of 39 /39
IZVRŠNI POSTUPAK KROZ SUDSKU PRAKSU Samra Akova sudija Kantonalnog suda u Sarajevu

IZVRŠNI POSTUPAK KROZ SUDSKU PRAKSU

  • Author
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of IZVRŠNI POSTUPAK KROZ SUDSKU PRAKSU

IZVRŠNI POSTUPAK KROZ SUDSKU PRAKSUSamra Akova
sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
Sud rješenjem odreuje prinudno izvršenje nakon što utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke
• Uredan prijedlog za izvršenje
• Izvršna ili vjerodostojna isprava
• Stvarna i mjesna nadlenost suda
• Sredstvo i predmet izvršenja
• Stvarna nadlenost suda je odreena Zakonom o sudovima
• Mjesna nadlenost je odreena Zakonom o izvršnom postupku prema sredstvu i predmetu izvršenja
• Mjesna nadlenost je iskljuiva i stranke je ne mogu sporazumom iskljuiti
SADRAJ PRIJEDLOGA ZA IZVRŠENJE
IZVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA
• Izvršna isprava je izvršna odluka suda i izvršno sudsko poravnanje, izvršne odluke koje potiu iz upravnog postupka (novano potraivanje) i izvršna notarska isprava (lan 23. ZIP-a)
• Vjerodostojna isprava je mjenica i ek s protestom i povratnim raunom ako su potrebni za zasnivanje potraivanja i rauni ili izvod iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz smea
PODOBNOST IZVRŠNE ISPRAVE ZA IZVRŠENJE
• Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznaeni trailac izvršenja i izvršenik, te potpuno odreen predmet, vrsta i obim ispunjenja obaveze (lan 27. ZIP-a)
• U ispravi na osnovu koje se podnosi prijedlog za izvršenje potraivanje mora biti potpuno odreeno, kvalitativno i kvantitativno, kako ne bi bilo dileme u kojem obimu e se izvršenje provesti
• Izvršna isprava moe biti nepodobna u cjelosti ili samo u jednom dijelu
Iz sudske prakse:
Izvršna isprava je podobna za izvršenje i onda kad je obaveza plaanja zakonske zatezne kamate na glavni dug bila odrediva, jer se u konkretnom sluaju docnja poklapa sa danom izvršnosti, pa nije bilo mjesta odbacivanju prijedloga za izvršenje u ovom dijelu. U svakom sluaju, takav nedostatak se u izvršnom postupku ne moe otkloniti, pa zbog toga prvostepeni sud nije ni imao uporišta u primjeni odredbe lana 336. ZPP-a, u vezi sa lanom 21. stav 1. ZIP-a.
(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 65 0 Ip 489827 16 P od 02.10.2020. godine)
UTVRENJE IMOVINE IZVRŠENIKA
• Zahtjev za utvrenje imovine izvršenika moe se podnijeti uz prijedlog za izvršenje
• U zahtjevu se moe traiti da sud prije donošenja rješenja utvrdi imovinu (podaci kod izvršenika ili drugih lica i organa), samo onda kad je prijedlog za izvršenje podnesen na osnovu izvršne isprave.
• U svakom sluaju prijedlog za izvršenje uz koji je podnesen zahtjev za utvrenje imovine, mora biti uredan i potpun
• Trailac izvršenja je duan uz zahtjev za utvrenje dunikove imovine uiniti vjerovatnim da trea lica raspolau podacima o imovini izvršenika.
Iz sudske prakse:
Neosnovano se u albi istie da je prvostepeni sud propustio primjenom lana 37. ZIP-a postupiti po prijedlogu traioca izvršenja i utvrditi da li izvršenik ima otvorene raune kod poslovnih banaka u BiH i dionice ili vrijednosne papire kod Registra vrijednosnih papira. Ovo iz razloga što je lanom 37. stav 1. ZIP-a propisano da trailac izvršenja moe u prijedlogu za izvršenje koji se zasniva na izvršnoj ispravi zahtijevati da sud i prije donošenja rješenja o izvršenju zatrai od samog izvršenika i drugih lica da sudu dostave podatke o imovini izvršenika, ako trailac izvršenja uini vjerovatnim da bi ova lica mogla imati ovakve podatke.
