Srednja škola Krapina Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 6

49000 Krapina

Završni rad iz predmeta:

Poduzetništvo

Tema:

Izvori financiranja poduzeća „Kotka“ d.d.

S A D R Ž A J:

SAŽETAK 1

1. UVOD3

2. OPĆENITO O FINANCIRANJU 4

3. FINANCIRANJE IZ KRATKOROČNIH IZVORA 6

3.1. Kratkoročni krediti.................................................................................................6

3.2. Financiranje trgovačkim kreditom.....................................................................8

3.3. Faktoring............................................................................................................9

4. FINANCIRANJE IZ SREDNJOROČNIH IZVORA FINANCIRAJA10

4.1. Srednjoročni kredit..............................................................................................10

4.2. Financiranje pomoću najma.............................................................................11

5. FINANCIRANJE IZ DUGOROČNIH IZVORA FINANCIRANJA 12

5.1. Dugoročni krediti.................................................................................................12

5.2. Financiranje pothvata emisijom dionica..........................................................13

5.3. Leasing.............................................................................................................15

6. PRIMJER IZ PRAKSE: PODUZEĆE „KOTKA“ d.d. 16

6.1. Opći podaci o poduzeću.......................................................................................16

6.2. Financiranje iz kratkoročnih izvora u poduzeću „Kotka“ d.d..........................17

6.3. Financiranje iz srednjoročnih izvora u poduzeću „Kotka“ d.d........................18

6.4. Financiranje iz dugoročnih izvora u poduzeću „Kotka“ d.d............................19

7. ZAKLJUČAK 21

8. LITERATURA 22

9. PRILOZI 23

9.1. Bilanca na dan 31.12.2009...................................................................................23

9.2. Račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2009...........................................................24

9.3. Bilanca na dan 31.12.2010...................................................................................24

9.4. Račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2010...........................................................24

SAŽETAK

Svrha i cilj ovoga rada je upoznati se sa vrstama financiranja te u koju se svrhu koriste

različiti krediti i njihove podvrste i na kraju to sve prikazati na primjeru poduzeća

„Kotka“ d.d. .

Cilj svakog poduzeća jest maksimizacija profita i dugoročni opstanak i razvoj. U tu

svrhu svako poduzeće mora raspolagati sa dovoljno financijskih sredstava sa

investiranje i podmirenje svojih obveza. Poduzeće svojim redovnim poslovanjem

osigurava priljev tzv. tekućih sredstava namijenjenih podmirenju obveza, ali i daljnjem

investiranju iz vlastitih sredstava. Obveze koje poduzeće podmiruje su obveze prema

vlasnicima dugoročnih i kratkoročnih sredstava, te obveze prema vlasnicima kapitala

(dioničarima u vidu dividende).

Kratkotrajnim ulaganjima u vlastiti pothvat iz tuđih izvora poduzetnik pribavlja

kratkotrajnu imovinu: sirovine, materijal i trgovačku robu. Tuđi izvori za kratkotrajna

ulaganja mogu biti: trgovački kredit, kratkoročni bankovni kredit te prihvatne

pozajmice.

Dugotrajnim ulaganjima u vlastiti pothvat iz tuđih izvora poduzetnik pribavlja

dugotrajnu imovinu: prostor, zemljište, strojeve, uređaje i prijevozna sredstva. Tuđi

izvori za dugotrajna ulaganja mogu biti: najam, leasing, franšizing te dugoročni

bankovni krediti.

Kao interni izvori financiranja mogu se koristiti amortizacija i faktoring. Fakroring je

prodaja potraživanja.

Emisija dionica vrlo je popularan oblik financiranja pothvata u anglosaskim zemljama,

za razliku od kreditiranja koje je češće u europskim zemljama. Osim promjene

vlasničke strukture nedostatak je javne emisije dionica što je društvo obvezno

informirati javnost o svome poslovanju te tako podliježe ocjeni cjelokupne javnosti.

I na kraju, svaki bi poduzetnik trebao znati dva zlatna pravila financiranja, a to su da se

kratkotrajna imovina financira kratkoročnim kapitalom, a dugoročna se imovina

financira dugoročnim kapitalom.

1.UVOD

Svoj završni rad o izvorima financiranju odlučila sam započeti poznatom izrekom

Benjamina Frenklina koja glasi, „Ako hoćeš da upoznaš novac, pozajmi ga“. Ova

mudra izreka govori nam kada odlučimo ići u rizik da posudimo novac, moramo ga i

vratiti pa s time imamo veću odgovornost te ćemo onda i više truda ulagati da nam taj

posao uspije. Kao komercijalistu financije su veoma važne za naše zanimanje pa sam

kroz praktični dio nastave u poduzeću „Kotka“ d.d. saznala o bitnim činjenicama kako i

iz kojih se izvora nabavlja novac i kako se taj novac troši u današnje vrijeme. Ovaj

završni rad obrađen je u 9 cjelina. Kroz ove cjeline obrađene su tri vrste izvora

financiranja: kratkoročno, srednjoročno i dugoročno.

