predujmovi za materijalnu imovinu 0 46

Materijalna imovina u pripremi 2.217 1.779

Ostala materijalna imovina 257 257

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 3(e), 11 4.311 4.324

Sudjelujući interesi (udjeli) 1 1

Ulaganja u vrijednosne papire 4.310 4.310

Dani zajmovi, depoziti i slično 0 13

KRATKOTRAJNA IMOVINA 110.153 99.245

ZALIHE 3(f), 12 29.917 26.591

Sirovine i materijal 29.917 26.591

POTRAŽIVANJA 3(g), 13 25.169 23.689

Potraživanja od kupaca 12.793 13.290

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 122 149

Potraživanja od države i drugih institucija 9.643 8.225

Ostala potraživanja 2.611 2.025

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 3(h), 14 36.513 46.483

Dani zajmovi, depoziti i slično 35.331 45.296

Ostala financijska imovina 1.182 1.187

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 3(i), 15 18.554 2.482

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

I OBRAČUNATI PRIHODI 3(j), 16 6.155 270

UKUPNO AKTIVA 1.134.415 1.049.688

Bilješke na stranicama od 12 do 41 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora članu društva JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 5-6.

106

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠĆE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2011. GODINE

- nastavak –

- u THRK -

Naziv pozicije Bilješka 2010 2011

KAPITAL I REZERVE 3(k), 17 473.418 474.044

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 209.054 209.054

KAPITALNE REZERVE 188.609 188.609

REVALORIZACIJSKE REZERVE 45.390 43.990

ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 29.511 30.365

Zadržana dobit 29.511 30.365

DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 854 2.026

Dobit poslovne godine 854 2.026

REZERVIRANJA 3(l), 18 8.254 7.587

Rezerviranja za mirovine, otpremnine, godišnje

odmore i drugo 6.137 3.788

Druga rezerviranja 2.117 3.799

DUGOROČNE OBVEZE 3(m), 19 387.946 169.496

Obveze za zajmove, depozite i slično 12.333 4.087

Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 294.355 154.411

Obveze po vrijednosnim papirima 69.911 0

Odgođena porezna obveza 11.347 10.998

KRATKOROČNE OBVEZE 3(n) 213.966 349.403

Obveze za zajmove, depozite i slično 19 b) 8.395 9.309

Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 19 a) 78.341 167.585

Obveze za predujmove 3(n), 21 1.016 449

Obveze prema dobavljačima 3(n), 20 103.329 77.390

Obveze po vrijednosnim papirima 19 c) 0 69.960

Obveze prema zaposlenicima 3(n), 21 10.249 11.492

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 3(n), 21 11.165 11.516

Ostale kratkoročne obveze 3(n), 21 1.471 1.702

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEG RAZDOBLJA 3(o), 22 50.831 49.158

UKUPNO PASIVA 1.134.415 1.049.688

Bilješke na stranicama od 12 do 41 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora članu društva JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 5-6.

107

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠĆE O NOVČANIM TOKOVIMA

ZA GODINU ZAVRŠENU 31. PROSINCA 2011. GODINE

- indirektna metoda –

- u THRK – Bilješke 2010 2011

HRK HRK

NOVČANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Dobit prije poreza 1.217 2.714

Amortizacija 88.344 90.488

Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 18.314 1.480

Smanjenje zaliha 0 3.326

Ostalo povećanje novčanog tijeka 16.276 5.886

Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 124.151 103.894

Smanjenje kratkoročnih obveza 36.165 24.680

Povećanje zaliha 9.462 0

Ostalo smanjenje novčanog tijeka 1.762 4.778

Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 47.389 29.458

NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 76.762 74.436

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 64 0

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 64 0

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 3.714 22.541

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 3.714 22.541

NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

AKTIVNOSTI 3.650 22.541

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 0 31.304

Ostali primici od financijskih aktivnosti 23.021 0

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 23.021 31.304

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 78.902 89.287

Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 0 9.983

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 78.902 99.270

NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 55.881 67.966

Ukupno povećanje novčanog tijeka 17.231 0

Ukupno smanjenje novčanog tijeka 0 16.071

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 1.322 18.553

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 17.231 0

Smanjenje novaca i novčanih ekvivalenata 0 16.071

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 18.553 2.482

Bilješke na stranicama od 12 do 41 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora članu društva JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 5-6.

108

JADROLINIJA, RIJEKA

IZVJEŠĆE O PROMJENAMA KAPITALA

ZA GODINU ZAVRŠENU 31. PROSINCA 2011. GODINE

- u THRK –

OPISUPISANI

KAPITAL

NENOM.

KAPITAL

(DRŽAVNE

POTPORE)

OSTALE

REZERVE

REVALORI-

ZACIJSKE

REZERVE

ZADRŽANA

DOBIT

DOBIT

TEKUĆE

GODINE

UKUPNO

Stanje 01.siječnja 2010. 209.054 181.219 7.390 46.789 28.013 1.498 473.963

Povećanje

-dobit tekuće godine 0 0 0 0 0 854 854

Prijenos dobiti 2009. 0 0 0 0 1.498 (1.498) 0

Smanjenje

-smanjenje - oprihodivanje

rezervi 0 0 0 (1.399) 0 0 (1.399)

Stanje 31. prosinca 2010. 209.054 181.219 7.390 45.390 29.511 854 473.418

Povećanje

-dobit tekuće godine 0 0 0 0 0 2.026 2.026

Prijenos dobiti 2010. 0 0 0 0 854 (854) 0

Smanjenje

-smanjenje - oprihodivanje

rezervi 0 0 0 (1.400) 0 0 (1.400)

Stanje 31. prosinca 2011. 209.054 181.219 7.390 43.990 30.365 2.026 474.044

Bilješke na stranicama od 12 do 41 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvješće neovisnog revizora članu društva JADROLINIJE, RIJEKA - na stranicama 5-6.

109

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Riva 16, društvo s

vlastitom pravnom osobnošću čiji je jedini vlasnik – osnivač Republika Hrvatska upisan je u

sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci u registarski uložak s matičnim brojem subjekta upisa

(MBS) 040036881.

Osobe ovlaštene za zastupanje su:

Slavko Lončar – predsjednik uprave

Blanka Čelhar – član uprave

Oliver Kocijan – član uprave

Miljenko Antić – član uprave

Igor Butorac – član uprave

Do 22. srpnja 2011. godine Nadzorni odbor činilo je pet članova i to:

- Branko Bačić – predsjednik

- Gari Cappelli – zamjenik predsjednika

- Niko Rajič – član

- Ivo Staničić – član

- Dario Jurin - član

Upisom u sudski registar od 22. srpnja 2011. godine došlo je do promjene članova Nadzornog

odbora te isti čine slijedećih pet članova i to:

- Maja Markovčić Kostelac – predsjednik

- Niko Rajič – zamjenik predsjednika

- Ivo Staničić – član

- Nikola Bratoš – član

- Vladimir Vranković – član

Temeljni kapital Društva upisan je u sudski registar navedenog suda u iznosu od 209.054

tisuća kuna (209.054.148 kuna).

Društvo posluje po Zakonu o Jadroliniji, Rijeka, odnosno ukoliko navedenim Zakonom nije

drukčije propisano primjenjuju se propisi koji vrijede za društva s ograničenom odgovornošću.

Osnovna djelatnost Društva je linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta.

Temeljem Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti Državnog zavoda za statistiku, Zagreb Društvo ima brojčanu oznaku razreda 5010

– Pomorski i obalni prijevoz putnika, a matični broj poslovnog subjekta je 03328163.

Osobni identifikacijski broj (OIB) poslovnog subjekta je 38453148181.

110

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

U 2011. godini Društvo je prosječno zapošljavalo na bazi sati rada 2.235 radnika, a u 2010.

godini 2.133 radnika. Broj stalno zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 2011. godine je

1.692 radnika, a na isti dan 2010. godine 1.726 radnika.

2. OKVIR ZA PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s propisima Republike Hrvatske te

računovodstvenim politikama poduzetnika.

Računovodstvene politike Društva usklađene su s Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim

standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koje je Odbor za standarde financijskog

izvještavanja objavio u Narodnim novinama.

Financijski izvještaji sastavljeni su prema zahtjevima Pravilnika o strukturi i sadržaju

financijskih izvještaja (NN 38/08, 12/09, 130/10).

Struktura i sadržaj prikazanih financijskih izvještaja u skladu je s odredbama MRS 1.

Financijski izvještaji Društva su sastavljeni sukladno zakonskim zahtjevima okvira financijskog

izvještavanja primjenjivog u Republici Hrvatskoj za velike poduzetnike i poduzetnike čije

dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje

na organizirano tržište vrijednosnih papira, koji se do dana prijema Republike Hrvatske u

članstvo u Europskoj uniji temelji na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja,

njihovim dopunama i povezanim tumačenjima i Međunarodnim računovodstvenim

standardima, njihovim dopunama i povezanim tumačenjima, koje uvodi Odbor za standarde

financijskog izvještavanja, a koji su objavljeni u „Narodnim novinama“.

Podaci o financijskim izvještajima prezentirani su u hrvatskim kunama (HRK) kao izvještajnoj

valuti u Republici Hrvatskoj pri čemu je na dan bilanciranja kod deviznih transakcija i

transakcija s valutnom klauzulom korišten srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan 31.

prosinca koji je iznosio za EUR i USD:

2010 2011 Indeks 11/10

EUR / HRK 7,385173 7,53042 102

USD / HRK 5,568252 5,81994 105

Kod promatranja poslovanja Jadrolinije, Rijeka treba voditi računa i da se radi o društvu s

posebnom pravnom osobnošću, koji uravnoteženo funkcionira zadovoljavajući primarno

zahtjeve javnog interesa, a sekundarno i zahtjeve određene profitabilnosti tipične za društvo

kapitala sa ograničenom odgovornošću.

S obzirom na značaj i utjecaj na daljnje poslovanje Jadrolinije, Rijeka naglašavamo da je

Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06)

osnovana Agencija za obalni linijski pomorski promet čija je nadležnost davanje koncesija za

obavljanje javnog prijevoza na državnim linijama. Društvo je u 2011. godini obavljalo promet

na 37 linija, od čega je 34 državnih i 3 međunarodne. Od 34 državne linije Društvo ima 1

državnu liniju sezonskog karaktera, 7 brzobrodskih linija, te 26 brodskih i trajektnih linija.

Društvo za 8 državnih brodskih i brzobrodskih linija ima koncesiju do 2012. godine odnosno

2013. godine, dok ostale linije obavlja temeljem odluke nadležnih tijela.

111

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Napominjemo da je u siječnju 2011. godine donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o

prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 18/11) temeljem kojeg

se u 2011. godini provodio postupak između JADROLINIJE i Agencije za obalni linijski i

pomorski promet radi sklapanja Ugovora za održavanje nerentabilnih pruga. Navedenim

Ugovorima utvrđuje se visina potpore kao i ostali uvjeti za održavanje predmetnih linija.

Napominjemo da je prema državnom proračunu za 2012. godinu Agenciji za obalni linijski i

pomorski promet za subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru za poticanje redovnih

pomorskih, putničkih i brzobrodskih linija namijenjen iznos od 390.000 tisuća kuna, a prema

projekciji proračuna za 2013. i 2014. godinu planiran je isti iznos od 390.000 tisuća kuna (NN

24/2012 od 27.02.2012. godine).

Računovodstvene politike Društva u 2011. godini iste su onima primijenjenim u 2010. godini.

U skladu s MRS-om 20 – (računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći), te

sukladno zahtjevu navedenog standarda u 2010. i 2011. godini državne potpore su se

oprihodovale u visini obračunatih troškova amortizacije na vrijednost brodova koji su

financirani iz potpora. Društvo je u razdoblju od 2007. do 2009. godine odstupilo od

navedenog standarda, a temeljem točaka od 32 do 40 MRS-a - 8 (računovodstvene politike,

promjene računovodstvenih procjena i pogreške).

3. SAŽETAK OSNOVNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

PRIMJENJENIH U 2011. GODINI

Osnovne računovodstvene politike primijenjene kod sastavljanja financijskih izvještaja za

2011. godinu su slijedeće:

a) Prihodi

Prihod predstavljaju povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku

priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za posljedicu

povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od strane sudionika u

kapitalu.

Prihod se priznaje kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi ulaziti kod poduzetnika i

kada se koristi mogu pouzdano izmjeriti, a dijeli se na:

/i/ Poslovni prihodi koji su iskazani po fakturnoj vrijednosti, a odnose se na prihode od

pružanja usluga prijevoza putnika, robe i vozila morem i priobaljem, te prihode od najmova i

na ostale poslovne prihode. Ostale poslovne prihode najvećim dijelom predstavljaju prihodi od

subvencija i dotacija, prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine, naplaćena

potraživanja za koja je u prethodnim godinama izvršen ispravak vrijednosti, prihodi od

viškova, prihodi iz prošlih godina i drugi (Bilješka 4).

/ii/ Financijski prihodi se odnose na prihode od kamata i tečajnih razlika, te prihode od

dividendi (Bilješka 5).

112

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/iii/ Ostali prihodi odnose se na prihode od ukidanja državnih potpora, prihode od ukidanja

revalorizacijskih rezervi, prihode od naplate šteta temeljem osiguranja i drugo (Bilješka 6).

Sukladno MRS-u 20 (Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći),

primljene državne potpore za izgradnju brodske flote bilanciraju se primjenom dobitnog

pristupa sukladno točki 29 do 31 navedenog standarda, a iskazuju se kao odgođeni prihodi do

trenutka stavljanja broda u funkciju kad se oprihoduju u visini obračunatih troškova

amortizacije na vrijednost brodova koja je financirana iz potpora.

b) Rashodi

Rashodi predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku

odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje kapitala,

osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu.

Rashodi se priznaju u Izvješću o sveobuhvatnoj dobiti kada se mogu pouzdano izmjeriti.

Priznavanje rashoda pojavljuje se istodobno s priznavanjem povećanja obveza ili smanjenja

imovine.

Rashodi se priznaju u Izvješću o sveobuhvatnoj dobiti na temelju izravne povezanosti između

nastalih troškova i određene stavke prihoda, odnosno sučeljavanje rashoda s prihodima.

Svi rashodi koji se odnose na obračunsko razdoblje bez obzira na to kada će biti plaćeni knjiže

se na teret računa rashoda, odnosno troškova razdoblja na koje se odnose. Na osnovi

odobrenih računa za sitan inventar i HTZ opremu koji se izravno koriste u obavljanju

djelatnosti evidentiraju se troškovi poslovanja neposredno bez posredovanja skladišta, dok se

odobreni računi za materijal i rezervne dijelove evidentiraju posredovanjem skladišta do

stavljanja u uporabu.

Rashodi poslovanja dijele se na:

/i/ Poslovne rashode koji obuhvaćaju materijalne troškove, troškove osoblja, amortizaciju,

ostale troškove, vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine i rezerviranja (Bilješka 7).

1. Materijalni troškovi odnose se na troškove sirovina i materijala, troškove prodane

robe, te ostale vanjske troškove (usluge održavanja, lučke pristojbe i usluge, agencijske

pristojbe i provizije, komunalne usluge, prijevozne usluge, zakupnine, službena i radna odjeća,

troškovi reklame i propagande i drugo).

2. Troškovi osoblja predstavlja bruto trošak osoblja, a koji čine neto plaće i naknade

plaća zajedno sa porezima i doprinosima iz i na plaće.

3. Amortizacija

Obračun amortizacije obavlja se pojedinačno za svako sredstvo razvrstano po amortizacijskim

grupama po linearnoj metodi, po stopama koje su propisane Zakonom o porezu na dobit.

113

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Novonabavljena imovina amortizira se od prvog dana sljedećeg mjeseca kad se stavi u

upotrebu.

U slučaju rashoda ili prodaje, imovina se amortizira zaključeno s mjesecom u kojem je došlo

do rashoda ili otuđenja.

Jedanput amortizirano sredstvo dugotrajne imovine više se ne otpisuje.

4. Ostali troškovi odnose se na naknade troškova i ostala materijalna prava

zaposlenika, neproizvodne usluge (zdravstvene usluge, usluge student servisa i drugo), premije

osiguranja, porezi i doprinosi koji ne zavise od poslovnog rezultata, bankarske usluge i

članarine, reprezentacija, te ostali troškovi.

5. Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine odnosi se na ispravak i otpis

potraživanja temeljem procjene Uprave Društva o nemogućnosti ili upitnoj naplati istih iako su

poduzete sve zakonske mogućnosti za naplatu.

6. Rezerviranja se priznaju samo u slučaju kada Društvo ima postojeću obvezu

(zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlih događaja iako postoji vjerojatnost da će biti

potreban odljev sredstava koja čine gospodarske koristi kako bi se obveza podmirila, a moguće

je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obveze. Rezerviranja se razmatraju na svaki datum

Izvješća o financijskom položaju i prilagođavaju kao bi održavala najbolju trenutnu procjenu.

Rezerviranja obuhvaćaju rezerviranja po sudskim sporovima, te za neiskorištene godišnje

odmore radnika u tekućoj godini.

/ii/ Financijske rashode koji obuhvaćaju kamate za obrtna sredstva, kamate po primljenim

dugoročnim kreditima, kamate po izdanim obveznicama, te negativne tečajne razlike (Bilješka

8).

/iii/ Ostale rashode predstavljaju financijski efekt – gubitak od prodaje dugotrajne imovine,

manjkove, rashodi po osnovu naknada šteta pravnim osobama i građanima, rashodi iz prošlih

godina, te ostali izvanredni rashodi.

c) Rezultat poslovanja financijske godine

Iz razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda proizlazi rezultat poslovanja tj. dobit/gubitak

prije oporezivanja.

Obveza poreza na dobit (tekući porez) utvrđuje se u skladu s važećim odredbama Zakona o

porezu na dobit i utječe na rezultat poslovanja financijske godine (Bilješka 9).

d) Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina se u poslovnim knjigama evidentira po

nabavnoj vrijednosti koju čini nabavna vrijednost sredstava uvećana za sve troškove nastale do

njihovog stavljanja u uporabu (Bilješka 10).

114

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Iznimno zbog podcijenjenosti imovine dugotrajna materijalna imovina može se i revalorizirati.

Navedena imovina se evidentira kao materijalna i nematerijalna, ako im je vijek trajanja duži

od jedne godine i pojedinačna vrijednost veća od 3.500 kuna. Imovina čija je vrijednost niža od

3.500 kuna, bez obzira na vijek trajanja, iskazuje se kao sitan inventar te se jednokratno

otpisuje prilikom stavljanja sredstava u upotrebu.

Dugotrajna nematerijalna imovina obuhvaća nematerijalnu imovinu bez fizičkog obilježja koja

se može identificirati.

Dugotrajnu materijalnu imovinu čine nekretnine, postrojenja i oprema, te alati, pogonski

inventar i transportna sredstva u skladu s Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja.

Prijenos investicija u upotrebu nastaje u trenutku njegove funkcionalne spremnosti tehničkog

prijema i na osnovu toga donesene Odluke uprave Društva o prijenosu investicije u upotrebu,

početku obračuna amortizacije i stope amortizacije, a sve u skladu s usvojenom politikom.

Društvo je u 2010. i 2011. godini koristilo sljedeće stope:

2010. 2011.% %

Građevinski objekti

- čvrsti objekti 2,5 2,5

- montažni objekti 2,5 - 10 10

Uređaji i oprema 5 - 25 5 - 25

Brodovi 5 - 10 5 - 10

e) Dugotrajna financijska imovina

Dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganje novca stvari i ustupa prava s ciljem

stjecanja prihoda čije se vraćanje očekuje u razdoblju dužem od jedne godine u skladu s

odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Dugotrajna financijska imovina – ulaganja u vrijednosne papire evidentira se po nominalnoj

vrijednosti (Bilješka 11).

f) Zalihe

Zalihe Društva u cijelosti se odnose na zalihe na skladištima i na brodovima, a iskazane su u

Bilanci Društva po vrstama zaliha i to po trošku nabave ili neto nadoknadivoj vrijednosti

ovisno o tome što je niža vrijednost (Bilješka 12).

Trošak je određen FIFO metodom.

Sitan inventar i uniforme, mogu se uključiti u troškove kad im je pojedinačna vrijednost niža od

3.500 kuna bez obzira na vijek trajanja a po izvršenoj nabavi, predaju se u upotrebu i prenose

na troškove metodom jednokratnog otpisa.