U konkretnom sluaju trailac izvršenja uz prijedlog za utvrenje imovine od 24.03.2016. godine nije priloio dokaze da se obratio bilo kojoj od 28 poslovnih banaka navedenih u podnesku, niti Registru vrijednosnih papira, sa zahtjevom da ga isti obavijeste samo o injenici da li izvršenik ima otvoren raun, odnosno da je vlasnik dionica ili drugih vrijednosnih papira.
(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Ip 199408 19 P od 28.06.2019. godine)
PRAVNO SHVATANJE
„Traitelj izvršenja ne moe podnijeti prijedlog za izvršenje protiv izvršenika sudu u kojem nije naznaen predmet i sredstvo izvršenja, odnosno da prijedlog ne sadri predmet i sredstvo izvršenja, iako je u samom prijedlogu za izvršenje traitelj izvršenja zatraio od suda da od mnoštva pravnih lica ili organa sud pribavi podatke o imovini izvršenika po osnovi odredbe l. 37 Zakona o izvršnom postupku, tako da za sluaj podnošenja takvog prijedloga uz takav zahtjev predstoji obaveza otklanjanja njegovih nedostataka.
Za sluaj podnošenja urednog prijedloga za izvršenje, sa naznakom, izmeu ostalog, i sredstva izvršenja i predmeta izvršenja, uz zahtjev za utvrenje imovine izvršenika na strani traitelja izvršenja predstoji procesno- pravna obeveza da uini vjerovatnim da izvršenik kod nabrojenih pravnih osoba u prijedlogu posjeduje imovinu (nekretnine, raune itd).
Pri navedenom predstoji obaveza traitelja izvršenja da u zahtjevu za utvrenje imovine izvršenika postupanjem u smislu odredbi lana 37 stav (1) ZIP- zahtijeva da sud prije donošenja rješenja o izvršenju zatrai od samog izvršenika i od drugih u zahtjevu odreenih fizikih i pravnih lica, odnosno upravnih i drugih organa i organizacija da sudu dostave podatke o imovini izvršenika, te da nakon što ga sud, postupanjem u smislu lana 36. stav (2) ZIP-a, obavijesti i ostavi mu rok da podneseni prijedlog uredi odnosno izmijeni i dopuni to i uini.“
(Pravno shvatanje, Vrhovni sud FBiH, broj: 22 0 I 049168 20 Spp od 09.06.2020. godine)
SADRAJ RJEŠENJA O IZVRŠENJU
• Rješenje o izvršenju sadri sve ono što i prijedlog za izvršenje (lan 39. ZIP-a)
• Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloeno
• U sluaju da sud prijedlog djelimino ili potpuno odbija, rješenje mora biti obrazloeno
PRAVNI LIJEKOVI U IZVRŠNOM POSTUPKU
Redovni pravni lijekovi
- Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu u pravilu se moe izjaviti prigovor
- alba samo kad je to odredbama ZIP-a predvieno
- Prigovor i alba ne odlau tok izvršnog postupka
Vanredni pravni lijekovi
- Povrat u prijašnje stanje je dozvoljen samo zbog propuštanja roka za prigovor i albu na izvršno rješenje o izvršenju
ULOGA TRAIOCA IZVRŠENJA U IZVRŠNOM POSTUPKU
• Aktivno ueše u parninom postupku, radi sticanja podobne izvršne isprave
• Podnošenje urednog i potpunog prijedloga za izvršenje
• Prethodno pribavljanje svih podataka koji e biti znaajni za provoenje izvršnog postupka
• Adekvatno i pravovremeno podnošenje prijedloga tokom izvršnog postupka
Shodna primjena drugih zakona u izvršnom postupku (lan 21. ZIP-a)
• Zakon o parninom postupku
• Zakon o obligacionim odnosima
Shodna primjena odredaba ZPP-a
Iz sudske prakse:
albeni razlozi se svode na tvrdnju traioca izvršenja da je njegov prijedlog za izvršenje bio uredan i da je dostavljena kopija izvršne isprave, kao i da je adresa izvršenika oznaena u prijedlogu tana. Meutim, iz Rješenja Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove grada Mostara broj UP I-08/2-25-6441/08 od 29.05.2008. godine, ne proizilazi da je isto steklo svojstvo izvršnosti jer se na kopijama ne nalazi potvrda o izvršnosti, zbog ega je prvostepeni sud pravilnom primjenom odredbe lana 336. ZPP- a, u vezi sa lanom 35. stav 1. i 2. ZIP-a, pozvao traioca izvršenja da ovaj nedostatak otkloni. Kako trailac izvršenja isti nije otklonio, to je pobijana odluka pravilna i zakonita. Pored toga, neosnovano se u albi istie i da je trailac izvršenja pravilno oznaio adresu izvršenika, s obzirom da je prvostepeni sud odbacio prijedlog za izvršenje prvenstveno iz razloga što uz isti nije dostavljena izvršna odluka snabdjevena potvrdom o izvršnosti.