U prvom poglavlju „Uvod“ obrazlaže se kompozicija rada. Drugo poglavlje „Općenito

o financiranju“ iznosi se definicija financiranja te zašto je ono važno za poduzetnike. U

trećem poglavlju upoznajemo se sa vrstama kratkoročnih kredita, najčešće korištenim

trgovačkim kreditom i jednim od skupljih načina financiranja faktoringom. Kroz

četvrto poglavlje saznajemo zašto koristimo srednjoročni kredit i zašto je on specifičan

te zašto je najam najčešći oblik ulaganja iz tuđih izvora. „Financiranje iz dugoročnih

izvora financiranja“ tu se upoznajemo sa dugoročnim kreditom i čestim hipotekarnim

kreditom, upoznajemo se sa financiranjem pothvata emisijom dionica koji se kod nas

malo koristi te leasingom. Šesto poglavlje odnosi se na primjer iz prakse u poduzeću

„Kotka“ d.d. u kojem su izneseni opći podaci o poduzeću te na koje se načine sve

poduzeće financiralo u 2009. i 2010. godini. Sedmo poglavlje je zaključno poglavlje u

kojem su prikazani rezultati do kojih se u radu došlo. Završni dio rada sadrži literaturu

koja je korištena prilikom izrade rada te prilog bilancu i račun dobiti i gubitka poduzeća

„Kotka“ d.d..

2.OPĆENITO O FINANCIRANJU

Prije pokretanja posla poduzetnik najprije treba proučiti mogućnosti financiranja

pothvata vlastitim kapitalom, a tek onda tuđim. Poseban je problem je činjenica da pri

svakom novom pothvatu postoji rizik da pothvat ne uspije, ako se pritom pothvat

financira i tuđim kapitalom postoji dodatan rizik. Zbog svega toga moramo biti oprezni

kod financiranja i prije svega se dobro osigurati i informirati.

„Financiranje se odnosi na pribavljanje novca, ulaganje novca, vraćanje uloženog

novca, te dinamički proces usklađivanja izvora financiranja s ulaganjima po obujmu i

roku.“1

Financije su presudne za:osnutak poduzeća, tekuće poslovanje i razvoj poduzeća.

Financijski koncept poduzeća se temelji na spoznaji da sve poslovne i razvojne odluke

imaju implikacije na: bilancu, RDG, te na novčane tijekove.

„Glavni financijski cilj je: maksimalizacija profita i opstanak poduzeća.“2

Taj cilj se postiže stvaranjem vrijednosti, a vrijednost u dioničkom društvu se iskazuje

tzv. vrijednošću redovite dionice koja je rezultat triju glavnih odluka:

odluke o ulaganju

odluke o financiranju

odluke o dividendi i zadržanom dobitku

Donošenjem financijskih odluka direktno se utječe na ostvarivanje konačnih ciljeva

poduzeća – na ostvareni profit i maksimalizaciju bogatstva dioničara.

1 http://www.docstoc.com/docs/119545391/POSLOVNE-FINANCIJE-skripta-seminarski-diplomski-maturski-radovi-ppt-i-skripte (18. 01. 2013.)2 http://www.docstoc.com/docs/119545391/POSLOVNE-FINANCIJE-skripta-seminarski-diplomski-maturski-radovi-ppt-i-skripte (18. 01. 2013.)

Slika 1. shematski prikaz financiranjaIzvor:http://www.google.hr/search?hl=hr&q=shematski+prikaz+financiranja&biw=1280&bih=933&bav=on.2,or.r_qf.&um=1&ie=UTF-8&tbm=isch&source=og&sa=N&tab=wi&ei=gAaRUc-8MLGM4gToioGwAw (18.01.2013.)

Postoji više podjela financiranja, a najkorištenije su:

podjela financiranja prema roku ulaganja:

kratkotrajna

srednjoročna

dugotrajna

prema izvoru financijskih sredstava:

vlastiti izvori

tuđi izvori

prema porijeklu:

interni - proizlaze iz poslovnog rezultata poduzeća

eksterni – proizlaze iz raznih izvora van poduzeća, npr. financijske

institucije, pravna osoba ..

3.FINANCIRANJE IZ KRATKOROČNIH IZVORA

3.1. Kratkoročni krediti

„Kratkoročni kredit ima rok dospijeća do godine dana. Služe za financiranje tekuće

poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti.“ 3Kratkotrajnim ulaganjima u vlastiti pothvat iz tuđih izvora poduzetnik pribavlja

kratkotrajnu imovinu: sirovine, materijal i trgovačka roba. Postoji pet vrst kratkoročnih

kredita: kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i avalni kredit.