115

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

g) Potraživanja

Potraživanja od kupaca, države, zaposlenih i drugih pravnih i fizičkih osoba iskazuju se u

poslovnim knjigama na temelju uredne isprave o nastanku poslovnog događaja i podataka o

njegovoj vrijednosti, u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja.

Usklađivanje vrijednosti potraživanja obavlja se temeljem saznanja da potraživanje nije u roku

naplaćeno, odnosno da je nenaplativo i da je utuženo ili je u postupku pokretanje tužbe.

Odluku o usklađivanju vrijednosti potraživanja donosi Uprava Društva.

Potraživanja od kupaca, za koja postoje saznanja o nemogućnosti naplate, sukladno odluci

Uprave Društva definitivno se otpisuju (Bilješka 13).

h) Financijska imovina

Kratkotrajnu financijsku imovinu čine ulaganja novca, stvari, ustupljenih prava i odobrenih

robnih kredita s ciljem stjecanja prihoda, a čije se vraćanje očekuje najviše do jedne godine.

Kratkotrajna financijska ulaganja do jedne godine iskazuju se u poslovnim knjigama po trošku

ulaganja. Vrijednost se utvrđuje za pojedina ulaganja (Bilješka 14).

i) Novac u banci i blagajni

Imovina u obliku novca iskazuje se u nominalnoj vrijednosti izraženoj hrvatskom valutnom

jedinicom (kuna), a predstavlja sredstva na kunskim i deviznim računima i u blagajni (Bilješka

15).

j) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

Aktivna vremenska razgraničenja predstavljaju unaprijed plaćene troškove, a priznaju se kao

imovina kada se odnose na iznose plaćene u tekućem razdoblju a koji se odnose na buduće

razdoblje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (Bilješka 16).

k) Kapital i rezerve

Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine i izražava se temeljem odredbi Međunarodnih

standarda financijskog izvještavanja kao ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Kapital

Društva čini upisani kapital, kapitalne rezerve, revalorizacijske rezerve, zadržana dobit i dobit

tekuće godine (Bilješka 17).

Iznos upisanog kapitala iskazan je u kunama i upisan je u sudski registar.

Politika rezervi ostvaruje se zavisno od temelja njihova oblikovanja i politike Društva.

116

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

l) Rezerviranja

Rezerviranja predstavljaju obvezu neodređenog vremena ili iznosa. Rezerviranja treba priznati

u trenutku kada:

d) društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog

događaja;

e) je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju

ekonomske koristi, i

f) iznos obveze može se pouzdano procijeniti.

Ukoliko prethodno navedene odredbe nisu zadovoljene, rezerviranje se ne može priznati

(Bilješka18).

m) Dugoročne obveze

Dugoročne obveze iskazuju se u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne promjene

dokazane urednom ispravom i ugovorom o stvaranju obveza.

Pod dugoročnim se obvezama podrazumijevaju obveze s rokom podmirenja dužim od 12

mjeseci od datuma izrade financijskih izvještaja. Klasifikacija dugoročnih i kratkoročnih

obveza provodi se na dan izrade financijskih izvještaja (Bilješka 19).

Dugoročne obveze iskazane u inozemnim sredstvima plaćanja, te uz deviznu klauzulu, iskazuju

se i u hrvatskoj valutnoj jedinici preračunatoj po srednjem tečaju HNB na dan evidentiranja

obveza.

Otvorene obveze iskazane u stranoj valuti, na dan zaključivanja bilance (31.12.) svode se po

srednjem tečaju HNB-a na bilančnu vrijednost, a nastale razlike knjiže se u korist prihoda ili

terete rashode Društva.

Troškovi posudbe iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Navedeno uključuje i

troškove posudbe nastale za ulaganja u sredstva dugotrajne imovine (vidi Politiku iskazivanja

kratkoročnih obveza).

Odgođena porezna obveza sukladno primjeni MSFI-a predstavlja izdvojeni porez na dobitak iz

revalorizacijskih rezervi koji će se plaćati na ukidanje istih i povećanje dobiti tijekom budućih

razdoblja u kojima će se revalorizirane nekretnine amortizirati.

n) Kratkoročne obveze

Kratkoročne obveze iskazuju se u poslovnim knjigama u vrijednosti nastale poslovne promjene

dokazane urednom ispravom i ugovorom o stvaranju obveza.

Kratkoročne obveze predstavljaju obveze s rokom dospijeća kraćim od 12 mjeseci.

Klasifikacija i uključivanje pojedine obveze u tekuće obveze provodi se u skladu s izgledom

financijskih izvještaja propisanih Zakonom o računovodstvu (Bilješka 19, 20 i 21).

Kratkoročne obveze iskazane u inozemnim sredstvima, te uz deviznu klauzulu plaćanja iskazuju

se i u hrvatskoj valutnoj jedinici preračunatoj po srednjem tečaju HNB na dan evidentiranja

obveza.

117

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Otvorene obveze iskazane u stranoj valuti, na dan zaključivanja bilance (31.12.) svode se po

srednjem tečaju HNB-a na bilančnu vrijednost, a nastale razlike knjiže se u korist prihoda ili

terete rashode Društva.

Troškovi posudbe iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali (vidi Politiku iskazivanja

dugoročnih obveza).

o) Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja odnosi se na sredstva

dobivena za izgradnju putničke flote, a koja se temeljem Odluke Uprave Društva od trenutka

stavljanja broda u funkciju oprihoduju u razdoblju obračuna amortizacije, dok su se do

01.01.2010. godine oprihodovala u razdoblju od 2 godine od stavljanja broda u funkciju. Na

navedenoj poziciji se iskazuju osim odgođenih prihoda i nedospjele obračunate kamate po

dugoročnim kreditima, te obveze prema dobavljačima s kojima se vode sporovi (Bilješka 22).

118

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

4. POSLOVNI PRIHODI

Poslovni prihodi u 2011. godini iznose 907.861 tisuću kuna, a sastoje se od:

2010 2011

THRK THRK

POSLOVNI PRIHODI 849.148 907.861 107

Prihodi od prodaje 537.094 583.706 109

a) prihodi od pružanja usluga prijevoza morem i

priobaljem /i/ 522.828 566.943 108

- putnika 226.314 259.336 115

- vozila 276.810 286.526 104

- ostalo 19.704 21.081 107

b) prihodi od najmova 14.266 16.763 118

- najam zgrade 8.802 8.987 102

- najam ugostiteljskih objekata na brodovima 4.997 7.306 146

- najam konzulat 459 469 102

- najam ostalo 8 1 13

Ostali poslovni prihodi 312.054 324.155 104

c) prihodi od subvencija i dotacija /ii/ 306.382 313.184 102

- dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga 227.307 228.949 101

- koncesijski ugovori za brzo-brodske linije 79.075 78.258 99

- naknada za povećane troškove goriva 0 5.977 -

d) prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine /iii/ 3.309 1.304 39

e) ostalo (naplaćena otpisana potraživanja, viškovi,

prihodi iz prošlih godina i dr.) /iv/ 2.363 9.667 409

BilješkaIndeks

2011/2010

/i/ Osnovna djelatnost Društva je održavanje stalne i učinkovite komunikacije putnika i

tereta morem i priobaljem prema propisanom i unaprijed utvrđenom redu vožnje, odnosno

plovidbe tijekom cijele godine. U 2011. godini Društvo je održavalo 37 linija (1 dužobalna, 3

međunarodne, 4 na riječkom plovnom području, 9 na zadarskom plovnom području, 13 na

splitskom plovnom području, 7 brzobrodskih).

Iako se obavljanje djelatnosti kao komercijalno profitabilne može promatrati tek sekundarno,

Društvo je i u 2011. godini uložilo znatne napore u povećanje odnosno održavanje

prošlogodišnjih prijevoznih učinaka (2,3% više putnika i 2,9% više vozila u odnosu na

ostvarenje u 2010. godini), uz istovremeno održavanje kvalitete usluge.

119

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

U 2011. godini Društvo je uspjelo povećati ostvarenje prijevoznih učinaka u odnosu na

prethodnu godinu uz istovremeno smanjenje prijeđenih nautičkih milja za 2%.

Navedeno povećanje prometa uz nepromijenjene cijene u odnosu na 2010. godinu rezultiralo je

povećanjem prihoda od pružanja usluga prijevoza morem i priobaljem putnika, vozila i ostalog

za 8,4%. Navedeno povećanje utjecalo je na porast ukupnih poslovnih prihoda za 6,9% s

obzirom da se na prihode od pružanja usluga morem i priobaljem odnosi 62,4% ukupnih

poslovnih prihoda.

Društvo je istovremeno uz znatne napore uspjelo zadržati povećanje poslovnih rashoda na

4,5% što je znatno ispod povećanje poslovnih prihoda. Pri tome treba naglasiti da su troškovi

goriva, koji čine značajnu stavku u ukupnim poslovnim rashodima Društva (31%), porasli za

17%.

/ii/ Državne potpore, subvencije i dotacije čine redovan i značajan prihod Društva, a koji

se temelji na planu prihoda i rashoda Društva prihvaćenog od nadležnih državnih institucija.

Državne potpore su usprkos poticanja profitabilnosti neophodne, jer je održavanje plovidbe

tijekom cijele godine na cjelokupnom području i na nerentabilnim linijama prvenstveni cilj

Društva, koji je od javnog i općeg interesa.

Politika Društva je i provesti održavanje razvitka hrvatskih otoka sukladno programskoj

orijentaciji Republike Hrvatske Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka a koji se očituje

kroz davanje besplatnih javnih prijevoza i prijevoza s popustom na cijenu fizičkim i pravnim

osobama koji imaju prebivalište odnosno sjedište na otocima.

Društvo je u 2011. godini na ime dotacije za pokrivanje nerentabilnih pruga primilo 228.949

tisuća kuna, na temelju subvencije za brzobrodske linije primilo je 78.258 tisuća kuna, za

povećanje troškova goriva primilo je 5.977 tisuća kuna, dok za besplatne karate nije primilo

naknadu. Društvo je u 2011. godini na ime subvencija i dotacija primilo ukupno 313.184 tisuće

kuna, što je za 6.802 tisuće kuna više prihoda u odnosu na 2010. godinu.

Prema državnom proračunu Agenciji za obalni linijski promet, za subvencije trgovačkim

društvima u javnom sektoru za poticanje redovnih pomorskih putničkih i brzobrodskih pruga za

2012. godinu namijenjen je iznos od 390.000 tisuća kuna, koliko iznosi i prema projekciji

proračuna za 2013. i 2014. godinu.

/iii/ Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine u iznosu 1.304 tisuće kuna odnose

se na ostvarene prihode od prodaje broda m/t VIS, koji je u trenutku prodaje bio u cijelosti

amortiziran.

/iv/ Na poziciji ostalo iskazani su poslovni prihodi u iznosu od 9.667 tisuća kuna, a isti se u

najvećem dijelu odnose na prihode od ukidanja rezerviranja za godišnje odmore u 2010. godini

u iznosu od 6.137 tisuća kuna (Bilješka 18) te prihode od ukidanja obveze za šume temeljem

sudske nagodbe s Hrvatskim šumama u iznosu od 1.023 tisuće kuna (Bilješka 21).

120

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

5. FINANCIJSKI PRIHODI

Financijske prihode iskazujemo:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- prihodi od dividendi 59 90 153

- prihodi od kamata 1.493 913 61

- prihodi od tečajnih razlika 1.564 1.622 104

Ukupno 3.116 2.625 84

Financijski prihodi u 2011. godini su manji u odnosu na prethodnu godinu za 15,8% na što su

najvećim dijelom utjecali prihodi od kamata. Napominjemo da je Društvo po osnovu tečajnih

razlika ostvarilo gubitak od čak 7.504 tisuće kuna (Bilješka 8).

6. OSTALI PRIHODI

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- prihodi od ukidanja državnih potpora /i/ 2.539 3.207 126

- prihodi od ukidanja revalorizacijskih

rezervi /ii/ 1.749 1.749 100

- prihodi od naplate šteta temeljem

osiguranja /iii/ 21.198 1.115 5

- ostalo 1.382 4.319 313

Ukupno 26.868 10.390 39

/i/ Prihodi od ukidanja državnih potpora iznose 3.207 tisuće kuna, a nastali su na temelju

Odluke Uprave Društva o načinu bilanciranja primljenih državnih potpora primjenom

dobitnog pristupa, a koji se primjenjuje od 2007. godine.

Prema navedenoj politici bilanciranja primljenih državnih potpora primjenom dobitnog

pristupa, iste se oprihoduju sukladno zahtjevu standarda MRS 20 u visini obračunatih troškova

amortizacije na vrijednost brodova koja je financirana iz potpora, čime je neutraliziran utjecaj

državnih potpora na rezultat poslovanja Društva (Bilješka 7/vii/).

/ii/ Prihodi od ukidanja revalorizacijskih rezervi odnose se na oprihodovanje

revalorizacijskih rezervi nastalih po osnovu procjene vrijednosti nekretnina poslovne zgrade u

Rijeci i skladišnog prostora Kukuljanovo u visini troškova amortizacije navedenih objekata u

2011. godini s obzirom da Društvo ima politiku iskazivanja istih kroz Izvješće o sveobuhvatnoj

dobiti.

/iii/ Prihodi od naplate šteta temeljem osiguranja iznose 1.115 tisuća kuna i odnose se na

prihode od primljenih novčanih sredstava od osiguravajućih društva po osnovi havarije

brodova (Ilovik, Marko Polo i Vladimir Nazor). (Bilješka 7/iii/).

121

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

7. POSLOVNI RASHODI

Poslovne rashode društva čine:

2010 2011

THRK THRK

POSLOVNI RASHODI 843.523 881.783 105

Materijalni troškovi 451.946 482.739 107

a) Troškovi sirovina i materijala 280.114 327.574 117

- utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi /i/ 41.372 48.314 117

- potrošena energija /ii/ 235.796 275.940 117

- dizel gorivo za brodove 233.530 273.189 117

- ostala potrošena energija 2.266 2.751 121

- otpis sitnog inventara 2.946 3.320 113

b) Troškovi prodane robe 12 20 167

c) Ostali vanjski troškovi 171.820 155.145 90

- usluge održavanja (brodova i drugo) /iii/ 100.826 74.879 74

- lučke pristojbe i usluge /iv/ 35.108 40.000 114

- agencijske pristojbe, provizije i ostale usluge /v/ 22.664 26.526 117

- komunalne usluge 3.993 3.989 100

- prijevozne usluge 2.316 1.621 70

- zakupnina 2.628 2.857 109

- troškovi reklame i propagande 33 33 100

- službena i radna odjeća 1.312 1.435 109

- ostale usluge 2.940 3.805 129

Troškovi osoblja /vi/ 204.699 217.050 106

a) Neto plaće i nadnice 124.279 128.529 103

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 50.379 57.327 114

c) Doprinosi na plaće 30.041 31.194 104

Amortizacija /vii/ 88.344 90.488 102

Ostali troškovi 89.152 82.898 93

- naknade troškova i ostala materijalna prava

zaposlenika /viii/ 58.340 58.713 101

- neproizvodne usluge (zdravstvene usluge, usluge

student servisa i ostalo) 3.462 3.292 95

- premije osiguranja /ix/ 19.852 13.367 67

- porezi i doprinosi koji ne zavise od poslovnog

rezultata 3.974 3.427 86

- bankarske usluge i članarine 2.626 3.140 120

- ostali troškovi 898 959 107

Vrijednosno usklađivanje /x/ 3.245 3.138 97

Rezerviranja /xi/ 6.137 5.470 89

BILJEŠKAIndeks

2011/2010

122

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/i/ Utrošene sirovine, materijal i rezervni dijelovi u 2011. godini čine 5,5% poslovnih

rashoda (u 2010. godini 4,9%) i iskazujemo ih kako slijedi:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- utrošene sirovine i materijal 24.276 24.974 103

- utrošeni rezervni dijelovi 17.096 23.340 137

Ukupno 41.372 48.314 117

/ii/ Troškovi energije u 2011. godini čine 31,3% poslovnih rashoda (u 2010. godini 27,9%)

i u odnosu na 2010. godinu veći su za 17,0%.

Na povećanje troškova energije, a time i ukupnih rashoda Društva, utjecali su troškovi dizel

goriva za brodove koji su povećani za 17,0% ili 39.659 tisuća kuna. Unatoč smanjenju

prijeđenih nautičkih milja u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu navedeni troškovi dizel

goriva za brodove su povećani zbog povećanja cijena goriva.

/iii/ Troškovi održavanja prikazujemo kako slijedi:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- troškovi remonta brodova 49.864 48.002 96

- troškovi tekućeg održavanja - brodovi 19.428 18.271 94

- troškovi havarije 23.813 1.893 8

- troškovi tekućeg održavanja - ostalo 7.721 6.713 87

Ukupno 100.826 74.879 74

U 2011. godini Društvo je nastavilo provedbu racionalizacije troškova održavanja, što se

odrazilo na smanjenje navedenih troškova, a što je dugoročna politika Društva uz istovremeno

ulaganje u nove brodove.

Troškovi havarija u 2011. godini smanjeni su za 91,5% i iznose 1.893 tisuća kuna. Na

smanjenje navedenih troškova utjecali su značajni troškovi havarija u 2010. godini odnosno

popravak broda MARKO POLO.

Napominjemo da je istovremeno Društvo iskazalo ukupnih prihoda od naplate šteta od

osiguravajućih društva u iznosu od 1.115 tisuća kuna (Bilješka 6/iii/).

123

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/iv/ Troškovi lučkih pristojbi i usluga u 2011. godini čine 4,5% poslovnih rashoda, a u

odnosu na 2010. godinu povećani su za 13,9%. Čine ih:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- osnovne lučke usluge 26.115 29.828 114

- lučke takse 2.697 3.176 118

- brodske ležarine 1.147 1.332 116

- naknada za sigurnost 3.742 4.131 110

- ostalo 1.407 1.533 109

Ukupno 35.108 40.000 114

/v/ Troškovi agencijskih pristojbi, provizija i ostalih usluga u 2011. godini čine 3,0%

poslovnih rashoda (u 2010. godini 2,7%) i veći su u odnosu na 2010. godinu za 17%, a

prikazujemo ih kako slijedi:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- agencijske pristojbe 727 1.120 154

- provizije putničkih ureda 20.546 24.018 117

- ostale agencijske usluge 139 123 88

- vanjskotrgovinske i špediterske usluge 1.252 1.265 101

Ukupno 22.664 26.526 117

/vi/ Troškovi osoblja u 2011. godini čine 24,6% poslovnih rashoda (u 2010. godini 24,3%) i

veći su u odnosu na 2010. godinu za 6,0% na što je utjecalo povećanje broja zaposlenih

temeljem sati rada za 102 radnika ili 4,8%, te troškovi obaveznog obračuna beneficiranog

radnog staža za pomorce (od druge polovice 2011. godine) koji iznose 4.302 tisuće kuna. Bruto

plaće Uprave čine 1,1% ukupnih troškova osoblja.

/vii/ Troškovi amortizacije u 2011. godini povećani su za 2,4% u odnosu na troškove

amortizacije u 2010. godini s obzirom da je Društvo izvršilo ulaganja u dugotrajnu materijalnu

imovinu.

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- amortizacija građevinskih objekata, opreme i ostalog 5.887 5.768 98

- amortizacija brodova 82.457 84.720 103

Ukupno 88.344 90.488 102

/viii/ Naknada troškova i ostala materijalna prava zaposlenika u 2011. godini čine 6,7%

poslovnih rashoda (u 2010. godini 6,9%), a veći su u odnosu na 2010. godinu za 1,0%.

124

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Prikazujemo ih kako slijedi: 2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- pomorski dodatak 26.277 26.468 101

- hranarina 18.560 18.664 101

- božićnice 1.109 1.029 93

- otpremnine za mirovinu 522 328 63

- prijevozni trošak za ukrcaj - iskrcaj

pomoraca 3.506 3.748 107

- smještaj na terenu 2.275 2.427 107

- ostala materijalna prava zaposlenika

(prijevoz na posao i dnevnice) 6.091 6.049 99

Ukupno 58.340 58.713 101117.426

/ix/ Troškovi premija osiguranja čine u 2011. godini 1,5% poslovnih rashoda (u 2010.

godini 2,4%) i u odnosu na 2010. godinu manji su za čak 32,7% zbog izmjena uvjeta

ugovaranja (povećan iznos ugovorene franšize za brodove), a prikazujemo ih na slijedeći

način:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- osiguranje - brodovi 18.827 12.793 68

- osiguranje - ostalo 1.025 574 56

Ukupno 19.852 13.367 67

/x/ Troškovi vrijednosnog usklađenja iznose 3.138 tisuća kuna a odnose se na ispravak

vrijednosti i otpis sumnjivih i spornih potraživanja. (Bilješka 13/i/).