(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj:65 0 Ip 456195 15 P od 04.12.2019. godine)
Kad odredbe ZPP-a ne mogu nai shodnu primjenu u izvršnom postupku
Iz obrazloenja Rješenja Apelacionog suda Brko distrikta BiH broj 96 0 I 106170 18 G od 25.01.2018. godine: „Prije svega valja istai da neotklonjive procesne smetnje parninog postupka litispendencije i presuena stvar nemaju shodnu primjenu u postupku izvršenja, obzirom da Zakon o izvršnom postupku ne poznaje litispendenciju i presuenu stvar u smislu Zakona o parninom postupku, pa u skladu s navedenim neosnovano izvršenik u albi navodi da je „i ranije trailac izvršenja zapoinjao izvršenje na nekretnini (porodinoj kui) izvršenika u predmetu broj........... i da je taj postupak odlagan i na kraju obustavljen““
Shodna primjena odredaba ZPP-a
• Primjenom odredbe lana 10. Zakona o parninom postupku, koji se u izvršnom postupku primjenjuje na osnovu lana 21. stav 1. ZIP-a, sud je duan onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama (i uesnicima) pripadaju u postupku.
• U više svojih odluka Ustavni sud BiH je zauzeo stanovište da su redovni sudovi obavezni u svakom konkretnom sluaju ispitati da li se odreeno parvo koristi na nain da se zloupotrebljava, jer je sud u smislu odredbe lana 10. ZPP-a duan onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Primjena zakona kojima se ureuju stvarna prava, odnosno obligacioni odnosi – lan 21. stav 3. ZIP- a
U izvršnom postupku se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe zakona kojima se ureuju:
1. stvarna prava
2. obligacioni odnosi
• Materijalno-pravne pretpostavke
• Posljedice provoenja izvršnog postupka
Odluka Ustavnog suda BiH br. Ap-264/11 od 10. aprila 2014. godine U predmetnoj odluci Ustavni sud je zakljuio da nije došlo do kršenja prava na pravino suenje i da nije bilo proizvoljnosti u postupanju redovnih sudova kad su primjenom odredbe lana 436. i 437. Zakona o obligacionim odnosima, odredaba lana 4., 39. i 41. stav 1. Zakona o graevinskom zemljištu (Sl. Novine FBiH br. 25/03 i 67/05), te odredaba lana 68. stav 1. i 3. i 69. stav 1. i 2. Zakona o vlasnikopravnim odnosima utvrdili da:
• Trailac izvršenja (apelant) nije aktivno legitimisan temeljem ugovora o prenosu potraivanja, koji je zakljuio sa zalonim povjeriocem, jer taj ugovor predstavlja samo pravni osnov za sticanje i nastanak hipoteke za koji je potreban upis u zemljišne knjige prema lanu 69. stav 2. Zakona o vlasnikopravnim odnosima
• Da izvršenje nije provodivo na predmetnoj nekretnini kako je to traeno u prijedlogu za izvršenje, jer se zemljište koje slui redovnoj upotrebi zgrada ne moe prodati, niti opteretiti hipotekom samostalno bez prodaje zgrada ijoj redovnoj upotrebi slui.