„Kontokorentni kredit kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega

računa komitenta.“4 Vrlo je raširen oblik kratkoročnoga kreditnoga kreditiranja, koji

komitentu omogućuje jednostavnije premošćenje kratkoročne nelikvidnosti, elastičnu i

racionalnu upotrebu kredita, smanjuje blagajničko poslovanje, itd.. Njegova se

pogodnost očituje prilikom otvaranja akreditiva, plaćanja špeditera, kod

pretfinanciranja i međufinanciranja, prilikom kupovine većih količina robe uz popust za

gotovinu i sl..

„Eskontni kredit kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice,

kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu

naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge.“ 5Eskontni krediti

odobravaju se na kraće rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijeća mjenice.

Kada mjenica dospije, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci odobreni iznos

kredita. Ako se to ne dogodi, banka će protestirati mjenicu i naplatiti traženi iznos od

bilo kojega mjeničnoga dužnika.

„Lombardni kredit kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari

ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do

trenutka otplate u posjedu banka.“6 Predmet lombarda najčešće se pokretne stvari

poput predmeta od plemenitih kovina, umjetnička djela, vrijednosnica

3 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)4 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)5 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)6 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)

(obveznica, dionica, blagajničkih zapisa) i sl.. Lombardni kredit posebice je pogodan

kada se odobrava uz zalog uskladištene robe, ploveće robe, odnosno robe na putu, što

omogućuje vlasnicima založnih dobara da dobiju potrebna novčana sredstva i prije

nego što konačno prodaju. Lombardni kredit odobrava se na rok od nekoliko dana do

nekoliko mjeseci.

„Akceptni kredit vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje

komitentu svoj poslovni ugled.“ 7Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku

kredita ne doznačuje novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima na

sebe obvezu isplate mjeničnoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o

njezinu dospijeću. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik, što zbog

većega boniteta mjenice omogućuje tražitelju bankovnog akcepta lakše dobivanje

eskontnoga kredita kod druge domaće ili strane banke.

„Rambursni kredit akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za

plaćanje uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni.“ 8U

praksi je najčešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik se

ugovorom obvezuje izvozniku da će plaćanje izvršiti akceptom kod rambursne banke.

Izvoznik akceptiranu mjenicu u rambursnom kreditu može eskontirati, koristiti ju za

plaćanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira.

„Avalni kredit kratkoročni je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na

mjenične obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita.“ 9Na taj se

način povećava vrijednost i kvaliteta mjenice i ona se može jednostavnije eskontirati.

Preuzimajući odgovornost za klijenta prema trećim osobama, banka stavlja klijentu na

raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni kredit u smislu odobravanja

klasičnog bankovnog kredita, već oblik garantnoga kredita kojim banka daje bezuvjetno

i neopozivo jamstvo da će u slučaju neisplate mjenice učiniti to sama banka kao jamac.

Temeljni oblici kratkoročnog financiranja:7 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)8 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)9 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.)

ulaganje vlastite akumulacije poduzeća u poslovni proces koji traje do godine

dana

uzimanje kratkoročnih osiguranja kredita od banaka i drugih korisnika

slobodnih sredstava

3.2.Financiranje trgovačkim kreditom

„Trgovački kredit je kredit dobavljača u obliku robe koju dobavljač prodaje uz odgodu

plaćanja.“ 10To je najčešći izvor kratkotrajnog ulaganja iz tuđih izvora za većinu

gospodarskih subjekata posebice za mala i srednja poduzeća.

Trgovački kredit u biti nastaje na temelju narudžbe koje određeno poduzeće ispostavlja

dobavljaču za određenu robu ili obavljanje usluga. Obično kad dobavljač isporuči robu

ili vrši određenu uslugu ispostavlja fakturu kupcu, pri čemu odobrava odgađanje

naplate do izvjesnog datuma. Dakle, trgovački kredit predstavlja oblik kratkoročnog

izvora financiranja koji traje od trenutka primitka fakture do trenutka njene naplate.

Razlikujemo tri aranžmana trgovačkog kredita:

„Otvoreni račun koristi se samo kada dobavljač ima povjerenje u kupca, pa od

kupca onda ne traži formalno priznavanje duga.“11

„Mjenica je vrijednosni papir propisanog oblika koji sadržava obvezu isplate

određenog novčanog iznosa.“12

„Zadužnica je isprava kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate

potraživanja određenog vjerovnika zaplijeni novac na računu ili svim računima

koje ima otvorene kod banke te da se novac s tih računa direktno isplaćuje

vjerovniku.“13

3.3.Faktoring

10 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 57.11 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 57.12 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 57.13 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 57.

„Faktoring je djelatnost kojom se jedna financijska institucija odnosno faktor, bavi

kupoprodajom potraživanja od vjerovnika uz određeni diskont, a zatim ih sama

naplaćuje od dužnika.“ 14Faktor odmah plaća 70 do 90% vrijednosti fakturiranog

potraživanja svom klijentu skraćujući mu time vrijeme naplate potraživanja umanjeno

za naknadu. Faktor plaća nakon što dužnik podmiri obvezu.