/xi/ Društvo je 2011. godini izvršilo ukupna rezerviranja u iznosu od 5.470 tisuća kuna i to

za neiskorištene godišnje odmore u 2011. godini u iznosu od 3.799 tisuća kuna, te rezerviranja

za sudske sporove u iznosu od 1.671 tisuće kuna (Bilješka 18).

8. FINANCIJSKI RASHODI

Financijske rashode čine:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

FINANCIJSKI RASHODI 31.651 35.161 111

Kamate 24.531 26.035 106

- kamate za obrtna sredstva 4.566 4.219 92

- kamate po primljenim kreditima za nabavku

dugotrajne imovine /i/ 15.415 17.266 112

- kamata po izdanim obveznicama 4.550 4.550 100

Tečajne razlike 7.120 9.126 128

/i/ Na povećanje troškova kamata po primljenim kreditima utjecalo je povećanje

referentnih kamatnih stopa u 2011. godini.

125

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

9. REZULTAT FINANCIJSKE GODINE

Za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2011. godine Društvo je temeljem razlike prihoda i

rashoda ostvarilo rezultat poslovanja financijske godine:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- ukupni prihodi 879.132 920.876 105

- ukupni rashodi 877.916 918.162 105

Dobit prije oporezivanja 1.216 2.714 223

Porez na dobit (362) (688) 190

Dobit financijske godine 854 2.026 237

Efektivna stopa poreza na dobit (%) 29,8 25,4 85

Društvo je u 2011. godini ostvarilo sljedeći rezultat prije oporezivanja u Izvješću o

sveobuhvatnoj dobiti:

2010 2011

THRK THRK

- dobit (gubitak) iz osnovne djelatnosti /i/ 5.625 26.078

- dobit iz ostalih aktivnosti /ii/ 24.126 9.172

- financijski gubitak /iii/ (28.535) (32.536)

Bruto dobit 1.216 2.714

/i/ Iz danog prikaza vidljivo je da su uloženi znatni napori Društva za racionalizaciju

osnovne djelatnosti prvenstveno glede smanjenja troškova, ali uz istovremeno održavanje i

povećanje postojeće kvalitete pruženih usluga koji su dali određene rezultate u 2011. godini.

Isti međutim nisu dovoljni da Društvo može iz vlastitih izvora zadovoljavati zahtjeve od javnog

interesa, ulagati u modernizaciju flote, prvenstveno zamjenu starih brodova te istovremeno

podmirivati dospjele obveze bez narušavanja solventnosti Društva.

/ii/ Dobit iz ostalih aktivnosti ostvarena je najvećim dijelom od oprihodovanja državnih

potpora iz prethodnih godina za izgradnju i nabavku novih brodova.

/iii/ Financijski gubitak ove kao i prošle godine proizlazi iz kamata obračunatih po

kratkoročnim i dugoročnim kreditima s bankama i osiguravajućim društvom te s osnova

negativnih tečajnih razlika.

10. MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

Ukupna materijalna i nematerijalna imovina Društva po stanju 31. prosinca 2011. godine

iznosi 945.849 tisuća kuna.

/i/ Od ukupne vrijednosti na materijalnu imovinu odnosi se 944.990 tisuća kuna, od čega

na sadašnju vrijednost brodova otpada čak 90% ili 851.124 tisuće kuna.

126

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

U 2011. godini Društvo nije imalo ulaganja u izgradnju ili nabavku novih brodova, ali je

izvršilo znatna ulaganja u rekonstrukciju postojećih brodova i to u ukupnom iznosu od 21.442

tisuće kuna, i to za:

Bilješka 2011

THRK

Rekonstrukcije

m/t MARKO POLO 11.553

m/t JUDITA 8.785

m/t PETAR HEKTOROVIĆ 500

m/t BARTOL KAŠIĆ 350

m/t LASTOVO 169

m/t OLEA 45

m/t BOL 40

Ukupno 21.442

Rekonstrukcije u 2011. godini iznose 21.442 tisuće kuna od čega se najveći dio odnosi na

rekonstrukciju trupa i putničkog salona m/t MARKO POLO (54%), te na nabavku i ugradnju

brodskog motora na m/t JUDITI (41%).

/ii/ U 2011. godini Društvo je rashodovalo i prodalo slijedeću dugotrajnu imovinu:

Nabavna

vrijednost

Ispravak

vrijednosti

Sadašnja

vrijednost

Prodajna

cijena

Dobit /

(gubitak)

Građevinski objekti

- kiosci 252 249 3 0 (3)

252 249 3 0 (3)

Uređaji, oprema, alati i ostalo 4.795 4.725 70 0 (70)

4.795 4.725 70 0 (70)

Brodovi

- m/t VIS 13.426 13.426 0 1.304 1.304

Ukupno 13.426 13.426 0 1.304 1.304

Nematerijalna imovina

- ulaganja na tuđu imovinu 1.512 1.512 0 0 0

- licence 358 358 0 0 0

1.870 1.870 0 0 0

SVEUKUPNO 20.343 20.270 73 1.304 1.231

127

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

/iii/ Društvo je tijekom 2011. godine ulagalo i u građevinske objekte, nematerijalnu imovinu

te opremu. Navedena ulaganja odnose se na:

2011

THRK

Ulaganja u građevinske objekte 200

- elektro radovi u Upravnoj zgradi 200

Ulaganja u uređaje i opremu 874

- oprema za ugostiteljstvo i turizam 110

- oprema za radiopromet, TV i pomorski promet 367

- oprema za ventilaciju i zagrijavanje 134

- oprema za aop i elektronička oprema 94

- uredski i brodski namještaj i ostalo 169

Nematerijalna imovina 490

- licence 167

- ulaganja na tuđoj imovini 323

/iv/ Po stanju na dan 31. prosinca 2011. godine ukupne investicije u tijeku iznosile su 1.779

tisuća kuna, a odnose se na ulaganja započeta u ranijim godinama koja se u cijelosti odnose na

projektnu dokumentaciju za brodove.

/v/ Društvo kod obračuna amortizacije materijalne i nematerijalne imovine ne koristi

zakonsku mogućnost primjene ubrzanih stopa amortizacije, osim kod obračuna amortizacije

starih brodova. Društvo na dan 31. prosinca 2011. godine u svojem vlasništvu ima 50 brodova,

od čega je 23 broda starijeg datuma izgradnje (ukupne nabavne vrijednosti 418.466 tisuće

kuna i ukupne sadašnje vrijednosti 49.883 tisuće kuna) koje bi u skladu s politikom Društva

trebalo zamijeniti novim brodovima zbog čega se od 1. siječnja 2007. godine za obračun

amortizacije navedenih brodova primjenjuje povećana stopa od 10%.

Kod obračuna amortizacije preostalih brodova novijeg datuma izgradnje (ukupne nabavne

vrijednosti 1.339.520 tisuća kuna i sadašnje vrijednosti 801.241 tisuće kuna) primjenjuje se

propisana stopa amortizacije od 5%.

Društvo je u 2011. godini povećalo stopu amortizacije montažnih objekata (kioska) s 2,5 i 5%

na 10%. Zbog navedenog, troškovi amortizacije su povećani za 63 tisuće kuna.

/vi/ Stanje i promjene na materijalnoj i nematerijalnoj imovini u 2011. godini prikazane su

na sljedeći način:

128

JADROLINIJA, RIJEKA

MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA

- u THRK -

ZEMLJIŠTEGRAĐEVINSKI

OBJEKTI

UREĐAJI,

OPREMA,

ALATI I

OSTALO

BRODOVI

PREDUJMOVI

ZA

MATERIJALNA

SREDSTVA

SREDSTVA U

PRIPREMI

UKUPNO

MATERIJALNA

IMOVINA

NEMAT.

IMOVINASVEUKUPNO

NABAVNA VRIJEDNOST

Saldo 01.01.2011. 8.140 119.638 50.361 1.749.970 0 2.217 1.930.326 6.864 1.937.190

Povećanje

- nabava, prijenos iz pripreme 0 200 874 21.442 0 0 22.516 490 23.006

- nabava u 2011. 0 46 22.568 22.614 0 22.614

Smanjenje

- rashod prodaja 0 (252) (4.795) (13.426) 0 (18.473) (1.870) (20.343)

- stavljanje u upotrebu 0 0 0 0 0 (23.006) (23.006) 0 (23.006)

Stanje 31.12.2011. 8.140 119.586 46.440 1.757.986 46 1.779 1.933.977 5.484 1.939.461

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Saldo 01.01.2011. 0 39.759 41.829 835.568 0 0 917.156 6.238 923.394

Amortizacija 0 3.032 2.479 84.720 0 0 90.231 257 90.488

Amortizirana vrijednost rashodovane

imovine 0 (249) (4.725) (13.426) 0 0 (18.400) (1.870) (20.270)

Stanje 31.12.2011. 0 42.542 39.583 906.862 0 0 988.987 4.625 993.612

Vrijednost ulaganja na dan

31.12.2011. 8.140 77.044 6.857 851.124 46 1.779 944.990 859 945.849

Vrijednost ulaganja na dan

01.01.2011. 8.140 79.879 8.532 914.402 0 2.217 1.013.170 626 1.013.796

3) Na brodove Sveti Krševan i Supetar upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka temeljem dva ugovora o dugoročnom kreditu od 21.06.04. godine, na brodove Tin

Ujević i Zadar je upisana hipoteka u korist Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb temeljem Ugovora o dugoročnom kreditu od 17.05.2004. godine, na brodovima Cres, Dubravka, Judita,

Novalja i Karolina upisana je hipoteka u korist Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka po dugoročnom kreditu od 26.07.2005. godine, upisana hipoteka u korist Republike Hrvatske na brodu

Marjan temeljem Ugovora o jamstvu od 15.07.2005. godine, založno pravo u korist Croatia Osiguranja d.d. Zagreb na brodu Marko Polo, Dubrovnik i Petar Hektorović temeljem Ugovora o

dugoročnom zajmu od 14.05.2008. godine, založno pravo u korist Erste Bank der Oesterreichischen Sparkassen AG, Beč, Austrija na brodovima Bol, Ilovik i Korčula temeljem Ugovora o

dugoročnom kreditu od 9.4.2008. godine, te založno pravo na brodove Hrvat i Juraj Dalmatinac u korist Erste group Bank AG, Vienna Austrija temeljem Ugovora o dugoročnom kreditu od

31.03.2009.

4) Na građevinskom objektu Upravna zgrada u Rijeci, Riva 16 upisano je založno pravo u korist Erste Banke, Beč, Austrija temeljem Ugovora o dugoročnom kreditu od 09.04.2008. godine.

129

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Stanje materijalne imovine (bez imovine u pripremi i predujmova za materijalna sredstva)

iskazujemo i na sljedeći način:

iznos u

THRK

%

otpisanosti

% otpisanosti

korigiran za

revalorizaciju

- zemljište 8.140 - -

- građevinski objekti 77.044 35,6 67,7

- uređaji, oprema, transportna sredstva i

ostalo 6.857 85,2 85,2

- brodovi 851.124 51,6 51,6Ukupno 943.165

11. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Dugotrajna financijska imovina po stanju 31. prosinca 2011. godine iznosi 4.324 tisuće kuna, a

odnosi se na potraživanje za dani depozit za najam poslovnog prostora u iznosu od 13 tisuća

kuna te na ulaganja u dionice i udjele u sljedeća društva:

u THRK

- Luka Rijeka d.d. Rijeka 3.692

- Croatia osiguranje d.d. Zagreb 210

- Croatia Lloyd d.d. Zagreb 400

- Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb 8

- Jadrotours d.o.o. Rijeka 1

- Mare Nostrum, Zagreb 0

Ukupno 4.311

U poslovnim knjigama vrijednost dionica i udjela iskazana je u nominalnom iznosu. Prema

obavijesti Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Zagreb tržišna vrijednost dionica na

dan 31. prosinca 2011. godine koje Društvo posjeduje iznosi 5.468 tisuća kuna (u 2010. godini

8.825 tisuća kuna).

130

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

12. ZALIHE

Na dan bilanciranja zalihe su iskazane u ukupnom iznosu od 26.591 tisuću kuna, a u strukturi

ih čine:

2010 2011

THRK THRK

Zalihe po vrstama

- rezervni dijelovi /i/ 14.069 8.315 59

- sitni inventar - na skladištu 1.000 953 95

- uniforme i artikli za brodski dućan 963 804 83

- osnovni i potrošni materijal 1.000 925 93

- kancelarijski materijal 229 191 83

- nafta /ii/ 10.628 13.451 127

- ulje 1.777 1.723 97

- boje 18 18 100

- dućan 233 211 91

Ukupno 29.917 26.591 89

Indeks

2011/2010

Napominjemo da Društvo od 2010. godine evidentira zalihe po vrsti zaliha bez obzira na

mjesto gdje se iste nalaze (skladištima na kopnu ili na brodovima) dok su u prethodnim

godinama bili evidentirani po mjestu (odnosno posebno zalihe u skladištu, a posebno zalihe na

brodovima).

/i/ Prema stanju na dan 31.12.2011. godine ukupne zalihe iznose 26.591 tisuću kuna i

manje su za 11,1% u odnosu na isti dan 2010. godine.

Na smanjenje zaliha najviše je utjecalo manje nabavki rezervnih dijelova, kao i uniforma te

kancelarijskog materijala.

/ii/ Od ukupno iskazanih zaliha Društva po stanju na dan 31. prosinca 2011. godine 50,6%

ili 13.451 tisuća kuna odnosi se na zalihu nafte na brodovima.

131

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

13. POTRAŽIVANJA

Iskazujemo ih na sljedeći način:

Bilješka 2010 2011

THRK THRK

Potraživanja od kupaca /i/ 12.793 13.290 104

Potraživanja od zaposlenika i članova

poduzetnika 122 149 122

Potraživanja od države i drugih institucija /ii/ 9.643 8.225 85

Ostala potraživanja 2.611 2.025 78Ukupno 25.169 23.689 94

Indeks

2011/2010

/i/ Potraživanja od kupaca iskazujemo na slijedeći način:

2010 2011

THRK THRK

Kupci u zemlji 14.694 15.037 102

Kupci u inozemstvu 6.929 4.308 62

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (8.830) (6.055) 69Ukupno 12.793 13.290 104

Indeks

2011/2010

Od ukupno iskazanih potraživanja od kupaca u zemlji (15.037 tisuća kuna) 32,7% ili 4.911

tisuća kuna odnosi se na sumnjiva i sporna potraživanja za koja je izvršen ispravak vrijednosti.

Sva sumnjiva i sporna potraživanja su i utužena odnosno vode se parnični i ovršni postupci,

zadužnice su dane na naplatu ili je u tijeku poduzimanje zakonskih mjera za naplatu istih.

U 2011. godini Društvo je izvršilo ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja čija je

naplata neizvjesna u iznosu od 1.888 tisuća kuna (Bilješka 7/x/).

Od ukupno iskazanih potraživanja prema inozemstvu u iznosu od 4.308 tisuća kuna, na

sumnjiva i sporna potraživanja za koja je izvršen ispravak vrijednosti odnosi se 1.144 tisuće

kuna ili 26,5%, a ista se odnose na ispravak vrijednosti izvršen u 2011. godini (Bilješka 7/x/).

Društvo je u 2011. godini isknjižilo iz poslovnih knjiga potraživanja od kupaca (u zemlji i

inozemstvu) za koja je u prethodnim godinama izvršen ispravak vrijednosti, a koja nisu

naplaćena do dana izrade ovih Bilješki usprkos poduzetim zakonskim mjerama u iznosu od

5.797 tisuća kuna.

Istovremeno, Društvo je otpisalo iz poslovnih knjiga potraživanja od kupaca u iznosu od 106

tisuća kuna za koja je procijenilo da su nenaplativa (Bilješka 7/x/).

Od ukupno iskazanih potraživanja za koja je u prethodnim godinama izvršen ispravak

vrijednosti u 2011. godini naplaćeno je samo 10 tisuća kuna.

132

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Potraživanja od kupaca u zemlji za koja nije izvršen ispravak vrijednosti iznose ukupno 10.126

tisuća kuna od čega potraživanja od kupaca bez potraživanja od agencija i putničkih ureda

iznose 8.387 tisuće kuna, a čija se analiza dospijeća na dan 31. prosinca 2011. godine daje u

nastavku:

Ukupno

dospjelo

do 60 dana 60 - 120 dana 120-365 dana preko 365 dana

3.870 974 635 166 5.645 2.742

Nedospjelo -

vrijednosno

neusklađeno

Dospjelo - vrijednosno neusklađeno

Za sva nenaplaćena potraživanja od kupaca u zemlji i inozemstvu preko 120 dana vrši se

usklađenje prema procjeni naplativosti.

Potraživanja od kupaca u inozemstvu za koja nije izvršen ispravak vrijednosti iznose ukupno

3.164 tisuće kuna.

/ii/ Potraživanja od države i drugih institucija najvećim dijelom (89,6%) odnose se na

potraživanja za porez na dodanu vrijednost u iznosu od 7.368 tisuća kuna.

14. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Kratkotrajna financijska imovina na dan 31. prosinca 2011. godine iznosi 46.483 tisuće kuna,

a gotovo u cijelosti 97,4% ili 45.296 tisuća kuna se odnosi na oročene kunske i devizne

depozite kod Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka i OTP banke d.d. Zadar, te na ostalu

financijsku imovinu (plaćanja karticama i primljeni čekovi od građana).

15. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Iskazuje se na sljedeći način:

2010 2011

THRK THRK

Žiro račun 13.915 385 3

Novac u blagajni 174 487 280

Devizni račun 4.414 1.610 36

Devizna blagajna 51 0 0

Ukupno 18.554 2.482 13

Indeks

2011/2010

16. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja na dan 31. prosinca 2011. godine iznose 270 tisuća kuna te

su smanjeni za čak 95,6% u odnosu na 2010. godinu budući Društvo u 2011. godini nije imalo

dodatnih remonta brodova u svrhu pripreme za turističku sezonu u 2012. godini.

133

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

17. KAPITAL

Pregled kapitala na dan 31. prosinca daje se u nastavku:

2010 2011

THRK THRK

Upisani kapital 209.054 209.054

Nenominirani kapital 181.219 181.219

Ostale rezerve 7.390 7.390

Revalorizacijske rezerve /i/ 45.390 43.990

Zadržana dobit /ii/ 29.511 30.365

Dobit tekuće godine /i/ 854 2.026

Ukupno kapital /i/ 473.418 474.044

/i/ Kapital Društva na dan 31. prosinca 2011. godine povećan je za 626 tisuća kuna u

odnosu na isti dan prethodne godine, a do promjene kapitala došlo je uslijed:

- oprihodovanja revalorizacijskih rezervi

Društvo sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja revalorizacijske

rezerve nastale po osnovu procjene vrijednosti nekretnina, i to poslovne zgrade u Rijeci i

skladišnog prostora na Kukuljanovu ukida u iznosu proporcionalnom troškovima amortizacije.

U 2011. godini revalorizacijske rezerve smanjene su za 1.400 tisuća kuna, pri čemu je

smanjena i odgođena porezna obveza za 349 tisuća kuna.

- dobiti financijske godine

Društvo je u 2011. godini ostvarilo financijsku dobit u iznosu od 2.026 tisuća kuna.

/ii/ Zadržana dobit Društva u 2011. godini povećana je za 854 tisuće kune koliko iznosi

ostvarena dobit 2010. godine. Odlukom Vlade Republike Hrvatske objavljene u NN 40/2011

naloženo je trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima udjele da se 50% neto

dobiti 2010. godine uplati u Državni proračun Republike Hrvatske. Društvo je navedenu

obvezu iskazalo na zadržanoj dobiti s obzirom da se u 2011. godini nije održala Skupština

Društva na kojoj bi se donijela odluka o raspodijeli dobiti.