Nepokretnost kao predmet izvršenja i sredstvo kojim se izvršenje provodi
• Ukoliko nije drugaije odreeno predmet izvršenja moe biti samo nepokretnost kao cjelina odreena propisima koji ureuju vlasništvo i druga stvarna prava (lan 69. stav 1. ZIP-a)
• Skup radnji kojima se provodi izvršenje na nepokretnosti:
- zabiljeba izvršenja u zemljišnoj knjizi
- utvrivanje vrijednosti nepokretnosti
- namirenje traioca izvršenja iz iznosa dobivenog prodajom
Odluka Ustavnog suda BiH br. Ap-7102/18 od 09. septembra 2020. godine (nekretnina kao predmet izvršenja, dokaz o pravu vlasništva) Ustavni sud je utvrdio da su proizvoljni zakljuci redovnih sudova da sud u izvršnom postupku ne moe utvrivati je li nekretnina nad kojom se trai izvršenje , a koja je upisana na branog partnera koji nije izvršenik, predstavlja branu steevinu.
U konkretnom sluaju trailac izvršenja (apelant) je podnio dokaz o pravu suvlasništva izvršenikovog branog druga na nekretnini na kojoj predlae izvršenje, tvrdei da je prema odredbama Porodinog zakona izvršenik takoer suvlasnik podjednako kao I njegov brani pratner, bez obzira što iz zemljišnoknjinog izvatka to ne proizilazi. Ustavni sud smatra da su redovni sudovi u izvršnom postupku bili u obavezi cijeniti materijalno pravne pretpostavke prema odredbama Porodinog zakona za odreivanje izvršenja na predmetnoj nepokretnosti.
Ustavni sud ipak napominje da je odlukom toga suda broj U-10/19, utvreno da odredbe lana 69. stav 3. i 4. ZIP-a (mogunost prodaje cijele nekretnine radi namirenja duga koji ima jedan od suvlasnika), nisu kompatibilne sa lanom II/3.k) Ustava BiH I lanom 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju.
Zabiljeba izvršenja
• Sud po slubenoj dunosti odreuje upis zabiljebe izvršenja u zemljišnu knjigu i to im donese rješenje o izvršenju
• Zabiljebom trailac izvršenja stie pravo namirenja svog potraivanja, a u odnosu na lica koja naknadno steknu odreena prava na istoj nepokretnosti, stie prvenstveno parvo namirenja
• Promjena vlasnika tokom izvršnog postupka ne sprjeava da se postupak nastavi protiv novog vlasnika (promjena dunika). Novi vlasnik ne moe isticati prigovore, niti poduzimati radnje u postupku koje ne bi mogao poduzeti ni raniji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo
Odluka Ustavnog suda BiH broj Ap-7481/18 od 14.10.2020. godine • Ustavni sud je našao da apelantovi navodi o kršenju prava na pravino
suenje nisu osnovani.
• U konkretnom sluaju izvršni sud je obustavio izvršnje na nekretnini (stan), a zbog nemogunosti provoenja izvršenja, jer je nakon dostavljanja rješenja o izvršenju radi upisa zabiljebe zemljišno- knjinom uredu, ve bilo upisano pravo vlasništva u korist treeg lica, (upisano prije donošenja rješenja o izvršenju).
• Ustavni sud je ocijenio da promjena prava vlasništva ne bi imala uticaj na parvo traioca izvršenja da se namiri iz predmetne nepokretnosti jedino u situaciji da je zabiljeba izvršenja bila upisana prije takve promjene u smislu odredba lana 72. stav 2. ZIP-a
Zalona prava- lan 74. ZIP-a
• Zaloni povjerioci se namiruju u izvršnom postupku, iako nisu predloili izvršenje i to prema redu prvenstva namirenja
• Nakon prodaje nepokretnosti zalona prava prestaju provedbom rješenja o dosudi i kad zaloni povjerioci nisu potpuno namireni
• Kupac nepokretnosti i zaloni povjerilac mogu sainiti sporazum najkasnije na roištu za prodaju (sudsko poravnanje u izvršnom postupku ili notarski obraena isprava) da zalono parvo ostane I nakon prodaje, te preuzimanju duga.