Prednosti faktoriranja potraživanja za poduzeće su što se time:

ubrzava priljev novca i olakšava održavanje solventnosti

smanjuje trošak naplate potraživanja

prenosi rizik naplate na faktoring organizaciju

Najveći nedostatak faktoringa je to što je to skup način financiranja.

Trošak faktoringa ovisi o trenutku isplate gotovine za prodana potraživanja:

ako poduzeće dobiva novac odmah nakon prodaje potraživanja, a prije nego što

faktor naplati potraživanje , poduzeće plaća proviziju 1-2%

ako poduzeće na zahtjeva novac prije naplate potraživanja, tada plaća samo

proviziju na faktoring

4.FINANCIRANJE IZ SREDNJOROČNIH IZVORA FINANCIRAJA

14 http://www.4capital.hr/Factoring.html (24.02. 2013.)

4.1. Srednjoročni kredit

„Srednjoročni kredit je kredit s rokom od 2 do 5 godina. Dok je donja granica dosta

čvrsta, gornja je promjenjiva, pa ponekad može biti i do 10 godina.“ 15Srednjoročni

krediti koriste se uglavnom za financiranje ulaganja u dugotrajnu imovinu (nekretnine,

oprema) ili stjecanja. Ne mogu se ubrojiti niti u kratkoročnu niti u dugoročnu sferu, a i

kod odobravanja i vraćanja imaju karakterističnosti obaju.

Prednosti srednjoročnih kredita:

kamata je povezan s premijerom

iznos kredita, kamatna stopa i vaš plan otplate ovisi o tome koliko kolateralna

imate, a vrijednost imovine koju želite kupiti.

možete pristati na plan otplate koji najbolje odgovara vašem poslovanju i

novčani tok

nećemo poziv za otplatu brže nego što su uvjeti dogovoreni, pod uvjetom da i

uvjete kredita su se sreli

Kamatne stope i cijene srednjoročnih kredita određuje se kako slijedi:

kamatne stope nisu fiksne i mogu se podešavati s vremena na vrijeme tijekom

trajanja kredita, na temelju promjena u tržištima novca i kapitala

primjenjuju se strukturirani uvjeti otplate

nema transakcijskih troškova

4.2.Financiranje pomoću najma

15 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Srednjoro%C4%8Dni-kredit (2.03.2013.)

„Najam je najčešći oblik ulaganja iz tuđih izvora kojim se pribavlja dugotrajna

imovina kao što su poslovni prostor i oprema.“ 16Uz taj izraz se često primjenjuje i

pojam zakup. Pa se onda za prostor rabi izraz najam, a za opremu zakup.

„Ugovor o najmu njime se nalogodavac obvezuje da će predati određenu stvar

nadoprincu na uporabu, a ovaj mu se za to obvezuje platiti određenu najamninu.“17

„Ugovor o zakupu je ugovor kojim se zakupodavac obvezuje predati određenu stvar

zakupoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje da će mu za to platiti određenu

zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti stvar.“18

Prednosti iskorištavanja najma:

poduzetnik najmoprimac na samom početku posla ima manja ulaganja

njime je uštedio kapital jer za to se plaća najamnina koje poslovanje može lakše

podnijeti

Nedostaci korištenja najma:

javlja se ako se radi o rabljenoj imovini što od poduzetnika traži znatna ulaganja

u imovinu koja nije u njegovu vlasništvu

ako je imovina zastarjela što otežava daljnje poslovanje

visoki troškovi popravka na koje poduzetnik nije računao

5.FINANCIRANJE IZ DUGOROČNIH IZVORA FINANCIRANJA

16 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 58.17 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 58.18 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 58.

5.1. Dugoročni krediti

„Dugoročni kredit je vrsta novčanog i robnog kredita s rokom otplate duljom od 5

godina, a služe za financiranje većih investicija.“ 19

Dugoročni bankarski krediti predstavljaju osnovu za financiranje investicijskog razvoja

u svim zemljama svijeta. U okviru razvijenih zemalja utvrđen je dugoročni trend

porasta udjela dugoročnih bankarskih kredita u razvojene financiranju gospodarstva, što

se objašnjava strukturnim promjenama u oblasti tražnje i ponude dugoročnih

bankarskih kredita. U zemljama sa slabije razvijenim tržištem kapitala i skromnijom

financijskom strukturom, bankarski dugoročni krediti, uglavnom imaju dominantno

mjesto u razvojnom financiranju gospodarstva.

Osnovne karakteristike ovih kredita su: dugoročna dospjelost, amortizacijski obrasci

povrata, kamatna opterećenost, izvori povrata dugova, rizici i osiguranje.

Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više god.), dugoročni su

krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se njihovo odobravanje u

pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom), a nerijetko se zahtijevaju

i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili više osoba),

osiguranja nekretnine od različitih rizika,polica osiguranja korisnika kredita od

posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora i sl..