18. REZERVIRANJA

Društvo po stanju na dan 31. prosinca 2011. godine ima iskazana rezerviranja u ukupnom

iznosu od 7.587 tisuća kuna koja se odnose na:

- rezerviranja izvršena u 2011. i prethodnim godinama po sudskim sporovima u iznosu od

3.788 tisuća kuna te na

- rezerviranja izvršena u 2011. godini na teret troškova za obveze prema zaposlenicima u

iznosu od 3.799 tisuća kuna i to po osnovu neiskorištenih godišnjih odmora u 2011. godini.

134

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

Promjene na ovoj poziciji prikazujemo na slijedeći način:

2011.

HRK

Početno stanje - 1. siječnja 2011. 8.254

Smanjenje

- ukidanje rezerviranja za godišnje odmore (6.137)

Povećanje

- rezerviranja za godišnje odmore 3.799

- rezerviranja za sudske sporove 1.671

Završno stanje - 31. prosinca 2011. 7.587

19. DUGOROČNE OBVEZE

Dugoročne obveze na dan 31. prosinca 2011. godine iznose 169.496 tisuća kuna od čega se na

obveze po osnovu kredita, zajmova i obveznica odnosi 158.498 tisuća kuna, a ostatak od 10.998

tisuća kuna odnosi se na odgođenu poreznu obvezu.

/i/ Dugoročne obveze po osnovu zaduženja Društva predstavljaju:

Krediti Obveznice Zajmovi Ukupno

01.01.2011. 372.696 69.911 19.054 461.661

Povećanje 0 49 118 167

Smanjenje (82.004) 0 (7.335) (89.339)

31.12.2011. 290.692 69.960 11.837 372.489

Dospijeće u 2012. 136.281 69.960 7.750 213.991

Dugoročni dio 154.411 0 4.087 158.498

Društvo redovito podmiruje dospjele obveze.

(a) U 2012. godini dospijevaju obveze po osnovu primljenih kredita od banaka u iznosu od

136.281 tisuće kuna (18.097 tisuća eura), dok po osnovu navedenih kredita nakon 1. siječnja

2013. godine dospijeva na naplatu 154.411 tisuća kuna (20.505 tisuća eura).

Na poziciji kratkoročnih obveza prema financijskim institucijama iskazana je uz obvezu po

dugoročnim kreditima koji dospijevaju u 2012. godini (136.281 tisuća kuna) i obveza po

kratkoročnim kreditima primljenim od banaka (31.304 tisuće kuna), što sveukupno iznosi

167.585 tisuća kuna.

135

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

(b) Po osnovu primljenog zajma od pravne osobe u 2012. godini dospijeva 7.750 tisuća

kuna, a nakon 1. siječnja 2013. godine dospijeva 4.087 tisuća kuna.

Napominjemo da kratkoročne obveze Društva po osnovu zajmova, depozita i slično ukupno

iznose 9.309 tisuća kuna, a osim tekućeg dospijeća zajma primljenog od pravne osobe (7.750

tisuća kuna) obuhvaćaju i primljene depozite u iznosu od 1.559 tisuća kuna po ugovorima o

najmu prostora na brodovima i u zgradi Jadrolinije.

(c) Društvo ima obvezu za izdane obveznice u nominalnom iznosu od 70.000 tisuća kuna

koje dospijevaju na naplatu 25. listopada 2012. godine uz nepromjenjivu godišnju kamatnu

stopu od 6,5%. Društvo ima obvezu isplaćivati kamatu po navedenim obveznicama dva puta

godišnje u jednakim iznosima. Obveznice su izdane uz diskont od 0,349%, temeljem čega u

poslovnim knjigama Društva obveza po izdanim obveznicama na dan 31. prosinca 2011.

godine je iskazana na poziciji kratkoročnih obveza u iznosu od 69.960 tisuća kuna.

Društvo po osnovu dugoročnih kredita, obveznica i zajmova ima obveze koje u 2012. godini

dospijevaju na naplatu u iznosu od 213.991 tisuća kuna, što bi moglo dovesti u pitanje

mogućnost Društva za redovnim i urednim podmirivanjem istih. Društvo je u postupku

pregovaranja s poslovnim bankama o refinanciranju dijela navedenih obveza.

U dopunskim informacijama dan je pregled svih dugoročnih kredita,obveznica i zajmova.

/ii/ Odgođena porezna obveza sukladno primjeni MSFI-a predstavlja izdvojeni porez na

dobitak iz revalorizacijskih rezervi koji se obračunava prilikom ukidanja istih (Bilješka 17/i/).

20. OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

Iskazujemo ih na sljedeći način:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- obveze prema dobavljačima u zemlji 94.696 71.087 75

- obveze prema dobavljačima u inozemstvu 8.633 6.303 73

Ukupno 103.329 77.390 75

136

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

21. OBVEZE PREMA ZAPOSLENIMA, OBVEZE ZA POREZE,

DOPRINOSE I OSTALE OBVEZE

Iskazujemo ih na sljedeći način:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

Obveze prema zaposlenima (neto plaća) 10.249 11.492 112

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 11.165 11.516 103

- porezi i doprinosi iz i na plaće 6.638 8.478 128

- doprinosi za šume 4.019 2.477 62

- ostala javna davanja 508 561 110

Obveze za predujmove 1.016 449 44

Ostale kratkoročne obveze 1.471 1.702 116

Ukupno 23.901 36.675 153

22. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

Iskazujemo na slijedeći način:

2010 2011 Indeks

THRK THRK 2011/2010

- kamate po kreditima i obveznicama /i/ 285 1.819 638

- odgođeni prihodi po dobivenim

državnim potporama /ii/ 45.564 42.357 93

- ostalo /iii/ 4.982 4.982 100

Ukupno 50.831 49.158 97

Bilješka

/i/ Iskazane kamate u 2011. godini se u cijelosti odnose na nedospjelu obračunatu kamatu

po dugoročnim obvezama.

/ii/ Odgođeni prihodi po dobivenim državnim potporama odnose se na sredstva dobivena u

2008. i 2009. godini za izgradnju putničke flote (Bilješka 6/i/).

/iii/ Ostali prihodi budućeg razdoblja odnose se na sporne obveze iz prijašnjih godina

prema dobavljačima (Trajektna luka Split d.d. Split i Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka)

čije rješavanje je u tijeku.

137

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

23. FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Društvo ne koristi izvedene financijske instrumente. Politika upravljanja rizicima koji su

povezani s upravljanjem novčanim sredstvima, kreditima, obvezama i potraživanjima može se

sažeti u slijedeće:

VALUTNI RIZIK

Valutni rizik je rizik da će se vrijednosti financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene

tečaja. Određena imovina i obveze denominirane su u stranim valutama koje se preračunavaju

u kune po važećem srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na datum izvješća o financijskom

položaju. Razlike koje iz toga proizlaze iskazuju se kao prihod ili rashod u Izvješću o

sveobuhvatnoj dobiti.

Društvo je najviše izloženo promjenama vrijednosti EUR-a, jer je najveći dio potraživanja iz

inozemstva iskazan u ovoj valuti. Također su obveze za kredite denominirane u EUR-e, što

također Društvo izlaže valutnom riziku. Upravljanje ovim rizikom svodi se na, koliko je to

moguće, usklađivanje priljeva u EUR-ima s odljevima u ovoj valuti.

KAMATNI RIZIK

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene

tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente.

Društvo ima značajne dugoročne obveze, te kao posljedicu toga izloženost riziku promjene

kamatnih stopa.

KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskom instrumentu neće ispuniti svoje obveze te

da će time prouzročiti nastanak financijskog gubitka drugoj strani. Društvo nije izloženo ovom

riziku obzirom da je od ukupno ispostavljenih računa u tijeku 2011. godine na dan 31. prosinca

2011. godine (ukupno s potraživanjima iz prethodnih godina) ostalo nenaplaćeno tek oko

1,71%. Rezerviranja sumnjivih potraživanja procjenjuju se redovno.

RIZIK LIKVIDNOSTI

Rizik likvidnosti, koji se također naziva rizikom financiranja, je rizik suočavanja Društva s

teškoćama u pribavljanju sredstava za podmirenje obveza po financijskim instrumentima.

Kratkoročne obveze Društva na dan 31. prosinca 2011. godine pokrivene su kratkotrajnom

imovinom u iznosu od 28,4% (u 2010. godini 51,5%). Društvo ima i značajne dugoročne

obveze od čega veliki dio dospijeva na naplatu u 2012. godini što je utjecalo na pokrivenost

kratkoročnih obveza kratkotrajnom imovinom, odnosno na rizik likvidnosti. S obzirom na

navedeno Društvo je započelo postupak financijskog restrukturiranja.

Sve obveze po kreditima se uredno podmiruju.

138

JADROLINIJA, RIJEKA

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

-nastavak-

PROCJENA FER VRIJEDNOSTI

Glavni financijski instrumenti Društva koji se ne vode po tržišnoj vrijednosti su novac i novčani

ekvivalenti, potraživanja od kupaca, ostala potraživanja, dugoročna financijska imovina,

obveze prema dobavljačima i ostale obveze, te dugoročni krediti.

Iskazana knjigovodstvena vrijednost novca i novčanih ekvivalenata približna je njihovoj fer

vrijednosti zbog kratkoročnog dospijeća ovih financijskih instrumenata.

24. POREZNI I DRUGI NADZOR

U Republici Hrvatskoj ne postoji formalni postupak za potvrđivanje konačnog iznosa javnih

davanja (porez na dobit, porez na dodanu vrijednost i drugo). U skladu s važećim propisima

porezna obveza podliježe kontroli odgovarajućih poreznih organa u bilo kojem trenutku u

naredne tri godine nakon završetka poreznog razdoblja u kojem je porezna prijava podnesena.

Apsolutna zastara je šest godina.

U Društvu je početkom 2012. godine započet porezni nadzor.

Također, krajem 2011. i početkom 2012. godine obavljen je nadzor od strane Državnog ureda

za reviziju, čije primjedbe je Društvo do sastavljanja financijskih izvještaja i provelo.

Rijeka, 12. ožujka 2012. godine

Predsjednik Uprave Društva:

Dr.sc. Slavko Lončar

139

JADROLINIJA, RIJEKA

DOPUNSKE INFORMACIJE

140

JADROLINIJA, RIJEKA

OBVEZE PO KREDITIMA, OBVEZNICAMA I ZAJMOVIMA

-u THRK-

Povećanje Smanjenje

Dugoročni krediti i zajam

Sudoimport Moskva, Rusija iz 1988.

(Sukcesija bivše SFRJ)1.926 XSU - 8% - USD 3.243 0 0 3.243 0 3.243

Privredna banka Zagreb od

17.05.04.15.000 EUR 20.11.12.

3-mj. Libor

za EUR

+1,3%

2.143 EUR 31.651 0 (15.514) 16.137 16.137 0

Erste & Steiermarkische bank od

21.06.04.5.130 EUR 31.12.12.

3-mj. Libor

+ 1,2 %734 EUR 10.825 0 (5.301) 5.524 5.524 0

Erste & Steiermarkische bank od

21.06.04.5.130 EUR 31.12.12.

3-mj. Libor

+ 1,3 %734 EUR 10.825 0 (5.301) 5.524 5.524 0

Erste & Steiermarkische bank od

26.07.2005.10.260 EUR 28.01.14.

6-mj.

Euribor +

1,4%

4.397 EUR 43.298 0 (10.186) 33.112 11.037 22.075

ERSTE BANK der osterreichischen

Sparkassen AG 09.04.2008.30.000 EUR 08.10.16.

6-mj.

Euribor +

2,20 %

21.429 EUR 189.904 0 (28.538) 161.366 32.273 129.093

ERSTE GROUP BANK AG

31.03.2009.12.480 EUR 31.12.12.

6-mj.

Euribor +

5,3 %

8.736 EUR 82.950 0 (17.164) 65.786 65.786 0

372.696 0 (82.004) 290.692 136.281 154.411

Izdane obveznice 70.000 HRK 25.10.12. 6,50% 69.960 HRK 69.911 49 0 69.960 69.960 0

69.911 49 0 69.960 69.960 0

CROATIA osiguranje d.d. od

14.05.2008.35.000 HRK 14.05.13. 7,25% 11.837 HRK 19.054 118 (7.335) 11.837 7.750 4.087

19.054 118 (7.335) 11.837 7.750 4.087

461.661 167 (89.339) 372.489 213.991 158.498

UKUPNO ZAJMOVI

UKUPNO OBVEZNICE

SVEUKUPNO

UKUPNO DUGOROČNI KREDITI

Valuta

Stanje obveze u

HRK na

01.01.2011.

Promjene u 2011. u

HRKStanje na

31.12.11. u

HRK

Tekuće

dospijeće

u HRK

Dugoročni

dio u HRKNaziv kreditora

Odobreni

iznosValuta

Rok

povrata

Kamatna

stopa

Stanje obveze u

valuti na

31.12.2011.

Napomena: Po svim kreditima upisana su hipotekarna prava u korist kreditora (vidi Bilješku 10 – Materijalna i nematerijalna imovina).

141

2.13.3 Nerevidirana nekonsolidirana financijska izvješća za prvih šest mjeseci 2012. godine

Račun dobiti i gubitka

142

AOP

oznaka

Kumulativn

o

2 3

111 342.906.554

112 199.155.044

113 143.751.510

114 405.215.171

115

116 223.375.074

117 146.858.504

118

119 76.516.570

120 100.685.302

121 60.787.312

122 25.150.559

123 14.747.431

124 44.059.007

125 36.872.255

126 223.533

127

128 223.533

129

130

131 334.110

132

133 257.826

134

135

136 76.284

137 11.856.359

138

139 11.856.359

140

141

142

143

144 11.739.219

145 489.153

146 354.979.883

147 417.560.683

148 -62.580.800

149 0

150 62.580.800

151

152 -62.580.800

153 0

Naziv pozicije

1

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113)

1. Prihodi od prodaje

2. Ostali poslovni prihodi

Prethodno razdoblje

b) Troškovi prodane robe

c) Ostali vanjski troškovi

3. Troškovi osoblja (121 do 123)

a) Neto plaće i nadnice

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

2. Materijalni troškovi (117 do 119)

a) Troškovi sirovina i materijala

6. Vrijednosno usklađivanje (127+128)

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine)

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)

7. Rezerviranja

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

c) Doprinosi na plaće

4. Amortizacija

5. Ostali troškovi

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine

5. Ostali financijski prihodi

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141)

8. Ostali poslovni rashodi

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136)

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

4. Ostali financijski rashodi

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146)

XII. POREZ NA DOBIT

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151)

1. Dobit razdoblja (149-151)

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144)

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145)

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147)

1. Dobit prije oporezivanja (146-147)

Bilanca

143

AOPoznaka

Prethodno

razdoblje

Tekuće

razdoblje

2 3 4

001

002 987.262.682 908.575.912

003 672.107 727.703

004

005 672.107 727.703

006

007

008

009

010 982.279.665 903.524.297

011 8.140.100 8.140.100

012 119.638.474 119.586.475

013 43.244.146 41.801.850

014 805.553.892 731.202.033

015

016

017 5.445.218 2.536.004

018 257.835 257.835

019

020 4.310.910 4.323.912

021

022

023 810 810

024

025 4.310.100 4.310.100

026 13.002

027

028

029 0 0

030

031

032

033

034 125.218.982 109.301.138

035 21.128.113 23.580.376

036 21.128.113 23.580.376

037

038

039

040

041

042

043 60.999.677 66.622.926

044

045 36.045.635 29.083.053

046

047 497.084 155.251

048 1.129.119 10.430.579

049 23.327.839 26.954.043

050 24.817.529 7.150.781

051

052

053

054

055 4.651.832

056 20.165.697 1.577.695

057 5.573.086

058 18.273.663 11.947.055

059 257.543 883.175

060 1.112.739.207 1.018.760.225

061

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059)

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

7. Ostala financijska imovina

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika

5. Potraživanja od države i drugih institucija

6. Ostala potraživanja

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049)

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja od kupaca

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Trgovačka roba

5. Predujmovi za zalihe

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

7. Biološka imovina

I. ZALIHE (036 do 042)

1. Sirovine i materijal

2. Proizvodnja u tijeku

3. Gotovi proizvodi

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

3. Ostala potraživanja

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

7. Ostala dugotrajna financijska imovina

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032)

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

9. Ulaganje u nekretnine

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

5. Biološka imovina

6. Predujmovi za materijalnu imovinu

7. Materijalna imovina u pripremi

8. Ostala materijalna imovina

1. Zemljište

2. Građevinski objekti

3. Postrojenja i oprema

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

5. Nematerijalna imovina u pripremi

6. Ostala nematerijalna imovina

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019)

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009)

1. Izdaci za razvoj

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava

3. Goodwill

1

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

Naziv pozicije

144

062 410.138.035 411.402.977

063 209.054.148 209.054.148

064 188.609.717 188.609.717

065 0 0

066

067

068

069

070

071 44.690.221 43.116.133

072 30.364.749 32.390.473

073 30.364.749 32.390.473

074

075 -62.580.800 -61.767.494

076

077 62.580.800 61.767.494

078

079 2.117.273 2.117.273

080

081

082 2.117.273 2.117.273

083 430.957.397 318.252.926

084

085

086 349.873.694 237.295.234

087

088

089 69.911.148 69.960.036

090

091

092 11.172.555 10.997.656

093 189.081.743 205.724.647

094

095

096 28.632.395

097

098 121.890.011 90.074.374

099

100

101 11.145.825 11.551.101

102 11.598.609 8.603.186

103

104

105 44.447.298 66.863.591

106 80.444.759 81.262.402

107 1.112.739.207 1.018.760.225

108G) IZVANBILANČNI ZAPISI

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

F) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106)

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Obveze prema zaposlenicima

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

4. Obveze za predujmove

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Ostale dugoročne obveze

9. Odgođena porezna obveza

D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105)

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima

3. Druga rezerviranja

C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092)

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

VII. MANJINSKI INTERES

B) REZERVIRANJA (080 do 082)

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze

2. Rezerviranja za porezne obveze

2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

1. Dobit poslovne godine

2. Gubitak poslovne godine

5. Ostale rezerve

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)

1. Zadržana dobit

1. Zakonske rezerve

2. Rezerve za vlastite dionice

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

4. Statutarne rezerve

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

II. KAPITALNE REZERVE

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

PASIVA

145

Izvještaj o novčanom tijeku AOP

oznaka

Prethodno

razdoblje

Tekuće

razdoblje

2 3 4

001 173.866.420 198.094.840

002

003

004 21.993.270 21.684.201

005 1.721.413.303 1.116.235.347

006 1.917.272.993 1.336.014.388

007 274.290.116 276.141.331

008 99.038.220 104.331.643

009

010 11.839.411 10.475.133

011

012 1.478.644.015 865.067.215

013 1.863.811.762 1.256.015.322

014 53.461.231 79.999.066

015 0 0

016 1.304.651

017

018

019

020

021 1.304.651 0

022 7.613.918 4.122.535

023

024

025 7.613.918 4.122.535

026 0 0

027 6.309.267 4.122.535

028

029 33.390.224

030

031 0 33.390.224

032 47.432.223 99.802.046

033

034

035

036

037 47.432.223 99.802.046

038 0 0

039 47.432.223 66.411.822

040 0 9.464.709

041 280.259 0

042 18.554.324 2.481.850

043 9.464.709

044 280.259

045 18.274.065 11.946.559Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno povećanje novčanog tijeka (014 – 015 + 026 – 027 + 038 – 039)

Ukupno smanjenje novčanog tijeka (015 – 014 + 027 – 026 + 039 – 038)

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata

VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (032 do 036)

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi

3. Novčani izdaci za financijski najam

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (028 do 030)

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (022 do 024)

3. Novčani primici od kamata

4. Novčani primici od dividendi

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (016 do 020)

A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata

3. Novčani primici od osiguranja za naknadu šteta

4. Novčani primici s osnove povrata poreza

5. Novčani izdaci za poreze

6. Ostali novčani izdaci

II. Ukupno novčani izdaci od poslovnih aktivnosti (007 do 012)

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

1. Novčani izdaci dobavljačima

2. Novčani izdaci za zaposlene

3. Novčani izdaci za osiguranje za naknade šteta

4. Novčani izdaci za kamate

Naziv pozicije

5. Ostali novčani primici

I. Ukupno novčani primici od poslovnih aktivnosti (001 do 005)

1

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od kupaca

2. Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i sl.