Utvrivanje vrijednosti nepokretnosti - lan 80. ZIP-a
Sud zakljukom odreuje nain utvrivanja vrijednosti nepokretnosti i to odmah nakon donošenja rješenja o izvršenju:
• Procjena vještaka o trišnoj cijeni (vrijednosti) na dan procjene
• Podatak o vrijednosti koji na zahtjev suda moe dati nadleni organ poreske uprave
Ako stranke postignu sporazum o vrijednosti nepokretnosti, sud e zakljukom o prodaji iz lana lan 82. stav 1. ZIP-a utvrditi vrijednost prema tom sporazumu.
Odjeljak 4. poglavlja X ZIP-a u odredbama l. 82.-95. razrauje pravila koja se primjenjuju kod prodaje nepokretnosti.
• Prodaja se vrši usmenim i javnim nadmetanjem
• Zakljuak o prodaji se javno objavljuje, a istim se utvruje vrijednost nepokretnosti i odreuju nain i uslovi prodaje, te vrijeme i mjesto prodaje
• Uslov za pristupanje i uestvovanje u nadmetanju je polaganje osiguranja u visini od jedne desetine utvrene vrijednosti nepokretnosti, a najviše 10.000,00 KM (ime je osigurana ozbiljnost ponuaa i pokrie troškova)
Roište za nadmetanje
• Kad sud utvrdi ispunjenost uslova, provodi roište za nadmetanje i prodaju - lan 90. ZIP-a
• Nakon zakljuenja nadmetanja sud utvruje listu ponuaa koji su ponudili cijenu iznad minimuma
• Sud utvruje da je nepokretnost prodata najpovoljnijem ponuau, ukoliko su ispunjeni ostali uslovi.
Javno nadmetanje
• javnosti
• konkurencije
• ravnopravnosti
• podobnosti
Smisao nadmetanja je prodaja stvari dunika pod najpovoljnijim uslovima, koji e se ostvariti samo ako su ispunjeni principi na kojima nadmetanje poiva.
Pravila ZIP-a mogu odstupati od opeprihvaenih principa javnog nadmetanja (jedan ponua)
Sainjavanje liste ponuaa i prodaja nepokretnosti napovoljnijem od njih
• Nakon zakljuenja nadmetanja utvruje se lista ponuaa koji su ponudili cijenu iznad minimuma i da je nepokretnost prodata najpovoljnijem od njih (lan 90. stav 5. ZIP-a)
• Ako sva tri ponuaa sa najvišom ponudom ne ispune obavezu plaanja prodajne cijene u predvienim rokovima, sud moe oglasiti prvo roište neuspjelim i zakazati novo roište
• Da li sud ima diskreciono pravo da pozove na uplatu i ostale ponuae redom prema utvrenoj listi iz lana 90. stav 5. ZIP-a, a ne zakazati novo roište?
Dosuda nepokretnosti
• Rješenje o dosudi se donosi nakon polaganja cijene
• Nalae se zamljišnoknjinom sudu upis promjene prava vlasništva i brisanje prava treih za koje je rješenjem to odreeno
• Sud rješenjem o dosudi odreuje koja e se prava treih osoba brisati
Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu broj: 65 0 Ip 231396 20 P 3 od 04.02.2020. godine
Iz obrazloenja:
“Pravilno je prvostepeni sud primijenio odredbu lana 10. ZPP-a, a u vezi sa lanom 21. stav 1. ZIP- a, kojim je regulisana obaveza suda da provede postupak i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama (i uesnicima) pripadaju u postupku. Naime, sud u situaciji kad su više uesnika u nadmetanju poloili osiguranje i kod injenice da je jedan od uesnika prigovorio da su prva tri ponuaa tu kako bi osujetili prodaju ozbiljnim kupcima, nije mogao znati da li se zaista radi o ozbiljnim kupcima (tri najpovoljnija ponuaa), pa je pravilno sainio listu svih ponuaa koji su ponudili prodajnu cijenu iznad jedne polovine utvrene vrijednosti, ime je obezbijedio ravnopravnost i u konanici saznanje o osnovanosti prigovora kojim je ukazano na mogunost manipulacije samim postupkom. Na obavezu primjene lana 10. ZPP-a i sprjeavanje zloupotrebe prava, te obavezu postizanja najviše trišne vrijednosti nekretnine i ocjenu okolnosti svakog pojedinanog sluaja, ukazao je i Ustavni sud BiH u više svojih odluka, tako na primjer u odlukama AP-1154/14 i AP-3719/16. Vrhovni sud F BiH je za svoje pravno shvatanje broj 280 I 052479 16 Spp od 05.12.2016. godine, imao takoer u vidu naprijed navedeno.”
Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu broj: Ip 0 231396 20 P 3 od 04.02.2020. godine
Iz obrazloenja:
“Prema svojoj prirodi, teret koji je upisan na predmetnoj nekretnini, predstavlja teret javnog prava, odnosno realni teret koji ima u vidu odredba lana 289. Zakona o stvarnim pravima (Slubene novine FBiH broj 66/13 i 100/13), pa je prema tome sud bez uporišta u materijalnom pravu, odredio brisanje zabiljebe stvarnog tereta, jer isti prodajom nepokretnosti nije prestao u smislu odredbe lana 75. stav 1. ZIP-a. Zbog toga je ovaj sud u tom dijelu albe uvaio i pobijanu odluku preinaio kao u izreci na osnovu odredbe lana 235. stav 1. taka 3. ZPP-a.”
Namirenje trailaca izvršenja
Namirenju se pristupa odmah nakon donošenja rješenja o dosudi
Iz prodajne cijene namiruju se traioci izvršenja, zaloni povjerioci i lica koja imaju parvo na naknadu za line slunosti i to sljedeim redoslijedom:
- troškovi izvršnog postupka
- potraivanja traioca izvršenja po ijem je prijedlogu je odreeno izvršenje potraivanja zalonih povjerilaca, koji nemaju prvenstveno pravo namirenja
- naknada za line slunosti koje prestaju prodajom
Kamata se namiruje prije glavnog duga, osim kamate i troškova nastalih u posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi, koji se namiruju zajedno sa glavnim potraivanjem. Unutar ranga potraivanja ista lica se namiruju prema redoslijedu sticanja prava na namirenje.
Prigovor treeg lica – lan 51-53. ZIP-a
• Izvršni sud moe odluiti o prigovoru treeg lica, ako okolnosti sluaja to dopuštaju
• Podnosioca prigovora e zakljukom uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici
• Tree lice u ovom sluaju je lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo parvo koje sprjeava izvršenje
• Zahtjev treeg lica da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su njegova prava zahvaena
Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 262315 14 G 2 od 13.02.2014. godine Iz obrazloenja:
“aliteljica smatra da se izvršenje na ½ suvlasnikog dijela stana ne moe provesti iz razloga što je na osnovu
kupoprodajnog ugovora postala vlasnik stana još 2003.godine. Meutim, prvostepeni sud pravilno zakljuuje da
se pravo vlasništvo stie tek upisom u zemljišne knjige a u zemljišnim knjigama je drugotueni upisan sa
pravom suvlasništva na ½ na ovom predmetnom stanu.
Tano je da se pravo na dom ne mora u svakom sluaju podudarati sa pravom vlasništva. Meutim, tuiteljicino
pravo na dom je u ovoj pravnoj stvari ogranieno neplaanjem poreza na promet nekretnina. Plaanje poreza na
promet nekretninama je uvjet za uknjibu ovog stana u zemljišnim knjigama u KPU. Na ovaj nain naplatom
poreza drava – entiteti obezbjeuju znaajne doprinose koji se ni u kom sluaju ne mogu zanemariti i koji
predstavljaju obavezu pojedinca prema dravi – entitetu. Znai prvenstvena obaveza tuiteljice je bila nakon
zakljuenja kupoprodajnog ugovora, da plati porez na promet nekretninama i da se na osnovu tih dokumenata
upiše u KPU kao vlasnik predmetnog stana. Tuiteljica nije ispunila navedene obaveze tako da je sama,
neplaanjem poreza 8 godina ugrozila svoje pravo na dom. Pravo na dom nisu ugrozili ni prvo ni drugotueni
ve sama tuiteljica neispunjenjem zakonskih obaveza prema dravi-entitetu.”