„Hipotekarni krediti dugoročni je kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset

godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini.“ 20Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institucije) vraćanje

kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom uknjižbe založnoga

prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaćena potraživanja može namiriti

iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke može biti; stambeni ili poslovni prostor,

zemljište, gospodarske zgrade, skladišta i druge nekretnine nad kojima se založno pravo

stječe upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina,

primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe upisom u zemljišne

19 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (12.03.2013.)20 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (12.03.2013.)

knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se

založno pravo stječe upisom u registar brodova i registar zrakoplova. Svoja prava

hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, tražeći da hipotekarni zalog bude izložen

javnoj prodaji, tj. dražbi. Stjecanjem hipoteke vjerovnik nema pravo posjeda zaloga,

već založno dobro ostaje na raspolaganju dužniku i može biti predmetom kupoprodaje.

Dužnik je pritom obvezan voditi brigu o očuvanju vrijednosti založene nekretnine.

5.2. Financiranje pothvata emisijom dionica

„Dionice su vlasnički vrijednosni papiri, dio su temeljnog kapitala te skup članskih

prava i ovlasti u dioničkom društvu.“ 21Dokaz su o udjelu dioničara u kapitalu

dioničkog društva.

Dionička društva osnivaju se i prikupljaju kapital:

simultano - osnivači preuzimaju sve izdane dionice i ne postoji mogućnost da

neka nepoznata osoba kupi dionicu

sukcesivno - osnivači otkupljuju samo dio dionica, dok se za ostatak dionica

upućuje javni poziv za kupnju dionica

„Nova emisija dionica – javna emisija uključuje nove dioničare, pa se udjel dioničara

u vlasništvu smanjuje, ako u novoj emisiji ne iskoriste pravo prednosti i ne otkupe

određeni broj dionica.“22 Osim promjene vlasničke strukture, javna emisija dionica za

dioničko društvo znači i izlazak u javnost. To znači da je društvo obvezno informirati

javnost o svome poslovanju, o ljudima koji ga vode, o njihovim plaćama, imovinskom

stanju i sl. Društvo podliježe ocjeni unutarnje i vanjske javnosti zaposlenika i njihovih

obitelji, potrošača, kupaca, dobavljača, državnih institucija, lokalne zajednice u kojoj

djeluje itd.

Da bi se obavila javna emisija dionica, potrebno je okupiti tim stručnjaka sa područja

prava i računovodstva. Zadatak pravnika je priprema javnog poziva za upis dionica,

odnosno sastavljanje prospekta, a zadatak računovođa je sastavljanje financijskih

21 Marić Branka, Kovač – Dragović Ljerka, Safret Maja: Knjigovodstvo s bilanciranjem 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb 2007., str: 45.22 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 94.

izvješća kako bi potencijalni ulagatelji imali uvid u poslovanje društva tijekom

posljednje tri godine ili u kraćim razdobljima.

„Javni poziv ili prospekt službena je ponuda za prodaju dionica (određenog broja

dionica, određene cijene, roka upisa i načina uplate) i sadržava sve nužne informacije

o imovini, obvezama, eventualnoj dobiti ili gubitku za prethodna razdoblja, aktualnome

financijskom položaju i perspektivama poslovanja te pravima koje vrijednosni papiri

sadržavaju.„23

Izdavatelj dionica mora podnijeti prospekt na odobrenje Hrvatskoj agenciji za nadzor

financijskih usluga. HANFA donosi odluku najkasnije u roku od 30 dana, a ako

izdavatelj u tom roku ne dobije nikakvu obavijest, smatra se da je prospekt odobren.

Prodaja dionica obavlja se preko posrednika (banke, brokerske kuće i sl.).

Može se posredovati na dva načina:

na temelju čvrste obveze, tada otkupljuju sve izdane dionice u svoje ime i za

svoj račun

na agencijskome načelu bez ikakva rizika, ali uz najbolje napore, prodaju

dionice i za taj posao naplaćuju proviziju.

Nakon isteka roka za upis i uplatu dionica posrednik je obvezan u roku 10 dana

obavijestiti HANFA-u o broju uplaćenih i upisanih dionica, a izdavatelj je obvezatan te

iste podatke objaviti u tisku u roku 8 dana. Ako javna emisija dionica uspije, to ne znači

samo da je dioničko društvo povećalo svoju glavnicu – dioničarski kapital, već je i

dokaz povjerenja investitora, što je dobro za rast društva.

5.3. Leasing

23 Đurđević Suzana: Poduzetništvo 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2008., str: 95.

„Leasing oblik poslovnog ugovora u kojem vlasnik (davatelj leasinga) daje pravo

korištenja materijalnog dobra primatelju leasinga na određeno vrijeme.“ 24Područja

korištenja leasinga su: proizvodna dobra, prometna dobra, objekti, postrojenja i oprema.