146

Izvještaj o promjenama kapitala AOP

oznaka

Prethodna

godina

Tekuća

godina

2 3 4

001 209.054.148 209.054.148

002 188.609.717 188.609.717

003

004 30.364.749 32.390.473

005 -62.580.800 -61.767.494

006 44.690.221 43.116.133

007

008

009

010 410.138.035 411.402.977

011

012

013

014

015

016

017 0 0

018

019

Naziv pozicije

1

1. Upisani kapital

2. Kapitalne rezerve

3. Rezerve iz dobiti

4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak

5. Dobit ili gubitak tekuće godine

6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

13. Zaštita novčanog tijeka

14. Promjene računovodstvenih politika

7. Revalorizacija nematerijalne imovine

8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju

9. Ostala revalorizacija

10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009)

17 a. Pripisano imateljima kapitala matice

17 b. Pripisano manjinskom interesu

15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

16. Ostale promjene kapitala

17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016)

11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

12. Tekući i odgođeni porezi (dio)

2.14 SUDSKI, UPRAVNI I ARBITRAŽNI POSTUPCI

Prema saznanju odgovornih osoba Izdavatelja, na datum Prospekta Izdavatelj nije stranka u

postupku koji bi mogao imati značajne učinke na financijski položaj ili kreditnu sposobnost

Izdavatelja, niti prijeti mogućnost pokretanja takvog postupka,.

2.15 ZNAČAJNA PROMJENA FINANCIJSKOG ILI TRŽIŠNOG POLOŽAJA IZDAVATELJA

Od datuma posljednjeg objavljenog revidiranog financijskog izvješća i Izvještaja neovisnog revizora

za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine nije bilo značajnih promjena financijskog ili

tržišnog položaja Izdavatelja.

2.16 DODATNE INFORMACIJE

2.16.1 Temeljni kapital

Temeljni kapital Jadrolinije na datum Prospekta iznosi 209.054.147,81 kuna i uplaćen je u cijelosti.

2.16.2 Statut Izdavatelja

Statut Izdavatelja sadržan je u pročišćenom obliku u točki 4.1 ovog Prospekta. Djelatnosti Izdavatelja navedene su u točki 2.6.1 te su navedene u člancima 7. i 8. Statuta u točki 4.1 Prospekta.

147

2.17 ZNAČAJNI UGOVORI

Osim koncesijskih ugovora za pojedine linije sklopljenih s Republikom Hrvatskom, ne postoje drugi

ugovori koji bi mogli značajno utjecati na Izdavateljevu sposobnost uredno ispunjavati obveze

prema imateljima Obveznica. Što ste tiče koncesioniranih linija na kojima vozi Jadrolinija, situacija

je relativno kompleksna, i izgleda kako slijedi:

(i) Linije za koje postoje važeće koncesije do 31.5.2013.:

brzobrodska linija Novalja – Rab - Rijeka i

Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat - Zadar;

(ii) Linije za koje je odluke o koncesiji poništio upravni sud, ali ih i dalje održava Jadrolinija, te

su za njih natječaji u tijeku.:

Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka

Vis-Hvar-Split, Ubli (Lastovo)-Vela Luka-Hvar-Split

Jelsa-Bol-Split.

(iii) Linije kojima je koncesija istekla 31.5.2012. te ih Jadrolinija održava po posebnom ugovoru

do provedbe novog natječaja:

Brzobrodska linija Zadar-Zaglav-Sali

brodske linije Zadar-Iž Mali-Iž Veli-Mala Rava-Rava i Zadar-Zaglav-Sali

(iv) Rentabilne linije koje je i do sad održavala Jadrolinija, a za koje je proveden natječaj i

donesena odluka o dodjeli koncesije Jadroliniji s početkom koncesijskog razdoblja

1.1.2013.:

Valbiska-Merag, Brestova-Porozina,

Prizna-Žigljen,

Supetar-Split

Preostale brodske linije kojima vozi Jadrolinija, a koje su navedene u točki 2.6.2 Prospekta, još uvijek nisu koncesionirane.

2.18 INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREĆE OSOBE I IZJAVE STRUČNJAKA

2.18.1 Mišljenja trećih osoba

Prospekt ne sadržava mišljenje niti izvješće koje je izradila treća osoba, izuzev revizorskih mišljenja na financijske izvještaje u točkama 2.13.1 i 2.13.2 ovog Prospekta .

2.18.2 Informacije trećih osoba

Prospekt ne sadržava mišljenje treće osobe koja ga je dala u svojstvu stručnjaka.

U pojedinim dijelovima Prospekta (točke 2.6.3 i 3.3.4 korišteni su podaci Državnog zavoda

za statistiku i Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., pri čemu nisu izostavljene činjenice

zbog kojih bi tako prenesene informacije bile netočne ili obmanjujuće.

148

2.19 DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED

Slijedeći dokumenti bit će dostupni na pregled u pisanom obliku:

(i) Statut Izdavatelja;

(ii) Revidirana financijska izvješća Izdavatelja za 2010. i 2011. godinu;

(iii) Nerevidirana financijska izvješća Izdavatelja za prvo polugodište 2012. godine;

Potencijalni ulagatelji mogu pregledati navedene dokumente u prostorijama Izdavatelja, na adresi

JADROLINIJA, društvo za linijski i pomorski prijevoz putnika i tereta, Riva 16, 51 000 Rijeka,

svakim radnim danom u razdoblju od 30 dana od datuma ovog Prospekta.

3 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

Ovaj dio Prospekta sadrži informacije o Obveznicama.

3.1 ČIMBENICI RIZIKA

U ovom poglavlju opisani su čimbenici rizika za Obveznice koji su značajni kako bi se procijenio

tržišni rizik povezan s Obveznicama.

3.1.1 Općenito o rizicima

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj svjesno preuzima pojedine vrste rizika, sukladno

vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata od ulaganja. Kod razmatranja ulaganja u

Obveznice, ulagatelj bi trebao uzeti u obzir čimbenike rizika za Obveznice izložene u nastavku

te se osloniti na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Izdavatelja, a posebice na točke

2.3, 2.4 i 2.13 ovog Prospekta.

Prospekt ne sadrži tumačenje propisa niti se bilo koji dio njegova sadržaja može koristiti u tu svrhu.

Kada je tumačenje propisa važno za odluku o ulaganju u Obveznice, Izdavatelj upućuje ulagatelja

na osobe koje su ovlaštene davati pravne savjete.

3.1.2 Rizik promjene tržišnih kamatnih stopa

Budući da su Obveznice ukamaćene po fiksnoj stopi, imatelj Obveznica je izložen riziku pada

cijene Obveznica ukoliko dođe do porasta tržišnih kamatnih stopa te kamatnih stopa koje na

tržištu ostvaruju usporedivi izdavatelji. Za razliku od kamatne stope na Obveznice, koja je

fiksna, kamatne stope na tržištu se mijenjaju iz dana u dan. Kako se tržišne kamatne stope

mijenjaju, tako se mijenja i cijena Obveznica, ali u suprotnom smjeru. Ako tržišna kamatna stopa

raste, cijena obveznica s fiksnom kamatnom stopom (među koje spadaju i Obveznice) obično

pada, dok se prinos na takve obveznice ne izjednači s tržišnom kamatnom stopom i obrnuto,

ako tržišna kamatna stopa pada, cijena obveznica raste dok se prinos na takve obveznice ne

izjednači s tržišnom kamatnom stopom. Ako ulagatelj drži Obveznice do dospijeća, kretanje

149

kamatnih stopa na tržištu, koje ostvaruju usporedivi izdavatelji, neće utjecati na prinos koji će

ulagatelj ostvariti.

3.1.3 Rizik inflacije

Rizik inflacije predstavlja slabljenje kupovne moći valute u kojoj je Obveznica denominirana, u

kojem slučaju pada realna vrijednost Obveznice. Inflacija izravno utječe na pad realnog prinosa od

ulaganja u Obveznice. Ako je stopa inflacije veća od nominalnog prinosa od ulaganja u Obveznice,

realni prinos od ulaganja u Obveznice je negativan.

3.1.4 Rizik tržišne cijene

Na tržišnu cijenu Obveznica utječe velik broj čimbenika kao npr. promjena tržišnih kamatnih

stopa (opisana gore pod 3.1.2), cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike Hrvatske narodne

banke, inflacija te nedostatna ili prevelika potražnja za Obveznicama. Imatelj Obveznica je

izložen riziku pada tržišne cijene Obveznica ako ih prodaje prije dospijeća.

3.1.5 Rizik likvidnosti

Usprkos uvrštenju Obveznica na uređeno tržište, aktivno trgovanje Obveznicama tijekom cijelog

razdoblja do njihova dospijeća može izostati. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije zbog

nedostatka potražnje za Obveznicama, to će otežati prodaju Obveznica na uređenom tržištu

te bi moglo imati i negativan utjecaj na tržišnu cijenu Obveznica.

3.1.6 Rizik stečaja Izdavatelja

U slučaju stečaja Izdavatelja, a prema primjenjivim propisima, tražbine ulagatelja temeljem

Obveznica će biti podređene tražbinama radnika Izdavatelja koje imaju zakonom zajamčenu

prednost u isplatnom redu, i drugim privilegiranim potraživanjima propisanim zakonom.

3.1.7 Financiranje ulaganja u Obveznice pozajmljenim sredstvima

Ukoliko ulaganje u Obveznice financira pozajmljenim sredstvima, Izdavatelj mora prilikom izračuna

povrata od ulaganja odnosno gubitka u slučaju da Izdavatelj ne isplati kamate i glavnicu iz

Obveznica o dospijeću ili u slučaju da tržišna cijena Obveznice značajno padne, uzeti u obzir i

troškove servisiranja zajma odnosno kredita. Financiranje ulaganja u Obveznice zajmom ili

kreditom može značajno povećati rizik ulagatelja. Ulagatelji ne smiju pretpostaviti da će otplatu

servisirati jedino od prihoda koje očekuju od ulaganja u Obveznice. Umjesto toga, ulagatelji trebaju

procijeniti vlastitu financijsku poziciju prije ulaganja tako da steknu uvid bi li bili u mogućnosti plaćati

kamate i otplatiti glavnicu zajma odnosno kredita i bez očekivanog prihoda iz Obveznica, te mogu li

uz to pretrpjeti gubitke iz ulaganja u Obveznice umjesto da ostvare zaradu.

150

3.1.8 Transakcijski troškovi / naknade prilikom trgovanja Obveznicama

Prilikom trgovanja Obveznicama mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Ti troškovi mogu značajno

umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja Obveznicama. Transakcijski troškovi

pojavljuju se najčešće u obliku fiksne naknade za transakcije manje vrijednosti ili promjenjive

nakade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti.

Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija (direktni troškovi), ulagatelji trebaju

uzeti u obzir i neke troškove koji se mogu pojaviti i nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi

skrbništva nad Obveznicama). Stoga se ulagatelji trebaju upoznati sa svim troškovima povezanim

sa sklapanjem i namirom transakcija s Obveznicama prije donošenja investicijske odluke.

3.1.9 Rizici povezani s oporezivanjem ulaganja u Obveznice

Prihod od kamata po osnovi ulaganja u Obveznice te zarada ostvarena trgovanjem Obveznicama

mogu postati predmetom oporezivanja. Trenutno važeći porezni tretman ulaganja u Obveznice

općenito opisan je u točki 3.3.15 Prospekta. Ipak, porezni tretman za pojedinog ulagatelja može se

razlikovati od općenito opisanog poreznog tretmana ulaganja u Obveznice. Potencijalni ulagatelji

stoga trebaju zatražiti savjet svojih poreznih savjetnika vezano uz porezni tretman ulaganja u

Obveznice. Uz to, moguće je da se u periodu do dospijeća Obveznica porezni tretman ulaganja u

Obveznice promijeni na način koji može bitno umanjiti očekivanu zaradu.

3.1.10 Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih ulagatelja

Ulaganja određenih vrsta institucionalnih ulagatelja definirana su propisima čije pridržavanje je

podvrgnuto nadzoru regulatora. Prilikom ulaganja u Obveznice svaki ulagatelj treba provjeriti jesu li

i u kojoj mjeri Obveznice za njega zakonski dopuštena investicija, može li ih iskoristiti kao predmet

osiguranja kredita te postoje li neka ograničenja koja reguliraju kupnju i davanje u zalog Obveznica.

Financijske institucije trebaju se konzultirati sa svojim pravnim savjetnicima ili regulatorom kako bi

utvrdile ispravan tretman Obveznica s aspekta rizično ponderirane imovine ili nekih drugih pravila.

3.1.11 Promjene zakonodavstva

Uvjeti Obveznica temelje se na hrvatskim propisima važećim na Datum izdanja. U bilo kojem

trenutku nakon tog datuma može doći do izmjene relevantnih propisa i/ili promjene u dotadašnjoj

sudskoj i/ili upravnoj praksi, što može negativno utjecati na Obveznice i/ili ulagatelje u Obveznice.

3.1.12 Izmjene Uvjeta Obveznica

Uvjeti Obveznica sadrže odredbe o sazivanju i održavanju skupštine imatelja Obveznica radi

odlučivanja o pitanjima koja utječu na njihove interese, a spadaju u nadležnost Skupštine (točke

3.3.10 i 3.3.11 Prospekta). Ove odredbe predviđaju donošenje odluka većinom glasova, koje

generiraju pravni učinak važeći za sve imatelje Obveznica, uključujući i one koji nisu pristupili

glasovanju ili su glasovali protiv njihova donošenja.

151

3.1.13 Hrvatsko tržište kapitala

Tržište kapitala u Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave do danas , ali je

još uvijek plitko i nedovoljno razvijeno, u posljednje vrijeme s vrlo narušenom i niskom likvidnošću,

s problemima među koje spadaju:

mali broj likvidnih vrijednosnih papira – nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i

prometa otpada na mali broj izdavatelja;

nedovoljna likvidnost sekundarnog tržišta;

nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih

papira;

niska domaća potražnja i nedovoljan broj velikih institucionalnih ulagatelja;

izuzetno velika volatilnost cijena.

Odgovarajući pravni okvir i nadzor nad njegovom provednom kroz aktivnosti koje provodi HANFA

dostatni su, po mišljenju Izdavatelja, za uredno funkcioniranje tržišta kapitala. Dodatan doprinos

očuvanju povjerenja u integritet tržišta i jačanju interesa ulagatelja daje i Zagrebačka burza kroz

aktivnosti nadzora i suradnje s izdavaljima uvrštenih vrijednosnih papira.

Navedeni problemi tržišta kapitala u najvećoj su mjeri posljedica smanjenja imovine tržišnih

sudionika, povećane averzije prema korporativnom riziku , oskudne ponude kvalitetnih

vrijednosnih papira te visoko volatilne ili špekulativno formirane cijene vrijednosnih papira,

primarno dionica.

Opisano stanje tržišta kapitala u Hrvatskoj može imati utjecaj na rizike opisane u točkama 3.1.4

(Rizik tržišne cijene) i 3.1.5 (Rizik likvidnosti).

3.2 KLJUČNE INFORMACIJE

3.2.1 Interesi pravnih/fizičkih osoba u svezi s izdavanjem/ponudom

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. pružila je Izdavatelju investicijske usluge provedbe

ponude, odnosno prodaje Obveznica bez obveze otkupa u svojstvu agenta izdanja Obveznica, za

što je naplatila naknadu. Komercijalni interes ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. kao u

svezi s izdanjem Obveznica ograničen je na naplatu ugovorene naknade za provedbu ponude

odnosno prodaje Obveznica bez obveze otkupa. Također, ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK

d.d. sudjelovala je u izdanju Obveznica i u svojstvu ulagatelja tako što je kupila 46,43% izdanja

Obveznica

Pružanjem navedene usluge, ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. iskazala je profesionalni,

poslovni i financijski interes za uspjeh ponude i uvrštenja Obveznica na Zagrebačku burzu,

razumno očekujući da će to doprinijeti jačanju financijskog položaja Izdavatelja, kao i njegovog

sveukupnog položaja na tržištu kapitala.

Uzimajući u obzir navedene interese ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. u svezi s

izdanjem i/ili uvrštenjem Obveznica, prema saznanju Izdavatelja na datum ovog Prospekta, ne

postoje dodatne činjenice i/ili okolnosti iz kojih bi proizlazio ili mogao proizlaziti sukob interesa

152

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. u svezi s izdanjem i/ili uvrštenjem Obveznica, odnosno

s Izdavateljem.

3.2.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava

Neto prihod od izdavanja Obveznica Izdavatelj je iskoristio za refinanciranje obveza po

obveznicama Jadrolinije koje su dospjele 25. listopada 2012., a višak prikupljenih sredstava iznad

HRK 70.000.000 (nominalni iznos obveznica u dospijeću) za financiranje dijela investicije u četiri

nova broda o čemu je više sadržano u točki 2.5.5.

3.3 INFORMACIJE O OBVEZNICAMA

3.3.1 Opis roda i serije Obveznica

Sukladno odredbi članka 493. ZTK, Obveznice imaju sljedeće bitne sastojke upisane u središnji

depozitorij SKDD-a:

2. naznaku vrste vrijednosnog papira: obveznica;

3. identifikacijske podatke o izdavatelju navedene pod točkom 2.5.1 ovog Prospekta ;

4. ISIN oznaku vrijednosnog papira: HRJRLNO17AA0

5. svaka Obveznica će glasiti na nominalni iznos (iznos glavnice) 1 EUR;

6. podatke o kamatnoj stopi: fiksna kamatna stopa od 6,5% godišnje;

7. podatke o načinu i razdobljima obračuna kamate navedene pod točkom 3.3.5 ovog Prospekta ;

8. podatak o dospijeću Izdavateljeve obveze isplate glavnice Obveznice: 24. listopada 2017. godine;

9. podatke o dospijeću ostalih obveza Izdavatelja iz Obveznice navedene pod točkom 3.3.5 ovog Prospekta ;

10. Izdavatelj će imati pravo prijevremenog otkupa;

11. dan uz koji se veže pravo na isplatu obroka glavnice ili kamate: dan dospijeća;

12. ukupan broj izdanih Obveznica;

13. ukupan nominalni iznos izdanih Obveznica;

14. datum upisa Obveznica u središnji depozitorij: 24. listopada 2012.

Obveznice su izdane u jednoj tranši.

3.3.2 Karakteristike Obveznica

Obveznice će biti neograničeno prenosivi dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdani u obliku

nematerijaliziranog vrijednosnog papira na ime, u denominaciji od EUR 1.

153

3.3.3 Položaj Obveznica

Obveznice predstavljaju obvezu Izdavatelja koja je ravnopravna i pari passu sa svim drugim,

sadašnjim i budućim, neosiguranim i nepodređenim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje

mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa.

3.3.4 Opis prava koja daju Obveznice

Obveznice daju pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamata.

Imatelji Obveznica također imaju pravo na zatezne kamate u slučaju zakašnjenja s isplatom

glavnice, kako je opisano u točki 3.3.5 ovoga Prospekta. U slučaju kašnjenja s plaćanjem

kamata iz Obveznica na iznos obračunatih dospjelih neisplaćenih kamata ne teku zatezne kamate.

Glavnicu i kamate isplaćivat će SKDD u postupku propisanom Pravilima i Uputama SKDD-a koja će

biti na snazi i primjenjivati se u vrijeme isplate.

Na datum ovog Prospekta Upute SKDD između ostalog određuju: (i) za svaki dužnički vrijednosni

papir u informacijskom sustavu SKDD-a evidentiraju se datumi dospijeća kamate i glavnice; (ii)

obračun za isplatu kamata ili glavnice provodi se prema podacima upisanim o

vlasnicima/nositeljima računa i pozicijama koje su upisane u depozitoriju na kraju radnog dana koji

prethodi dospijeću; (iii) pravo na kamatu ili glavnicu ima subjekt na čijem su računu vrijednosnih

papira upisani vrijednosni papiri za koje se obavlja isplata; (iv) na dan dospijeća kamata odnosno

glavnice, SKDD daje nalog za prijenos novčanih sredstava sa svojeg računa u korist računa

imatelja prava, te istima dostavlja obavijest o isplati novčanih sredstava iz korporativne akcije; (v)

dužnički vrijednosni papiri s jednokratnim dospijećem amortiziraju se odjednom, isplatom glavnice

po dospijeću.

Izdavateljeva obveza isplate kamata ili glavnice bit će ispunjena kada SKDD sukladno svojim

Pravilima i Uputama da nalog za prijenos novčanih sredstava sa svog računa u korist računa

imatelja Obveznica.

Imatelji Obveznica imaju pravo sazvati Skupštinu imatelja Obveznica kako bi raspravljali i odlučivali

o pitanjima koja spadaju u nadležnost Skupštine. Skupština imatelja Obveznica saziva se u skladu i

na način propisan pod točkom 3.3.11 Prospekta.

3.3.5 Kamatna stopa, obračun i isplata kamate i glavnice po Obveznicama

Obveznice nose kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 6,5% godišnje. Kamatna stopa računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate kamate iz Obveznica na godišnjoj razini. S obzirom na to da Izdavatelj kamate isplaćuje polugodišnje, kamatna stopa kupona Obveznica iznosi 3,25%, što po jednoj Obveznici iznosi EUR 0,0325.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se

obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća zadnjeg kupona do, ali ne

uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona.

Kamate će se isplaćivati putem SKDD u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR, obračunatoj

primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan dospijeća, prema sljedećem planu:

154

Datum isplate za razdoblje od i

uključujući od

do, ali ne uključujući Datum zastare

24.04.2013. 24.10.2012. 24.04.2013. 24.04.2016.

24.10.2013. 24.04.2013. 24.10.2013. 24.10.2016.

24.04.2014. 24.10.2013. 24.04.2014. 24.04.2017.

24.10.2014. 24.04.2014. 24.10.2014. 24.10.2017.

24.04.2015. 24.10.2014. 24.04.2015. 24.04.2018.

26.10.2015. 24.04.2015. 24.10.2015. 24.10.2018.

25.04.2016. 24.10.2015. 24.04.2016. 24.04.2019.

24.10.2016. 24.04.2016. 24.10.2016. 24.10.2019.

24.04.2017. 24.10.2016. 24.04.2017. 24.04.2020.

24.10.2017. 24.04.2017. 24.10.2017. 24.10.2020.

Tražbine isplate kamata iz Obveznica zastarijevaju za tri godine od dana dospijeća svakog

pojedinog kupona. Datumi nastupanja zastare navedeni su gore u planu isplate kamata za svako

pojedino razdoblje.

Obveza isplate glavnice po Obveznicama dospijeva 24. listopada 2017., a zastarijeva za pet godina

od njenog dospijeća. Prema tome, datum nastupanja zastare obveze isplate glavnice je 24.

listopada 2022.

Ukoliko će datum dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica biti

neradni dan, isplata će se izvršiti prvog sljedećeg radnog dana. Time se smatra da je isplata

uredno izvršena, odnosno da je izvršena na datum dospijeća. Radni dan je dan koji je utvrđen kao

radni dan SKDD, poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.

U slučaju kašnjenja s s otplatom glavnice Obveznica, Izdavatelj će ulagateljima platiti zateznu

kamatu obračunatu po stopi koja odgovara zbroju važeće eskontne stope HNB-a i 5%

tijekom razdoblja koje počinje teći prvog sljedećeg dana nakon dana dospijeća i završava na

dan isplate. Zatezne kamate će se obračunavati na dospio neotplaćeni iznos glavnice

izražen u EUR. Zatezne kamate koje Izdavatelj plaća ulagateljima posredstvom SKDD-a

isplaćivat će se u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske

narodne banke na dan plaćanja, a obračunavat će se primjenom sljedeće formule (s tim da "C"

znači dospjelu neisplaćenu glavnicu) :

gdje oznake imaju sljedeće značenje:

K – zatezne kamate u EUR

C – glavnica dospjele neisplaćene tražbine

155

p – stopa zateznih kamata

n – broj godina zakašnjenja

Pri obračunu zateznih kamata za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se

kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeći matematički izraz:

odnosno za prijestupnu godinu:

gdje oznake imaju sljedeće značenje:

K – zatezne kamate u EUR

C – glavnica dospjele neisplaćene tražbine

p – stopa zateznih kamata

d – broj dana zakašnjenja

U slučaju zakašnjenja s plaćanjem kamata iz Obveznica, na iznos obračunatih dospjelih

neisplaćenih kamata ne teku zatezne kamate.

3.3.6 Način i metode amortizacije

Izdavatelj će putem SKDD iskupiti Obveznice po dospijeću po nominalnoj vrijednosti od EUR

1 za jednu Obveznicu, u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na

dan dospijeća. Glavnica Obveznica se ne amortizira, već se cjelokupni iznos isplaćuje odjednom

na datum dospijeća.

3.3.7 Prijevremeni otkup Obveznica

Izdavatelj može, u bilo koje vrijeme, imateljima Obveznica ponuditi otkup svih ili dijela Obveznica

kojim raspolažu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim imateljima Obveznica.

Niti jedan imatelj Obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Izdavatelja niti je obvezan prodati

Izdavatelju sve ili dio Obveznica kojim raspolaže. Izdavatelj može tako otkupljene Obveznice

poništiti bez posebne suglasnosti imatelja Obveznica.

3.3.8 Naznaka cijene, prinosa i kamatne stope

Prinos izdanja Obveznica utvrdio je agent izdanja uz konzultaciju s Izdavateljem na temelju

interpoliranog kupovnog prinosa na izdanje EUR obveznica uz valutnu klauzulu Republike

Hrvatske s dospijećem od 5 godina, uvećano za premiju rizika Izdavatelja od 240 bps. Prinos do

dospijeća na Datum izdanja Obveznica iznosio je 6,594%.

Na temelju prinosa do dospijeća utvrđena je kuponska kamatna stopa u visini 6,5%, te cijena

156

izdanja 99,605%.

3.3.9 Izjave i obveze Izdavatelja

Izdavatelj ovime izjavljuje:

(i) da Obveznice predstavljaju obvezu Izdavatelja koja je ravnopravna i pari passu sa svim

drugim neosiguranim i nepodređenim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati

prvenstvo temeljem kogentnih propisa;

(ii) da je društvo valjano registrirano u registru Trgovačkog suda u Rijeci pod brojem MBS

040036881;

(iii) da izdavanje Obveznica rezultiralo nastankom valjanih obveza Izdavatelja te da je

Izdavatelj za izdanje Obveznice ishodio sva potrebna odobrenja i suglasnosti;

(iv) da izdavanje Obveznica nije protivno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske

primjenjivim na Izdavatelja, statutu Izdavatelja i drugim općim aktima Izdavatelja te

ugovorima u kojima je Izdavatelj jedna od ugovornih strana;

(v) da, prema najboljem saznanju Izdavatelja, protiv njega nisu pokrenuti (niti na datum ovog

Prospekta postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti) sudski, upravni, arbitražni, ili slični

postupci čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava

novčane obveze iz Obveznica;

(vi) da financijska izvješća priložena uz Prospekt cjelovito i točno odražavaju rezultate

poslovanja i financijski položaj Izdavatelja te da od vremena objave tih financijskih izvješća

do datuma ovog Prospekta nije bilo značajnih nepovoljnih promjena u rezultatu poslovanja i

financijskom položaju Izdavatelja;

(vii) da nije poduzeo nikakve radnje s ciljem prestanka postojanja ili prestanka obavljanja

temeljne djelatnosti;

(viii) da se rezultat poslovanja i financijski položaj Izdavatelja nije značajno pogoršao u mjeri da

bi time bila ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava novčane obveze iz

Obveznica;

Navedena jamstva dana su na datum Prospekta te će se smatrati ponovljenim svakog dana

tijekom razdoblja od Datuma izdanja pa do potpunog dospijeća svih obveza iz Obveznica.

Izdavatelj se ovime obvezuje:

(i) da neće otpočeti ni provesti statusne promjene (pripajanje, spajanje, podjela,

preoblikovanje) čiji bi ishod mogao ugroziti sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava

novčane obveze iz Obveznica;

(ii) da neće otuđivati ili opterećivati imovinu ako i u mjeri u kojoj bi to ugrozilo sposobnost

Izdavatelja da uredno ispunjava novčane obveze iz Obveznica;

(iii) da će poduzimati, ili da će se pobrinuti da se poduzme, sve potrebno kako bi se osigurao

kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog

157

za izdanje i prodaju Obveznica ili za izvršenje novčanih obveza koje proizlaze iz Obveznica

ili valjanost i naplativost Obveznica;

(iv) da će ispunjavati sve obveze prema SKDD i Zagrebačkoj burzi vezane za održavanje

članstva u SKDD i za održavanje Obveznica u uslugama depozitorija, poravnanja i namire,

te za održavanje Obveznica na Službenom tržištu;

Navedena obveze vrijede tijekom razdoblja od Datuma izdanja pa do potpunog dospijeća svih

obveza iz Obveznica.

3.3.10 Slučajevi povrede obveza Izdavatelja

Povreda obveza Izdavatelja nastupa u sljedećim slučajevima:

(i) neispunjenje bilo koje novčane obveze iz Obveznica od strane Izdavatelja o njezinom

dospijeću (osim u slučaju administrativne ili tehničke pogreške koja je otklonjena u roku od

tri dana od dospijeća); ili

(ii) neispunjenje bilo koje obveze Izdavatelja iz ugovora o kreditu u iznosu većem od EUR 5

milijuna o dospijeću te tijekom ugovorenog ili propisanog naknadnog roka; ili

(iii) nastup događaja ili okolnosti za koje je izvjesno da mogu ugroziti sposobnost Izdavatelja da

uredno ispunjava novčane obveze iz Obveznica; ili

(iv) neispunjenje obveze preuzete ovim Prospektom o dospijeću te tijekom naknadnog roka od

30 dana, ukoliko je takve naravi da može ugroziti sposobnost Izdavatelja da uredno

ispunjava novčane obveze iz Obveznica

(v) netočnost ili nepotpunost izjave dane u ovom Prospektu, ukoliko uzrok netočnosti ili

nepotpunosti nije otklonjen u roku od 30 dana, a takve je naravi da može ugroziti

sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava novčane obveze iz Obveznica; ili

(vi) nesposobnosti Izdavatelja za plaćanje obveza o njihovu dospijeću, prezaduženost

Izdavatelja, podnošenje prijedloga otvaranja stečaja nad Izdavateljem koji nije odbačen niti

odbijen u roku od 15 dana od podnošenja, pokretanje bilo kakvog analognog postupka sa

sličnim učincima i posljedicama; ili

(vii) formalno očitovanje Izdavatelja o obustavi ili nemogućnosti namirenja svih ili pretežnog

dijela obveza u skladu s uvjetima pod kojima su preuzete; ili

(viii) osporavanje ili pokušaj izbjegavanja od strane Izdavatelja bilo koje novčane obveze iz

Obveznica.

U slučaju nastupa događaja ili okolnosti koja, po mišljenju imatelja Obveznica koji (samostalno ili

zajedno s drugim imateljima Obveznica s kojima usklađeno djeluju) drže najmanje 50% ukupno

izdanih Obveznica u opticaju („Kvalificirana većina“), može predstavljati povredu obveze

Izdavatelja, Kvalificirana većina može zatražiti od Agenta sazivanje Skupštine imatelja Obveznica

("Skupština") radi utvrđivanja postojanja povrede i donošenja ostalih odluka iz nadležnosti

Skupštine.

158

3.3.11 Skupština imatelja Obveznica

Pravo sudjelovanja na Skupštini i ostvarivanja prava glasa iz Obveznica imaju svi imatelji

Obveznica koji su upisani u središni depozitorij kojim upravlja SKDD na dan objave oglasa o

njezinu sazivanju („Imatelji Obveznica s pravom glasa“). Svaka Obveznica daje pravo na jedan glas

na Skupštini. Odluka Skupštine smatrat će se donesenom ukoliko su za prijedlog odluke glasovali

Imatelji Obveznica s pravom glasa koji drže najmanje 75% od ukupno izdanih Obveznica u

opticaju.

Isključivo Skupština ima sljedeće ovlasti:

(i) utvrditi postojanje povrede obveze Izdavatelja;

(ii) donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate;

(iii) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću Obveznica;

(iv) donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta, u suglasnosti s Izdavateljem.

Agent može sazvati Skupštinu oglasom objavljenim u najmanje dvije dnevne novine znatnije

naklade koje se prodaju na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. U slučaju da oglas o

sazivanju Skupštine ne bude objavljen istog dana u obje novine, smatrat će se da je oglas objavljen

na dan kasnije objave. Oglas o sazivanju Skupština mora sadržavati jasnu naznaku predmeta

odlučivanja i poziv na glasovanje izjašnjavanjem “protiv” ili “za” prijedlog odluke. O sazivanju

Skupštine Agent će odmah obavijestiti SKDD, Izdavatelja, i Zagrebačku burzu.

Na dan objave oglasa o sazivanju Skupštine SKDD će utvrditi popis imatelja Obveznica s

naznakom broja Obveznica na računu te će ga prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Agentu.

Skupština se održava pisanim putem na način da Imatelji Obveznica s pravom glasa u roku od pet

kalendarskih dana od dana objave oglasa glasuju o prijedlozima odluka tako da isprave o

glasovanju preporučenom poštom upute Agentu. Prvog sljedećeg radnog dana nakon isteka roka

za glasovanje, Agent će utvrditi ishod glasovanja te će ga sljedećeg radnog dana nakon utvrđenja

objaviti u formi odluke Skupštine na način na koji je objavljen oglas o sazivanju Skupštine. U

slučaju odluke Skupštine o prijevremenom dospijeću Obveznica, Agent će za račun svih imatelja

Obveznica pozvati Izdavatelja na prijevremenu otplatu Obveznica u roku od 15 kalendarskih dana

od dana odluke Skupštine. Zatezne kamate počinju teći prvi radni dan po isteku spomenutog roka.

Potpis Imatelja Obveznica s pravom glasa na ispravama o glasovanju mora biti javnobilježnički

ovjeren. U slučaju kada je Imatelj Obveznica s pravom glasa pravna osoba, u javnobilježničkoj

ovjeri mora biti sadržana naznaka o tome da je ispravu potpisala osoba ovlaštena za zastupanje te

pravne osobe. Odluke Skupštine obvezujuće su za sve imatelje Obveznica. Troškove održavanja

Skupštine snose pro rata imatelji Obveznica te imaju pravo regresa od Izdavatelja u mjeri u kojoj su

ti troškovi opravdano nastali ukoliko su dokumentirani na odgovarajući način. U svrhu sazivanja i

održavanja Skupštine, Izdavatelj je suglasan i ovlašćuje Kvalificiranu većinu da u bilo koje doba

zatraži i obavi uvid u središnji depozitorij kojim upravlja SKDD radi utvrđivanja identiteta imatelja

Obveznica i njihovih pozicija.

159

3.3.12 Odluka o izdavanju Obveznica

Ovaj Prospekt je sastavljen te su Obveznice izdane na temelju odluke Uprave Izdavatelja od 01.

listopada 2012. kojom se odobrava zaduživanje Izdavatelja na hrvatskom tržištu kapitala izdanjem

obveznica do maksimalnog iznosa EUR 15 milijuna, s kojom se suglasio Nadzorni odbor dana 30.

srpnja 2012.

3.3.13 Datum izdanja

Datum izdanja je 24. listopada 2012. godine. Na taj dan upisane, uplaćene i alocirane Obveznice

su upisane u središnji depozitorij kojim upravlja SKDD. Obveznice su upisane na računima

vrijednosnih papira osoba koje su uplatile Obveznice ili za čiji račun su one uplaćene. Upisi su

provedeni sukladno Pravilima i Uputama SKDD-a.

3.3.14 Ograničenja u prijenosu Obveznica

Ne postoje nikakva ograničenja u prijenosu Obveznica.

3.3.15 Porezna davanja vezana uz Obveznice

Slijedeći sažetak poreznog tretmana ulaganja u Obveznice temelji se na hrvatskim zakonima i

drugim propisima na snazi na datum sastavljanja ovog Prospekta .

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti

dotad važeći porezni režim i imati nepovoljne porezne posljedice za imatelje Obveznica. Izdavatelj

neće raditi dopunu Prospekta niti obavještavati imatelje Obveznica o eventualnim naknadnim

izmjenama propisa.

Svaki potencijalni ulagatelj u Obveznice trebao bi se savjetovati s poreznim savjetnikom o

poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz ulaganja ili bilo kakvog raspolaganja

Obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih

država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i možebitne izmjene i dopune relevantnih

poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i

možebitne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do

datuma sastavljanja ovog Prospekta te o izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa

nakon tog datuma.

Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji porezni rezidenti - pravne osobe ostvare od kamata iz Obveznica ulazi u osnovicu

poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Prihod koji porezni rezidenti - fizičke osobe ostvare od kamata iz Obveznica ne ulazi u osnovicu

poreza na dohodak pa nije oporeziv.

Sukladno hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica poreznim nerezidentima ne podliježe

160

plaćanju poreza po odbitku.

Oporezivanje glavnice

Sukladno hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima.

Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovog Prospekta je prihod ostvaren prodajom Obveznica, u iznosu

razlike između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je upisana, odnosno

kupljena.

Kapitalna dobit koju ostvare porezni rezidenti - pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i

svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Kapitalna dobit koju ostvare porezni rezidenti - fizičke osobe ne ulazi u osnovicu poreza na

dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.

3.3.16 Isplate iz Obveznica bez odbitaka

Sva plaćanja temeljem Obveznica Izdavatelj će izvršavati slobodna od i bez ustezanja ili umanjenja

za sve sadašnje i buduće poreze i ostala davanja bilo koje vrste Republici Hrvatskoj ili jedinici

lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako bi takvo ustezanje ili umanjenje bilo

propisano zakonom. U tom slučaju, Izdavatelj će plaćati dodatne iznose potrebne da imatelji

Obveznica prime uplatu onih iznosa koje bi primali da takvo ustezanje ili umanjenje nije propisano i

provedeno. Obveza na plaćanje dodatnih iznosa ne postoji za poreze i davanja:

(v) koja ne bi bila plativa da je imatelj Obveznica omogućio plaćanje glavnice ili kamata u

roku od 30 dana od dospijeća;

(vi) temeljem kojih je provedeno ustezanje ili umanjenje od strane platnog agenta sukladno

smjernici o oporezivanju štednih uloga izdanoj od strane Vijeća Europske Unije dana 3.

lipnja 2003 (2003/48/EC) ili zbog zakonskih ili administrativnih odredaba ili bilateralnih

sporazuma sklopljenih radi njezine implementacije ili u svezi s tom smjernicom;

(vii) koji mogu biti predmet povrata sukladno sporazumu o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja u skladu s fiskalnim propisima Republike Hrvatske ili su ispunjiva na izvoru

sukladno propisima EU; ili

(viii) koja imatelj Obveznica ne bi bio dužan platiti da je mogao ishoditi porezno izuzeće,

poreznu restituciju ili porezni rabat na razuman način.

3.3.17 Prijevremeni iskup zbog poreznih razloga

Izdavatelj ima pravo prijevremeno iskupiti Obveznice u cijelosti po nominalnom iznosu uvećanom za

kamate obračunate do datuma prijevremenog iskupa u slučaju da zbog izmjene ili dopune poreznih

propisa Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno

izmjene ili dopune službenog tumačenja ili primjene tih propisa, od sljedećeg Datuma plaćanja

kamata bude u obvezi plaćati dodatne iznose sukladno odredbi točke 3.3.16. Prijevremeni iskup

161

neće biti izvršen:

(iii) više od 90 dana prije dospijeća obveze na plaćanje dodatnih iznosa ukoliko u to vrijeme

bude dospjelo plaćanje temeljem Obveznica; niti

(iv) ukoliko u vrijeme kada bi trebao biti izvršen obveza na plaćanje dodatnih iznosa ne bude

postojala.

Odluku o prijevremenom iskupu Izdavatelj će objaviti u skladu s odredbama ovog Prospekta

najmanje 15 kalendarskih dana prije datuma prijevremenog iskupa. Objavljena odluka o

prijevremenom iskupu, koja treba sadržavati datum prijevremenog iskupa i navod o činjenicama na

kojima Izdavatelj temelji pravo na iskup, je neopoziva.

3.3.18 Promjena vlasništva

Ukoliko se u razdoblju do dospijeća Obveznica vlasnički udio Republike Hrvatske (uključujući sve

pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske) svede na ili padne ispod 50%

Jadrolinija se obvezuje, u roku od 5 radnih dana od stupanja na snagu takve promjene (”Promjena

vlasništva”), o tome obavijestiti Agenta. Agent je dužan bez odlaganja o Promjeni vlasništva

obavijestiti Zagrebačku burzu i SKDD. SKDD je dužan, nakon obavijesti Agenta, u roku od jednog

radnog dana dostaviti obavijest o Promjeni vlasništva svim imateljima Obveznica s priloženim

obrascem za iskaz Interesa.

Svi imatelji Obveznica imaju pravo u roku od 20 kalendarskih dana od dana odašiljanja obavijesti o

Promjeni vlasništva od strane SKDD-a (“Rok za iskaz Interesa”) dostaviti Agentu obavijest o tome

da žele Jadroliniji prodati Obveznice, u kojoj moraju navesti i nominalni iznos Obveznica koje žele

prodati (“Interes”). Ukoliko u obrascu za iskaz Interesa ne bi bio naveden nominalni iznos

Obveznica koji njihov imatelj želi prodati, takav će se iskaz Interesa smatrati nepotpunim i

nevažećim te ga Agent neće uzeti u obzir.

Agent će u roku od 2 radna dana od isteka Roka za iskaz Interesa obavijestiti Jadroliniju o

iskazanom Interesu, uz navođenje ukupnog nominalnog iznosa Obveznica koje njihovi imatelji žele

prodati.

Ukoliko je iskazani Interes manji od 20% ukupnog nominalnog iznosa Obveznica u opticaju,

Jadrolinija je dužna u roku od 2 radna dana o tome, putem sustava SKDD-a, obavijestiti sve

imatelje Obveznica i dostaviti im upute o postupku otkupa Obveznica (“Otkup”). Jadrolinija je dužna

provesti Otkup svih Obveznica sukladno iskazanom Interesu na isti datum i u roku koji ne može biti

dulji od 30 kalendarskih dana od odašiljanja obavijesti o Otkupu posredstvom SKDD.

Ukoliko je iskazani Interes jednak ili veći od 20% ukupnog nominalnog iznosa Obveznica u

optjecaju, Agent će sazvati Skupštinu koja će, sukladno odredbama točke 3.3.11 ovog Prospekta,

odlučiti (“Odluka”) o:

(iii) prijevremenom dospijeću Obveznica; ili

(iv) odobravanju prodaje Obveznica Jadroliniji od strane imatelja Obveznica koji su iskazali

Interes.

U slučaju iz točke (i) Jadrolinija je dužna svim imateljima Obveznica istovremeno isplatiti nominalni

iznos Obveznica uvećan za iznos stečene kamate od (uključujući) datuma zadnje isplate kamata do

(neuključujući) datuma prijevremenog dospijeća, u roku određenom u Odluci, koji ne može biti dulji

162

od 60 kalendarskih dana od dana odašiljanja službene obavijesti o Odluci putem sustava SKDD,

imateljima Obveznica .

U slučaju iz točke (ii) Jadrolinija je dužna provesti Otkup od svih imatelja Obveznica koji su iskazali

Interes na isti datum i u roku koji ne može biti dulji od 30 kalendarskih dana od dana odašiljanja

službene obavijesti o Odluci putem sustava SKDD imateljima Obveznica . Jadrolinija je Obveznice

dužna otkupiti i to, isključivo i jedino, po cijeni od 100,000% uvećanoj za iznos stečene kamate od

(uključujući) datuma zadnje isplate kamata do (neuključujući) datuma Otkupa.

Jadrolinija je dužna u roku od 2 radna dana, putem sustava SKDD, obavijestiti sve imatelje

Obveznica o Odluci.

3.4 UVJETI PONUDE

3.4.1 Postupak provedbe ponude

Dana 1. listopada 2012. godine Izdavatelj se odlukom Uprave odlučio zadužiti do EUR 15.000.000

izdavanjem obveznica. Nadzorni odbor Izdavatelja je 30. srpnja 2012. dao suglasnost Izdavatelja

za izdanje Obveznica do navedenog iznosa.

Knjiga upisa bila je otvorena od 22. listopada 2012. u 9:00h do 23. listopada 2012. u 13:00h, a

ulagatelji su potpisane upisnice dostavljali putem elektroničke pošte ili faksom, a o alokaciji

Obveznica te o detaljima uplate su bili obaviješteni elektroničkom poštom od strane agenta izdanja

odmah nakon zatvaranja knjige upisa.

Obveznice su bile ponuđene svim fizičkim i pravnim osobama. Najmanji iznos koji je jedan ulagatelj

mogao uplatiti na ime upisa Obveznica je bila kunska protuvrijednost iznosa od EUR 50.000,00

obračunata primjenom srednjeg tečaja HNB-a na Datum izdanja, a koji je iznosio HRK 7,549008.

Maksimalni iznos uplate po pojedinom ulagatelju na ime upisa Obveznica nije bio ograničen. Niti

jedan potencijalni ulagatelj nije imao pravo prvenstva pri upisu Obveznica.

U trenutku upisa ulagatelji su bili upoznati s rasponom premije rizika Izdavatelja, koji odražava

kreditni rizik Izdavatelja te trenutnu situaciju na tržištu kapitala, od 220 do 240 bps iznad

interpoliranog kupovnog prinosa obveznica Republike Hrvatske nominiranih u EUR uz valutnu

klauzulu ročnosti 5 godina.

Neposredno nakon zatvaranja knjige upisa interpolirani kupovni prinosa obveznica Republike

Hrvatske nominiranih u EUR uz valutnu klauzulu ročnosti 5 godina iznosio je 4,194%. Sukladno

iskazanom interesu ulagatelja, utvrđena je jedinstvena premija rizika Izdavatelja od 240 bps, čime

je jedinstveni prinos do dospijeća utvrđen u visini 6,594%. Na temelju prinosa do dospijeća

utvrđena je nepromjenjiva godišnja kamatna stopa od 6,5%, te cijena izdanja 99,605%. Konačni

uvjeti izdanja komunicirani su ulagateljima elektroničkom poštom.

Ukupno je izdano EUR 11.000.000 Obveznica. Kategorije ulagatelja koji su upisali Obveznice te

udio izdanja Obveznica koji na njih otpada je sljedeći: banke 64,27%, investicijski fondovi 18,82%,

osiguravajuća društva 9,09%, fizičke osobe 6,00%, te ostale pravne osobe 1,82%.

Razdoblje uplate je bilo ograničeno na Datum izdanja. Datum i vrijeme razdoblja uplate bilo je

naznačeno u pozivu na upis.

163

U postupku ponude je također svim imateljima obveznica oznake JRLN-O-12AA koje su izdane 25.

listopada 2007. u iznosu od HRK 70.000.000, a dospijele su 25. listopada 2012. godine ponuđena

mogućnost zamjene za Obveznice.

Zamjena je provedena na Datum izdanja. Cijena po kojoj je Izdavatelj ponudio zamjenu obveznica

oznake JRLN-O-12AA iznosila je 100,000% uvećano za 182 dana stečene kamate, što je

sveukupno iznosilo 103,232240466%. Cijena po kojoj je imateljima obveznice JRLN-O-12AA

plasirana Obveznica bila je jednaka jedinstvenoj cijeni izdanja Obveznica od 99,605%. Ukupno je

zamjenjeno HRK 50.120.500 obveznica oznake JRLN-O-12AA za Obveznice.

Agent izdanja je na Datum izdanja SKDD-u dostavio registar Obveznica s pozicijama ulagatelja

sukladno nominalnim iznosima upisanih i uplaćenih Obveznica. Nakon primitka registra Obveznica,

SKDD je otvorio vlasničke račune na koje su upisane pozicije Obveznica sukladno registru

Obveznica. Podatak o imateljima prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina

Obveznica dnevno se obnavlja i dostupan je na internetskim stranicama SKDD-a.

3.4.2 Provedba ponude/prodaje (plasman i pokroviteljstvo)

3.4.2.1 Financijski posrednik ili pružatelj investicijskih usluga

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. sa sjedištem u Rijeci, Jadranski trg 3/a, upisana u sudski

registar Trgovačkog suda u Rijeci pod MBS 040001037, OIB 23057039320, provela je postupak

ponude odnosno prodaje Obveznica bez obveze otkupa Obveznica.

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. je organizirao, strukturirao i proveo izdanje Obveznica,

asistirao Izdavatelju u pripremi potrebne dokumentacije te organizirao upis i uplatu Obveznica.

Također, Agent će asistirati Izdavatelju u pripremi dokumentacije za uvrštenje Obveznica na

Službeno tržište.

Ne postoji Ugovor o pokroviteljstvu za predmetno izdanje Obveznica.

3.4.2.2 Platni agent

Platni agent je SKDD. Izdavatelj će podmirivati svoje financijske obveze iz Obveznica putem

SKDD-a.

3.5 UVRŠTENJE U TRGOVINU NA UREĐENOM TRŽIŠTU

3.5.1 Zahtjev za uvrštenje u trgovinu na uređenom tržištu

Izdavatelj će podnijeti zahtjev za uvrštenje Obveznica na Službeno tržište. Uvrštenje će uslijediti

nakon odobrenja ovog Prospekta od strane HANFE, njegove objave te pozitivne odluke

Zagrebačke burze o uvrštenju

Cijena Obveznica prilikom uvrštenja temeljit će se na tzv. “čistoj cijeni”, što znači da ne obuhvaća

stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica na Službenom tržištu obavljat će se

prema cijeni po kojoj se trgovalo, uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate

164

kamate po dospjelom kuponu pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući

pretpostavljeni dan namire.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzimat će se stvarni broj dana u razdoblju za koje se

obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne

uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona.

3.5.2 Podaci o ranije izdanim i uvrštenim vrijednosnim papirima Izdavatelja

Na datum sastavljanja Prospekta Izdavatelj nema uvrštene vrijednosne papire na uređenom

tržištu Zagrebačke burze. Izdavatelj je izdao jednu seriju obveznica i tri tranše komercijalnih

zapisa koje su u međuvremenu dospjele. U nastavku navodimo njihove osnovne karakteristike:

Oznaka

vrijednosnog papira

Datum izdanja Datum dospijeća Nominalni iznos

izdanja

Segment uređenog

tržišta ZSE

JRLN-M-736A 06.06.2007. 05.09.2007. 50.000.000 HRK Redovito tržište

JRLN-M-736A 13.07.2007. 05.09.2007. 20.000.000 HRK

(povećanje tranše)

Redovito tržište

JRLN-M-739A 04.09.2007. 28.09.2007. 70.000.000 HRK Bez uvrštenja

JRLN-M-743A 27.09.2007. 26.10.2007. 70.000.000 HRK Redovito tržište

JRLN-O-12AA 25.10.2007. 25.10.2012. 70.000.000 HRK Službeno tržište

3.5.3 Podaci o osobama koje su preuzele obvezu da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju

Nitko se nije obvezao i neće djelovati kao specijalist ili održavatelj tržišta pri sekundarnom

trgovanju Obveznicama.

3.6 DODATNE INFORMACIJE

3.6.1 Savjetnici povezani s izdanjem i uvrštenjem Obveznica

Osim usluga Agenta, Izdavatelj nije koristio savjetničke usluge trećih osoba.

3.6.2 Obavijesti

Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, sve obavijesti imatelja Obveznica

prema Izdavatelju moraju biti dostavljene putem Agenta, faksom, uz naknadnu potvrdu poštom, na

sljedeću adresu:

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

Služba tržišta kapitala

Ivana Lučića 2

165

10 000 Zagreb

Tel: 062 / 371 - 543

Fax: 062 / 371 - 931

Obavijesti Agenta Jadroliniji moraju biti dostavljene faksom, uz naknadnu potvrdu poštom, na

sljedeću adresu:

Jadrolinija, društvo za linijski i pomorski prijevoz tereta i putnika

Riva 16

51 000 Rijeka

Faks: (051) 214 650

3.6.3 Mjerodavno pravo i nadležnost

Na utvrđivanja prava i obveza te bilo kakvog drugog odnosa i/ili spora u svezi s Prospektom i

raspolaganja Obveznicama mjerodavno je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih

normi međunarodnog privatnog prava, te će se svi sporovi s tim u svezi rješavati pred stvarno

nadležnim sudom u sjedištu Izdavatelja.

3.6.4 Ograničenje odgovornosti

Izdavatelj preuzma isključivu odgovornost za sadržaj ovog Prospekta.

Prema znanju Izdavatelja ovaj Prospekt daje istinit i cjelovit prikaz podataka namijenjenih

ulagateljima za procjenu imovine, obveza, dobiti i gubitka, financijskog položaja i poslovanja

Izdavatelja, te pravima sadržanim u Obveznicama. Prema saznanju osoba odgovornih za sadržaj

Prospekta, podaci u Prospektu su u skladu s činjenicama, a činjenice koje bi mogle utjecati na

potpunost i istinitost Prospekta nisu izostavljene.

Određene tvrdnje u ovom Prospektu nisu povijesni podaci i ne predstavljaju sigurne prognoze za

buduće događaje. Prognoze se pojavljuju u različitim dijelovima Prospekta. S vremena na vrijeme,

Izdavatelj može sačiniti, usmene ili pisane, prognoze u izvješćima vlasniku ili u drugoj

komunikaicji. Prognoze uključuju prognoze koje se odnose na Izdavateljeve planove, ciljeve,

strategije, buduće događaje, buduće prihode, troškove, financijske potrebe ili namjere u svezi s

pripajanjima, prednosti i slabosti, poslovnu strategiju i druge informacije koje nisu povijesni podaci.

Izrazi kao što su «vjerujemo», «predviđamo», «procjenjujemo», «očekujemo», «namjeravamo»,

«moguće» i slični namjenjeni su za naglašavanje kako se radi o prognozama, ali nisu isključivi

način naglašavanja prognoza.

Po svojoj prirodi, prognoze uključuju inherentne rizike i nesigurnosti, kako opće i specifične, tako i

postojeće rizike da se predviđanja, planovi, projekcije i ostale prognoze neće ostvariti. Ti rizici,

nesigurnosti i ostali faktori uključuju, između ostalog, one navedene u poglavlju 2.4, kao i one

navedene u ostalim dijelovima Prospekta.

U oslanjanju na prognoze ulagatelji bi trebali pažljivo proučiti rizike i ostale nesigurnosti i

događaje, osobito u svjetlu političkog, ekonomskog, društvenog i pravnog okruženja u kojem

166

Izdavatelj djeluje. Prognoze se odnose samo na vrijeme kada su dane, te shodno tome, Izdavatelj

ne preuzima nikakvu obvezu da će ih obnavaljati ili revidirati, bilo kao posljedicu novih informacija,

budućih događaja ili zbog bilo kojeg drugog razloga, osim ako to nije zakonska obveza. Izdavatelj

ne daje nikakva jamstva da će se rezultati, navedeni u prognozama, ostvariti.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s prodajom Obveznica koji nisu sadržani u ovom

Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave

čije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili Agent. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od

strane Agenta za istinitost i potpunost takvih podataka.

Ništa što je sadržano u Prospektu nije namjeravano, niti se smije protumačiti kao preporuka za

kupnju ili prodaju Obveznica, savjetom za ulaganje, pravnim ili poreznim mišljenjem, tumačenjem

propisa ili savjetom od strane Izdavatelja, Agenta ili njima povezanih osoba (uključujući bez

ograničenja i bilo koje treće osobe koja bi mogle djelovati u njihovo ime ili za njihov račun).

Svaki potencijalni ulagatelj koji razmatra mogućnost kupnje Obveznica upućuje se da samostalno

procijeni, ispita i donese sud o rizicima vezanim uz poslovanje i položaj Izdavatelja i uvjete

obveznica, te da, isključivo shodno svojoj procjeni i potrebama i o svojem trošku zatraži potreban

savjet odgovarajućih ovlaštenih pravnih, poreznih, financijskih i drugih savjetnika.

Objava ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz

Jadroliniju nisu izmijenile od datuma ovog Prospekta.

Agent ne odgovara niti jamči Izdavatelju ili bilo kojim trećim osobama (ulagateljima, upisnicima,

imateljima Obveznica i sl.), bilo izravno ili posredno, za izvršenje obveza Izdavatelja iz Obveznica

te za istinitost, točnost i potpunost podataka sadržanih u Prospektu.

Davanjem naloga za kupnju Obveznica ulagatelj izjavljuje i potrvrđuje da je upoznat sa sadržajem

Prospekta i da ga u cijelosti prihvaća uključujući i činjenicu da Agent ne odgovara za izvršenje

obveza Izdavatelja iz Obveznica te za istinitost, točnost i potpunost podataka sadržanih u

Prospektu.

Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o financijskim

izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani, prema

tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički

agregati.

167

4 PRIVICI PROSPEKTA

U ovom privitku dajemo prijepis Statuta.

4.1 STATUT IZDAVATELJA

Na temelju članka 18. stavka 2. točke a) Zakona o Jadroliniji, Rijeka ("Narodne novine", br. 11/96), te Statuta donesenog dana 11. travnja 1996., Odluke o izmjeni Statuta Jadrolinije donesene 6. ožujka 1997., Odluke o izmjeni i dopuni Statuta donesene 18. listopada 1999. godine, Odluke o izmjeni i dopuni Statuta Jadrolinije, Rijeka donesene 8. studenog 2002., Odluke o izmjeni i dopuni Statuta Jadrolinije, Rijeka donesene 6.rujna 2004., te Odluke o izmjeni i dopuni Statuta Jadrolinije, Rijeka donesene 20.studenog 2008. donesenim na sjednicama Skupštine Društva, Skupština Društva na sjednici održanoj dana 20. studenog 2008. godine, utvrđuje pročišćeni tekst

S T A T U T A

JADROLINIJE, RIJEKA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka temeljem Zakona o Jadroliniji, Rijeka ("Narodne novine", br. 11/96 - u daljnjem tekstu: Zakon), postalo je društvo s vlastitom pravnom osobnošću (u daljnjem tekstu: Društvo).

Društvo je pravni sljednik Javnog poduzeća "Jadrolinija" p.o. Rijeka osnovanog Zakonom o Javnom poduzeću "Jadrolinija" p.o. Rijeka ("Narodne novine", br. 27/91).

Članak 2. Na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom i ovim Statutom primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, koje se odnose na društvo s ograničenom odgovornošću.

Članak 3. Društvo ima temeljni kapital u kojem Republika Hrvatska sudjeluje temeljnim ulogom u iznosu od 209.054.147,81 kuna.

Članak 4.

Tvrtka Društva je: Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka.

Skraćena tvrtka je: Jadrolinija Rijeka.

Tvrtka društva na engleskom jeziku glasi: „Jadrolinija, Maritime Liner Company for the Carriage of Passengers and Goods, Rijeka“

168

Sjedište Društva je u Rijeci, Ulica Riva broj 16.

Članak 5.

Društvo ima pečat, okruglog oblika, promjera 30 mm, a sadrži ime tvrtke i sjedište Društva.

Društvo ima štambilj koji je četvrtastog oblika, veličine 30 x 40 mm, a sadrži skraćenu tvrtku Društva i prostor za upisivanje evidencijskog broja i datuma primitka pisama.

Štambilj se koristi za svakodnevno poslovanje Društva.

Svaki pečat i štambilj imaju redni broj.

Uprava Društva donijet će odluku o broju pečata i štambilja, načinu njihova korištenja, te osobama odgovornim za njihovo čuvanje.

Članak 6. Društvo ima znak i logotip koji imaju sljedeći oblik i sadržaj:

Znak i logotip Jadrolinije izrađeni su u dvije boje (crvenoj i plavoj) i sadrže u svojoj osnovi simboliku djelatnosti Jadrolinije. Sam znak predstavlja pramac broda (plava boja), a istovremeno i slovo "J" - početno slovo naziva Društva. Crvene linije u pozadini simboliziraju niz linija koje održava Jadrolinija u međunarodnom, uzdužobalnom i lokalnom prometu, a istovremeno kao cjelina predstavljaju jedro i stilizirani lik kvadrata crvene boje (indirektno veza s crvenim poljem hrvatskog grba - oznaka državne pripadnosti Društva). Logotip "Jadrolinija" napisan je pismom "Cacston", u plavoj boji. Cjelina znaka i logotipa simboliziraju sliku broda.