Odluka Ustavnog suda BiH, broj: AP 2326/18
• Ustavni sud zakljuuje da u specifinim okolnostima konkretnog sluaja postoji povreda prava na imovinu iz lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju kada u okolnostima konkretnog sluaja miješanje u apelanticino pravo na imovinu, iako zakonito i u slubi legitimnog cilja, za apelanticu rezultira pretjeranim teretom koji se ne moe opravdati legitimnim ciljem u ijoj je slubi.
• Ustavni sud smatra da miješanje u apelanticino pravo na mirno uivanje imovine, iako zasnovano na zakonu i u slubi legitimnog cilja, na apelanticu stavlja pretjeran teret koji se ne moe opravdati njenim propustom da se prije pokretanja izvršnog postupka uknjii kao vlasnica predmetnog stana s obzirom na injenicu da je prije pokretanja izvršnog postupka zakljuivanjem ugovora sa izvršenikom, kome je u cjelini isplatila kupoprodajnu cijenu za predmetni stan, stekla pravo na posjed i pravo da se uknjii kao njegova vlasnica, a koja prava nisu prestala ni uknjibom rješenja o izvršenju, niti je uknjiba rješenja o izvršenju, kako je utvreno pravosnanom presudom, bila prepreka da apelantica na osnovu valjanog ugovora sa izvršenikom stekne pravo vlasništva na predmetnom stanu i pravo da se na njemu uknjii.
• Stoga, proizlazi da se u okolnostima konkretnog sluaja ne moe zakljuiti da bi proglašenjem nedopuštenog izvršenja na predmetnom stanu na traioca izvršenja bio stavljen pretjeran teret u ostvarivanju potraivanja koje ima prema izvršeniku. Ovo posebno imajui u vidu da je apelantica u postupku pred redovnim sudovima tvrdila i da je predmetni stan njen jedini dom a koju injenicu su redovni sudovi ocijenili bez znaaja, jer apelantica nije stekla pravo vlasništva upisom u odgovarajui registar, pri tome potpuno zanemarujui nespornu injenicu da je na osnovu valjanog pravnog posla u posjedu predmetnog stana, kao i da ovo njeno pravo nije prestalo ni zabiljebom rješenja o izvršenju.
Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 65 0 Ip 562266 19 P 2 od 03.04.2019. godine Iz obrazloenja:
“Odredbom lana 51. stav 1. ZIP-a je propisano da lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprjeava izvršenje moe podnijeti prigovor protiv izvršenja traei da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su prava tog treeg lica zahvaena izvršenjem, dok je odredbom lana 52. stav 2. ZIP-a propisano da e izvršni sud o prigovoru odluiti u izvršnom postupku kada to okolnosti sluaja dopuštaju, a naroito ako podnosilac prigovora dokazuje opravdanost svog prigovora pravosnanom presudom, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom.
Iz naprijed navedenih odredba zakona slijedi da prvostepeni sud prema datim okolnostima nije mogao odluiti o prigovoru treeg lica samo na osnovu uvida u najnovije stanje upisa u podulošku KPU_NOVI GRAD br. 2.... iz kojeg proistie da se „M...“ d.o.o. Sarajevo na predmetnim nekretninama upisao kao vlasnik 08.05.2018. godine, a nakon izvršene zabiljebe, iz razloga što tree lice u prigovoru i nije tvrdilo da je upisom u zk. stekao pravo koje sprjeava izvršenje, ve da je takva prava stekao 2012. godine na osnovu Ugovora.
Kod takvog stanja stvari, prvostepeni sud je cijenei da prema priloenoj ispravi, tree lice ne dokazuje opravdanost svog prigovora, bio duan postupiti u skladu sa odredbom lana 53. ZIP-a i tree lice uputiti na parnicu radi dokazivanja osnovanosti zahtjeva za proglašenje nedopuštenim izvršenja na predmetnim nekretninama. Stoga je ovaj sud albene navode treeg lica ocijenio osnovanim, pa je primjenom lana 235. stav 1. taka 3. ZPP-a, alba uvaena, pobijano rješenje ukinuto i predmet vraen prvostepenom sudu na ponovno odluivanje.
Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 65 0 Ps 849203 20 Mo od 30.09.2020. godine Iz obrazloenja:
“Prvostepeni sud je pravilno ocijenio da prijedlog mjere osiguranja odlaganjem izvršenja u konkretnom sluaju nije dopušten iz razloga što predlaga nema procesnu aktivnu legitimaciju. Naime, protiv predlagaa se pred Opinskim sudom u ...... vodi izvršni postupak, a po prijedlogu protivnika predlagaa. Izvršni postupak je pokrenut na osnovu izvršne isprave notarski obraenog ugovora. Tubenim zahtjevom u ovoj pravnoj stvari predlaga (tuitelj) trai da se utvrdi ništavim ugovor na osnovu kojeg je pokrenut predmetni izvršni postupak.
Odredbom lana 273. stav 1. taka 4. ZPP-a je predviena mjera osiguranja odlaganjem postupka izvršenja po prijedlogu treih osoba (ne i stranaka) pod uslovima predvienim zakonom kojim se ureuje izvršni postupak. Prema odredbi lana 52. stav 1. Zakona o izvršnom postupku - u daljem tekstu ZIP (Slubene novine FBiH br. 32/03 i 33/06) izvršni sud e odluiti o prigovoru treeg lica u izvršnom postupku ili e ga zakljukom uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici. Tek nakon upuivanja na parnicu tree lice moe u pokrenutoj parnici traiti odlaganje izvršenja u skladu sa odredbom lana 53. stav 2. ZIP-a.
Dakle, iz naprijed navedenog slijedi da je prvostepeni sud pravilno zakljuio da predlaga nije aktivno legitimisan (procesno) za podnošenje prijedloga mjere osiguranja koja predvia odlaganje izvršenja, jer on nije tree lice ija su prava zahvaena izvršenjem, zbog ega nije ni upuen od strane izvršnog suda na parnicu, ime u smislu odredbe lana 273. stav 1. taka 4. ZPP-a, a u vezi sa odredbama lana 52. stav 1. i 53. stav 2. ZIP-a nije ovlašten za podnošenje takvog prijedloga.
Suprotno albenim navodima, prvostepeni sud pravilno nalazi da se prema odredbi lana 51. ZIP-a treim licem smatra ono lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprjeava izvršenje, slijedom ega pravilno zakljuuje da predlaga koji je izvršenik i na ijim novanim sredstvima se sprovodi izvršenje, ne moe biti tree lice, koje je ovlašteno temeljem naprijed navedenih odredaba ZIP-a podnijeti prijedlog mjere osiguranja. U konkretnom sluaju predlaga ak i ne tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima prava koja bi sprjeavala izvršenje, ve smatra da mjerom osiguranja treba odloiti izvršenje, te da ishod izvršnog postupka zavisi od ishoda parnice. Meutim, donošenje mjere osiguranja iz razloga i na nain kako to predlaga trai, bi imalo znaaj prekida izvršnog postupka, a što bi bilo suprotno odredbi lana 34. stav 1. ZIP-a, kojom je izriito zabranjen prekid postupka da bi se saekala odluka nadlenog suda o prethodnom pitanju. Zbog toga mjera osiguranja koju ima u vidu odredba lana 273. stav 1. taka 4. ZPP-a, nije ni predviena za stranke u izvršnom postupku. Iz navedenih razloga alba neosnovano istie da predlagau aktivnu procesnu legitimaciju daje injenica da je on tuitelj u ovoj pravnoj stvari.”
HVALA NA PANJI!