Nakon isteka ugovorenog roka primatelj leasinga ima sljedeće mogućnosti:

opremu vratiti i prekinuti ugovoreni odnos

produžiti vrijeme uporabe

odkuptiti

Razlikujemo dva tipa leasinga:

financijski – oblik financiranja kod kojega nakon isteka ugovora predmet

leasinga prelazi u vlasništvo primatelja

operativni – osnovka karakteristika je da se nakon isteka ugovora oprema vraća

izdavatelju, a primatelju se vraća depozit koji je uplatio prilikom sklapanja

ugovora

Posao leasinga provodi se na temelju dvaju sljedećih ugovora:

kupoprodajnog ugovora – između proizvođača i leasing kuće

ugovora o leasingu – sklapaju ga davatelj leasinga i korisnik leasinga

Prednosti leasinga:

za davatelja : širenje tržišta i sigurnost jer zadržava pravo vlasništva nad

opremom

za primatelja : lakše i brže uvođenje suvremene opreme u poslovanje

Nedostaci leasinga:

za davatelja : gubitak izravnog kontakta s tržištem

za primatelja : skuplje financiranje opreme, u cijenu proizvodnje proizvoda ne

mogu se ukalkulirati troškovi amortizacije opreme koja je u leasingu i može biti

novi oblik eksploatacije, ako se njime stječe pravo uporabe zastarjele opreme.

24Andrijanić Ivo, Frančić – Mikulić Tatjana, Vinković – Kukolić Bosiljka: Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja, izdavač: Školska knjga, Zagreb, 2010., str: 74. – 75.

6.PRIMJER IZ PRAKSE PODUZEĆE „KOTKA“ d.d.

6.1. Opći podaci o poduzeću

Kotka d.d. je privatno poduzeće koje se bavi proizvodnjom muških odijela. Osnovano

je 1954. godine. Društvo Kotka ima sjedište u ulici prof. Dragutina Gorjanovića

Krambergera br. 1. u Krapini.

Rješenje o usklađenju Zakona o trgovačkim društvima upisano je u registar Trgovačkog

suda u Zagrebu pod brojem 080035009. OIB društva je 10627442814. Poslovna banka

društva je Privredna banka d.d. Zagreb, a broj računa je 2340009-1100212089.

Na dan proizvedu 775 visokokvalitetnih muških odijela, od kojih 98% izvozi, a samo

2% prodaje na domaćem tržištu. Većinski vlasnik je Ivan Cerovečki, a ostalo ga čine

manji dioničari. Temeljni kapital iznosi 26.461.600 kuna, a sastoji se od 33.077

dionica, nominalne vrijednosti dionice od 800 kuna.

Proizvodnja odijela spada u tekstilnu industriju, najnižu plaćenu granu. Zbog toga

Kotka radi na stalnoj modernizaciji, na poboljšanju kvalitete svojih proizvoda i u

potrazi je za što boljim kupcima kako bi se održala na tržištu i mogla isplaćivati plaće

svojim radnicima.

Okrenuta ponajprije modernom poslovnom čovjek, a nastojeći postići visoku

zapadnoeuropsku razinu kvalitete i ići ukorak sa suvremenim modnim trendovima,

tvrtka razvija modne linije za muškarce, i to: Marty, Tedy, Bery (modne linije

suvremenih muških odijela), Ceremonia i Smoking (modne linije za svečane prigode),

Monte Carlo i Fantazy (modne linije visokokvalitetnih muških odijela).

Kotka je po veličini srednje veliko poduzeće sa najviše zaposlenih (605 zaposlenih) u

Krapinsko – zagorskoj županiji. Prosjek plaća iznosi oko 3000,00 kuna. Dobit im se u

zadnjih par godina popravlja, ali su uvijek spremni na krizu i imaju pričuve novca kako

bi mogli radnoj snazi isplatiti plaću.

Kotka svoja prodajna mjesta u Hrvatskoj ima u: Zagrebu, Krapini, Puli, Splitu,

Šibeniku, Zadru, Rijeci, Dubrovniku, Osijeku i Zaprešiću.

Slika 2. finalni proizvod poduzeća Kotka d.d. – visokokvalitetno muško odijeloIzvor: http://www.kotka.hr/galerija.html (21.03.2013.)

6.2.Financiranje iz kratkoročnih izvora u poduzeću „Kotka“ d.d.

Iskazana kratkotrajna imovina u bilanci na dan 31. 12. 2009. godine iznosi 47.578.789

kuna. U odnosu na 2008. godinu zabilježeno je povećanje od 6.529.377 kuna ili 16%.

Tu spada zalihe, ukupni iznos i sastav zaliha na dan 31. 12. 2009. iznosi 8.415.647 kn.

Financijska imovina iskazana je u poslovnim knjigama u iznosu od 35.080.923 kn

povećana je za 7.455.849 kn ili 27% više u odnosu na prethodnu godinu.