Odluku o promjeni oblika i sadržaja znaka i logotipa donosi Skupština Društva.

II. PREDMET POSLOVANJA

Članak 7. Predmet poslovanja Društva čine djelatnosti:

- linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta

Članak 8. Društvo obavlja i druge djelatnosti:

29.1. proizvodnja strojeva za proizvodnju i korištenje mehaničke energije; 29.2. proizvodnja ostalih strojeva opće namjene; 29.4. proizvodnja alatnih strojeva; 35.1. gradnja i popravak brodova i čamaca; 51.14. posredovanje u trgovini strojevima, industrijskom opremom i brodovima; 51.65. trgovina na veliko ostalim strojevima za industriju, trgovinu, obrtništvo i

plovidbu; 51.70. ostala trgovina na veliko; 52.60. trgovina na malo izvan prodavaonica; 55. ugostiteljstvo; 55.1. hoteli; 55.3. restorani;

169

55.4. barovi; 61.1. prijevoz morem i priobaljem; 63.11. prekrcaj tereta; 63.22.1. usluge u pomorskom prometu; 63.30. djelatnost putničkih agencija, turoperatora i ostale usluge turistima; 63.40. djelatnost ostalih agencija u prometu; 70.1. poslovanje vlastitim nekretninama; 70.20. iznajmljivanje vlastitih nekretnina; 71.22. iznajmljivanje plovila; 72.30. obrada podataka; 92.1. filmska djelatnost i video djelatnost; 92.13. prikazivanje filmova; * trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima; * računovodstveni i knjigovodstveni poslovi; * zastupanje; * mjenjačnica; * međunarodno otpremništvo

III. OSNOVE UNUTARNJE USTROJBE DRUŠTVA

UNUTARNJA USTROJBA DRUŠTVA

Članak 9. Djelatnost linijskog (redovnog) pomorskog prijevoza putnika i tereta obavlja se u sklopu Društva kao jedno (posebno) poslovno područje, a ostale djelatnosti u drugim organizacijskim jedinicama koje nemaju svojstvo pravne osobe.

Članak 10. Osnove unutarnje ustrojbe Društva čine:

- poslovno područje linijskog (redovnog) prijevoza putnika i tereta (kroz tri plovna područja na Jadranu i područje brzih i međunarodnih pruga),

- ugostiteljstvo i ostale turističke usluge, - poslovanje nekretninama i plovilima, - zajednički poslovi sa sektorima razvoja, plana i analize, - tehnički poslovi, - financije i računovodstvo, - kadrovski, pravni i opći poslovi, - tajništvo Uprave Društva.

Članak 11. Uprava Društva donosi odluku o ustroju unutarnjih organizacijskih jedinica, nazivima tih jedinica, o organizaciji procesa rada i poslovanju u unutarnjim organizacijskim jedinicama odnosno poslovnim područjima.

IV. UPRAVA DRUŠTVA

170

1. SASTAV, IMENOVANJE I MANDAT ČLANOVA

Članak 12.

Uprava Društva ima 5 članova:

jedan član imenuje se za predsjednika Uprave Društva (direktora) i obavlja poslove predsjednika Uprave Društva sukladno ovlastima i zaduženjima utvrđenim člankom 25. Statuta,

jedan član imenuje se za komercijalnog direktora i nadležan je za komercijalne poslove Društva,

jedan član imenuje se za tehničkog direktora i nadležan je za tehničke poslove,

jedan član imenuje se za financijskog direktora i nadležan je za financijske poslove,

jedan član imenuje se za direktora općih poslova i nadležan je za opće poslove.

Član Uprave Društva nadležan za financijske poslove je zamjenik predsjednika Uprave Društva.

Članak 13. Članovi Uprave imenuju se na vrijeme od pet godina, s time da ih se može ponovno imenovati.

Članove Uprave imenuje Nadzorni odbor na temelju javnog natječaja uz uvjete koje sam utvrdi.

Članak 14. Za člana Uprave Društva ne može biti imenovana osoba za koju postoje zapreke iz članka 239. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 15.

Ako Uprava društva ostane bez predsjednika Uprave (direktora) ili se broj članova Uprave smanji ispod polovice ukupnog broja članova, Nadzorni odbor dužan je bez odlaganja imenovati predsjednika Uprave odnosno članove Uprave koji nedostaju.

2. VOĐENJE POSLOVA

Članak 16.

Članovi Uprave vode poslove Društva zajedno.

Ako postoji opasnost da se neka radnja ne poduzne pravodobno, u slučaju nemogućnosti da se sastane Uprava Društva, odluku može donjeti član Uprave (direktor) za područje svog poslovanja.

Članak 17.

Zamjenik predsjednika Uprave (zamjenik direktora) zamjenjuje predsjednika Uprave (direktora) u slučaju njegove spriječenosti i odsutnosti.

171

U slučaju iz stavka 1. ovog članka zamjenik predsjednika Uprave ima iste ovlasti i dužnosti kao i predsjednik Uprave.

Članak 18. Uprava Društva imenuje izvršne direktore za pojedina poslovna područja.

Broj, podjelu poslova, ovlaštenja, primanja, te druga prava i obveze izvršnih direktora reguliraju se posebnom odlukom koju donosi Uprava Društva.

Na izvršne direktore ne mogu se prenijeti ovlasti, prava i obveze članova Uprave u vođenju poslova Društva.

3. OVLASTI UPRAVE

Članak 19. Uprava društva u vođenju poslova ima sljedeće ovlasti:

- donosi planove razvoja i ulaganja u stalna sredstva Društva (investicije) uz suglasnost Nadzornog odbora,

- donosi godišnji plan poslovanja uz suglasnost Nadzornog odbora,

- donosi odluku o uzimanju i davanju zajma samostalno do 20 milijuna kuna pojedinačne vrijednosti zajma, a iznad toga iznosa uz suglasnost Nadzornog odbora,

- donosi odluku o prodaji i kupnji stvari i prava koje čine dugotrajnu imovinu (stalna sredstva) samostalno do 10 milijuna kuna pojedinačne vrijednosti stvari ili prava, a iznad tog iznosa uz suglasnost Nadzornog odbora,

- donosi odluku o osnivanju društva kapitala, kupnji i prodaji udjela odnosno dionica u temeljnom kapitalu drugih društava uz suglasnost Nadzornog odbora,

- daje prokuru drugoj osobi uz suglasnost Nadzornog odbora,

- podnosi Nadzornom odboru izvješća o poslovanju, financijskom položaju Društva ili vođenju poslova Društva u skladu sa zakonom,

- podnosi godišnje izvješće o poslovanju i godišnja financijska izvješća Nadzornom odboru i Skupštini Društva,

- donosi opće i pojedinačne akte, planove, programe i druge akte koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost drugom tijelu Društva,

- sklapa kolektivne ugovore,

- na zahtjev Skupštine Društva priprema opće akte i odluke koje donosi Skupština ili koje Skupština predlaže drugom tijelu radi donošenja,

- izvršava odluke Skupštine Društva u okviru svoje nadležnosti,

- poduzima radnje i obavlja sve druge poslove propisane zakonom i ovim Statutom.

Članak 20. Uprava Društva donijet će akt kojim će podrobno urediti način rada Uprave (Poslovnik o radu).

Članak 21. Radnici u Društvu obvezni su izvršavati odluke Uprave Društva.

172

4. ODGOVORNOST UPRAVE

Članak 22.

Za vođenje poslova Društva Uprava odgovara sukladno zakonu.

5. OVLASTI I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA UPRAVE (DIREKTORA)

Članak 23.

Predsjednik Uprave (direktor) Društva ima sljedeće ovlasti i dužnosti:

- predstavlja Društvo, - saziva sjednice Uprave Društva i rukovodi radom sjednica, - nadzire izvršavanje odluka Uprave, - koordinira rad Uprave, - predstavlja Društvo u međunarodnim brodarskim udrugama i u odnosima sa stranim

brodarskim upravama, - obavlja i druge poslove u okviru svojih ovlasti u vođenju poslova Društva.

6. ZASTUPANJE

Članak 24.

Društvo zastupa Uprava Društva skupno.

U zastupanju Društva Uprava je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim tijelima državne vlasti.

Članak 25. Društvo može zastupati i predsjednik Uprave (direktor) s prokuristom, kao i zamjenik predsjednika Uprave (zamjenik direktora) s prokuristom.

Članovi Uprave Društva kada zastupaju Društvo potpisuju se tako da uz naznaku tvrtke Društva stavljaju svoj potpis.

Prokurist se u zastupanju Društva potpisuje svojim imenom i prezimenom i stavlja oznaku "p.p.".

Članak 26. Uprava Društva prokuru drugoj osobi daje u pisanom obliku uz suglasnost Nadzornog odbora.

Prokura se u pravilu daje osobi koja nije zaposlena u Društvu, ali se može dati i osobi zaposlenoj u Društvu. Na sadržaj i ovlasti prokure primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 27.

173

Uprava Društva može samostalno dati pisanu punomoć i drugim osobama za sklapanje pojedinih ugovora ili ugovora do određene vrijednosti ili obavljanje određenih poslova u okviru svojih ovlasti.

Na davanje punomoći iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi.

Članak 28. Radnici u Društvu koji obavljaju poslove koji po redovnom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih pravnih radnji, kao punomoćnici po zaposlenju, ovlašteni su sklapati ugovore i poduzimati pravne radnje u granicama poslova koje obavljaju.

V. NADZORNI ODBOR

1. SASTAV I OVLASTI

Članak 29. Sastav, ovlasti i rad Nadzornog odbora određeni su Zakonom.

Članak 30. Osim ovlasti utvrđenih Zakonom Nadzorni odbor daje suglasnost na:

- odluke Uprave o uzimanju i davanju zajma iznad pojedinačne vrijednosti od 20 milijuna kuna,

- odluke Uprave o prodaji i kupnji stvari i prava koja čine dugotrajnu imovinu (stalna sredstva) iznad pojedinačne vrijednosti od 10 milijuna kuna.

Suglasnost iz prethodnog stavka ovog članka nije potrebna za zajmove, prodaju i kupnju stvari i prava predviđenih u odobrenim godišnjim planovima Društva.

2. IZBOR I OPOZIV ČLANA NADZORNOG ODBORA KOJEG BIRAJU RADNICI

Članak 31. Radnici u Društvu biraju jednog člana Nadzornog odbora.

Pravo da biraju i da budu birani za člana Nadzornog odbora imaju svi radnici u Društvu osim članova Uprave.

Članak 32.

Kandidata za izbor člana Nadzornog odbora pisano predlaže Radničko vijeće, a pravo predlaganja kandidata ima i najmanje 50 radnika Društva, koji to potvrde svojim potpisom.

Članak 33. Izbore provodi izborno povjerenstvo koje sačinjava najmanje tri člana.

Izborno povjerenstvo mora imati neparan broj članova.

174

Članove Izbornog povjerenstva imenuje Radničko vijeće, a kada kandidata predlažu i radnici skupina od najmanje 50 radnika imenuje jednog člana.

Do izbora Radničkog vijeća ovlasti Radničkog vijeća u izboru člana Nadzornog odbora kojeg biraju radnici ima sindikat odnosno sindikati koji imaju članove u Društvu.

Član Izbornog povjerenstva ne može biti kandidat za člana Nadzornog odbora.

Članak 34. Izbori se provode tajnim glasovanjem.

Izabran je kandidat koji je dobio najviše glasova.

Članak 35. U provođenju izbora prava i obveze Izbornog povjerenstva jesu:

- utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo,

- provodi i nadzire glasovanje,

- brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora.

O radu Izbornog povjerenstva vodi se zapisnik.

Članak 36.

Član Nadzornog odbora kojeg biraju radnici može biti opozvan:

- ako savjesno ne obavlja svoju dužnost u Nadzornom odboru,

- ako ne poštuje odnosno ne zastupa interese radnika u Nadzornom odboru,

- ako neopravdano ne prisustvuje na više od pola održanih sjednica Nadzornog odbora u toku jedne godine.

Članak 37.

Na opoziv člana Nadzornog odbora kojeg biraju radnici na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 32. do 36. ovog Statuta.

Članak 38. Društvo je dužno osigurati tehničku pomoć i snositi troškove izbora.

VI. SKUPŠTINA DRUŠTVA

1. SASTAV I OVLASTI

Članak 39.

Sastav i ovlasti Skupštine utvrđeni su Zakonom.

Članak 40.

175

Osim ovlasti utvrđenih Zakonom Skupština Društva odlučuje i o:

- izmjenama i dopunama Statuta, - povećanju i smanjenju kapitala Društva, - drugim pitanjima koja su zakonom stavljena u nadležnost Skupštine.

Odluke o usvajanju godišnjeg financijskog izvješća, povećanju i smanjenju kapitala Skupština može donijeti tek nakon što Nadzorni odbor podnese izvješće o obavljenom nadzoru poslovanja Društva.

2. VRIJEME I MJESTO ODRŽAVANJA SKUPŠTINE

Članak 41.

Skupština se održava prema potrebi, a najmanje jednom godišnje.

Skupština se pored redovnog zasjedanja može održati kada to zahtijevaju interesi Društva.

Skupština se održava, u pravilu, u sjedištu Društva, a po potrebi se može održati i u drugom mjestu.

3. SAZIVANJE SKUPŠTINE

Članak 42.

Skupštinu saziva predsjednik Skupštine.

Prijedlog za saziv Skupštine mogu dati i Uprava Društva, predsjednik Uprave (direktor) i Nadzorni odbor, uz obrazloženi prijedlog dnevnog reda.

Skupština se saziva pisanim pozivom uz precizno određen dnevni red Skupštine.

4. ODLUČIVANJE NA SKUPŠTINI

Članak 43. Skupština može valjano odlučivati ako je prisutan predsjednik Skupštine Društva i jedan član Skupštine.

Skupština donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova Skupštine.

Skupština, po potrebi, može donijeti poslovnik o radu Skupštine.

5. POTPISIVANJE AKATA SKUPŠTINE

Članak 44. O radu Skupštine vodi se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik Skupštine.

Odluke Skupštine potpisuje predsjednik Skupštine ili član Skupštine kojega ovlasti predsjednik.

VII. IZVJEŠĆIVANJE RADNIKA I SURADNJA SA SINDIKATOM

176

Članak 45. Uprava Društva dužna je najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti Radničko vijeće o:

- stanju i rezultatima poslovanja,

- razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika,

- kretanju i promjeni u plaćama,

- zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,

- drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.

Ukoliko nije izabrano Radničko vijeće, Uprava Društva o pitanjima iz stavka 1. ovog članaka izvješćuje sindikalnog povjerenika ili predstavnika.

Članak 46. U cilju sveobuhvatnog izvješćivanja i rasprave o stanju i razvoju Društva, te radu Radničkog vijeća Uprava je dužna osigurati uvjete za održavanje skupova radnika najmanje dva puta godišnje.

Članak 47. Radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik ili predstavnik mogu podnositi Upravi Društva primjedbe i prijedloge u svrhu zaštite i promicanja interesa radnika u Društvu.

Uprava Društva očitovat će se na iznesene primjedbe i prijedloge u roku određenom kolektivnim ugovorom.

VIII. OBRANA I ZAŠTITA

Članak 48. U Društvu se pripremaju, donose i provode planovi i programi radi osiguranja obavljanja poslova u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, te velikih prirodnih nepogoda.

Planove i programe iz prethodnog stavka ovog članka, u skladu sa propisima donosi Uprava Društva.

Planovi obrane i planovi sigurnosti moraju biti usklađeni s odgovarajućim planovima Republike Hrvatske.

IX. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 49.

Društvo unutar svojih ovlasti i predmeta poslovanja osobitu skrb mora posvećivati zaštiti okoliša u cjelini i njegovim dijelovima.

Članak 50. Društvo prati stanje okoliša na cijelom svom području i u tome surađuje s tijelima državne uprave.

177

Članak 51.

Društvo donosi Plan investicija u zaštiti okoliša.

Društvo mora voditi očevidnik važan za zaštitu okoliša i u propisanom roku odaslati ga tijelima mjerodavnim za vođenje katastra onečišćavanja.

X. POSLOVNA TAJNA

Članak 52. Radnici u Društvu, članovi Uprave i Nadzornog odbora moraju čuvati poslovnu tajnu Društva.

Poslovna tajna jesu isprave i tajni podaci koji se ne smiju neovlašteno otkrivati jer bi to štetilo poslovnim interesima i poslovnom ugledu Društva.

Uprava će svojom odlukom propisati što se sve smatra poslovnom tajnom i koje su osobe ovlaštene za njezino priopćavanje.

XI. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Članak 53. Društvo ima Statut i druge opće akte (pravilnike, odluke, poslovnike).

Opći akti Društva moraju biti u suglasnosti s odredbama Statuta.

Tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština Društva.

U slučaju nesuglasnosti općih akata sa Statutom primjenjivat će se odgovarajuće odredbe Statuta.

Ocjenu suglasnosti općih akata sa Statutom daje Skupština Društva.

Članak 54. Uprava Društva donosi opće akte za čije donošenje je ovlaštena Zakonom i ovim Statutom.

Uprava Društva daje tumačenje odredbi općih akata koje donosi, te upute za njihovu primjenu.

Članak 55.

Izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata donose se u postupku i na način određen za njihovo donošenje.

Prijedlog za izmjene i dopune Statuta Skupštini Društva može podnijeti Nadzorni odbor i Uprava Društva.

Članak 56.

178

Prijedlog za donošenje općeg akta, odnosno njegove izmjene i dopune, kojim se uređuje unutarnja ustrojba Društva može podnijeti voditelj unutarnje ustrojbene jedinice iz područja svog djelovanja.

Članak 57. Statut i drugi opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči Društva.

Opći akti stupaju na snagu osmi dan nakon objavljivanja na oglasnoj ploči Društva, osim ako iz osobito opravdanih razloga općim aktom nije drugačije određeno.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58. Uprava Društva donijet će u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta:

- odluku o ustrojbi unutarnjih organizacijskih jedinica, nazivima tih jedinica, o organizaciji procesa rada i poslovanju u unutarnjim organizacijskim jedinicama odnosno poslovnim područjima,

- odluku o broju pečata i štambilja, načinu njihovog korištenja, te osobama odgovornim za njihovo čuvanje.

Članak 59.

Ostali opći akti Društva uskladit će se s odredbama Zakona i ovoga Statuta u roku 120 dana od dana stupanja na snagu Statuta.

Do usklađivanja općih akata sukladno stavku 1.ovog članaka primjenjivat će se na odgovarajući način postojeći opći akti Javnog poduzeća "Jadrolinija" p.o. Rijeka.

Članak 60.

Do imenovanja članova Uprave Društva, njihove funkcije u svojstvu vršitelja dužnosti obavljat će direktor Jadrolinije.

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Javnog poduzeća "Jadrolinija" p.o. Rijeka.

Članak 62. Ovaj Statut stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Društva. PREDSJEDNIK SKUPŠTINE DRUŠTVA /BOŽIDAR KALMETA,dipl.ing ./

179

5 POTPISNICI PROSPEKTA

180

6 KAZALO

6.1 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

Osobe zadužene za reviziju financijskih informacija 28 Izabrane financijske informacije 28 Čimbenici rizika 31 Informacije o Izdavatelju 36 Pregled poslovanja 40 Organizacijska struktura 45 Poslovni trendovi 47 Plan poslovanja Jadrolinije za razdoblje 2012.-2017. 47 Upravna, rukovodeća i nadzorna tijela i više poslovodstvo 47 Praksa Uprave 50 Vlasnička struktura Izdavatelja 50 Financijski podaci o imovini, obvezama, financijskom položaju te dobicima i gubicima Izdavatelja 51 Sudski, upravni i arbitražni postupci 146 Značajna promjena financijskog ili tržišnog položaja Izdavatelja 146 Dodatne informacije 146 Značajni ugovori 147 Informacije čiji su izvor treće osobe i izjave stručnjaka 147 Dokumenti dostupni na pregled 148

6.2 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

Čimbenici rizika 148 Ključne informacije 151 Informacije o vrijednosnim papirima koji će biti uvršteni radi trgovanja 152 Uvjeti ponude 162 Uvrštenje radi trgovanja na uređenom tržištu 163 Dodatne informacije 164 Potpisnici Prospekta 179