Vrijednosni papiri iskazani su u iznosu od 6.175.883 kn, a odnose se na:

čekove građana u iznosu od 55.181 kn

otkup kratkoročnih potraživanja (faktoring) u iznosu od 397.606 kn

ulaganje u fondove u iznosu od 5.723.096 kn

Struktura i promjene na potraživanjima za dane kratkoročne kredite: potraživanja od

tvrtke Univerzal Prelčec je utuženo, tvrtkama Azis Rijeka i Izvod Krapina odobren je

reprogram, a za zajam tvrtci Carpona Gradex pojačana su sredstva osiguranja upisom

hipoteke i cesijom na prvoklasne kupce. Krediti su odobreni temeljem zaključka

ugovora o kreditu. Potraživanja po istima su uvećana za obračunate kamate, koje su

evidentirane u okviru financijskih prihoda. Ispravak vrijednosti financijskih ulaganja je

u iznosu od 372.722 kn.

Kratkoročna potraživanja sastoje se od potraživanja od kupaca, potraživanje od države

te ostalih potraživanja. Na dan 31. 12. 2010. godine kratkotrajna potraživanja iznose

4.527.857 kn ili 8% ukupne imovine Društva.

Kratkotrajna financijska imovina u iznosu od 37.404.733 kn čini oko 69% ukupne

imovine. Oročena sredstva u bankama odnose se na oročenja sredstava u kunama i u

eurima u Privrednoj banci. Kratkoročni krediti odobreni su raznim pravnim osobama od

kojih je kredit odobren društvu Univerzal Prelčec u cijelosti vrijednosno usklađen.

Svota kratkoročnih kredita odobrena je društvu Orljava Požega (1.183.283 kn), društvu

Šimić&Co (127.583 kn) te društvu Ona-On (655.394 kn) u saldu duže od jednog

obračunskog razdoblja što ukazuje na otežanu naplatu odobrenih kredita.

Kratkoročne obveze na dan 31. 12. 2010. godine iznose 9.370.309 kn (17% ukupnih

izvora sredstava). Kratkoročne obveze sastoje se od obveza prema dobavljačima,

obveze za poreze i doprinose, obveze prema zaposlenicima te obveze prema kreditnim

institucijama. Obveze prema kreditnim institucijama sastoje se od dva kratkoročna

kredita za koje su uvjeti prikazani u nastavku. Prvi kredit je iz programa za kreditiranje

pripreme izvoza sa stanjem na dan 31. 12. 2010. godine od 3.544.110 kn te drugi od

Privredne banke Zagreb sa stanjem na 31. 12. 2010. godine 196.938 kuna.

6.3. Financiranje iz srednjoročnih izvora u poduzeću „Kotka“ d.d.

Obveze s osnove zajmova iskazane su u bilanci dana 31. prosinca 2009. godine u

iznosu 2.345.814 kn (2.381.987 kn prethodne godine), smanjena je za 36.173 kn ili 2%

u odnosu na prethodnu godinu. Odnose se na kratkoročni kredit s valutnom klauzulom

u iznosu od 320.000 €.

Ugovor o dugoročnom zajmu društvu Ona On d.o.o. dugoročni zajam na svotu od

3.219.290 kn dana 30. 12. 2005. godine. Sudužnik i jamac platac je društvo

Zemcommerce d.o.o. iz Rijeke, društvo Azis d.o.o. je također sudužnik i hipotekarni

dužnik a Aida Zembo i Midhat Zembo su sudužnici i hipotekarni dužnici. Rok povrata

4 godine, redovna kamatna stopa 60%, povrat glavnice u 48 jednakih mjeničnih obroka

od kojih prvi dospijeva 31. 01. 2006. godine.

Ugovor o zajmu od 20. 03. 2008. godine između Kotka d.d. i društva Ona On d.o.o. iz

Rijeke u svoti od 800.000 kuna uz kamatnu stopu 8% (kasnije je kamatna stopa

povećana na 12%), rok povrata 31. 01. 2011., povrat glavnice u jednakim mjesečnim

anuitetima od kojih prvi dospijeva 30. 04. 2008. godine. U ovom slučaju društvo Ona

On d.o.o. je zajmoprimatelj i dužan je zajmodavcu Kotka d.d.

6.4.Financiranje iz dugoročnih izvora u poduzeću „Kotka“ d.d.

U dugotrajnu materijalnu imovinu spadaju: zemljište, građevinski objekti i postrojenja i

oprema.

Dugotrajna financijska imovina iskazana je u poslovnim knjigama na dan 31. 12. 2009.

godine u iznosu 2.827.857 kn. Na dan 31. 12. 2008. godine ista stavka iznosila je

4.972.639 kn. Zabilježeno je smanjenje u iznosu od 2.144.782 kn.

Dugoročne obveze iskazane su u bilanci na dan 31. 12. 2009. godine u iznosu od

13.355.472 kn, a odnose se na obveze prema Privrednoj banci Zagreb, temeljem

Zaključenih Dodataka Ugovora o okvirima revolving kreditima iz Programa HBOR – a

za kreditiranje pripreme robe za izvoz i izvoz roba kredit u iznosu od 1.700.000 kn,

kredit na 270.000 € kojem kamatu sufinancira županija i kredit u iznosu od 1.370.000

€. Stanje obveza prema Privrednoj banci usuglašeno je putem Izvoda otvorenih stavaka

na dan 31. 12. 2009. godine te nisu ustanovljena odstupanja.

Nabavna vrijednost dugotrajne materijalne imovine na dan 31. 12. 2010. godine iznosi

59.014.812 kn. Ispravak vrijednosti dugotrajne materijalne imovine iznosi 56.366.339

kn. Materijalna imovina krajem 2010. godine otpisana je u prosjeku 95,51%, pri čemu

su građevine otpisane 100% tehničkih sredstava i uredska otprema 95% a transportna

sredstva i uredsko pokućstvo 99%.

Na poziciji dugotrajne financijske imovine najznačajniji udjel drže dugoročni krediti

odobreni društvu Ona On iz Rijeke. Predmetni kredit osigurani su instrumentima

osiguranja plaćanja te hipotekama na nekretninama. U naplati predmetnih kredita

postoje problemi koji uvjetuju odobravanje odnosno reprogram kredita.

Dugoročne obveze Društva na dan 31. 12. 2010. godine iznose 10.343.283 kuna i čine

18% ukupnih izvora sredstava.

7. ZAKLJUČAK

Izvori financiranja za svako su poduzeće bitna sastavnica bez koje to poduzeće ne bi

uspjelo u svom poslu.

Poduzetnik može imati dobru poslovnu zamisao i želju da je realizira, no ako nema

dovoljno novca (kapitala) za potrebna sredstva za poslovanje ili stvaranje uvjeta za

učinkovito poslovanje, tada se ni najbolja poduzetnička ideja ne može ostvariti. Nakon

što je odlučio započeti novi posao, razradio poslovni plan i procijenio koliko novaca

mu treba, poduzetnik mora priskrbiti dovoljnu svotu novca. Upravo je jedan od

najvećih problema, kako iz kojih izvora pribaviti potreban novac? Uspješni poduzetnici

su oni koji su brzo naučili da svoje poslovne ideje mogu ostvarivati, a da pri tome ne

moraju posjedovati sredstva.

Kao što znamo financirati se možemo vlastitim i tuđim kapitalom. Budući da

poduzetnik često nema dovoljno vlastitih sredstava mora se okrenuti onoj drugoj vrsti

financiranja, tuđem kapitalu. Kroz rad sam objasnila financiranje tuđim kapitalom i to

kroz teorijski i praktični dio (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno financiranje i

njihove podijele).

Na temelju ovog rada zaključila sam da je financiranje neizbježno za razvoj bilo kojeg

poslovnog subjekta, a zbog svojih efekata na ukupno poslovanje, odluke o financiranju

su vrlo ozbiljne i važne za svako poduzeće.

8. LITERATURA

Knjige i materijali stručnih organizacija:

1. Andrijanić I., Frančić – Mikulić T., Vinković – Kukolić Bosiljka: Tehnika

vanjskotrgovinskog poslovanja, izdavač: Školska knjga, Zagreb, 2010.

2. Đurđević, S.: Poduzetništvo 2, Zagreb: Školska knjiga, 2008.

3. Marić Branka, Kovač – Dragović Ljerka, Safret Maja: Knjigovodstvo s

bilanciranjem 2, izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 2007.

4. Interna dokumentacija poduzeća „Kotka“ d.d.

Internetske stranice:

1. http://www.docstoc.com/docs/119545391/POSLOVNE-FINANCIJE-skripta-

seminarski-diplomski-maturski-radovi-ppt-i-skripte (18. 01. 2013.)

2. http://www.google.hr/search?

hl=hr&q=shematski+prikaz+financiranja&biw=1280&bih=933&bav=on.2,or.r_

qf.&um=1&ie=UTF-8&tbm=isch&source=og&sa=N&tab=wi&ei=gAaRUc-

8MLGM4gToioGwAw (18. 01. 2013.)

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit (14.02.2013.) i (12.03.2013.)

4. http://www.4capital.hr/Factoring.html (24.02. 2013.)

5. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Srednjoro%C4%8Dni-kredit (2.03.2013.)

6. http://www.kotka.hr/galerija.html (21.03.2013.)

9. PRILOZI

9.1. Bilanca na dan 31.12.2009.

9.2. Račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2009.

9.3. Bilanca na dan 31.12.2010.

9.4. Račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2010.

Datum predaje rada:______________________________________________________

(mentor je prihvatio izradbu)

Potpis mentora: _________________________________________________________

Ocjena pisanog rada: _____________________________________________________

Datum obrane rada: _________________________________

Ocjena obrane rada: _________________________________

Konačna ocjena: ___________________________________

Povjerenstvo:

1. mentor: _________________________________________

2. profesor struke: ___________________________________

3. profesor struke: ___________________________________

Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: