IZVJEŠTAJI KOTARSKOG NARODNOOSLOBODILAČKOG ODBORA KASTAV

A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

IZVJEŠTAJI KOTARSKOG NARODNOOSLOBODILAČKOG ODBORA KASTAV 1944. GODINE

Antun GIRON, znan. asistent 35 : 949.713 NOB-2 Kastav] »1944« (093)Zavod za povijesne i društvene Ur. 1. 6. 1988.Znanosti JAZU Rijeka

Već u toku NOB-a započet je proces stvaranja organa demokratske revolucionarne vlasti koji će kasnije prerasti u organe vlasti nove države.

Djelovanje i razvoj Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav, kao upravnog i sudskog organa narodne vlasti, najbolje možemo pratiti kroz njegove izvještaje. Ovdje se objavljuju 24 izvještaja koje je KNOO Kastav poslao Oblasnom NOO-u za Istru i Okružnom NOO-u za Buzet tijekom 1944. god.

U uvodu se daje historijat narodnooslobodilačkih odbora na Kastavštini (njihovog nastanka i međusobnog organiziranja u sistem), s kratkim osvrtom na admi- nistrativno-teritorijalne promjene u prethodnim razdobljima.

I.

Stvaranje revolucionarne vlasti ko ja će po svom klasnom sastavu i opredjeljenju b iti realizator ko rjen itih p rom jena u društveno-ekonomsfcim odnosima i političkom sistem u jed n a je od b itn ih karak teristik a revolucionarnih mijena u konkretnom društvu. Stoga je izgradnja NOO-a kao organa demokratske revolucionarne vlasti na osnovi političke paltfo rm e KPJ b ila jedna od bitnih pretpostavk i usp ješnog okončanja NOR-a i socijalističke revolucije. Proces stv aran ja NOO-a, njihovog povezivanja u sistem , izgradnja n jihova unu trašn jeg u stro js tv a kao organa vlasti nove države u n asta jan ju , odvijao se tijekom NOB-a i na p odruč ju K astavštine kao dijelu jedinstvenog jugoslavenskog etničkog prostora .

99

http://library.foi.hr

A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav ..VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

L e g e n d a

K astavštlna po?. XX. s t . Državna granica I z 1970. Kotar Kastav do IX .1947. Kotar Kastav do IV .1944. Granice kotara O patija 1944.

100


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .V JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

1.

K astavština je sm ještena sjeverno i sjeverozapadno od Rijeke. K rajem XIX. i početkom XX. st. ona je n a jugu graničila s gradskim terito rijem Rijeke, odnosno te rito rijem Riječkog k o tara (distretto), izb ijala n a m orsku obalu izm eđu Rijeke i m eđa Općine Volosko. Na sjeveru se n jen terito rij protezao do granica Općine Čabar i Pođgrad. N a istoku je dopirala do R ječine koja je dijeli od G robinštine, a na zapadu do m eđa Općine V eprinac.1 U kontekstu povijesnog razvoja, to je onaj geografski p ro sto r na ko jem u je bila sm ještena srednjovjekovna slobodna K astavska općina,2 odnosno od sredine XIX. st. jed instvena im ovna i upravna Općina Kastav koja se sasto jala od 33 županije (porezne općine) prave K astavštine: B rnasi, Brnčići, Blažići, Bregi, Breza, H osti, Jurčići, Jurdani, Jušići, Kućeli, M arčelji, Rukavac Donji, Rukavac Gornji, Saršoni, Srdoči, Spinčići, T rinajstići, Zamet, Zvoneća, i šest tzv. p ridruženih općina: B rgud Mali, B rgud Veli, Klana, Lisac, S tudena i Škalnica.3 Od 1861. god. pa sve do raspada Austro-Ugarske M onarhije 1918. god., K astavština se nalazila u sastavu M arkgrofije Istre .4 Ugovorima u Ra- pallu 1920. i R im u 1924. god. sklopljenim izm eđu Kraljevine Ita lije i K raljevine SHS, dio K astavštine, tj. županije: Bregi, Breza, B rgud Mali, B rgud Veli, Jurdani, Jušići, Klana, Kućeli, Lisac, M atulje, Perinići, Pobri, Rukavac Donji, Rukavac G ornji, Zvoneća, dio Š kurin je (Donja Škurinja), južni dio Zam eta sa željezničkom prugom (Donji Zamet) te dio Drenove (Donja Drenova) u stu p ljeni su Ita liji.5 Preostalih 16 županija ostalo je u granicam a Jugoslavije i od njih je izm eđu dvaju ratova form irana adm inistrativna jedinica — K otar Kastav.6

1 Prema Ivi Jardasu: »Kastavščina se zove vas on kraj ki je nekada spadal pod kastafsku pravicu. To će reć pod kastafsku kapitaniju i pod kastafski komun ale općinu. Toj’ kraj reduć od reškega jardina (danas gradski park na Mlaki, op. a.) pul more pasat Preluk blizu Voloskega. Onput kuntro Leprincu '(Veprinac, op. a.) pak po gore Lisine na Brgud. 0 ’ tamo mej Skalniou i Lipu na Lisac, pak preko Pake i Gumanca do Police (Čataarska Polica, op. a.). Ontrat gre kunfin po gore na Studenu i na Zvir. Napřed gre z vodum Reoinum na reski kunfin.« '(Ivo JARDAS, Kastavština: građa o narodnom životu i običajima na kastavskom govoru, Zbornik za život i običaje Južnih Slavena JAZU, knjiga 39, Zagreb 1957, str. 9).

2 Detaljnije o tome vidi: Darinko MUNIĆ, Kastav u srednjem vijeku: društveni odnosi u Kastavskoj općini u razvijenom srednjem vijeku, Rijeka 1986.

3 Matko LAGINJA, Kastav grad i obćina (reprint), Kastavski zbornik 1, Rijeka 1978, str. 59—70 (14—58); Oleg MANDIĆ, Kastav ii Kastavština u srednjem i novom vijeku, Kastavski zbornik 1, Rijeka 1978, str. 26; Duško ZOREC, Inventar arhivske građe općine Kastav (1847—1937), Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 11—12, Rijeka 1966—1967, str. 368—369. Ivo Jardas među kastavske županije uvrštava i Drenovu (I. JARDAS, Kastavština, n. dj., str. 158).

4 D. ZOREC, Inventar arhivske, n. dj., str. 369.5 I. JARDAS, Kastavština, n. dj., str. 121, 156 i 159; O. MANDIĆ, Kastav i Ka

stavština, n. dj., str. 26.6 D. ZOREC, Inventar arhivske, n. dj., str. 369. Od god. 1930. dio drenovsko-

-pehlinskog područja koje je ostalo u sastavu Jugoslavije postaje posebna porezna općina pod nazivom Drenova-Plase (D. ZOREC, Inventar arhivske, n. dj., str. 369).

101


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Nakon sloma jugoslavenske kra ljevske vojske u k ra tk o tra jn o m travan jskom ra tu , fašistička Ita lija je anek tirala i onaj dio K astavštine koji je Rapalskim i Rimskim ugovorom ostao u granicam a Jugoslavije.7 Od tada pa do slom a Italije pojm om K astavština obuhvaćeno je sam o anektirano područje p redratnog K otara Kastav. Nakon kapitu lacije Ita lije područje K otara Kastav s nadležnim K otarskim NOO-om čini čitav te rito rij Općine Kastav s početka stoljeća,8 pa i onaj Vološćanske općine koji se izdvojio sredinom XIX. stoljeća.9 U travn ju 1944. god. terito riji općina Volosko-Opatija, M atulji i Jušiči izdvojeni su iz K otara K astav i od n jih je fo rm iran novi Kotar O patija.10

2 .

Proces stvaran ja organa NOP-a k o ji će postepeno p re rasta ti u privrem ene organe vlasti, a zatim u organe vlasti nove države, teče na području K astavštine od druge polovice 1941. godine. Naime, već k ra jem 1941. i početkom 1942. god. u K astavštini d jelu je Glavni odbor N arodne pom oći koji rad i na osiguravanju m aterijalne osnove NOP-a.11 Početkom siječnja 1942. god. osnovan je Odbor NOF-a za čitavu K astavštinu i četiri ra jonska odbora NOF-a preko 'kojih su uspostavljeni povjerenici u svim selim a.12 Polovicom siječnja izvršeno je razgraničenje u zadacim a i rad u O dbora NP i Odbora NOF-a.13 Odbor NOF-a za K astavštinu sve više poprim a karak teristike privremenog organa vlasti, pa ga Anka Berus, in s tru k to r CK KPH, u svojim izvještajim a iz sredine svibnja 1942. god. naziva K otarskim NOO-om.14

U lipnju 1942. god. KK KPH K astav intenzivira rad n a s tvaran ju NOO-a kao političkih organa NOP-a i privrem enih organa vlasti, pa već krajem istog m jeseca na područ ju K astavštine d jelu je 19 seoskih i tr i ra jonska NOO-a.15 Osnivanje i vertikalno povezivanje NOO-a u sistem počinje se reali

7 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije (dalje: Zbornik), Beograd 1969, tom 13, knjiga 1, str. 61. Na teritoriju anektiranog Kotara Kastav živjelo je tada 10.536 stanovnika i to: 10.371 Hrvat, 110 Slovenaca, 5 Nijemaca i 50 stanovnika ostalih narodnosti (Antun GIRON, Izvori za 1941. godinu u Historijskom arhivu Rijeka, Arhivski vjesnik 24, Zagreb 1981, str. 37).

8 Vidi priloge 1—9.9 Općina Volosko se izdvojila iz sastava KastavSke općine 1846. godine ‘(D. ZO-

REC, Inventar arhivske n.dj., str. 367).10 Vidi prilog 10. Usporedi: Antun GIRON, Narodnooslobodilačka borba na

Opatijskom krasu 1941—1945, Libumijske teme 5, Opatija 1983, str. 92.11 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske — Zagreb (dalje:

AIHRPH), fond OK KPH za Hrvatsko primorje, KP-266/6 i 266/34.12 Isto; Petar STRĆIĆ, Zapisnici sjednica Okružnog narodnooslobodilačkog

odbora za Hrvatsko prim orje 1943—1945. godine, Rijeka 1975, str. 23.13 AIHRPH, fond OK KPH za Hrvatsko primorje, KP-266/6 i 226/34.14 AIHRPH, fond CK KPH, KP-9/158; fond OK KPH za Hrvatsko primorje,

KP-26Ó/44.15 P. STRČIĆ, Zapisnici sjednica, n. dj., str. 24.

102


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

zirati k ra jem 1942. godine. Tada je, naim e, fo rm iran In icijativni ko tarski NOO K astav16 koji od ožujka 1943. godine postaje nadležni organ narodne vlasti i za područje G robinštine.17 T ijekom travn ja i svibnja uočljiv je razvoj NOO-a, ne sam o n a osnovi povećanja njihovog b ro ja , nego i njihova povezivanja u cjelovit sistem . Naime, k ra jem trav n ja 1943. god. K otar Kastav (Kastav-Grobnik) postaje sastavni dio šire teritorijalno-upravne jedinice — Okruga H rvatsko p rim o rje s nadležnim Okružnim NOO-om.18 U to vrijem e, tj. početkom svibnja, na područ ju K astavštine d jelu je K otarski NOO, općinski (faktički su to sek torsk i)19 NOO-i: Saršoni, M arčelji, Sroki, Zamet, Pehlin, te Mjesni NOO Kastav.20 Iako je broj NOO-a bio u neprekidnom porastu , a sistem vertikalnog povezivanja sve efikasniji i čvršći, un u trašn je u stro jstvo NOO-a još uvijek ne bilježi značajnije pom ake.

N akon slom a Ita lije K astavština je postala sastavni dio Pokrajine Istre s nadležnim Privrem enim pokrajinsk im NOO-om za Is tru .21 Iz K otara Kastav tada je izdvojena G robinština,22 ali je u isto vrijem e nadležnost Kotarskog NOO-a K astav p roširena i na onaj dio K astavštine koji je Řapalskim i Rimskim ugovorom bio ustup ljen Ita liji23. Bilo je to u skladu s odlukam a Okružnog, odnosno Privrem enog pokraijnskog NOO-a za Is tru i ZAVNOH-a o sjedinjenju Is tre s maticom- zemljom .24

Ofenziva n jem ačkih snaga, razb ijan je is tarsk ih partizansk ih jedinica, okupacija i uspostava organa vlasti n jem ačke O perativne zone »Jadransko p rimorje«, uzrokovali su zastoj u daljn jo j izgradnji i učvršćivanju sistem a na

16 Isto, str. 25.17 Ivo KOVAČIĆ, Grobinština u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1943, Gro

binština u radničkom pokretu i revoluciji, Rijeka 1981, str. 252—-253; AIHRPH, fond OK KPH za Hrvatsko primorje, KP-268/429.

18 P. STRČIĆ, Zapisnici sjednica, n. dj., str. 31—32.19 U izvještaju Inicijativnog NOO-a za Hrvatsko primorje Inicijativnom odbo

ru ZAVNOH-a od 8. svibnja navodi se da u Kotaru Kostav djeluje pet općinskih NOO-a (P. STRČIĆ, Zapisnici sjednica, n. dj., str. 46). Međutim, u izvještajima KK KPH Kastav od 4. svibnja i 14. lipnja 1943. god. govori se o NOO-ima za područje djelovanja pojedinih partijskih jedinica, odnosno sektora koji nose nazive županija (poreznih općina). Vidi: AIHRPH, fond OK KPH za Hrvatsko primorje, KP-269/427 i KP-269/497.

20 P. STRČIĆ, Zapisnici sjednica, n. dj., str. 46.21 Dokumenata koji izravno govore o teritorijalnoj nadležnosti Privremenog

pokrajinskog NOO-a za Istru nema. Međutim, na konstituirajućoj sjednici Privremenog pokrajinskog NOO-a održanoj u Pazinu 26. rujna 1943. za njegove članove izabrani su i predstavnici Kastavštine (Vinko ANTIĆ, Oslobođenje Istre i pazinska odluka o sjedinjenju s domovinom, Rijeka 1978, str. 61).

22 Zdenko PLEŠE, Narodnooslobodilačka borba i socijalistička revolucija na području Grobinštine 1943̂ —1945. godine, Grobinština u radničkom pokretu i revoluciji, Rijeka 1981, str. 270.

23 Vidi bilješku 9.24 Mario MIKOLIĆ, NOP Istre (jesen 1943—jesen 1944. godine), Pazinski me-

morijal 6, Pazin 1977, str. 66; V. ANTIĆ, Oslobođenje Istre, n. dj., str. 35—40, 45—46, 60—61 i 63.

103



rodne vlasti u Istri.25 U razdoblju obnove istarsk ih partizansk ih snaga, konsolidacije rukovodstva i organizacija K'PH te obnove NOO-a, K otar K astav je ponovno vraćen u sastav Okruga H rvatsko p rim orje i u njegovu sastavu ostaje do početka 1944. godine.26 Od siječnja 1944. god. pa do oslobođenja, K otar Kastav je upravno-teritorijalna jedinica Oblasti Is tra s nadležnim Oblasnim NOO-om za Istru .27

Djelovanje K otarskog NOO-a Kastav u tom razdoblju , izgrađivanje n jegova unutrašn jeg ustro jstva kao organa uprave i sudstva federalne H rvatske u Dem okratskoj Federativnoj Jugoslaviji, najbolje ilu s tr ira ju njegovi izvješ ta ji dostavljam nadležnim organim a narodne vlasti.

3.

U prilogu se ob jav lju ju 24 izv ještaja K otarskog NOO-a K astav dostavljena O blasnom NOO-u za Is tru ili Okružnom NOO-u za Buzet tijekom 1944. godine. Prilikom redigiranja u cijelosti je poštivan tekst dokum enata, osim u slučajevim a kada je bilo očevidno da se rad i o greški nastalo j prilikom pisanja izvještaja. Ispravke ili p recrtavan ja pogrešno otipkanih slova, riječi i rečenica koje su izvršene tijekom pisan ja izv ještaja nisu označeni, je r bi se time nepotrebno opteretilo priloge. M jesta k o ja su naknadno isprav ljana ili precrtavana, te ob jašn jen ja i tum ačenja data su u b ilješkam a. Slova i znakovi koji su ispušteni ili nedostaju označeni su uglatim zagradam a.

Zahvaljujem Slavici M atetić, tajn ici KNOO-a Kastav i Ivi Sroku-Pećaru, ta jn iku Općinskog NOO-a Sv. Matej na pom oći prilikom u tvrđ ivanja im ena i prezim ena članova NOO-a na području K astavštine tijekom 1944. godine.

II.[ 1 ]

Izvještaj2867»

Dne 2 /II 44.Kotarski N. O. O.-a Kastav

Iz sastanka održanog, dana 27/I.30 44.

DrugarskomOblasnom N. O. O.-u

Za Is truPrisu tn i članovi.

Drug Jože31 presjednik, drug Vladimir,32 tajn ik ,323 Zvonimir.33 blagajnik, V ladimir,34 Tončić,35 i drug Vlade36 sa Oblasnog N. O. O.

Dnevni red:1.) Politička situacija2.) Organizacijono stanje3.) M obilizacija i akcije4.) Agit-prop.5.) K ritika i sam okritika6.) Razno.

104


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Prva tačka dnevnog reda jest.Drug Vlade iznaša političku situaciju vanjsku <u k ra tk im crtam a. Drug Jože iznaša političku situaciju iz našega kotara , m oral našega naroda, do sada bio je na visini.Ali sada u zadnje vrijem e izvršilo se nekoliko akcija, i stim e neprija te lj po- duzimje te ro r i stim e je narodu dosti m oral pal. Sa općine Klane, iz sela Lisac odvedeni su 32 druga i dva streljana , u općini Kastav iz sela Studene, Marčelji, M ladenići i Sv. M atej,37 pokupili su skoro sve m uškarske, okolo 70 ljudi još tačno ni neznám o bro ja. Po nekim selim a opjačkali su Zlato i meso, m ast i novac, robu.Pred pola m jeseca, pojavila se n ep rija te ljska propaganda, u dolnjem k ra ju Kastavštine, na periferiji grada.Nekoji N. O. O.-i potpali su pod utjecaj Reša,38 vatali su lin iju m anjig o tpora, pristali su nato da će sakup ja ti N. P.39 pod zaštitom Reša. Ali to seje na vri

25 Detaljnije o tome vidi: Milan LUČIĆ, Narodnooslobodilački rat u Istri, Hrvatskom prim orju i Gorskom kotaru u ljeto i jesen 1943. godine, Rijeka 1983, str. 117—.158; Antun GIRON, Položaj Rijeke i okolice u vrijeme kapitulacije Italije i nakon nje (srpanj—listopad 1943. godine), Problemi sjevernog Jadrana 4, Rijeka 1982, str. 122—124; M. MIKOLIĆ, NOP Istre, n. dj., str. 64—70.

26 Na sjednici Okružnog NOO-a za Hrvatsko primorje izrijekom se kaže da je Kotar Kastav ponovno pripao Okrugu Hrvatsko prim orje (P. STRČIĆ, Zapisnici sjednica ,n. dj., str. 69). Iz priloga br. 1 vidljivo je da se Kotar Kastav već u siječnju 1944. god. ponovo nalazi u sastavu Oblasti Istra.

27 Vidi bilješku 10.28 Historijski arhiv Pažin (dalje: HAP), fond Oblasni NO za Istru, izvornik,

rukopis tintom, 2 lista, 3 stranice.29 Broj i datum urudžbiranja spisa u Oblasnom NOO-u za Istru dopisan je

crvenom olovkom.30 Oznaka za mjesec je ispravljena, ali se po datumu nastanka izvještaja, odno

sno datumu njegova upućivanja Oblasnom NOO-u za Istru (2. veljače 1944) nedvojbeno radi o 27. siječnju 1944. godine.

31 Josip Cetina-Faglin.32 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.32a Miro Srok.33 Josip Cetina-Matešić.34 Vladimir Srđoč.35 Anton Božić.36 Vlado Hreljanović.37 Dana's: Viškovo. O porijeklu obaju toponima vidi: I. JARDAS, Kastavština,

n. dj., str. 150.38 Hinko Resch, potpukovnik domobranstva NDH. Do kapitulacije Italije je

član Obćeg vojnog povjereničtva NDH pri talijanskoj 2. armiji. Nakon prodora njemačkih snaga u Rijeku .i Sušak bio je na čelu uspostavljenog hrvatskog mjest- nog zapovjedničtva u Sušaku (Antun GIRON, »Izvješće glavara građanske uprave Sušak-Rijeka« o zbivanjima u tadašnjoj Rijeci i Sušaku u vrijeme i nakon kapitulacije Italije, Historija radničkog pokreta, NOR-a i socijalističke revolucije u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru 1, Rijeka 1978, str. 283—303).

105



jem e sprečilo, ali uz to pojavila seje neka organizacija slobodni střelci, i tu nisu uspjeli je r smo odm ah tu doskočili i pohapcili. Ali kod ovig se n ije moglo ništa odkriti, odkuda to dolazi, je r n jim je bilo pism o podm etnuto, i po tom pism u su ta dvojica počeli da organiziraju drugu om ladinu, uz obećanje dobre pare ako uspiju organizirati.I ta dvojica su m aknuta, i posje se već ne čuje n išta o tom e do sada.

Još im a nekojig lica koji stoje na liniji čekanja, a sada u zadnje vrijem e se ne osjeća nikakva neprija te ljska djelatnost.U općini Kastav narod je dosta iscrpjen , je r potpom aže našu borbu od početka, ali svjedno od onog malog zalogaja, daje našim borcim a h ranu i robu pomogućnosti.Iz naše općine Kastav, došlo je iz in ternacije okolo 2000 ljudi, koji nem aju uopcće ništa.40Ekonom sko stan je u Općini Kastavskoj loše stoji.

Orgazacijono stanje K otarski N. O. O.-r im a 6 članova, dva općinska N.O.O. sa 13 članova i to u općini Kastav i Klana, a u općini M atulje, nism o još usp jeli da form iram o općinski odbor. Ali nam je to krivnja što su nam sad u zadnje vrijem e nastradali ’naj bolji drugovi, i to jednoga su streljali, a drugi se nalaze u zatvoru.U općini Kasatav im am o 17 seoskig N. O. O.-a sa 68 članova. Ali sposobnost seoskig odbora, nije još uvijek na zadovoljavajuća, je r to su većinom novičlanovi, je r kod kapitulacije Ita lije su m obilizirani svi N .O.O.-i.

Općina Klana im a 5 seoskig N.O .O . sa 22 člana.U općini M atulje prem a Učki uspjeli smo organizirati, slijedeće odbore Mu- čići i okolna sela sačinjavaju 5 seoskig N.O .O.-a sa ukupno 19 članova. Rukavac i okolina su 4 N.O .O . sa 17 članova.Mihotići i okolina form irani su 3 N.O .O . sa 14 članovau Jušićim a bio je form iran jedan odbor sa 5 članova, ali za sada nam jerastu ren je r su 3 člana uhapčeni.Jasna stvar ti odbori n isu još na visini, je r tosu sve novi, posje kapitulacije Italije. T reba n jim posvetiti najveću pažnju, po političkom radu, i stim e tese izgraditi, volju im aju i borbeni jesu.

M obilizacijaU samoj općini Kastavskoj im a već do sada okolo 1.000 boraca većinom od početka borbe, a sada nam je uspjelo m obilizirati ovaj prošli m j. 35 drugova

39 Narodna pomoć.40 Detaljnije o hapšenju i interniranju stanovnika Kastavštine vidi: Vinko

SVOB — Mahmud KONJHODŽIĆ, Drugi odred Primoraca, Gorana i Istrana 1942. godine, Zagreb 1969, str. 140—141 i 180—219; Radule BUTOROVIĆ, Sušak i Rijeka u NOB, Rijeka 1975, str. 174—178; Vitomir GRBAC, Teror okupatora u vrijeme ustanka u Kastavštini, Kastavski zbornik 1, Rijeka 1978, str. 331—353; Ivo KOVA- ČIC, Koncentracioni logor Kampor na Rabu 1942—1943, Rijeka 1983, str. 11—39, prilog br. 5.

106



što dezentera41 što novig. U napred izvjestavat ćemo vas svake sedm ice o m obilizaciji, kako usp jeva i posla t ćemo van tačne podatke o borcim a koliko ih imamo.U drugim općinam a našega K otara, djelom ično, se vrši m obilizacija sa pozivima. Ovi ljudi koji još sto je kod kuće, većinom su na liniji m anjeg o tpo ra i čekan ja n ije još vrijem e.Čekaju kapitu laciju N jem ačke kako su čekali i Ita liju onda da tese oda- zvat svi.Akcije su izvršene u vezi sa vojskom , sa rušen jem cesta, druge akcije su prenošenjen oružja i h rane za vojsku.

Agit-prop

U zadnje vrijem e počelo se organizirati sa dopisima. N arod čita našu štanpu, oduševjeno, ali se toga malo dobije, a osobito treb a više štanpe u ove krajeve koji su p ripali našen ko taru Kastvu posje kapitu lacije Italije .42 Taj n aro d koji je stenjao pod fašizm om 25 god. u tim krajevim a, jedva čekaju da dobiju našu H rvatsku štanpu.

Ekonom ski ö tsjek

za K otar K astav sastanak je održan dana 30/1-44. na kojem seje izabrao odbor od 4 člana, za nabavku svig po trebnig stvari, za vojsku i za naše organizacije. Is to tako govorilo se o tome, kako biše moglo nabaviti h rane iz našig susjednig općina.

O rezu ltatim a otom e ćemo vas obavjestiti.

Uz drugarsk i Pozdrav.

S. F. S. N.KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR

KASTAV43Tajnik.Miro Srok /v. r./

Obi. N.O.O. za Is tru Broj: 67/194444

41 Ispravno: dezertera. Radi se zapravo o borcima koji su se nakon razbijanja istarskih partizanskih jedinica te 2. i 3. brigade 13. divizije u ofenzivi njemačkih snaga početkom listopada 1943. god. (operacija »Istrien«) vratili kućama.

42 Vidi bilješku 5.43 Okrugli pečat, crveni otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini je

petokraka zvijezda.44 Broj i datum zaprimanja spisa u Oblasnom NOO-u za Istru dopisan je

tintom.

107


[2 ]K otarski N.O.O . Kastav 11-II-194445 82*

D rugarskom Oblasnom N.O.O. za Is tru

Izveštaj Kotarskog N.O.O. od 7-2-44. Na sastanku p risu tn i drugovi Jože,47 Miro,48, Zvonimir,49 Tončić50 i Josip.51 Presjednik iznaša vanjsku političku situaciju u kratko, u vezi sa stanjem u Jugoslaviji.

Dnevni red1.) Politička situacija2.) M obilizacija i Akcije3.) Organizaciono4.) Agit-prop5.) Razno6.) K ritika i samo kritika

Polit, situacija ko tar Kastav S tanje se popravlja narod sve više prilazi N.O.B. u zadnje vrijem e ne-

osjeća veća d jelatnost neprija te lja jedino u Zam etu gdje narod nem a dodir sa našom vojskom tu se osjeća neka d jelatnost bele garde čulo se od nekojih kako će doći K ralj Petar sa njegovom vojskom im a nekoji i u Sv. M ateju koji su istog m išljenja, toje rad nekojih trgovaca.

M obilizacija i Akcije M obilizacija uspjeva djelom ično uz sve napore svih naših organizacija

i slanja poziva m oraju ići partizani m obilizirah Sabirne akcije uspjevaju ljudi su dosta iscrpljeni ali od onoga malo daju što im aju.

Organizaciono stan je ko tara Kastav K otarski N.O .O . im a 5 čl. bilo nas je 7. dvojica su otpali, dva općinska

N.O . O. jedan u form iranju . Kastav Opć sa 7 čl. seoskih im a 18. N.O.O . sa 73 čl.

Opć. Klana sa 6. čl. seoskih N.O .O . 5 sa 24 čl. U M atuljam a općinski u form iranju . Od M atulja do Opatije u svim okolnim selim a im a seoskih N.O .O . 15 odbora sa 64. čl.


45 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, rukopis tintom, 2 lista, 3 stranice.46 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom

olovkom.47 Josip Cetina-Faglin.48 Miro Srok.49 Josip Cetina-Matešić.50 Anton Božić.51 Josip ćiković.

108


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Agit-propU zadnje vrijem e bilo je pom anjkavost štam pe ali i ono m alo seje pažlji

vo iskoristilo narod u grupam a čita dopisn. su počeli malo aktvnije.

K ritika i sam o k ritikaK ritika slijedi na cijeli odbor kako bise treba o tresti sitn ih poslova i

prenjeti na općinske i na seoske N.O.O . popuštan je i nasjedanje ljudim a i mekoća.

Izveštaj d ruga k o ji je zadužen po prosvjeti. Da treb a proširiti p rosvjetn i odbori i uzet jednu drugaricu. Preko iz Klane i Jušići osnovat pjevački zbor. Diretanska grupa se formira ali teško dolaze oni ljudi koji su sposobni. Po prosvjeti se ne vodi dosta kontrole vidi se po tom e što su došle Pavelićeve čitanke, ali ipak u Klani su od tih knjiga odrezali sve što je Ustaško. Ustaše su bacali letke kojim a pozivaju narod da pođe u njihovu vojsku, u kojim obećuju opću am nestiju , a n a drugu s tran u hapse civile koji se nalaze kod svojih kuća. N ešto što je s ta rijih to su pustili, a ove m lade šalju na prisilni rad u N jem ačku.Iscrpneji izveštaj će donest drug Presjednik.

Sa drugarskimS m rt fašizmu — Sloboda narodu

TajnikM. Srok /v. r ./

P.S.Dobili smo vaš dopis u kojem glasi o slaboj kontro li N .O .O . to sm o umnožili i predali Općinskim N.O .O . i Rejonskim .

Drugi dopis o političkoj situaciji vanjskoj i u nu tarn jo j.

KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV52

Obi. N .O.O . za Is tru Broj: 82/194453

52 Okrugli pečat, crveni otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini je petokraka zvijezda.

53 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru.

109


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[3]K otarski N. O. O. za Kastav34

9155D rugarskom Oblasnom N.O .O .

Za Is truDragi Drugovi.

Izveštaj sa sastanka od 14. II. 1944. p risu tn i sastanku drugovi Jože,56 Zvonim ir,57 Vladimir,58 Milka,59 Josip60 i Tončić.61 Sastanak je održan sledeće

a) Politička situacija, čita Presjednik.b) Č itanje62 direktiva za proslavu 26 godišnjice b ra tske Crvene Armije.a) Drug Presjednik o tvara sastanak i nastav lja čitanje političke situacije.

Uz čitanje tekla je diskusija, drugovi bili su aktivni o diskusiji. Najviše govorilo se o zasjedanju AVNOJA.63

b) Proučavanje direktiva o proslavi b ra tsk e Crvene Armije, UZ čitanje tekla je i d iskusija o ulozi Crvene Arm ije u današnje narodnom oslobodilačkom ratu . N apravljen je plan za proslavu 26 godišnjicu b ra tske Crvene Armije. Održavanje m itinga po selima, paljen je krezova, p išenje parola, bacanje bom bi na neprija te lja .

16/ ovog mj. dobili smo dva dopisa, sa oblasnog N .O .O . prvi o d irek tivam a pisanje izvještaja, a drugi ko ji glasi o prosvetnoj konferenciji, za 22/11. 1944. '

Izcrpan izvještaj poslat ćemo vam naknadno.

Uz drugarski pozdrav;

SMRT FAŠIZMU ooOoo SLOBODA NARODU:TAJNIK:

Miro Srok /v. r ./ObL. N.O.O. za Is tru Broj: 91/194464

54 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 1 list, 1 stranica.55 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom

olovkom.56 Josip Cetina-Faglin.57 Josip Cetina-Matešić.58 Miro Srok.59 Milka Jardas-Faglina.60 Josip Ćikovič.61 Anton Božić.62 Izvještaj je pisan pisaćim strojem bez dijakritičkih znakova, pa su za nji

hovo pisanje korišteni znakovi za akcente. Međutim, kod ove i drugih riječi u tekstu dokumenta oni nisu otipkani.

63 Odnosi se na II. zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu, 29. i 30. studenoga 1943. godine.

64 Broj i datum zaprimanja spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom tintom.

110


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narođnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[4]Kastav:65

Izvještaj od 25. II. 1944.

1. Polit, situacija:

Opć. Kastav, gdje je poluoslobođen te rito rij s tan je je dobro. S talna veza sa partizanim a i polit, radnicim a. N a periferiji grada, gdje se nalaze Nijem ci narod kolebljiv. Im aju slabu vezu sa N.O .V. Tu je i n ep rija te ljska p ropaganda jača. Tu pada ju izjave, da Nijemci kupuju hranu a partizanima da se daje badava.U Zametu i Pehlinu (Drenova) im a bijele garde. Im a tu i d izertera koji sabotiraju našu borbu.

Opć. Klana: U sam oj Klani s tan je dosta loše i tu u vezi sa prilikam a, koje su ran ije (pod faš. Italijom ) uticale na narod.

Okolna sela dobra. Pomažu partizane. U zadnje vrijem e pokupili N ijem ci nekoliko naših ljudi.

Opć. Matulje: N arod su rađu je sa N.O.P. osim u sam om m jestu M atulje, gdje im a fašista.

U Rukavcu pokupili N ijem ci nekoliko naših ljudi.Po cijelom k o ta ru neprija te lj vrši pljačku, ali se opaža da im a straha

od partizana.U Klani su jednom našem drugu uzeli m eso od dviju svinja, Kam ijon

sa 4 rezervne gume, a i kod ostalih su popljačkali, naročito m asti i slanine.66N eprija telj širi parole, da n ije potrebno, da se narod ide bo riti i gubiti

bez potrebe glavu, je r ionako, da je ra t skoro završen. Pobjedit će ionako Rusija i Engleska, pa će one odlučivati o našoj sudbini.

Proslava 26-god. Crv. Arm ije izvršena palenjem kresova i pucnjavom . Neprijatelj se strašio i n ije iz svojih garnizona ni odgovarao pucnjavom .

Opć. Opatija: Stanje se popravlja, p rem da je elem enat više gradski, kod kojeg reakcija mnogo više djeluje.

Uoči 26-godišnjice Crv. A rm ije palilo se kresove, po O patiji sipane su crv. zvijezde, ljepljeni letači i p lakati. P red njem . kom andu bačene su dvije ručne bombe. N arod je sa oduševljenjem prim io sve te akcije.

65 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, rukopis tintom, 2 lista, 3 stranice. Na poleđini drugog lista otisnut je okrugli pečat s tekstom: »Oblasni narodnooslo- bodilački odbor za Istru i Hrvatsko primorje. Prop. odjel«. Taj pečat nije bio u upotrebi, iako je Okrug Hrvatsko prim orje sve do travnja 1944. god. smatran za jedan od okruga Oblasti Istra, pa stoga i postoji takav naziv u pečatu. Vidi: M. MI- KOLIć, NOP Istre, n. dj., str. 70 i 98—99.

66 Čitav pasus obilježen je okomitom crtom na margini stranice.

111


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Mobilizacija:Opć. Kastav m obilizirano 1.163 borca—poginulih 203

„ M atulje „ 50 „ „„ K lana „ 75 „ „ 15„ O patija „ 6 ?

Svega 1.294 boraca—poginulih: 21867

Opć. Klana oko 80 ljudi u talijanskoj vojsci, u N jem ačkoj, u engl. zarobljeništvu i dr.

U ostalim općinam a im a također dosta osoba u talij. vojsci, zarobljeništvu u Njem ačkoj i dr.68Poslano 125 poziva za mobiliz. u donjoj Kast. (staroj),69 ali se n itko nije odazvao.

Organizaciono stanje:

Kot. N.O.O. Kastav od 6 članovaOpć. N.O .O . Kastav od 5 čl. (4 druga, jedna drugarica)

„ N.O .O . Klana „ 5 „ (4 )„ N.O .O . M atulje „ 5 .. (4 „ , „ „ )„ O patija n išta još.

Seoski:Opć. Kastav 18 N.O .O.-a sa 77 čl. 2 uzeli N ijem ci od toga 7

drugarica„ Klana 5 „ 19 čl. (5 uzeli Nijemci)„ M atulje 17 „ 70 čl. (6 uzeli Nijemci)

Opć. Opatija 2 9 čl. (U O patiji i Voloskom)

Svega 42 seos. N. O. O.-a 175 čl. (13 uzeli Nijemoi).

N. O. O.-e narod gleda skoro u cijelom K otaru Kao nar. vlast osim na periferiji usljed pom anjkanja polit. rada.

Gdje nem a n ep rija te lj, garnizona odbori održavaju sastanke sa narodom .

67 Podaci o mobilizaciji označeni su dvjema okomitim crtama na margini stranice.

68 Iz dijela Kastavštine koji je Rapalskim i Rimskim ugovorom pripao Italiji vojni obveznici su bili mobilizirani u talijansku vojsku. Nakon kapitulacije Italije, početkom rujna 1943. god., mnogi od njih su kao pripadnici talijanskih vojnih formacija u južnoj Italiji dospjeli u zarobljeništvo anglo-američ'kih snaga, ili su pak, našavši se na području koje su okupirale njemačke snage i odbivši da stupe u jedinice Mussolmijeve fašističke Socijalne Republike Italije, odvedeni u njemačke koncentracione logore.

69 Odnosi se na onaj dio Kastavštine koji je Rapalskim i Rimskim ugovorom ostao u sastavu Jugoslavije.

112



Suradnja sa antifaš. organiz. posto ji naročito u pogledu sakup ljan ja nar. pomoći i akcija. „

Čišćenje u N.O .O.-ima od kolebljivaca još n ije sprovedeno.

Gospodarstvo. O rganizirane su rad n e čete.

N arodna pom oć sakup lja se redovito.S irom ašnim a i drugim a daje se novčana pom oć od 40 lira. K rijum čaren je se suzbija uspješno.B lokada se slabo sprovodi. Razlog je što ju K otar Sušak ne sprovodi.P itan je cijena još n ije uređeno.Po n ar. zajm u n ije još n iš ta učinjeno.

Propaganda i prosvjeta:

Organiziran pjevački zbor.U organiziranju je o rkesta r i d iletant, grupa.Održavaju se m itinzi, š a lju se brzojavi Nac. Kom it. i d rugu Titu.Škole dao Kot. N.O.O. zatvoriti, a učitelji su pozivima pozvani da idu

na prosvj. ra d u Istru, ali se slabo odazivaju.U O patiji se nalazi jed in ica vojne njem . policije sastav ljena od N ijem aca,

koji su služili u talijanskoj vojsci. Vrše vojno polic, službu.Četnici u O patiji i Lovranu su većinom zarobljenici, in tern irc i i ran je

nici. Nezadovoljni su sa svojom sudbinom. O tvoreno se tuže.70 20/11 održan sastanak sa delegatom Opć. Kastav, K lana i M atulje:

Dnevni red bio: Odnos izm eđu N .O .O .-a i vojske i p reh ran a vojske, seoske straže, zajednička obrada zem lje, zabrana nošenja m lijeka u grad, održavanje skupova po selim a i zam jeni dobara, II. zasjedanje Avnoja.71

70 Na područje Opatije i Lovrana njemačka komanda je u veljači 1944. god. dovela oko 500 četnika pod komandom kapetana Dušama Đakovića i vojvode Do- broslava Jevđevića. Bili su to uglavnom pripadnici četničkih formacija iz Like koji su se nakon sloma Italije, preko otokä Krka i Lošinja, prebacili u Italiju. Detaljnije o tome u: Branko LATAS, Četnici iz Like u službi Nemaca na području Hrvatskog prim orja i u Italiji l(1943‘—1944. godine), Vojnoistorijski glasnik 1, Beograd 1979, str. 204—205 i 2Ö8; Galiano LABINJAN — Dražen VLAHOV, Izvještaj Oblasnog komiteta KPH za Istru 1944—1945, Pazinski memorijal 13, Pazin 1984, str. 472; Fikreta JELIĆ-BUTIĆ, Četnici u Hrvatskoj 1941—1945, Zagreb 1986, str. 231; Antun GIRON, Razvoj NOR-a i socijalističke revolucije na lovranskom području, Liburnijske teme 6, Opatija 1987, str. 105.

71 Pod zadnjim retkom, kroz čitavu širinu stranice, podvučene su jedna pod drugom dvije vodoravne crte.



[5]Kotarski N.O. O.72

za Kastav131 /IP

Izvještaj počinjenih zločina u našem kraju :

Talijanski okupator od prvog dana dolaska u našu zem lju počeo je sa progonom našig naroda. U prvom redu započeo je in ternacijom m uškaraca bez obzira na njihovu dob, koji su se već ran ije za p rijašn je Jugoslavije izticali politikom bilo to Jugoslavenstvom ili komunizmom.

punili se zatvori na Rijeci i Kopru, kao naj bliže baze za dalnje tran sporte.

U našoj K astavštini odlikovao se kao najveći nasilnik i upravo kao lovački pas oblijetao je naša sela sa svojim m otorom , zloglasni m arša l74 u Kastvu »kavaliere«75 V alpreda Josip76 iz Mantova77 on je bio kom andujuće lice za K astavšćinu i im ao je slobodne ru k e za svoje krvave podvige.

Kriv je za sledeće zločine:

Po njegovom naređenju 6/VI. 1942 god. spaljeno je na K astavštini 27/ kuća. 27/seljačkih obitelji ostalo je bez krova i blaga, te istog dana odvedeno je u koncentracijone logore u Ita liju . Od ovih porodica odabrao je 12/ m lađih ljudi kod Banovog p u ta ispod Kastva dao strelja ti. M rtva tje lesa ovih ljudi odprem jena su kam ijonom i pokopana na nepoznatom m jestu. Ove obitelji bile su krive zato što su dale borce našoj N. O. V.

U Spinčićim a bio je ubijen od naših partizana dom aći izdajica E rnest Mavar, te je za odm azdu dana 15/IV. 1942 god. dao s tre lja ti tr i naša druga iz istog sela, bez tražen ja dokaza, a mnoge je dao in tern ira ti.

Optužio je F ran ju Cetinu i M aričića Jelovicu Andra i sina Berta. Cetina je iz Riječkog suda suđen i dana 17/11. 1942 god. streljan , a M aričići odsu- đeni i odvedeni na dugogodišnju tam nicu.

U Skvažićima 11/VII. 1942 god. dao je zapaliti i iz kuće odveo braću B erta i Ivana Lučić, te ih kod groblja u Sv. M ateju streljao . B erto je na

72 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, strojopis i rukopis tintom, 2 lista, 2 stranice. Redoslijed donošenja Izvještaja uvjetovao je urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru.

73 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom olovkom.

74 Maresciallo — popularni naziv za čin u jedinicama kraljevskih karabinjera. U ovom se slučaju radi zapravo o činu MarescialloMaggiore, tj. činu zastavnika.

75 Cavaliere —• u ovom slučaju se radi o tituli sa značenjem: vitez.U ovom se slučaju radi zapravo o činu Maresciallo-Maggiore, tj. činu zastavnika.

76 Točno je: Francesco Valpreda.77 Ime mjesta je uneseno tintom i podvučeno strojem.

114



m jestu ub ijen dok je Ivanu, ran jenom u ruku uspjelo pobjeći m rtvo tijelo Berta odprem jeno je kam ijonom na Riječko grobje. Istog dana odvedeno je u inetrnaciju više naših ljudi: od ovih V ihtora M ladenića iz sela Trtni, u kasarni u Sv. M ateju dao je po karab in jerim a iztući.

Kriv je za još mnoge druge paljevine, p jačke i zlostavljanja ljudi i žena u našem k ra ju . Njegov v jern i pom agač u izvršavanju njegovih zvjerskih n aređenja i učesnih zločina bio je vice-brigadjere78 u Sv. M ateju Onelio Manoni iz Istre Prov. Ankone.79 Menoni se je dao po tkupljivati te je od naivnoh naroda uzimao nap la tu u h ran i i ostalom , obećavajući svoj zagovor kod višig vlasti, a da za te usluge ne sam o da nije p rstom pokrenuo nego se n a račun toga još izrugivao.

Kada je Obitelj F ran ja Jugo iz sela Jugi b ila in te rn iran a došao je u kuću i sam lično opjačkao pokre tnu im ovinu u Kući, i dao je po m ještan im a odprem it u svoju kasarnu . O pjačkane stvari odprem ao je u sanducim a željeznicom svojoj kući u Ita liju . Na svoju v lastitu inicijativu sa svojim karabin j- rima zapalio je m alo selo Šumci u Skurin ji. Išao je u po tragu za partizanim a, pak kako ih n ije našao, da badave ne učini taj pu t, kako se cinički sam izrazio spalio je selo. Naj ljepše seoce u pitom oj Skurinji.

Po našim je selim a vršio nasilje i zlostavjao žene i očeve čiji su m uževi i sinovi otišli u partizane. A u svojoj kasarni napastovao je m lade djevojke kada su došle m oliti kakvu propusnicu.

Kada je u našem m jestu u Sv. M ateju bilo streljano naših 12 m ještana u kojim je ub ijstvu i on učestvovao (koji zločin b it će nize opisan) bez osjećaja cinički rekao je ženam a s tre ljan ih da su n jim muževi in te rn iran i na Sušaku te neka n jim u zatvor odnesu h ran u i robu. KčerCi streljanog M ata Sablića došao je u kuću reći neka ocu odnesu h ran u u Susacki80 zatvor, m a da je znao daje n jen o tac dan p rije od njegovog plo tuna poginuo. Tek drugog dana kada su te jadne žene pune tuge i brige tražeći svoje muževe sve zatvore na Rijeci i n a Sušaku u policiji i kvesturi, te ponovno došla knjem u, kazao im je da su n jim muževi stre ljan i a pokopani u po lju ovo vrijem e kod njega se je nalazila njegova žena sa d jetetom te je i ona s prezirom p ra tila plač, ovih naših jadn ih žena.

Dolaskom crn ih košulja »Skvadrista« (bataljon em ilijano)81 u Sv. M atej, mj. kolovoza 1942. god. po jačan je te ro r u našem kraju . K apetan Tozareli Mario iz B olonje82 sa svojom crnom četom vodio je dan ju i noću akcije po našim selima. Učestvovale su daljne in ternacije nedužnog žiteljstva, bez ikakvog preslušavanja i dokaza.

78 Vice-Brigadiere, čin vodnika u jedinicama kraljevskih karabinjera.79 Ancona.80 Izvještaj je pisan pisaćim strojem bez dijakritičkih znakova, a umjesto

njih su korišteni znakovi za akcente. Kod pisanja ove i drugih riječi u dokumentu znak za akcent nije otipkan.

81 Battaglione »Squadristi Emiliani« — jedinica fašističke milicije.82 Bologna.

115


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

U selu Saršoni dao je uhvatiti, n a radu pred svojom kućom m ladića F ran ju Saršon, jedinog sina udovice m ajke. Odveli ga do bližnjeg dolca, gdje su gaubili. P rije nego su m rtvo tijelo pogrebli izvadili m u iz usta zlatno zubalo. službeni izvještaj kapetana Pozarelija glasio je da je ubio jednog ribela (pobunjenika).83 M ajci pok. F ranje rekli su da jo j je sin zatvoren u K astvu i tam o je tužna m ajka odnesla sinu večeru, ali ga naravno nije našla. N jegovim vostvom učestale su mnoge paljevine i p ljačke po selima. Upućen dom aćim izdajicom, provalio je u sklonište Jardasi gdje je b ila sak rita razna roba mnogih obitelji u m ilijunskoj vrijednosti. Opljačkani plijen robu, vunui. t. d. m eđusobno podjelili te u paketim a poštom iželjeznicom pošiljali su svojim kućama.

Kriv je za zločin u Kulićima. Sa svojom crnom četom opkolio je kuću Antuna Milića u kojoj su bila dva naša partizana, na koju je otvorio paljbu m itraljeza. Kako se isti nisu dali predati, to je zapalio kuću. G ospodar kuće i partizani su izgorjeli. Zatim je dao zapaliti cijelo selo, m ještane žene, djecu i starce odveo je u in ternaciju . Zapalio je selo Bani, Rubeši, Jurčići, Spinčići, Kukuljani, Saršoni, S kurin ju te pojedine kuće u ostalim selima.

Iza p rem ješta ja Tozarelia njegovu prljavu dužnost preuzeo je kapetan Pankoli Giovani84 iz Ravene, i nastavio sa zločinima.— Dana 23 m aja 1943 god. njegovi fašisti iz zasjede ubili su naša tr i om ladinca. Bogdana Saršon Josipa Filčić i Ivana Valenčić. U vezi tog zločina, slijedećeg dana 24 m aja 1943 god. zajedno sa m aršaljom Valpredi i viče brigadjerom Manoni, dao je uhvatiti 9 naših m ještana: M atu Sablića i sina H erm a, Josipa Valenčića M ilih Aleksand ra učitelja, Saršon Stanka, Filčić Rudolfa, Ivana M arota i njegovog zeta Nikolu Milića, te Valenčića Josipa, ova lica n isu bila n iti p reslušana nego ukrcana na kam ijone i na jak u p ra tn ju fašista i karab in jera odprem ljena prem a Drenovi i tam o u njivi ne daleko ceste zvjerski m učeni nakon toga postreljan i i na m jestu pokopani. Ali p rije sveg, toga zločina žrtve su same m orali sebi kopati grobove, gdje su čas kasnije od fašističkig zvijeri p lo tunom izrešetani pali u izkopane jam e. Službeni izvještaj kapetana Pankalia glasio je da je ubio »tri ribela i 9 ortaka.

Bilo je i drugih počinjenih zločina u našem k ra ju , ko ji n isu ovdje navedeni. U pom anjkan ju podataka.

U buduće ćemo pokupiti još podataka i slati ih preko Okružnog N.O.O. za Buzet.85Za sve navedene zločine znao je i sta jao u uskoj vezi sa k arab in jerskom stanicom u Kastvu i Sv. M ateju bivši civilni kom esar za k o tar K astav Giani Fosco86—advokat iz O patije rodom iz Splita.

83 U dokumentima talijanskih okupacionih vlasti termin »ribelli« se koristi za označavanje pripadnika partizanskih jedinica.

84 Giovanni Pancali.85 Do ovog mjesta tekst je pisan strojem, a nastavak Izvještaja je dopisan

tintom.86 Giovanni Fosco.

116



Zatim segretar općine K astav Biancheri rodom iz Bolonje. Ova dva navedena lica odgovorna su za sve zločine koji su počinjeni u ovom K otaru,

u K astvu dana 28. veljače 1943.

Tajnik:Josip Cetina /v. r./

KOTARSKI NARODNO-OSLOBODILACKI ODBOR KASTAV87

Obi. N.O.O.Broj: 131/194488

[ 6 ]Kotarski N .O .O .89

za Kastavdne . . .

D rugarskomOblasnom 91 N.O .O.-u

za Is tru — Buzet Okružnom 92

Dragi Drugovi!

Izvještaj sa sastanka dana 12. III . 1944.


88 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom tintom.

89 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 3 lista, 6 stranica. Postoje dva istovjetna izvještaja. Na jednom se nalazi oznaka zaprimanja spisa u Oblasnom NOO-u za Istru koja je dopisana tintom, dok na drugom nema te oznake.

90 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan plavom olovkom.

91 Podvučeno crvenom olovkom.92 Dodano crvenom olovkom.

1944.181/II90

117



Prisutni drugovi bili su, drug M iro ,93 Zvonim ir ,94 Josip,95, M ilka ,96 Tončić97

i Toma98 isp red Okružnog bio je drug R aspor99 a ispred K otarskog K om iteta bio je drug B ranko .100

Dnevni red.1.) Politička situacija.2.) Organizacijono.3.) Mobilizacija. ? dnevni red 101

4.) Propaganda.5.) Radne grupe.6 .) K ritika i samo kritika.7.) Razno.

Politička situacija u općini Kastav.S tanje u općini kastav pojav lju je se d jelatnost reakcije, ubacivanje raz

nih parola, nekoji kažu da što im am o od toga da se borim o da kada će i čehoslovačka i A ustrija dobit slobodu kao i mi. To se osjeća da dolazi iz periferije g rada ,102 sve što se nalazi bliže grada to ta reakcija više djeluje, većinom im a tu i n ep rija te ljsk ih garnizona i tu reakcija više d jelu je na narod, a nam a je tu politički rad otežan.

Od zadnjeg izvještaja do danas smo slabo uspjeli tu reakciju politički dotući, je r nem am o tu ljudi ni N .O .O .-i k o ji te dovoljno djelovat politički m eđu narodom . A to priznam o da je naša krivnja, što ni mi ne djelujem o m eđu njim a dovoljno politički. T reba pronaći izvor te reakcije u tom sektoru. Jer tu narod im a više vezu sa gradom , uopće ne zalaze u sjeverni dio K astavštine, sam o idu na R ijeku rad iti i u večer kad dođu povuou se u svoje kuće, sastanci se ne održavaju kako bi trebalo sa odborim a, samo nedeljom i to slabo je r se boje sve jedan drugoga da će ih neprija te lj opaziti gdje se sastaju , Je r tu je neprija te lj rastrešen po svim kućam a nije koncentriran po kasarnam a.

A drugovi koji su u N .O .O .-im a su većinom novi, štam pa se čita tu većinom pojedinačno baš tu u sam om Zametu. Taj je narod većinom malo gra- đanština stim e je N .O .O .-u teško raditi, je r ti ljudi se drže da znaju sve. I k tom u još ubacu ju parole da kam o te ići u N. O. V. n iti u N jem ačku n a jljepše da je biti dom a i tako da je ra t brzo gotov, da će nas R usija oslobodit.

93 Miro Srok.94 Josip Cetiina-Matešić.95 Josip ćiković.96 Milka Jardas-Faglina.97 Anton Božić.98 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.99 Antun Raspor-Španac.100 Branko Suzanić.101 Upisano crvenom olovkom.102 Odnosi se na Rijeku, tj. današnji zapadni dio grada Rijeke.

118


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Isto takva situacija je i na Pehljinu H osti i Drenovoj, ali na drenovoj se sada zadnje vrijem e popravlja, uspjelo se je p ro d rije ti i p rijeko granice bivše, tamo izgleda bolje sada do budućeg sastanka će nam usp jeti fo rm ira ti jedan odbor.

A u gornje Zam etu tu je politička situacija povoljnija nego u sam om Zametu, narod im a dosti vezu sa partizan im a je r dolaze u sjevernu Kastav- štinu više puta. S tim e je politička situacija puno povoljnija.

Dočim u gornjem d jelu K astavštine, gdje dolazi naša vojska tu je narod čvrsto povjeren na naš pokre t ali još n i tu nism o uspjeli narod politički izdignuti.

Općina Klana.Tu se sela nalaze ko ja su bila pod fašizm om tolike godine , 103 tu narod

govori da će nas Englezi prevariti i tu je m anjkavost političkog rada. U tim m jestima narod n ije poznat rad a izbjegličke vlade i M ačeka104 narod je više naklonje na lijevo. Više gleda spas od Sovjetskog Saveza sam o m jesto Klana tu je više nepovjerljivosti u sam om narodu, tu su bili veliki Talijanski garnizoni kojim je uspjelo p ridob iti p riličan bro j ljudi, oni ljudi koji su bili najbolji ti su bili optuženi i odveli ih u N jem ačku tam o i ovo m alo političkog rada je opalo.

Općina M atulje.Ta općina se nalazi na terenu bivše Ita lije 105 narod je naš ali politički

slab. Sela k o ja se nalaze dalje od pruge tu je narod puno bolji politički je r se može održavati sastanke redovito i održavaju se m itinzi i štam pa se čita u grupama. I narod je povezan više sa partizan im a i stim e je politički bolji nego u sam om m jestu M atuljim a, tu je narod dosta potalijančen. Ali polak svega tero ra narod je zadržao svoje stare tradicije.

Tu u tim selim a isto je s trah da te nas Englezi prevariti, a reakcija ubacuje razne parole i bacan je letaka da što im am o od toga da se borim o, i tako da ćemo im ati slobodu.

Općina Volosko. i Opatija.U tim m jestim a sakupila se reakcija, naše organizacije su još slabe. Još

su k tom e nekoje i pohapšene. U Voloskom podbacuje našem pokre tu tako je na v ra tim a crkve sv. Ane napisan srp i čekić, i bačena jedna bom ba na vrata od te crkve. Drugovi traže da što te oni poduzet, protiv toga, m i smo im javili da ra sk rin k a ju m eđu narodom da to rad i nep rija te lj, protiv nas.

103 Vidi bilješku 5.104 Vlatko Maček. O stajalištu Mačekove struje u HSS-u prema NOB-u vidi:

Fikreta JELIĆ-BUTIĆ, Hrvatska seljačka stranka, Zagreb 1984.105 Vidi bilješku 24.11)6 Od kraja prve rečenice ovoga poglavlja pa do ovoga mjesta, tekst je na

margini stranice označen okomitom crtom.

119


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Ali to n ije dovoljno to treba iznjesti u štam pi . 106 Tu u tim m jestim a je jaka organizacija reakcije, a naša je slaba. I drugovi još n isu upućeni dosta u naš rad i tako se kom prom itiraju . To je sve krivnjom našom što je politički rad slab.

Tu im a Ita lijana boje se da neće im at nikakva p rava do sada nism o p ristupili knjim a, ali sada ćemo k n jim a p ristup iti i uvlačiti ih u N.O .O.-e. U koliko nisu bili fašisti ili na Ruskom fron tu ili u borb i u Jugoslaviji. 0 političkoj situaciji nećem o iznašat više bio je kod nas drug R aspor pa će vam rastum ačiti usm eno i drug Vlado107 iz Oblasnog.

U našem k o ta ru je narod upućen u N.O .B. po svim m jestim a je r potpomaže u svemu naš pokre t ali politička v ješt je još uvijek nezadovoljavajuća zbog nedovoljnog rada politički. U drugo zasjedanje A.V .N .O .J.-a je do sada slabo upućen po nekim m jestim a bolje a po nekim gore. To o tom e se govori na sastancim a sada najviše. N arod se dosti zanim a zato po svim sjevernim krajevim a ko tara ali svejedno slabo shvaća je r govori da je previše opterećen sa radom vani po po lju a po periferiji grada im aju m ogućnosti da shvaćaju ali n isu tako 108 aktivni kao u sjevernom djelu, više se za neku visoku politiku u Americi Engleskoj i t. d. a ne na našem terenu. To je k rivn ja uvjek naš nedostatak političkog rada. Tu se još nalaze nekoji dezenteri koji su se zaustavili kod svojih kuća, i sada stanu ju na Sušaku i tam o šire propagandu kad dolaze na naš teren u Zamet da nem a kod nas pravde je r da su sam i Židovi na prvim m jestim a u Z.A.V.N.O.H.-u A.V .N .O .J.-u i t. d. Takvim parolam a se služe ti band iti oni dosti koče i m obilizaciju na periferiji grada.

Organizacijono stan je K otara Kastav.

Naš K otarski N.O .O . im a 6 . čl. i to slijedeći: Miro P retsjednik—seljak, Zvonimir Tajnik—radnik, Josip Prop-odjelu—intelektualac učitelj, Božić109

Blagajnik—Ekonom skoj obavještajnoj službi radnik , M ilka Socijalno i Zdra- stveno—radnica, Toma—radnik.

Općina Kastav im a 6 članova

Danijel110 P redsjednik — radnikM ilan111 Tajnik — seljakJosip 112 po Agi-prop — radnikM arisa113 po socijalno i Zdravstvenim — seljanka.

107 Vlado Hreljanović.108 Riječi: »nisu tako« upisane su dva puta uzastopce.109 Anton Božić.110 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.111 Isto.112 Isto.113 Marica ćiković.

120


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .V IE S N IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Ivo114 B lagajnik — radnik.Ivo 115 pazi na raspodjelu štam pe — radnik.Po seoskim odborim a u toj općini Kastav nem a većih p rom jena do sada

u organizacijonom stan ju , seoski odbori slabo rade politički je r su previše opterećeni za kolektiv, a k tom u uvjek se prevaža neki razni m aterija l po raznim ustanovam a i zem unicam a tako da su većinom zaduženi svi odbornici po nekim odgovornim m jestim a a to većinom po sjevernom djelu K astavštine. Tu se i redovito sasta ju N. O. O.-i, ali još politički rad n ije zadovoljući.

Dok u južnom djelu, nisu tako opterećeni ali svjedno se politički slabo izgrađuju, krivnjom tom što im ne posvećujem o dovoljno politički rad a zbog toga im am o i previše velik teren. Ali sad im am o u vidu da ćemo podijeliti općinu u dvije općine tako će nam b iti lakši rad I to općina Zamet i Sv. Matej sjeverni dio b it će pod Sv. M atej a južni Zamet p ripo jiti još Zam etu Kantřídu, a to m jesto se još n ije u opće ni prodíra lo slabo ili ništa. A to je pripadalo p rije našoj općini.

Općina M atulje im a 4 članova.

Sada 3 drugova i 1 drugarica rad nije još raspoređen kod n jih u radu su dosti aktivni u ekonom skom ne ali u političkom dosti slabi još. Je r sada smo prik ljučili jednog člana u K. N. O. O. iz općinskog, a jednoga su nam uzeli bez ikakvog p itan ja In te rd a tu ra Operativnog Š taba Samo su nam poslali poziv i taj d rug se je odm ah odazvao a kod toga je kod nas uvjek slabo politički rad što nam uvjek najbo lji drugovi odlaze. Molimo vas da nam toga druga vi potražite je r nam je jako potrdban za politički rad. Ne samo u toj općini nego i u Voloskom. A seoski odbori u toj općini. A seoski odbori u toj općini su uvijek slabi je r su većinom novi, je r nam stalno okupator odvodi najbolje drugove, a k tom e na zapadnoj stran i općine i ti previše opterećeni odbornici ekonom skim poslom i po tom e slabo rade politički, a dosta slabo pronalaze i dragi drugovi nego sam i rade sve i stim e se i kom prom itiraju . I tu je nedostatak političkog rada. Pa zbog toga im am o i tu u vidu da ćemo i tu općinu podjeliti u dva djela zbog lakšeh političkog rada. I to općina Jurdani, B rgud i M atulji. U M atulje ćemo p rik ljučiti Kastav, Rubeši, Spinčići, Tom etići i Trinajstići.

I tako ćemo u sp je ti olakšati politički rad, ako pranađem o dobri drugovi ali ih im am o već nekoliko u vidu.

Općina Volosko i Opatija.

Tu je organizacijono stan je uv jek loše, je r tu je reakcija dosti jak a pa nam najbo lji drugovi pronalaze, tu nam treb a sam o jači ljudi za politički rad. A sam im tim m jestim a nism o usp jeli još da ih pronađem o. Dok ovi koji su stari m orali su pobjeći iz terena i ostao je prazan teren. Tu sm o naj sla-

114 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.115 Isto.

121



biji u oijelom K otaru je r uvijek se p rodire tam o gdje je lakše a kod toga se radi baš obratno i kod toga je krivnja naša.

Na tom terenu bi nam poslužio taj drug iz općine M atulji, je r on je n a jviše i p rodíral tam o do sad. Taj drug zove se S tanko Osojnak. N asto jat ćemo da probijem o politički na taj teren čim p rije kad bim o uspjeli pronaći nekoliko drugova.

Općina Klana.

Tu smo u samom m jestu odlučili reorganizirat seoski odbor i općinski ali imamo u vidu da ćemo uspjeti to organizirati do idućeg sastanka. Jednoga ćemo druga vorm irati u taj Općinski N. O. O. Klana iz Općinskog Kastva u ostalim selima u toj općini, odlučili smo dosti toga da isključim o zbog oportunizm a, to smo odlučili da ćemo do idućeg sastanka urediti.

Organizacijono stan je G ospodarske sekcije u našem 'kotaru je slijedeće:Drug Rom ano , 116 Tone , 117 Ivan , 118 M arijan , 119 F rane 120 i Josip . 121 Ta gospo

darska sekcija još slabo rad i je r po dva pu ta smo uspjeli pronaći dobre d ru gove, da to postave na dobru bazu. Ali jednoga nam je neprija te lj uništio a drugoga nam je uzeo Operativni Š tab 122 u In ternaduru . Stim e je otežan rad da uvjek sto jim o na jednom m jestu. Točnije stan je organizacije vidi tab licu . 123

M obilizacija uspjeva djelom ična po nekim m jestim a bolje po nekim gore tačnih podataka nem am o još svih krajeva k o ta ra koliko im a još ljudi za m obilizirat. Po nekim krajev im a to u općini Klani i M atulje im a još dosti ljudi u talijanskoj vojsci. A ovi koji su bili do sada kod kuće se je m obiliziralo ovih radnih dana ali nem am o još točnih podataka.

K rum ičarenje124 se suzbija na svakom koraku u tom e smo usp jeli a po nekim m jestim a im a još toga ali malo. To smo uspjeli politički raskrinkati. B lokada grada nam uspijeva slabo, donekle smo odbili ljudi politički da ne idu u grad gdje je neprija te lj. A negdje nism o je r narod koji je došao sa internacije ili šum e teško je snjim a je r nem a od nikuda ništa pa ga je teško zaustavit je r nem a od čega da živi i je r m u je sve upropašćeno. A mi nemo- žemo toliko pomoći da ćemo m u dati sve po trebne stvari.

116 Isto.117 Isto.118 Isto.119 Marijan Jardas.120 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.121 Josip ćiković.122 Operativni štab za Istru. Formirao ga je Glavni štab NOV i PO Hrvatske,

20. rujna 1943. godine. Komandant i komesar Operativnog štaba stigli su u Pazin 23. rujna i izvršili njegovu popunu (M. MIKOLIĆ, NOP Istre, n. dj., str. 64 i 133).

213 Tablica je u prilogu Izvještaja.124 Tako u izvorniku, a trebalo bi: krijumčarenje.

122


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .V JE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Za narodni zajam 125 tu još nism o uspjeli n iš ta je r nem am o nikakvog rezultata Bonovi126 sm o podijelili, ali nism o još dobili od nikuda n išta do sada.

Prop-odjel.Po odlukam a II. zasjedanja A. V. N. O. J.-a održani su u dolnjem re jo n u

Kastavštine dva šira sastanka i to u G rpcim a i u Srdočim a. Na istim sastancima razvile su se d iskusije po različitim p itan jim a današnjeg političkog razvitka. Sastanoi su održani sam i N. O. O.-a a odlukam a A. V. N. O. J.-a go- vorioje drugov prop-odjela u Grpcima, a u Srdočim a o tim odlukam a govorio je pre tsjednik m jesnog N. O. O.-a za taj k raj odnosno selo. U Klani je održan jedan zbor u p risu tnosti od 120 ljud i gdje je drug Verko iz Prop-odjela govorio o odlukam a II. zasjedanja A. V. N. O. J.-a.

Prigodom » 8 m arta — dana solidarnosti žena« u suglasnosti ovog Prop- od je la A. F. ž. i K. K. K. P. H. održani su na ra jonu ovoga ko tara 5 m itinga na kojim a je i ovaj P ro p o d je l bio zastupan po drugu Veťkotu. M itinzi široki zborovi održani su u ovim m jestim a; Kosi, M arčelji, Trtni, Bregi, i Zvoneća. Sa svih ovih m itinga poslani pozdravni brzojavi.

Pjevački zbor uvježbao je već notalno nekoliko p ijesam a i vrši dva pu ta sedmično127 svoja vježbanja, poteškoća je što nem a p a r titu ra i ako ih je ovaj Prop-odjel K. N. O. O. zatražio. Drug zborovođa je opom enut da p rip rem i zbor za tu rn e ju po Istri. Dva p u ta je ovaj Prop-odjel održao sastanak sa sviračima sa kojim a je u tanačeno da će se u ned jelju započeti sa vježbanjem . Već su i dobavljeni nekoji po trebn i in strum en ti š to nism o n išta imali.

Nekoje pjesm ice dane su djeci da se nauče naizust za recitaciju . Š tam pa dolazi sada redovito te je popunila onu prazn inu koja se bila stvorila. N arod je na svakom koraku tražio štam pu a sada ip ak ga u tom e zadovoljavamo te se štam pa m nogo čita u čitalačkim grupam a.

Sa učiteljim a im ali smo nekoliko sastanaka kako bi se odazvali pozivima naše N. 0 . B. i p rešli k nam a kao p rosv je tn i — radnici da rade na našem polu oslobođenom terito riju . Sprem ni su da pređu k nam a te će za koji dan započeti škola u svim m jestim a: S tudena, Klana, Zvoneća, M arčelji i Saršoni. A u B rnčićim a je već započela. U čiteljim a na okupatorskom te rito riju dan je128 apel da zatvore škole i p ređu k nam a. N aročito je to dano do znanja učiteljima u K astvu da svakako zatvore škole . 129

125 Na temelju Uredbe o Zajmu narodnog oslobođenja AVNOJ-a od 15. siječnja 1943. god., Izvršni odbor ZAVNOH-a je 15. kolovoza donio Uredbu o zajmu narodnog oslobođenja i raspisao zajam u iznosu od 150,000.000 dinara-kuna, a 20. rujna noVi zajam od 100,000.000 lira za obalne krajeve Hrvatske (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske: zbornik dokumenata 1943, Zagreb 1964, str. 327—330).

126 Odnosi se na obveznice Zajma narodnog oslobođenja.127 »Sedmično« je otipkano dva puta uzastopce.128 »Dan je« otipkano je dva puta uzastopce.129 Vidi: Dražen VLAHOV, Dokumenti za povijest partizanskog školstva u

Istri, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 24, Rijeka 1981, str 51, 54.

123



Udarne grupe su form irane, ceste se ruše i preziđuju telefonske veze gdje ih im a, sada n a 13. III. bacili su telefonske stupove izm eđu Škaln ice i Lipe i n a jednom m jestu prezidali cestu.

Isto tako se rad i i po općini Kastav ceste su prezidane i porušene gdje je to moguće. Parole se p išu po svim selim a ali vidjelo se sada pod zadnje vrijem e i neispravne parole. To je krivnja naša ne sporazum sa om ladinom pisalo se parole i na Križevima ali se odm ah to brisalo i pozvat je na odgovornost koji je to učinio. A sada ovih dana je u jednoj kapelici izm eđu Mar- čelji i Sv. M ateja bila je popisana i oni kipovi koji su bili u n u tra bili su pobačeni van na cestu. Ali izgleda da n ije to učinjeno sa naše strane, je r se ga nem ože pronaći koji je to učinio, izgleda da je to nep rija te ljska p ropaganda protiv naše borbe.

Rušiti sve ustanove ustaške vlasti to do sada nism o uspjeli, je r 130 neće da se činovnici tih ustanova odreknu toga je r da nam to koristi za cijelo pučanstvo općine. Stim e smo odlučili da ćemo izdati letak pro tiv n jih i rastu riti ga po cijelom kotaru. Taj letak će skoro izaći pa će vam se poslati jedan prim jerak .

K ritika i sam okritika, to uvijek djelu je dosti loše ha nas, nem am o osjećaja odgovornosti.

Izvještaj prosvetnog sastanka K. N. O. O.-a Kastav.

P risutni smo bili na sastanku:Drug Miro, Zvonimir, Božić, Josip, Toma i d rugarica Milka, isp red Okru

žnog N. O. O.-a bio je p risu tan drug Raspor i drug Vlade sa Oblasnog N. O. O.-a sam o neko vrijem e pa nas je napustio je r je im ao neki drugi posao.

Proučavali smo iz N aprijeda 131 članak Od pakta H itlerom do sporazum a sa Draže M ihajlovićem, drgugi članak Prehranim o vojsku i obradim o našu zemlju, treći članak Dom obranstvo i planovi reakcije, proučavali smo i b ro šuru II. zasjedanje A. V. N. O. J.-a . 132

I po tom smo d iskutirali ali d iskusija je b ila dosta slaba izm eđu svih nas. U tom e se vidi da se slabo izgrađujem o politički.

Ali u budućnosti ćemo posvetiti bolju pažnju, političkom rad u Je r do sada nism o imali p rosvjetn ih sastanaka a od sada ćemo im ati svakih 1 0 dana. Kako i radni što do sada nism o imali nego dva pu ta mjesečno.Budući sastanak ćemo im ati na 21. III. a p rosvjetn i ćemo im ati na 22. III. i tako ćemo im ati napred svakih 1 0 dana.

130 »Jer« je otipkano dva puta uzastopce.131 »Naprijed«, organ KPH izlazio je od travnja 1943. do svibnja 1945. godine

(Dušanka BOROJEVIĆ-ŠTERNBERG, Bibliografija listova narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, Putovi revolucije 1—2, Zagreb 1963, str. 433).

132 Brošuru »II zasjedanje AVNOJ-a« umnožio je Propodjel Oblasnog NOO-a za Istru u svojoj tehnici »Sloboda« smještenoj u selu Kosi na području Kastavštine.

124



Izvještaj B lagajnika od F ebruara m jeseca K. N. O. O.-a.

O statak novca od Jan u ara je — 38.100.Prim itak novca za F eb ruar mj je — 39.470.

Ukupno je — 77.570.

Potrošeno za raznu h ranu je — 44.408.„ za razni m aterija l c. p. — 20.160.

Za pom oć općinskom N. O. O.-u Kastav — 7.350.

Ukupno izdano za m j. F ebruar — 71.918.

O statak od m j. F ebruara za M arč je 5.625.

Još imamo u B lagajni 27.000. kuna to ćemo p rom jen iti za lire. Taj novac je prim ljen nešto od općine K astavske ustaške, a nešto je prim ljeno od naših trgovaca.

Izvještaj B lagajnika Općinskog N. O. O.-a Kastav.

O statak novca od Januara je — 14.427.P rim itak sabirne N. P. od naroda — 20.916.

Ukupno je — 32.243.

Prim itak od K. N. O. O.-a je — 7.350.

Ukupno je — 39.593.Izdano za h ran u za vojsku — 7.350.Izdano za N. P. sirom ašnim obit. — 25.920.

Ukupni izdatak je — 32.270.O statak za m j. M art je — 6.323.

Taj je novac sakupljen od 399 članova. A daje se za N. P. po osobe 40 lira

H rane im am o u K astavskom fondu slijedeće:

Riža — 659 kg.Pašte — 863 kg.Fažola — 176 kg.B ijeloga b rašn a — 970 kg.G raha — 40 kg.K ukuruza — 150 kg.K rum pira — 250 kg.

125



126



Ta h rana se većinom kupuje, a dosti se i sakupi od sabirne akcije. Ali većinom sab irn a akcija se troši zajedno za političke ustanove koje se nalaze u Kastavskoj općini i za prolaznike koji prolaze kroz K astavštinu dnevno p rolazi po našoj općini preko 1 0 0 ljudi

Radne čete su organizirane po nekim m jestim a a po nekim nisu. Ali svejedno se obrađu je zem lja sirom ašnim porodicam a. I vidimo da će se sva zemlja obrad iti je r ljudi vojno rade po tim zem ljam a.

Samo ćemo im ati velike poteškoće za sjem e to najm e u Kastavskoj općini. U drugim općinam a će to p itan je b iti malo lakše. H rane koju ste nam poslali dobili smo 10 q pšenice a ostalo se nalazi na putu . Kad dobijem o sve ćemo vas obavjestiti. V ojska ko ja dolazi n a naš teren h ran i se većinom od sabirnih akcija, što je po trebno izdajem o iz K otarskog fonda, u našem K otaru se stalno nalazi jedan B ataljon vojske sad je u jednoj općini sad u drugoj.

Uz drugarski pozdrav

S m rt fašizm u — Sloboda narodu !

Tajnik:Zvonim ir /v. r ./

KOTARSKI NARODNO-OSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV133

Obi. N. O. O. za Is tru Broj: 181/1944134


134 Broj i datum zaiprimanja u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom tintom.

127


Org

aniz

acijo

no

stanj

e ko

tara

K

asta

v133

12/1

11

VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K astav.


A. G IR O N , I z v j e š t a j i K o ta r s k o g n a ro d n o o s lo b o d i la č k o g o d b o ra K a s t a v . . .V J E S N I K H A R iP , God. 30 (1988), S v . X X X (99— 254)

9 129



130


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora KastavVJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

131



132



[7]Kotarski N. O. O . 145

za Kastavdne 20/III.

Drugarskom

Okružnom N arodno. O. O.-u

Buzet

Izvještaj h a ran ju njem ačkig vandila u Općini M atulje dne 15/1944 n jemački band iti i sluge Talijanski fašisti opkolili su selo Zvoneću i ostala sela tu u blizini. U ju tro istog dana su band iti o tvorili v a tru u 5.30 sati u ju tro na m irno stanovništvo koje još spavalo. U tom tren u tk u na hrupili su u kuće, p jačkali kokoši Šunke, novac džepne i ručne satove ja ja kruh, kobasice i. t. d.

Tu p jačku su većinom izvršili ta lijanski fašisti, kad su opjačkali selo, pokupili sve drugove koji su našli kod kuće iti starce po 6 8 god. kasnije okol 7.30 ih otpalili na R ijeku u zatvor.

Jednog su druga streljali, ispred svojig kućneg vra ta , izlazio je iz svog podrum a sa p a r kom adića drva za ložit vatru , i tu suga ná m jestu streljali, kad je pokojnik pao na zem ju m rtav. P retražili m u sve džepove odnesli m u okolo 1000 H iljadudolara, kojig je pokojnik štedio još iz povratka Amerike

Drugoga druga su stre lja li pu tu jući iz Zvoneće p ram a Jušićem , kod Zdeinera isti je im ao 63 god. Tig band ita bilo je od 200—250, u to vreme došla jedna naša jedinica, ko ja je prihvatila borbu.

I nakon k ra tke borbe su se ti band iti povukli p red našim borcim a. Iz Zvoneće i okolice o tpejali 50 drugova od 17 do 58 god. s ta rih Od toga su uzeli 2 odbornika iz sela Zvoneća iz sela G ašpari 4 iz Krive i Škrapne 3 isti se nalaze u R iječkom zatvoru

145 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, rukopis tintom, 1 list, 2 stranice.146 Alegat uz Izvještaj nije sačuvan. Međutim, prim jerak navedenog letka sa

čuvan je u Muzeju narodne revolucije — Rijeka (dalje: MNRR) u zbirci štampe, sig. 1751 III Aj, a glasi:

NARODU KOTARA KASTAV!U času kada se Hitlerova ra tna mašina nalazi na rubu propasti, Švabe

i njihovi ustaški sluge grčevito se hvataju svega, što bi im moglo produžiti život m akar i za jedan dan.

Tako oni i preko općinske uprave Kastav šire svoje krakove i stvaraju kanale, kojima bi htjeli kočiti narodni pokret i uspostaviti kakvo takvo normalno stanje u našem kotaru. Općina kao organ stare protunarodne vlasti, i sada je njihovo najjače uporište kod nas i ona iz dana u dan postaje sve opasnije leglo ustaštva.

Isto tako škole u Kastvu služe ciljevima njemačkih i ustaških bandita, jer pasiviziraju veliki dio omladine, koju tamo odgajaju nastavnici plaćeni od

133


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X [99—254)

Ovdje se kod nas se nalazi, sada 12 Amerikanaca, koji suse spustili sa padobrancim a, u blizini nas, a čuje se da su pali četvorica u ruke ustašam a na aedrom u u grom išćinu, ali n ije još sigurno, za dvojicu su sigurni da su poginuli a druge se još nije pronašlo.

U zadnjem izvještaju, smo vam javili da te b iti izdani letk i za našu općinu, to danas sm o razdali po selima i tu vam šaljem o jedan p rim je rak .146

Uz Drugarski Pozdrav

S. F. S. N.

Zvonim ir147 /v. r./

Jučer su banditi fašisti prom jenjiva za cu'kar po selim a kronpir, zato sm o saznali odm ah organizirali nekoliko drugova. I uspjelo n jim je 3 ubiti i konja a jedan je pobjegal ranjen.

Naši su zarobili 1 šm ajser i 2 puške i 1 pištolj. I to baš u sredini m jesta Sv. M ateja.

147 Josip Cetina-Matešić.Pavelića i okupatora. Pomoću škola neprijatelj koći našu borbu i stvara sebi nova uporišta i nove veze u Kastvu i okolici.

Može li narod Kastavštine mirno gledati na te neprijateljeve jazbine u gradu Kastvu?

Ne može!Mi ne možemo dozvoliti da u srcu Kastavštine djeluje stara vlast u službi

okupatora i ustaša!Mi ne možemo dozvoliti da u Kastvu rade škole koje služe ciljevima

smrtnih neprijatelja našega naroda!Prošlo je vrijeme nadmudrivanja i taktiziranja. Ljudi koji se vrzu oko

općine Kastav i nastavnici kastavskih škola morali bi već znati da postoje samo dva puta, kojima mogu ići: s narodom ili protiv njega.—

Trećega nema.—

Smrt fašizmu — sloboda narodu!

Kotarski NOO Kastav

16. III . 1944.

134



[ 8 ]Kotarski N. O. O.148za K a s t a v

dne 2 5 /III149-1944.231/II150

D rugarskom Oblasnom N. O. O-

ISTRA

Izvještaj sa Kotarskog N. O. O.-a Kastav dne 21. III. 44.

Prisu tn i slijedeći drugovi:

drug M iro ,151 Zvonim ir , 152 Josip , 153 Tončić , 154 i Tom a155 a drugarica M ilka156 je bila odsutna zbog političkog kursa.

Dnevni red.

1. Politička situacija.2. Organizacijono. e. Prop-odjela. K ulturno p rosvjetn i odjel,e. G ospodarska kom isija.g. Zdrasveni odjel.h. P rom etni odjel.2 . Č itanje direktiva.3. Zaključci.4. K ritika, sam okritika i razno.

Politička situacija.

N arod Kastva a naročito sjeverni dio K astavštine on još uvijek sto ji ne pokolebivo uz našu N. O. B.-u. Razno razni pokušaji o kupato ra sa raznim pozivima, obećanjim a, zastrašivanjim a nisu mogli narod da dobiju od n je

148 HAP, fond Oblasni NOO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 3 lista, 3 stranice.

149 Dan i mjesec upisani su tintom.150 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan plavom

tintom.151 Miro Srok.152 Josip Cetina-Matešić.153 Josip Čiković.154 Anton Božić.155 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.156 Milka Jardas-Faglina.

135


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

gove prave borbe, za svoje oslobođenje, već naprotiv još više ga zbili i čvršće157 povezali uz našu N. 0 . B.-u. N arod južne K astavštine i on se sa dana u dan popravlja i sve više opravdava našu borbu ali jedno m oram o napom enuti da teško Ekonom sko stan je koje sve više pogađa baš južni dio Kastavštine b iti u buduće glavna krivnja, da budu reakcionarne sile baš rad i toga u tim krajevim a imali uspjeha. Je r K. N. O. O. n ije u m ogućnosti da tom narodu pruži onu pom oć koja bi n jem u neophodno bila potrebna, a narod će tražit i kada nebude mogao dobiti od naše strane on će traž iti tam o gdje bude mogao dobiti, dok će ista pojava b iti i u sjevernoj K astavštini je r se već i ovdje u mnogim slučajevim a osjeća nestašicu hrane.

N arod općine Klana po svuda je uz našu borbu i voli partizane, samo m ijesto Klana tu još uvijek im a ljudi ko ji se ne slažu sa našom N. O. B.-om. K rivnja je što je baš ta Klana za cijelo vrijem e okupacije Ita lije b ila stalno načičkana Talijanskom Vojskom koja je potpuno izm jenila nacionalnost sam ih m ještana Klane.

Općina M atulji sva okolna sela koja p ripadaju toj općini svakim danom sve su čvršće povezana uz našu N. O. B.-u blokada pojedinig sela i odvlačenje m uškaraca iz tih sela sa strane okupatora ni za tren u tak 158 n isu kod naroda pdkolebali m oral već naprotiv još ga više očeličiii u borb i pro tiv okupatora. Jedino m jesto M atulji, Jušići i Veli B rgud tu još uvijek nastojim o baš naj bolje što i u tim m jestim a oduvjek im a neprija te ljska vojska tim e se i sam narod dosti pokoleban , 159 sdruge s tran e nam a u to m ijesto p ris tu p u svako vrijem e nemoguć i rad i toga su tam o naše organizacije vrlo još uvijek nedovoljne da bi mogle dovoljno djelovati politički m ed narodom .

Da bi se politička situacija mogla popraviti K. N. O. O.-a donesen je zak ljučak da svakih m jesec dana održavaju K otarsku K onferenciju t. j. (save- tovanja) kako b i se moglo na konferencijam a p re tresti sva važna p itan ja kako o političkoj situaciji taiko i po svim ostalim pitanjim a.

Kako naši drugovi po svim p itan jim a nisu dovoljno uzdignuti kada bi im se kom ferencijam a ukazalo n a njihove nedostatke i p ropuste i ukazalo im se pom oći sa strane Kastavskog N. O. O.-a čim bi tu bilo m oguće više isto tako dati će se i sam im Opć. N. O. O.-ima i seoskim N. O. O.-ima da sami održavaju Mitinge po selim a i stalno narodu ukazuju kako treb a da se održava prem a N. 0 . B.-i.

Orgaoizacijono stanje:

K otara Kastav je isto kao i u poslijednjem izvještaju. Is to tako je po općinam a do sada.

157 Izvještaj je pisan strojem bez dijakritičkih znakova, pa su za njih korišteni znakovi za akcente. U ovoj i drugim riječima u dokumentu, akcenti nisu otipkani.

158 »Ni za trenutak« je otipkano dva puta uzastopce.159 »Pokoleban« je upisano tintom iznad križanog »potvoren«.

136


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .V IE S N IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99— 454)

Za općinu Zam et će se fo rm ira ti do idućeg sastanlka je r smo već pronašli drugove.

Po seoskim N. O. O.-ima je organizacijono stan je kao i poslijednji pu t samo što sm o usp ijeli fo rm ira ti jedan novi odbor od tr i člana u K antridi.0 tom e ćemo vas točnije obavjestiti u drugom izv ješta ju u kojem sm o sigurni da će b iti fo rm irana općina Zamet.

U općini Klanoj ostane još do sada u fo rm iran ju je r se teško pronalaze ljudi, ćemo m orati m etnu ti nekoji sa terena drugovi Kastavske općine i to ćemo m orati pronaći ljude malo jače političke radnike je r tam o je dosti teško rad iti je r su ljud i slabo upućeni u našu borbu.

U općini M atulji jednog člana opć. N. O. O.-a uzeli su Njemci. A po svim seoskim N. O. O.dma je stan je organizacije is to kao i zadnji puta.

U Voloskom i O patiji tam o je is to stan je kao i zadnji pu ta do sada još se n ije postignuto n išta po organizacijonom p itan ju .160

Po svem u tom u obav jestit ćemo vas u drugom izvještaju , je r im am o u vidu da će b iti dosta p rom jena po organizaciji po cijelom K otaru.

Organizacijono stan je gospodarske sekcije n ije izm jeno n išta , ostane kao1 zadnji puta.

Prosvjeta.

Prosvjetnom p itan ju i njegovom rešen ju ovaj Prop-odjel sa članovim a iz oblasnog im ao je nekoliko sastanaka sa učiteljim a koji rade na okupato rskom terenu gdje se nalaze N jem ačke Vojne jedinice,

R aznjasnjene su im sve naše po trebe za Is ta rsk i narod k o ji traže škole i naše učitelje tim je stavljeno u dužnost da se odazovu m obilizaciji na p ro svjetni rad, a da zatvore škole na terenu okupatorskom kako su već p rije bili obavješteni. Sa velikim poteškoćam a se odazivaju te se je do sada odazvalo sam o 2 učitelja. A škole u K astvu n isu zatvorene, nego još upražnjena m jesta popunj-uju postav ljaju nove učitelje. Budući se n isu do sada odazvali učitelji k o ji su na tu dužnost pozvani, stim e je ovaj Prop-odjel otvorio samo dvije škole i to u B rnčićim a i S tudeni gdje rade dva om ladinca 20. III . 1944. došao je u M arčelji da započne sa radom jedan učitelj iz Kastva.

U Pehljinu škola ne rad i sam o u K astvu i Zam etu. Prop-odjel će im ati prvi sastandk sa učiteljim a rad i direktiva u nastavi.

Pjevački zbor im a 3 p u ta sedm ično vježbe i vježbao je 6 p jesm ica. Orkestar je im ao 19. III . po prvi p u ta vježbe sam o m an jk aju is tru m en ti to će b iti poteškoće u dobavi istrum enata .

U Drenovi kod U. S. A. O. H.-a fo rm iran je d iretanski skup koji igra neku šalu.

160 Pasus je označen s dvije okomite crvene crte na margini stranice.

137


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

G ospodarska Ekonom ska Komisija.

Održan sastanak na kojem su bili prisutni: drug M arijan , 161 R um ano , 162

Tone , 163 F rane , 164 Zvane165 i ćiković . 166

Iz K otarskog N. O. O.-a zastupan je Božić.R aspravljalo se po dnevnom redu.

1. O dabiranje predsjednika i tajnika.2. Da se čim više nabavi hrane za našu vojsku, da se pronađe neki drugi

izvor a da se ne kupuje po crnoj burzi putem aprovizacije Kastva i Matulje i t. d.

3. Kako je javljeno iz Slovenije da se radi nabave sijem ena obratim o na Okružnu G ospodarsku Kom isiju B ikini po tom p itan ju drug Rafe167 javio p rije 5— 6 dana na gore navedeni naslov.

4. Da se sve kože goveđe urede i sprem e koje će se p redat određenoj Kom isiji za to, iako tako prazna crije[va] za punjen je salam e i slično.

5. Neki drug iz Jušići in teresira se radi nabave m ladih svinja iz K ranjske, m jere će se poduzeti čim prije je r se narod in teresira i cijena da će b iti dosta povoljna.

6 . Javiti po N. O. O.-ima da gdje god se koja krava ili vol ubije sav taj loj nesm ije ići nikuda, to ćemo p la titi pod istu cijenu mesa, danas je oskudica sm oka pa ćemo pretopiti i ured iti za vojsku isto kada i m esar ub ije da bude kod njega jedan od N. O. O.-a i da m u to p reda pod istu cijenu.

7. Kada trgovcu dođe vidrijol i komik, da se kontro lira da nebi nekoji uzeo sve a drugi ništa, i da se sva zemlja obradi bilo od p rija te lja ili neprijatelja .

8 . Izvjestiti N. O. O. da vode računa kada se izleže tele da se nikako nesm ije prodati je r im a ljudi koji te kup iti za uzgoj, je r je velika oskudica blaga.

9. Da se raširi čim više ra tn i zajam po svim m jestim a K otara Kastav i da se raspača tih bonova.

10. Izdano je 1.791 kg. razne vrsti hrane, a prim ljeno je 865 kg. razne vrsti h rane što sabirne akcije što kupljeno.To jes t prim ili smo iz K otara Lovrana 187 lit. u lja a 13 lit. dali sm o ga u općinu M atulji za vojsku. I dobili smo 20 kvintala pšenice od Oblasnog N. O. O.-a još 10 kvintala je na pu tu i slanina168

161 Marijan Jardas.162 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.163 Isto.164 Isto.165 Isto.166 Josip Ćiković.167 Rafael Matejčić.168 Tekst iza točke je dopisan tintom.

138



Po zdrasvenom odjelu nism o učinili n išta je r n ije bilo te drugarice na sastariku zbog odsutnosti što se nalazi na političkom k u rsu , a izgleda da će nam ona sada o tpasti iz K otarskog N. O. O.-a.

P rom etni odjel dali sm o na zadatak za nabavku hrane. Č itanje direktiva nismo uspjeli č ita ti na sastanku je r nism o stigli taj dan nego smo drugi dan na večer.

I přenesli smo odm ah na svi Opć. N. O. O.-i pism eno je r smo umnožili sve direktive.

A po tom e ćemo još rad iti na sastancim a po svim direktivam a Zaključci su donešeni.

1. Da ćemo im ati konferenciju 26. I I I .169 K otarski N. O. O.2. Za škole i učitelje da su narodni nep rija te lji, izdat ćemo letke 170

3. Koliko sm o rad ili po raspod je li općina narod je zadovoljan do idućeg sastanka fo rm ira t ćemo nekoju općinu . 171

4. Javiti po svim organizacijam a da propag iraju po svim đacim a koji polaze u ustaške škole, da idu u nep rija te ljske škole.

5. O bavjestiti sve organizacije da n arodu pokažu da n isu po trebn i ob iteljski listovi po kućam a da ispale sve i da b rišu brojeve po kućama.

K ritika i sam o kritika.

K ritika je poslala slabost K otarskog N. O. O.-a m anjkavost odgovornosti po radu. po svim drugovim a172

Uz drugarsk i pozdrav

Sm rt fašizm u — Sloboda narodu!

T a j n i k :Zvonim ir /v. r ./

KOTARSKI NARODINO-OSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV173

Obi. N. O. O.za Is tru

Broj: 231/1944174

169 Podvučeno crvenom olovkom.170 Tekst iza točke je dopisan tintom.171 Podvučeno crvenom olovkom.172 Tekst iza točke je dopisan tintom, a čitav pasus je označen crvenom oko

mitom crtom na margini stranice.173 Okrugli pečat, crveni otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini je

petokraka zvijezda.174 Broj i datum zaprimanja spisa u Oblasnom NOO-u za Istru su dopisani

crvenom tintom.

139


A GIRON Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .V JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[9]K otarski N. O. O . 175

za Kastav

DrugarskomOblasnom N. O. O. -u

I s t r a

Izvještaj sa konferencije Kotarskog N. O. O.-a, održana je dana 26. III. 1944.

Prisutni su bili od K otarskog N. O. O.-a Predsjednik M iro , 178 T ajnik Zvon im ir179 te drugovi Božić , 180 Josip .181 Od K otarskog kom iteta bio je p risu tan sek retar drug B ranko .182 Od Okružnog Kom iteta bila je p risu tna drugarica N ada .183 174 delegata iz cijelog K otara Kastav

Dnevni red.

1. Politička situacija.2. Organizacijono stanje.3. Izvještaj Općinskog odbornika po pojedinim općinam a.4. Razno.5. K ritika i samo kritika.

1. Drug Miro otvara sastanak sa pozdravom S. F. — S. N. prvo daje počast palim drugovim a sa dva m inuta šu tn je i poklikom slava im.

2. Pročitani su pozdravni brzojavi drugu Titu i Nacionalnom Kom itetu, Z. A. V. N. 0 . H.-a i A. V. N. O. J.-a.

3. Tada drug Miro iznaša političku situaciju vanjsku i unu trašn ju . Prikazujući silne uspjehe B ratske Crvene Armije na Istočnom frontu. Te usp jehe naših saveznika koji, svakim danom sve više zadavaju osjetljive udarce sa svojom avijacijom po životnim centrim a Njemačke. Ovi silni usp jesi Crvene Armije i naših Saveznika unesli su čitavu pobunu u sve satelitičke države te vjernim saveznicima Hitlerovim ko ji se valjaju i koprcaju i nasto je kako bi se izvukli iz Hitlerovog zagrljaja.

175 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 2 lista, 2 stranice.176 Dan i mjesec su upisani tintom.177 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom

tintom.178 Josip Cetina-Matešić.179 Miro Srok.180 Anton Božić.181 Josip Ćiković.182 Branko Suzanić.183 Nada Tonković.

dne 28/111 1944.176219/II177

140


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .V JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Dalje drug Miro iznaša usp jehe naše N. O. V. i rad reakcije Draže Mihaj- lovića i izdajničke k like M ačeka od početka naše borbe do danas i sada na izdaju sk lapan ja sporazum a sa Dražom M ihajlovićem, što bi imalo za cilj, dom obarnstvo okupiti poslije pada N. D. H., p rip a jan ja dom obranstva četnicima i stvaran je jedne vojske, ko ja b i im ala za dužnost da u odlučnom m om entu udari p ro tiv N. O. V .184

Druga M irota popun ju je po političkoj situaciji drug Branko. On iznaša delegatim a bivšu Jugoslaviju ra d pojed in ih stranaka u n jo j sve do njene kapitulacije. Dalje iznaša dizanje N. O. U. i rad izdajničke vlade, M ačeka i svi ostalih reakcionera do danas.

N akon govora druga B ranka n asta je živa d iskusija gdje su drugovi delegati postavili preko 30 raznih p itan ja o dom aćoj i vanjskoj političkoj situaciji o ulozi Kom. Part. u N. O. B. i t. d.

Drug ta jn ik iznaša stan je organizacije.K otarski N. O. O. b ro ji 6 članova od toga jedna drugarica.Općina Sv. M atej b ro ji 6 članova.Seoskih N. O. O.a u općini Sv. M atej im a 17 sa 77 članova.Općinski N. O. O. Zam et im a 4 člana, 8 seoskih odbora sa 32 člana. Općin

ski N. O. O.-i K lana za sada nisu mogli dati izvještaja je r je reorganizirana sada sam ostalna, je r je došla neka zbrka zbog toga što se čisti odbornici koji su bili fašisti.

Općinski N. O. O. M atulji im a 4 čl. seoskih N. O. O.-ima 17 sa 76 članova. Zatim su iznašali općinski odbornici po pojedinim općinam a, po litičku situaciju po njihovim izvještajim a, politička situacija je povoljna po svim općinama, po sijevernim i zapadnim djelovima, a po južnim i na periferiji grada je dosti loše, p itan je m obilizacije po tim m jestim a da nije lako nikako m oguće, ako ne poslati našu vojsku i da ih pokupi, drukčije da se neće uspjeti.

A teško nam je poslati vojsku je r tam o je nep rija te ljsk a vojska, nego smo odlučili da ih pozovemo na m itinge i tako bim o ih pokupili. Isto tako smo odlučili i u sam om Kastvu.

Dalje su drugovi K otarskog N. O. O.-a kako se m ora un iš titi sve nep rija teljske ustanove općine, županije i t. d. i, to su većinom delegati, odobrili.

Da se u n išti sve ono što služi okupato ru isto su drugovi iz K otarskog N. O. O.-a rastum ačili zašto je to potrebno da se zatvori i kako je to štetno za svih nas dokle to postoji.

Dalje se govorilo o b o ljk o tiran ju R ijeke da se pojača propaganda preko svih N. O. O.-a i ostalih organizacija. Ali tu uv jek nailazim o n a teško p itan je je r tu je sam o odgovor da o tkuda će se živjeti da nem am o od n ikuda n išta nego što se donese iz Rijeke. Da je treb a uvjek davati za N. P. novac i h ranu a da o tkuda ćemo to davati. A nem ožem o im nato odgovoriti nego na ovaj način, da neka vide kako živi drugi narod u Lici i Gorskom K otaru.

184 Detaljnije o tome u: F. JELIĆ-BUTIĆ, Hrvatska seljačka, n. dj., str. 243—244, 251—252, 258—259.

141



A oni nato odgovaraju da zašto bi tako živjeli kad ne m oraju , da kada se m ogu pomoć. Oni su nato još govorili da te se zaustaviti ali da im garantiram o da ćemo ih pomoći u h ran i i novcu. A mi im to nemožemo dati je r nem am o od kuda. Je r im am o u samoj Kastavštini svaki dan ljud i bez drugih ustanova koji se nalaze stalno ovdje, im am o još redovito svaki dan ljud i od 100 do 150 a to m oraju i sam taj narod h ran iti većinom uz pom oć našu od Kotarskog N. O. O.-a.

Dalje se govorilo da se přibližuje prvi Maj da treba već danas započeti sa priprem om da se čim bolje proslavi taj dan.

Dalje se govorilo da se čim više održavaju m itinzi po selim a i da se narodu govori o svem u tom e što se je govorilo na konferenciji.

Brzojavi su poslani odm ah drugi dan preko Okružnog za P rim orje, tako je odlučio drug Josip da će p rije stignuti.

Uz drugarski pozdrav

S m rt fašizmu —oOo— Sloboda narodu!

T a j n i k : Zvonim ir /v. r ./


Oblasni N. O. O.za Is tru

Broj: 219/1944.186

185 Okrugli pečat, otisak ljubičasti. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini je petokraka zvijezda.

186 Broj i datum zaprimanja spisa u Oblasnom NOO-u za Istru dopisani crvenom tintom.

142


Kot

arsk

i N.

O. O

. za

Kas

tav

Org

aniz

acijo

no

stanj

e ko

tara

K

asta

v««

Dne

29/11

1 44

.187


143



144


A. GIRON, izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora KastavVJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

10 145


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora KastavVJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[10]K otarski N. O. O . 190

Dne 13/ IV-1944.—Kastav—

302/II191Drugarskom Oblasnom N. O. O.-u Is tra

Izvještaj K otarskog N. O. O.-a Kastav dne 7/ IV-1944.

Prisutni su bili drugovi: M iro ,192 Zvonim ir193 i drug Josip . 194 Isp red Okružnoga bio je drug V ladim ir .195 Isp red Kotarskog K om iteta bio je drug B ranko . 196

Sastanak nismo imali po određenom vrem enu tj. na 1/IV, je r smo bili reorganizirani. Odpala nam je drugarica M ilka , 197 kao i drugovi Tončić198 i Tom a .199 Drugarica Milka opredjeljena je za Općinski K om itet sv. Matej Drug Tončić i Toma su u K otarskom N. O. O.-u O patija kao članovi.

Dnevni red:1) Izvještaj odbornika po političkoj situaciji,2) Izvještaj ta jn ika po organizacionom pitan ju ,3) prop-odjel,4) ku lturno prosvjetn i odsjek,5) gospodarska blagajnab) socijalni odsjek ,200

8 ) zdratstveni odsjćk 201

9) prom etni odsjek,Čitanje direktiva, k ritika i sam okritika.

1) Politička situacija.

N arod općine sv. Matej i Zameta glavnom gleda u našu N. O. B.-u kao jedinu pravu borbu, koja će m u omogućiti da se oslobodi ispod fašističkog jarm a.

190 MNRR, zbirka dokumenata, izvorna kopija, strojopis, 6 listova, 6 stranica.191 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan plavom

tjntom.192 Miro Srok.193 Josip Cetina-Matešić.194 Josip ćiković.195 Vladimir Srdoč.196 Branko Suzanić.197 Milka Jardas-Faglina.198 Anton Božić.199 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.200 »Socijalni« je upisano tintom iznad križanog »inicijativni«.201 Pod rednim brojem 7 bilo je također otipkano »zdratstveni odsjek«, pa je

križano tintom.

146



Narod sjeverne kastavštine sve sm elije s tupa putem N. 0 . B.-e naročitim oduševljenjem narod p ra ti napredovanje Crvene Armije, koje se sve više prib ližava u srce Evrope isto tako je narod oduševljen sa našom N. O. V. koja širom naše domovine donosi okupatoru osljetljive gubitke. N aročito je narod oduševljen sa našom vojskom kada se nalazi na našem terenu, i ako je narod već sam po sebi sirom ašan, on opet daje sve za svoju vojsku koja ga bran i, da m u N jem ačke bande n e p ljačka ju još ono malo što im a. N arod Kastavštine, kako je poznato dao je već sve od sebe i sada o tk ida od svojih u sta davajući svojoj vojsci, nebi li m u ostao barem krov nad glavom.

N arod sve m anje v jeru je u Englesku i Am eričku pom oć zbog odugovlačenja druge fronte, o kojoj se već toliko dugo vrem ena govori i piše ali je još uvijek nem a. N arod jedino očekuje spas od B ratske Crvene Arm ije i naše vojske.

N arod sve prihvaća što ga N. O. O. -i uv jeravaju , sam o za m obilizaciju teško prihvaća i to naročito Oko n ep rija te ljsk ih garnizona. Zbog toga p rin u đeni smo n a prisilnu m obilizaciju onih k o ji se ne odazivaju na poziv. Sjeverni dio K astavštine je m obilisan sav i baš rad i toga pošto oko neprija te ljsk ih garnizona nije sve m obilisano, postav lja ju se prigovori sa s tran e naroda. Mi uvjeravamo narod kako nam n ije m oguće još za sada m obilizirati na onim m jestim a gdje se nalazi okupator. A narod kaže, da ne treb a više nikoga politički uvjeravati, budući da može b iti svako svijestan i znati gdje m u je mjesto, poslije skoro tr i godine borbe. Zato narod zahtjeva da se prisilno mobiliše svakoga koji se neće odazvati drugarskom pozivu. O m ladina u m jestima gdje su još kod kuće nekoji m uškarci dolazi k nam a i govori: »Da ča čekamo da ne po'beremo te n jihove ljude je r da se već b o ri cijeli svijet pro tiv fašizma a oni da još uvijek dom a čekaju u dobrom životu. Oni da još ni ne osjete da je ra t i da će doći kap itu lacija N jem ačke pak da će o sta ti ovdje kao što su ostali i za vrijem e kapitu lacije Italije.« Zbog takvih i sličnih p rigovora od strane naroda i om ladine p risiljen i smo na p risiln u m obilizaciju. To činimo obično kada izlaze iz žice, je r tako zahtijeva narod.

Ovih dana uspjelo nam je m obilisati na ovakav način: jedne smo digli kada su išli na pogreb, druge na rad u po njivam a i. t. si. N eprija telj stalno ubacuje parole p ro tiv naše N. O. B.-e, i to pu tem letaka poziva narod da se vrati kući, da nem a sm isla bo riti se budući d a će i tako doći sloboda, kako je naša b o rba pro tiv v jere i za boljševizaciju. Ali oni su se već toliko kom prom itirali p red narodom da im narod već n iš ta ne vjeruje . Osobito iza svega palenja u K astavštin i kojom su prilikom un ištili tr i sela, i to palenjem i m iniranjem uništili su cijelu p okre tnu im ovinu i čak dignuli u zrak jednu bolesnu staricu ko ju n isu dali izn ijeti iz kuće. Od tada ih K astavski narod još više prezire i sm atra ih najgorim banditim a. Im a još nekoliko pojedinaca koji šp ijuniraju i n as to je 202 da bi se povratilo ono staro iz god. 1941. tako se našao, jedan koji je N jem ačku bandu vodi[o] prilikom paljen ja spom enutih sela, taj band it je penzionisani učitelj poznata p ijanica im enom »BURGER«.

202 »I nastoje« je otipkano dva puta uzastopce.

147



Politička situacija u općini Klana.

U sam om m jestu nije tako povoljna, narod nije protiv naše borbe ali je još uvijek kolebljiv i sto ji na liniji m anjeg otpora, dok u drugim okolnim selim a je situacija puno bolja. Izgle[da] nam da će se situacija popraviti budući da smo poslali na ta j teren nekoliko, političkih radnika, koji će biti stalno na tom terenu. Jednoga smo prebacili iz općine Sv. Matej u općinski N. O. O. Klana. Nisu ljudi n iti protiv naše borbe, no uvijek govore da zašto to ili ono i h tje li b i b iti u svakom radu pošteđeni. M obilizacija u okolnim selim a uspjela je donekle i na dobrovoljnoj bazi a u samoj Klani smo većinom pokupili tako da već tu nem a puno boraca kod kuće je r iz toga k ra ja ima još dosta ljudi u Talijanskoj vojsci i Engleskom zarobljeništvu.

U sam om m jestu K lana sm atra narod partizane kom unistim a oni govore da se mi ne borim o za drugo nego za kom unizam , i da n jim a ne treb a govoriti da je to N. O. B.-a oni kom unizam ne sm atra ju protivnim i. zahtjevaju da im otvoreno kažemo, (ono što ne posto ji t. j. borba za socijalizam).

Izvještaj po organizacijonom pitanju.

Im a dosti prom ijene od poslijednje[g] izvještaja. Općina Kastav je podijeljena na dvije općine i to: na općinu sv. Matej i općinu Zamet, općina K lana ostaje kao i p rije. Općina M atulje i O patija otpale su iz našega kotara. U općinu Zam et smo prik ljučili K antridu (Periferija Rijeke). U tom m jestu su još naše organizacije slabe je r smo tek u poslijednje vrijem e uspijeli p rodrije ti u njega je r su tu bili većino[m ] fašisti za vrijem e Italije . Već se zapa- žaju usp jesi ra d a budući da nam je uspjela sab irna akcija za našu vojsku za Uskrs.

Bolje razjašn jen je organizacijonog stan ja vidi tablicu .203

Narodno Oslobodilački odbori rade ekonom ski i politički rade dosti slabo još uvijek n ije politička svijest zadovoljavajuća. K rivnja je u glavnom ta, što su se N. O. O.-i pretvorili u neke ekonom ske ustanove svaki je odborni[k] zadužen po nekom ra d u uza svoju dužnost odbornika po nekom rad u zbog toga se i ne održavaju redoviti sastanci po selima. Po grupam a se isto-poli- tički isto slabo rad i je r je narod previše zaposlen sa radom za N. O. B.-u. Tako na, pr. potrebno je svakim dano[m ] 30 do 40 ljudi za p renašan je hrane ili m aterija la a uzato nam dosta um etaju ra d Njem ačke bande k o je upadaju na naš te rito rij. Toga radi je politički rad još uvijek dosta slab. U selima oko neprija te ljsk ih garnizona im a narod više vrem ena da se politički izgradi, a izgrađen je u stvari politički bolje m eđutim n ije aktivan u ra d u i zato nem a tolike koristi od njega kao što od naroda sjeverne K astavštine. Svaki rad njim a je pretežak, uvjek im treba javiti dva dana p rije ako će nam što pomoći, m eđutim nam a n ije moguće da u svakom slučaju po trebe rad a (prenošenja hrane i si.) izvještavamo i organiziram o p rije je r to treb a m om ental

203 Tablica je u prilogu Izvještaja.

148



no, na pr. pokupiti ljude za prenošenje nekoga m aterija la koji m om entalno potreban i t. si. Isto tako i u općini K lana im am o dosta poteškoća u sličnim slučajevima. N arod po svim tim m jestim a gleda u N. O. O.-ima pravu narodnu vlast, je r satko ko m isli nešto rad iti, ili ići nešto tražiti, neće ići sam svoje volje, ili da će traž iti neku vlast okupato rsku nego traže savjeta N. O. O.-e.

A im a još pojedinaca koji se još okolo toga ism ehivaju oko N. O. O.-a i N. 0 . B.-e, ali takvih im a jako malo, kojim se baš pokažu kao otvoreni narodni neprija te lji. Ali b it će ih sigurno ko ji podm uklo ovako govore a drže se naši sim patizeri. Ali to je većinom u južnom djelu K astavštine a u sjevernom im a takovih malo, je r nem a ni jednog čovjeka koji n ije povezan uz našu borbu. Im a ih i tu k o ji ne rade sve sa voljom, ali opet ne može reći da neće kad već vidi da rad i sve s ta ro i m lado što je sposobno.

Po tim točkam a je sastanak bio završen je r je d rug V ladim ir m orao otići na drugi teren. Onda smo nastavili sastanak 12/IV, taj dan smo prim ali u Kotarski N. O. O. još dva druga i to M arijana204 i Ivana205.

Prop odijel. Reorganizira se odbor prop-odjela, što tjesn ije vezan sa USAOH-om, AFŽ-om i N. O. O-om.

Štam pa se čita po čitalačkim skupinam a osobito kod USAOH-a i AFŽ-a kod N. O. O.-a već ne tako redovito. Sa dopisim a vrlo teško ide, bojazan i strah rad i sastav ljan ja dopisa rad i toga zadužiti će se jednog člana odbora Prop.-odjela da ide po svim organizacijam a N. O. O.-a ra d i direktiva p redavanja znan ja u dopisima.

Čitanje štam pe i n jen sadržaj zadovoljava osobito »glas Is tre « .206 Traže ljudi da im se čim više učvrste njihovi dopisi u šam pu. Radi toga naslov je i zastoj u dopisim a, gleda se tum ačiti o nem ogućnosti u v ršten ju svih članaka u štam pu.

O rkestar je sastavljen od tr i člana. Javili su se još dvojica druga da će se m obilizirati, još dva člana iz Zam eta tako da će b iti po tpuni orkestar.

Pjevački zbor vježbao je ove Pjesm e: 1 Lijepa naša domovina, 2 P osm rtni m arš 3 Hj, Slaveni 4 P jesm a o Volgi 5 čapajevka 6 P jesm a novog života 7 Himna om ladine 8 Kad m e m ajka na dug p u t ispraćala.

D iletanska grupa pučke škole u M arčeljim a dano je da vježba š [a ]lu igru Pionir.

U zam etu dana je šala igra: u Borbi je spas.Prosvjeta. Škola o tvorena u B rnčićim a gdje rad i jedan učitelj i jedan

omladinac,

204 Marijan Jardas.205 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.206 »Glas Istre«, glasilo NOP-a Istre je izlazio od 1943. do 1945. godine. Detalj

nije o tome u: Vinko ANTIĆ, Građa za povijest národnooslobodilačke borbe u Istri. »Glas Istre« (1943—1945), Vjesnik Historijskog arhiva Rijeka 6 —7, Rijeka1961—1962, str. 547—698; Isto, Vjesnik Historijskog arhiva Rijeka 8—9, Rijeka1963—1964, str. 293—386; Isto, Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu 11—12, Rijeka 1966—1967, str. 389—527; Herman BURŠIĆ, Glas Istre — glas istine, borbe i slobode, Štampa u NOB: Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Rijeka 1983, str. 11—2 2 .

149



2) M arčelji jedan učitelj3) S tudena jedan učitelj4) K lana jedan učitelj i jedna učiteljica.5) Škalnica i Lipa jedna učiteljica

Po novoj direktivi m oraju svi učitelji u Istru , rad i toga traži se sve sile u omladini.

U roku od 15 dana održani su sledeći m itinzi u Klani, Zorzićima i Mar- čeljima.

Širi zborovi održani su n a Liscu, Gornjem Zametu, Trnovici i Brezi, svuda se govori na zborovim a o odlukam a AVNOJ-a, populariz iran je narodne vlade saveznicima. M oskovskoj207 i Teheranskoj208 K onferenciji i Atlanskoj Povelji ,209 svuda se opaža živo sudjelovanje u diskusiji, a naročito po bojkotu grada.

Mobilizacija nam je uspijela i akcije su nam uspijele na dobrovoljnoj bazi od poslijednjeg sastanka dvadeset drugova u Klani, 23 druga mobilizirali smo, prisilno u Drenovi 37 u Pehljinu 17 u sam om K astvu 7 u Zametu nism o uspjeli dosada ni na dobrovoljnoj ni na prisilnoj bazi ništa.

Narod sudjelu je u akcijam a u sjevernoj kastavštini kad nalete Njemci u naša sela sve se lati oružja i ide na položaj. N arod se p rije bo jao akcija ali danas se već priviknuo na to pa nije već toliko, pro tivan akcijam a, nego traži da stoji vojska kod nas i da nep rija te lja tuče na svakom koraku baš danas 13/IV naletili su Njem ci u selo Vožišća blizu sv. M ateja te su ih naši borci napali, borba je tra ja la sve do pred večer i onda su ih naši borci uspijeli odbiti čak do bunkera do sela M arinići. U selu M ladenići uspjelo im je zapaliti jednu kuću a drugu porušiti. N arod je bio oduševljen taj dan kada su ih poterali natrag u žicu, je r da bi bili popalili još koje selo, kada nebi bilo naših boraca tu u blizini.

Ti banditi su naša tukli sa bacačim a naša sela U M arčelji i Garići ali opet se n ije narod preplašio. Seoske straže jesu organizirane im aju svoje kom andire i straža se vrši prilično dobro, ali n ije to baš svagdje po vojničku je r im a tu i dosta žena koje vrše stražu. Zbog toga što su m uškarci većinom mobilizirani.

Gospodarstvo i blagajna.

Gospodarska kom isija do sada slabo rad i je r im am o tu drugove dosta slabe, slabo su inicijativni u radu, treb a im uvijek pom agati u radu. H rana

207 Moskovska konferencija je održana od 19. do 30. listopada 1943. godine. Bio je to sastanak ministara vanjskih poslova SAD, SSSR-a i Velike Britanije na kojemu je postignut dogovor o otvaranju druge fronte u Evropi (Drugi svetski rat 2, Beograd 1973, str. 244—245).

208 Teheranska konferencija je održana od 28. studenog do 1. prosinca 1943. godine. Na njoj su šefovi velikih sila Antifašističke koalicije (Churchill, Roosevelt i Staljin) postigli dogovor o vođenju ratnih operacija u Evropi (Drugi svetski ra t 2. Beograd 1973, str. 247—248).

209 Atlantsku povelju — osnovu za stvaranje Antifašističke koalicije potpisali su Churchill i Roosevelt 14. kolovoza 1941. godine (Drugi svetski ra t 1, Beograd 1973, str. 469-471).

150


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJE SN IK HARiP, God. 30 (1988),. Sy. X X X (99—254)

se nabavlja za po trebe K otara i to sve uz cijenu crne burze. D rugačije se i neda nabaviti, kada bism o im ali novaca moglo bi se nabaviti h rane još dovoljno, da osiguram o vojsku. Ali sada smo ostali već bez novaca i bez: h rane u K otarskom N. O. O.-u je r nem am o od n ikuda pom oći nego što sakupim o od narodne pom oći i sab irn ih akcija, ovi dva m jeseca će b iti za nas najteži jer nećem o im ati šta traž iti od naroda budući da neće ni sam im ati n išta i treba sam om e n jem u pom oći. Onu pšenicu što smo dobili 1050 kg. i 170 litara u lja to nism o dali narodu nego za vojsku i za razne ustanove ko je se nalaze na te rito riju našeg kotara. Isto smo dali i za prolaznike koji prolaze prdko naših sela i baza. S igurni smo da redovito im am o svaki dan u našem u kotaru 150 ljud i na p reh ran i tako se u našem selu M arčelji nahranilo preko 3.500 ljudi bez onih koji su redovito ovdje i to od 10. III . do 8. IV., a isto tako i po drugim selima.

U sam oj S tudeni je i 3 p u ta toliko koliko u svim tim drugim selima. Narodna pom oć se dijeli sirom ašnim obiteljim a, 40 lira po osobi, sada sm o odlučili da bi trebalo davati više pom oći tam o gdje se nalazi više od dvoje djece. Je r jed n a m ajka od jednog borca k o ja im a 3 do 5 djece, nem ože živjeti po toj pomoći. Ali teško da ćemo b iti u s tan ju to. dati, je r nam i do sada treba davati preko 50.000 m jesečno. Po tom e se vidi da smo, u slabom stan ju da ih pomognem o, a im ati ćemo još drugih ob itelji kojim a će se davati pomoć, od ovih novih boraca je r tu su ljud i većinom koji žive od nadnice.

Blokada grada nam uspjeva slabo, je r narod govori da neka m u ne dođe partizan na v ra ta kad nebude išla njegova žena u R ijeku. I narod prizna da griješi kad ide n a R ijeku i da stim e potpom aže fašizam, ali da potpom aže i sam sebe i vojsku od toga je r da uvijek nose više iz grada nego u grad. Na m itinzim a p ris tan u da neće ići ali da im pružim o pomoć. A mi im- nemo- žemo obećati pom oć, je r ne predviđam o da ih možemo pomoći. Mi im p redlažemo i to da kako živi narod u Lici, Gorskom K otaru i P rim orju , a oni nam odgovaraju da zašto bi oni tako živjeli kad ne m oraju . I m i tu predviđamo da nećem o uvjeravanjem moći u sp jeti b lok irati grad, ako ne na prisilan način. Je r da treb a da se b lokira sa svih s tran a a ne samo k od nas, sa svih s tra n a da ide u grad na vagone drva a m i da im ne pustim o n iti jedno breme drva.

N am a su javili iz ko tara Sušak da oni su uspjeli b lok irati grad i mi smo to odm ah přenesli na narod, a oni nam odgovorili da se prošećem o preko Rijeke pa da vidimo koga ćemo naći n a Rijeci G robništice ili Kastavki. I tako uvijek dolazimo s narodom u ne suglasice b lokade grada sa uvjeravanjem, m orati ćemo prisilno.

Stim e vas m olim o da nam objasn ite dali ćemo prisilno zaustaviti ili kako ćemo.

B l a g a j n a .

Ostatak novca od m j. F ebruara = 6323Prim itak novca za N. P. = 73716

Ukupno = 80039

Potrošeno je za razne stvari = 19447Za N. P. od Kot. N. O. O.-a izdano je = 46713

151


A. GIRON, Izvješta ji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a sta v .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Ukupno izdatak = 66150

O statak novca za April m jesec je = 13889Dugujemo za raznu h ranu = 29980Od toga im am o još što smo posudilijednoj našoj organiz. = 10000Uz to im am o još = 40.000 kuna.

H rane smo izdali od poslijednjeg izvještaja za vojsku i razne ustanove = 1.724 kg.

A prim ili smo hrane od poslijednjeg izvještaja do danas = 422 kg.Izdano m eso za bolnicu = 120 kg.

Po tom u se vidi u kakvoj ćemo biti oskudici ako nebudem o u svim m jesecim a ako nebudem o im ali pom oći od nikuda.

Socijalni odsjek.Popaljenih i porušenih kuća b it će označeno na tablici, koliko im a ljudi

u partizan im a koliko u internaciji, koliko fam iljam a se daje N arodna pomoć, koliko članova koliko blaga je oduzeo Okupator i koliko je otišlo u partizane.

P rom etni odjel.N asto jat ćemo da uhvatim o čim tješn ije veze sa In tendan tu rom Opera

tivnog štaba, i sa ko tarom Sušak i O patija tako da možemo preko n jih nabavljati hranu.

Dosti će nam b iti sada teže za razne stvri je r do sada sm o nabavljali h ranu a novca dosti dobili kao N. P. iz ko tara O patije, a sada toga nećemo im ati, m orat ćemo ih traž iti pom oć u koliko to n ije n jim a potrebno.

Drug Miro predsjednik.Drug Zvonim ir Tajnik i blagajnik.Drug Josip zadužen po Prop-odjelu.Dok druga Ivana i M arijana2093 nism o još zadužili, sada još do budućeg

sastanka te ići po terenu sa ovim drugaricam a.Dok drug M arijan još i n ije sposoban za nijedan rad je r je ostao ran jen

od Švaba kada su palili ova naša sela—Jelušići, T uik i i Jelovičani.Prim ili smo ga svjedno u K otarski N . O. O. tako da se upu ti u rad dok

ozdravi.Form irali smo u K otarskom N. O. O.-u narodni sud i to od 3 druga Josip

p redsjednik suda a Ivan M arijan ostali članovi. Prim ili su odm ah tu dužnost i stupili odm ah u rad. Kako izgleda im ati te dosti posla u našem kotaru .

Čitanje direktiva.Čitali smo sve direktive koje smo dobili u zadnje vrijem e i po tom e smo

diskutirali.

Raspodjela rada.

2093 M arijan Jardas.

152



Došli smo na d iskusiju o cijenam a po vašim d irektivam a210 i zaključili da nem ožem o m etnu ti m i takve cijene, = cijenu sena m etnuli smo 250 lira po kvintalu, a ostale stvari i nem am o za prodati u našem k o taru , ko ji im a više k ru m p ira toga daje jed an drugom e za kavu zam jenu. A i to ga već nem a jer su dali ljud i za N. O. V.

A m lijeko se još uvijek p ro d a je po 10 lira.

Z a k l j u č c i .

1. N arodnim neprija te ljim a koji su pobjegli iz naše vojske ili od kuće oduzeti njegov djel u kući i im anje.

2. Pokupiti ob iteljsk i listovi, to nam je uspjelo do sada po nekim m jestim a ali slabo, kada su palili ova sela poslijednje vrijem e, naletio je narod na jednog odbornika u selu M. da im dade obiteljski listovi odm ah natrag i on im je dao. Poslije se to dogodilo i u Kosim a da im se m ora dati obiteljski listovi je r da ćemo m i odgovarati ako ih popale zbog toga i tako u tom selu predao sam im ih ja sam.

3. Pronaći ljude koji govore pro tiv naše borbe, kleveću i. t. d. pozvati ih na m iting i p red narodom ih raskrihkati.

4. U vezi sa iskrcavanjem doći će reakcija i pokušavati će da se dočepa vlasti stoga smo zaključili pozvati narod na okup i mobilizaciju.

5. Tum ačiti n arodu cilj u vezi s ovim letk im a kako su lažni koji su bacani od neprija te lja .

6 . P riprem iti narod na dalnje žrtve, glad, kako će okupato r još na razne naćine gledati da nas uništi.

7. Od ovih ljud i koji sada posjednje vrijem e popaljeni, zaključili smo da nećemo dati pom oć koji su išli stanovati u žicu .211

8 . O rganizirati zidne novine p red najnovije v ijesti o federativnom u ređen ju u zidne novine m etnu ti k ra tice iz naše štam pe je r narod ih još uvijek slabo razum je.

9. Provesti m obilizaciju do 40 god. I popisati svi do 45 god.K ritika i sam okritika je b ila po svih nas što smo dosti popušljivi i p re

lazimo preko toga, a i po sam om m eni zbog tih obiteljsk ih listova priznam da sam pogrešio.

Uz d rugarsk i pozdrav

S m rt fašizm u —oOo— Sloboda narodu!

T a j n i k :Zvonim ir [v. r.]


210 Cijene su utvrđene na sastanku Oblasnog NOO-a za Istru održanom 20. ožujka 1944. godine (Dušan DIMINIĆ, Istra u partizanskom notesu, Pula 1986, str. 95).

211 Pod ovim izrazom se podrazumijevaju m jesta s neprijateljskim posadama, koje su se od napada partizanskih snaga štitile žičanim preprekama i fortifika- cijskim objektima.


153


Mob

iliza

cija

je

od po

sljed

njeg

sa

stan

ka2*4

30

2/I

I

A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav.VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

154


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJESN IK H A R iP G o d . 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

155



[11]K otarski N. O. O .217

za Kastav br. 146/44 dne 16/V. 1944

431/II218Drugarskom

Okružnom narodno oslobodilačkom odboruBuzet.

Izvještaj sa sastanka Kotarskog N. O. O. Kastav dana 12/V.

Prisutni na sastanku, K otarskog N. O. O. slijedeći, Drug M iro ,219 Zvonim ir220

Josip ,221 Zvane ,222 M arijan ,223 drugarica Duša224 b ila je odsu tna zbog bolesti.Sastanak se nije mogao održati, p rije zbog, ofenzive koju je poduzeo ne

p rija te lj na našem teren u .225

Dnevni red:1, Izvještaj odbornikaa. Politička situacijab. Izvještaj organizacionoc. M obilizacijad. K ulturno Prosvetni rade. Propodjelf. Gospodarstvog. Sudstvoh. Zdrastveni odsjek2, Zakljušci3, K ritika i sam o kritika4, RaznoDrugovi iznašaju političku situaciju po svojim sektorim a rada. Zatim drug Miro iznaša, u kra tk im crtam a vanjsku političku situaciju i u nu tarn ju .

Politička situacija u Općini Sv. Matej, izgledala je strašno prvig dana, za ofenzivom narod se je sprem ao sav, da ide na sjeverne K astavštine, da će se preselit u južni dio Kastavštine.

217 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 5 listova, 5 stranica.

218 Urudžbeni broj spisa je dopisan plavom tintom.219 Miro Srok.220 Josip Cetina-Matešić.221 Josip ćiković.222 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.223 Marijan Jardas.224 Duša Slosar-Kranjčeva.225 Odnosi se na ofenzivu njemačkih snaga u sjeveroistočnom dijelu Istre

od 25. travnja do 5. svibnja 1944. godine (Zbornik, V, 27, str. 291—295).

156


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Ali se ipak narod m alo sm irio stim e. Ali sada je okupato r nastao sa drugim m etodam a, da narod plaši, počeo je svaki dan da puca, 5 — 10 topovskih granata, stim e se narod jako plaši, zabio se neki s trah u narod, da se uopće prvig dana dao nikud od kuće. Je r puca ju na sve strane i u sam a sela, čak su bacili i u sam o m jesto Sv. M atej, isp red crkve i blizini crkve na kuće.

A baš danas 16/V. pucali su od 9 sati u ju tro pa sve do 3 sa ta posle podne, izm jeđu sela Brnčići i Jardasi i Jelušići i čak u šum u su bacali, tako da je narod ostao preplašen, da se uopće boji ići rad iti u polje ni nikuda.

Na taj način sm etaju našem pokretu , da je teško poslati, nikoga nikam o na rad, n iti p renašan je h rane ni drugih po trebnih stvari za naš pokret. Narod nekoji čak su se i preselili u Južnu K astavštinu, ali to sam o pojedinci, ali ne to da su naši nep rija te lji nego više od straha. A oni ljudi koji su za naš pokre t ti n isu pokušali do sada a odsada neznám o što će b iti je r se narodu zabio s trah u kosti.

Općina K lana je is ti tako, je r gleda sam o pred sobom selo m učeničku Lipu, koja je nastrada la do tem elja, poništene su sve kuće i okolo 300 ljudi, za kojeg se uopće nezna kako su stradali, jesu li od ognja, ili od noža, a za nekoje se čuje da su i spaljeni u školi, n a jp rije poliveni benzinom , a onda zapaljeni .226 S tun m etodun su u tim selim a n aro d plašili a narod je čak nasjel i n ep rija te lju od straha. U selu Škalnici je nep rija te lj zahtjeva!, bivšeg župana, da m u donese popis pučanstva i on je to učinil, ali još nemožemo reči da to narod rad i svoje voljno, nego rad i od straha. Je r tu je bio narod jako dobar za naš pokret, a isto tako i u Lipi Liscu i Breza, ali tu je spaljeno skoro i to dva sela već kako vas obavjestili u prvom izvještaju, tako da je narodu teško doći je r je preplašen.

A u sam om m jestu Klana, tu je užasno nem a uopće p ristupa, u m jesto oni ljud i koji su bili sa našom vojskom , su se povlačili, a ovi drugi su svi ostali, kod svojih kuća, a i dosti veliki b ro j ljud i očekivalo željno nep rija telja. Koji su m u kazivali za oni ljud i koji su aktivno radili za naš pokret, tako da su pojedinci ostali poslije uhapčeni, odvedeni u zatvor na Rijeku. A kako se čuje, da je išla neka depu tac ija iz Klane n a R ijeku, prvi dan ofenzive, tako da n ije u sam oj Klani izgorela n ijedna kuća. A tu je bio čak i je dan član općinskog NOO.-a i svećenik iz tog m jesta. Tako da su ti gadovi, prelazili preko sela Studene, u K lanu da nisu ispalili n i jedne kuće u S tudenoj, ali poslije su se vra tili iz Klane n a taj zločinački, posao, kao i po d ru gim selim a p ljačka ti i paliti.I tako, sam i ljud i iz S tudene m isle, da su n jim to nanjeli sam i pojedinci iz Klane. A čak nekoji ljudi govore, da k ad dođu partizan i da te n a jp rije ub it druga K om andanta brigade P ajo ta ,227 pa m akar sa vilam a od džubra.

Po svime tom e vidi se da je narod u sam om m jestu Klani dosta naroda pro tiv našega pokreta .

Općina Zam et tu je još politička situacija najbolja, ali zato što n ije tako narod jako p restrašen kao u sjevernoj kastavštini, ali svejedno se boji, da

226 Detaljnije o tome u: Antun GIRON, Zločin u Lipi, Liburnijske teme 3, Opatija 1978, str. 75—83.

227 Vitomir Širola-Pajo, komandant 1. istarske brigade »Vladimir Gortan«.

157



dolazi u sjeverni dio kastavštine, tako da nam nije u najgorim m om entim a za nikakvu pomoć. A narod po svim m jestim a, m anje v jeru je u Saveznike228

je r govore, da se sav narod poništiti, p rije nego oni otvore drugi fron t. Mi narod uvjeravam o, da će, a on nato odgovara da što će n jim onda kada budu svi poništeni.

N arod sam o gleda u Sovjetski Savez, a kad će doći oni do balkana da pom ognu našoj N. O. V. da iz tjera ju m rskog okupatora. Baš sada ovih zadn jih dana, kada su Crveno Armejci oslobodili Sevastopolj229 i poništili tolike hiljade neprija te lja , narodu se je podignul m oral. I v jeru ju u odlučnu ofenzivu Crvene Armije, a ipak ču ju sada vijesti o napredovanju Saveznika u Ita liji stim e se narod malo tješi.

A kada su palili sela u K astavštini, dosti je n aroda govorilo, da gdje su, ti saveznici, da šta ne vide šta stvara ju ovi b jesn i psi po našim m irn im selima. N arod je sa svim tim voljan dati, >sve za našu vojsku, ali sam o da ne pravi nikakvig akcija blizu sela je r daće nastradati sve. N arod je prio bio za akcije ali dok nije čuo za ovaj te ro r što se je dogodilo u selu Lipi. Jer narod kaže, da nek radi okupator sve da neka pali i p ljačka sam o da ne kolje naroda, a da ako se prave akcije u blizini sela da te palit i k la t narod. Stim e je teško dolaziti pred narod, neće nikako da čuje n iš ta ali sve većinom od straha. Tako da je i nam a otežan rad po političkom polju, Je r narod samo bježi iz sela je r uvjek misli, da će neprija te lj od kuda nale ti u selo.

Tako smo se i mi m orali preselit u šumu, je r je opasno rad iti n iš ta u selu. A zbog toga što su sve ceste očišćenje, tako da neprija te lj može lahko naletiti sa svih strana kam ijonim a. A ceste su očistile većinom sam e žene, uz veliki s trah pred parolam a što su donešene iz Istre . Te parole su donesli neki paničari, da u Is tri gdje su pisane parole i zarušene ceste, da sve pale i kolju, a gdje nisu da ne. Ta je parola dala po tstrah a ženam a, a sprečit se nije dalo nikako milom nego silom a to n ije bilo moguće učinit.

Organizacjono stanje

Organizacjono stan je K otara Kastav. K otarski NOO-i im a 6 čl. 5 drugova i Općinski Sv. Matej je reorganizirano, zbog nekih drugova što n isu pustili da se prave akcije na prvi m aja. A isto tako je i po seoskim NOO. čišnjene sve je zapravo u reorganizaciji, zbog prvi m aja i ove ofenzive što je bila poduzeta na našen terenu.

Je r su se pokazali nekoji odbori dosti loši a i paničari. M orat ćemo p reurediti NOO. zbog aportunista, a i zbog popaljenih sela. Isto tako je u općini K lanoj, tam o ćemo m orati reorganizirati sve, je r je sve raspršeno nešto se je naselilo stanovništva u slovenska sela V inokračine230 i Zabiči a nešto i u ko tar Opatiju, u bližnja sela našeg kotara Perm ani, Ružići itd [.]

228 Odnosi se na Anglo-Amerikance.229 Sevastopolj je oslobođen 9. svibnja 1944. godine.230 Danas: Novokračine.

158



Organizacijono stan je Op. Zam et im a 5 člana 4 druga i 1 drugarica. Jedna drugarica je sm enjena, je r je p rim ljena u ko tarsk i N. O. O. m jesto n je prim ljen je jedan drug iz N. O. O.-a Zamet.N. O. O. Zam et im a 5 člana 3 druga i 2 drugarice.

N. O. O. G ornji Zam et im a 4 člana sve drugovi.N. O. O. Grpci im a sam o 2 člana je r su drugovi izbačeni radi aportuni-

zma, a im am o u vidu jednu drugaricu Skojevku da ju prim im o u N. O. O.N. O. O. Srdoči im a 5 člana 4 druga 1 drugarica.N. O. O. D iračje im a 3 člana al im am o u vidu još jednu drugaricu.N. O. O. K an trida im a 4 člana im am o u vidu još jednu drugaricu da

primimo.N. O. O. Belići im a 5 drugova.N. O. O. Ćikoviči im a 4 druga i 1 drugarica.

Sada im am o u vidu, da form iram o u selu Rubeši jedan odbor, a jedan u Kastvu jedan preko granice p rem a Rijeci kod Lem unade do Krnjeva. Ti odbori još uvjek slabo rade, nije politička svijest zadovoljavajuća, sada baš se najbolje vidi kada im am o u sjevernoj K astavštini ovakve neprilike u radu, tu se opaža, da drugi odbori slabo rade. Je r one po trebne stvari koje imamo dole n ije tko donesti ako ne šaljem o naše drugarice dolje.

M obilizacija slabo uspjeva, u južnoj K astavštin i i nikako uvjeravanjem se neda, a prisilno isto tako, dok, u sjevernoj kastavštin i i u općini Klanoj u okolnim selima, nem a više m obilizacije. Im am o sada dosta kod kuće p a rtizana koji su došli iz Istre , ali sada ćemo ih gledati up u titi čim p rije u svoje jedinice. A im a ih nekoliko koji su, prebjegli u R ijeku ali to su sam o pojedinci. A koji ne m isle nato oni čekaju da se ih pozove i oni će odm ah ići na svoje m jesta.

Prop — odjel.

U narodu vlada s trah usljed silnoga terora, što su ga N jem ci izvršili u Lipi, te po paljevini i p ljačk i te te ro riz ira ju u K astavštini p ri izvršenju ofenzive na naš poluoslobođeni terito rij. Opaža se panika koja zahvaća narod, pred budućnostu . N arod k ritik u je vojne akcije partizana, te paljen je krjeso- va, p u šk aran ja u oči prvoga m aja. u svim selim a narod plače da se ne pravi nikakvig akcija, n iti da se p išu parole. Politički m oral je strašno pao. Po obaveštenju koga smo dobili da p rip rem a okupator, evakuaciju stanovništva iz sjeverne kastavštine kao i ekonom ski uništenje. N arod je preko NOO-a upoznat da sve sakrije što može a naročito stoku. Ponoćno je zavladao strah i panika, a p risiljen i smo bili, da narod na to opozorim o, je r smo bili obavje- šteni iz pouzdanog vrela prem da se je još n ije dogodilo to do sada, ali m oram o b iti uvjek sprem ni nato. N arod smo m orali nato upoznati zbog toga jer, da se to dogodi a da ih ne upozorim o b i narod prigovarao i kritikovao. In teresovanje za štam pu je vrlo slabo, n a ro d se bo ji čitati, trebalo bi čim više štam pe i letaka. Pjevački zbor je raz ju ren je r je zborovođa odveden u in ternaciju , kao, i neki članovi zbora.

Za d iletanske grupe nemože se neko vrijem e računati, dok se opet ne podigne politički m oral naroda. A u sam oj Klani kako, sm o dobili izvještaj baš ovaj čas. Politički s tan je je užasno, po izvještaju je javljeno da je narod

159


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K astav . . .VJESNIK H ARiP, God. 30 (P)8S), Sv. X X X [90—254)

zadovoljan što su n jim u m jestu Njemci, da ne žele povratak partizana. Nekoji dezerteri prave paniku, ali su opom enuti. Opće političko stan je cjelog ko tara loše je. Doljni ra jon kastavštine Zamet Pehlin im a nekih reakcjonera, koji su podigli glave i k ritiku ju , da n ije vrijem e za b o rbu i da su uzaludne žrtve.

Za nove form irane odbore preko granice, trebalo čim više ta lijanske štam pe »II nostro g jornale« 231 i talijanskih letaka. U štam pi u d ariti po dezerterim a i paničarim a, zatim udariti po letačim a, lažnoj nep rija te ljsko j p ropagandi, koju oni šire za prvi m aj i poslije prvoga m aja, zatim ud ariti po pod - m etavanju bom ba u crkvam a (slučaj bom be u crkvi kapucinskon na Rijeci).

Usljed p re trp je te ofenzive i stalno zalje tanje Okupatora u naša sela, zbog toga prestao je školski rad po svim školama.

G ospodarska kom isija.

Sastoji se od 5 člana i to sledeći drugovi: Po gospodarskoj kom isiji iz kotarskog NOO-a zadužen je drug M arijan, drugi članovi jesu: Drug Jože ,232

Andre,233, Jože234 i M iro ,235 ti članovi svi novi, n isu još upoznati u rad , ali ipak vidi se u n jih , aktivnost u radu , u ovo malo vrijem e što su p rim iti u gospodarsku kom isiju. Po tom izveštaju šta su napravili, p rije ofenzive.

Odbor se je zaustavio sam o na ekonom skom p itan ju za nabavu hrane. I ostalih drugih artik la koji su nam najpo trebn iji. Galice i sum pora za gospodarske svrhe, sjeno je nabavljeno iz Slovenije i sve podjeljeno m eđu gospodare goveda i to uz cijenu 250 lira. Galice i sum pora je isto nabavljeno izvršna količina i podjeljena u doljnjem k ra ju uz cijenu od 25 lira, po kg. galica a sum por po 10 lira kg. Dočim na gornji k raj n ije još stigla ali je nabavljena. Cijena drva za gorivo bila, je ustanovljena i to 250/ m. za sirom ašne a 350 za bolje stojeće, od toga bi išlo 100 lira za narodnu pomoć. Isto tako bi ustanovljena cijena vinu i to kod seljaka lira 2 0 po, litri, a p ro d a jn a u gostjonam a 24 lire po litri. Zaključeno bi da se pošalje m olbe za pom oć u h ran i i novcu. U Zam etu što se je učinilo te se pokazalo i tom e napredak je r je u p a r dana sakupljeno u samom Zam etu 534 kg. razne robe ko ja je već stigla na određeno m jesto.

Dana 27. IV. sazvat je sastanak od svih NOO-a po jedan član isto tako iz općinskih ko tara Kastav drug Josip tom prilikom iznesao je političku

23t »II Nostro Giornale«, organ NOP-a Istre na talijanskom jeziku, a od broja 19 iz 1944. god. postaje glasilo Talijanske unije za Istru i Rijeku (D. BOROJE- VIĆ-ŠTERNBERG, Bibliografija listova, n. dj., str. 448; Luciano GIURICIN, Partizanski tisak i izdavačka djelatnost na talijanskom jeziku, Štampa u NOB: Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Rijeka 1983, str. 37—38; Giovanni RADOSSI, II nostro giornale, Štampa u NOB: Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Rijeka 1983, str. 43—48)

232 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.233 Andre Frlan.234 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.235 Isto.

160



situaciju kod nas i vani, te se je prešlo na svrhu sastanka i glavnu točku isto to je s t sab iran je h rane po NOO-n, Mi znamo da su naša sela već prilično iscrpljena no ipak se još uvjek nešto nađe, za našu N. O. S. V. i to zaslugom naših odabranika, stoga je i ovdje zaključeno, da se naši seoski odbornici potrude da m eđu svojim drugovim a, i drugaricam a sakupe po m ogućnosti čim više hrane, kako bi i nadalje naša vojska mogla, da bude i, da podnaša teške napore u borbi i radeć, a ona nesm e da bude gladna. Mi kod kuće možemo da i pom alo prišted im o, je r znam o da štedim o za našu N. O. V. kojoj m oram o, da doprinesem o što možemo, je r ona je naša nada i naša uzdanica. Sve za fron t i pobjedu, stom parolom izašli su naši odbornici među narod i sakupili h rane m eđu svojim suseljanim a i vidimo da je već stigla na određeno m jesto, i pod jeljena m eđu našu h ra b ru vojsku.

Naša se je kom isija ponovno sastala 30. IV. p re t[r]e sa n a razna gospodarska p itan ja . Doznali smo da se nalazi u M unam a izvesna količina ugljena i mi smo s m esta p ristup ili tom e, kako bi se nekolicina prebacila u naš kraj, osobito do ljn ji dio našeg te rito rija , gdje nem aju ljud i drva za gorivo pa bi mogli, da se služe i sa tim ugljenom . Isto tako je zaključeno da se na Gumanou, izore neki djelovi po lja i da se tu nasadi k ru m p ir je r su tam o nalazi dosta gnoja p a bi šteta, d a tam o trune, rad i toga bi se to izoralo i posadilo u koliko b i se došlo do sjem enja, je r to bi nam bilo za korist. Nabavljeno je i 25. kvintala k ru n p ira koga se je m islelo razd je lit m eđu pučanstvo, ali pošto je došla po treba za našu vojsku to smo isto izručili njim a. Naumilo se je izgraditi i jednu ugljevicu u S tudenskim jarc im a, je r tam o im a već nešto drva posječeno, a drugo b i se posjeklo u koliko bude potrebno, tako da b i bilo za jedno 2 0 kvintala, ko ji bi bio nam a po treban i to za kovače i krojače, a ako bi što ostalo podjelilo bi se m eđu pučanstvo.

Sa Ambrozićem iz M atulje zaključeno je da će nam on nabaviti izvršnu količinu h rane i to na taj način, da bi on u sporazum u sa općinom M atulje i sa njegovim m ušterijam a trgovcim a dao, da trgovci naprave više bonova a tih više bonova bi išlo u našu korist, n a to bi m orali m i sve rad iti preko kotarskog NOO-a O patija i m i sm o već stupili u vezu s n jim a kako bi to čim prije uradili. N adam o se da će to ići sve uredu te, da ćemo već i početkom ovog m jeseca dati nekoliko h rane u koliko ne nastanu druge neprilike.

U fondu nem am o n išta sve što smo im ali dali smo za našu vojsku, onaj krom pir što sm o im ali sav dali smo sve baš u ovom m om entu što sm o kupili za civilno pučanstvo. I svu ostalu h ran u što smo im ali dali smo p red ovom ofenzivom za vojsku. Tako da sada nem am o ni novca ni hrane, iz praznili smo sve baš u ovom m om entu kada nam je n a jpo trebn ije i za civilno pučanstvo, koje je nastradalo u ovoj ofenzivi.

Odlučili sm o da stupim o u vezu čim p rije sa trgovoima, i da nam pozajme novaca, ili da nam daju za narodnu pomoć. Koliko ćemo usp je ti kod toga to neznám o je r su teški m om enti sada.

Sudski odjel.

Pred k ra tko vrijem e fo rm iran je sudski odjel koji je započeo, da rješava, neke sporove izm eđu stranaca. V ršila su se neka saslušanja s tranaka, kao uapšena na našem te rito riju , bez propusnica, kao i neka sum ljiva lica. R ješen je spor rad i jedne krave izm eđu Jard asa Ivana i Pavla Benaš R udol[fa],

11 161



Spor je izm eđu Jurčić Antona, koji je uzeo vojničkog konja, a sada po određenju K. N. O. O. uzela vojska naša njegovog konja, za onoga koga je on prodao vojničkog. Im a još jedan spor izm eđu M ilana Šepič i M ate Sušanj neka privatna m ržnja između sebe. Po tom e smo zaključili, da ih izbacimo iz N. O. O.-a jednog i drugog.

Zdrastveni otsjbk isto je form iran ali to je sada za neko vrijem e u zasto ju dok su ovakve prilike, na terenu.

Isto je form iran od 4 čl. 2 drugarice i dva druga od tih drugova je jedan za sada na Rijeci ali izgleda da će ' i t i o tpušten na slobodu. Do ofenzive radili su aktivno pregledavali su škole, čak nekoje zatvorili za nekoji dan zbog higijenskih razloga dok se očisti.

1) Zakljušci jesu pojačati politički rad, m eđu organizacijam a sa p rik rivanjem m eđu narodnog položaja, isto i naš narod sav je već ustro jen našom vladom.

2) Sva popaljena m jesta b it će podignuta od onih koji su ih porušili od samog naroda potpom aganjem jedan drugome.

3) Prikazivanje narodnog pokre ta po čitavoj zemlji. Politički usp jesi naših pökreta, u m eđu narodnom svijetu.

4) Polazak generala V elebita ,236 to dolazi u javnost cjelom svijetu. Naglašavati sa odlučnom ofenzivom Crvene Armije.

5) Čišćenje N. O. O.-a od kolebljivog elem enta.

K ritika i sam o kritika.

Kritikovali smo svi sam i sebe, što nism o dovoljno priprem ili narod na ovaj te ro r što nas je zatekao na nepripravne. Što smo narodu polagali slabo pažnje što bi, nam se moglo dogoditi.

Razno.

N am jeram o da bism o, nekoliko starig boraca, tražili iz operativnig jedinica, za naš teren po političkom radu. Je r ti drugovi su već nekoji izcrpljeni po 2. god. u borbi. I tako bi im bilo malo olakšano, a kao takvi imali bi više au to rite ta m eđu narodom .

Uz drugarski Pozdrav

S M R T F A Š I Z M U S L O B O D A N A R O D U !

Tajnik.Zvonim ir [v. r.]

KOTARSKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV237

236 Vojna misija NOVJ koju je predvodio Vladimir Velebit krenula je krajem travnja u London kamo je stigla 20. svibnja 1944. godine.


162



[12]Kotarski N. O. O .238

Kastav Br. 192/44 dne 6 /V I239

498/II240D rugarskom Oblasnom N. O. O-u za Is tru 241

Izvještaj sa sastanka Kotarskog N. O. O.-a Kastav dana 3/VI.

Na sastanku bili su p risu tn i slijedeći: Drug M iro ,242 Zvonim ir ,243 M arijan ,244

Josip ,245 Zvane ,246 isp red K otarskog K om iteta K. P. H. bio je drug B ranko ,247

ispred Okružnog N. O. O-a bio je d rug Br n čić Darijo.

Dnevni red.

1) Politička situacija.2) Organizaciono stanje,a) Mobilizacija.

b) Prop-odjelc) G ospodarstvo i blagajnad) Radne grupe.e) Zdravstveni odsjekf) P rom etni odsjek.g) Socijalni odsjek

3) Č itanje direktiva.4) K ritika i sam okritika.5) Razno.1. Drug M arijo248 iznaša političku situaciju vanjsku u k ra tk im crtam a,

zatim pređem o na političku situaciju našeg kotara.Naš k o tar može se po političkoj situaciji dijeliti na tri ra jona i to Općina

Sv. M atej, Zam et i Klana.

Općina Sv. Matej.

Na ovoj se općini politička situacija dosti popravlja u zadnje vrijem e.

238 MNRR, zbirka dokumenata, izvorna kopija, strojopis, 7 listova, 7 stranica.239 Broj urudžbenog zapisnika unesen je tintom.240 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru.241 Naziv NOO-a unesen je tintom.242 Miro Srok.243 Josip Cetina-Matešić.244 Marijan Jardas.245 Josip ćiković.246 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.247 Branko Suzanić. Dio teksta od riječi »ispred« do »Branko« podvučen je

tintom.248 Darijo je upisano tintom iznad križanog »Miro«.

163



Tu je narod uz naš pokret od početka borbe, čvrsto povezan. Uslijed nekog te ro ra ili ofenzive narod pokoleba dosti, ali se stan je odm ah počne popravljati.

Poslije ove ofenzive narod govori protiv akcija, ne boji se više ni paljevina nego sam o klanja. N arod govori dosta o tom e da će nas Englezi prevariti, ljud i se in teresira ju da što je sa tim kra ljem P etrom [.] Te parole su se dosta čule pred desetak dana natrag , ali se je narodu objasnio nešto o tom kralju , pa se više puno i ne govori o tome.

U ovom djelu k o ta ra narod je zain teresiran za pokret, narod daje sve za vojsku, kuha hranu, sprovađa sab irne akcije u koliko je to moguće, ali već dosta slabo usp jevaju sab irne akcije, je r je već n aro d iscrpljen, nalazi se u teškom stan ju zbog ishrane.

Većim djelom narod je za in teresiran za Narodno-oslobodilački pokret i dosta je upoznat u ciljeve narodno-oslobodilačkog pokreta.

Im a pojedinaca koji bježe sa tog terena u žicu, ali tih im a m alo i ne možemo reći da su protiv pokre ta već bježe većinom od s trah a i to su samo pojedinci.

N arod je donekle upoznat sa odlukam a II zasjedanja A. V. N. O. J.-a, al[i] uvijek još ne dosti, k rivn ja je to ii sa naše strane što ne radim o dovoljno politički m eđu narodom .

Na ovom terenu nem a Ita lijana im a sam o nekoje porodice na Drenovi ali su većinom u našoj vojsci i sim patiziraju naš pokret.

Od 5— 6 ovog m jeseca naletio je, neprija te lj i to N jem ci i dom obrani u sela M arčelji, Globići i Zorzići, opljačkao jednu zem unicu u Globićima, a jednu u M arčeljima. U Globićima bilo je vojničkog m aterija la i to slijedeće stvari

1) Jedan m otobicikal i to podpuno ispravan.2) Četiri m itraljeza od toga jedna Breda ostalo nekoliko neispravnig puško

m itraljeza.3) Dva neispravna avijonska m itraljeza4) še s t kaseta m unicije za teški m itraljez Fiat.5) Četrdeset kg. dinam ita6 ) Četrdeset kg. kordi.7) Deset kg. telefonske žice.8 ) Dvesto avijonskih m etaka.9) Dva kom ada gum enih kola od au ta konplet.

10) Kom ad nosila za ranjenici11) Jedno postolje od teškog bacača.1 2 ) Č etrnaest telefonskih aparata.13) Jedna k iš tra raznog alata.

U toj zemunici bile su i ostale civilne stvari.

1) Jedan m oderni ram eni kotal za kuhan je rak ije .2) Pe tvreća r[a ]zn e robe.

U zemunici u M arčeljim a nalazila se roba od dvije ob itelji i to 250.000 lira (dve sto pedeset h iljada lira.)

164



Ali kako izgleda te zem unice n isu pronađen slučajno, nego su izdane po bivšim partizan im a k o ji su se p rije nalazili u tim selima, a danas se nalaze u neprija te ljsko j vojsoi to jes t dezerteri. Ravno su došli na zem unicu i počeli kopati.

T erora n isu poduzim ali osim što su pljačkali po nekoju kokoš u.Ovdje ne vrše propagandu organizirano nego većinom što se donose

razne vijesti sa gradova i letci i novine, ali nem aju usp jeha—to ljudi donose i tim e se izrugavaju što pišu.

Općina Zamet.

Tu narod većinom nasjeda reakciji k o ja d jelu je u gradu. Ljudi su većinom povezani sa g rado[m ] zbog živih in teresa.

U tim m jestim a im a neprija te lj svoje garnizone. Tu se mnogo govori o nov[o] nastalo j situaciji, o k ra lju Petru , govore da se više neće pozdravljati sa pozdravom zdravo druže, nego sa gospodinom , n i sa s t[i]sn u to m pesnicom, a i drugo što narod govori da će partizani sk in u ti zvijezdu sa kape, ta parola d jelu je još više na narod.. Ove druge parole n isu toliko djelovale na narod koliko ovo skidanje crvene zvijezde sa kape. N arod se većinom in teresira za naš pokret ali brzo pokoleba, oni koji n isu još zain teresiran i za naš pokret, to su većinom dezerteri i crnoburzijanci.

U novo pripo jenom dijelu grada Rijeke (K antrida) im a osta taka fašizma. Ti ljudi s im patiz iraju naš poikret, ali ne su d je lu ju Aktivno u borb i—razlo[g] je taj što su još slabe organizacije, im a dosta šp ijuna i fašista. Ljudi nisu upoznati sa ciljevim a naše borbe a žele se osloboditi. Tu im a i Talijana oni su sim patizeri naše borbe ali n isu upoznati sa ciljevim a naše borbe i to što bi mogli što znadu neće da rade aktivno je r se boje, s trah u ju pred nep rijateljem.

Sa odlukam a II zasjedanja A. V. N. O. J-a tu je narod slabo upoznat, m eđu narodom treb a više političkog rada.

Dok u u sam om Zam etu i okolici narod je bo lje upoznat nego u općini Sv. M atej, ali svejedno nije aktivan u radu, n ije borben, je r ga još uvijek vezuje uz kuću onaj udobni život koga im a. N arod ide rad it u grad, novaca i lijepi s tan s tim e se on zadovoljava, ako je malo i gladan, u vojsku ga je teško odprem it je r m u je poznat partizanski život. Dapače taj je život još više ocrn jen je r ljud i slušaju dezertere i reakciju.

T erora u tim m jestim a neprija te lj ne poduzim a i tim e su zaštićeni više nego općina Sv. M atej. Sve pogodnosti narod im a više u toj općini nego u općini Sv. Matej.

Uvjeravanjem je teško doći p red narod, trebalo bi poduzim ati n a tim m jestim a akcije, i na taj bi se način mogla politička situacija popraviti.

Općina Klana.

Tu za pravo još ne postoji ni Općinski N. O. O. Tri sela su podpuno un ištena, ostalo je sam o m jesto K lana i Škalnica. Za vrijem e ove ofenzive narod Klane pokazao se pro tiv našeg pokreta . U sam om m jestu K lana n aro d je sam izdao n ep rija te lju naše organizacije tako da je bilo sve izdano a i pro- nađen[e] su bile nekoje zemunice. Poznato nam je za nekoje pojedince ko ji

165



su sudjelovali kod izdajstva. N arod je nastro jen fašistički, je r su tu bili 20 godina Italijanslki garnizoni. Točnijih podataka nem am o je r su Nijemci ostavili tu svoj garnizon, ali izgleda im ade najm anje N jem aca, nego su većinom dom obrani i Slovenska bela garda .249 Tako nemožemo nikoga od organizacije izvan m jesta, ali znamo da su svi N. O. O-i pokolebali do kraja . Zadn jih su dana N jem ci pokupili sve što je bilo u našim organizacijam a a imali su vrem ena da se povuču sa tog terena van pa nisu htjeli.

U sam oj Š-kalnici narod je p restrašen tako da od strah a ne dozvoljava da m u se dođe u selo. Odbornici dolaze na sastanak sa strahom . N arod se boji da će ostati prevaren, tu je m lad pokre t i organizacija. L judi sam o gledaju na ono što se dešava u okolici njihova sela što je uzrok loše političke situacije[.]

Nastavak Općine Sv. Matej.

U Općini Sv. Matej politička situacija je najgora u sam om K astvu i u selim a Spinčići, Trin ajstići, Rubeši i Belići, ali izgleda da tu im a dosta dom aćih reakcionera koji zalaze u grad R ijeku i O patiju . Izgleda da je vođa svemu općinski načelnik Frlan i njegovi sinovi kojim a narod nasjeda tako još ni sada nism o uspjeli fo rm ira ti N. O. O.

Zadnjih se dana politička situacija popravlja odkad se čuje za otvaranje druge fronte u F rancuskoj. N arod sada v jeru je da će b iti ostvareno ono za što m u se govori toliko vremena.

Organizaciono stanje.250

K otarski iN. O. O. Kastav im a pet članova i to sve drugovi. Drug Miro zadužen je po predsjedništvu, drug Zvonim ir ta jn ik i pročelnik sudskog odsjeka. Drug M arijan zadužen po gospodarstvu i blagajni. Drug Josip zadužen po Prop-odjelu. D rug Zvane zadužen je po socijalnom i prom etnom otsjeku. Po zdravstvenom odsjeku bila je zadužena drugarica D uša ,251 ali ona n ije još radila n išta i sada je izključena iz K otarskog N. O. O-a zbog bolesti. Još uvijek im a prem alo članova. Sada su predviđeni novi drugovi i to jedan iz Klane, Zameta, K antride i Pulca.

Svi im am o uvijek m anjkavosti u rad u -nije osjećaja odgovornosti po radu. Naš K otarski N. O. O. održava sastanke svakih deset dana.

249 Bela garda je bila kvislinška vojno-politička formacija. Osnovana je u ožujku 1942. god. po uputstvu dr. Mihe Kreka, m inistra u izbjegličkoj Kraljevskoj vladi, pod imenom Slovenska zveza. Sve grupacije Slovenske zveze, koje su u narodu prozvane Bela garda, bile su podređene Mihailovićevoj komandi Slovenije, na čelu s majorom Karlom Novakom (Vojna enciklopedija, sv. 1, Beograd 1958, str. 581—582).

250 Upisano tintom.251 Duša Slosar-Kranjčeva.

166



Im am o u vidu da organiziram o općinu Kastav ali su pfoteškoće je r nem amo ljudi ni za seoske NO'O-e (nisu aktivni) sa narodom se slabo radi politički, a reakcija je baš u tom k ra ju dosta jaka.

Općina Sv. Matej im a 6 članova i to sve dugovi predviđena je još jedna drugarica. Drugovi u općinskom NOO-u dosta su aktivni ali politička svijest je uvijeik nezadovoljavajuća. U toj općini im am o 16 odbora sa 71 članom od tog 16 drugarica.

Seoski su N. O. O-i aktivni u radu, ali politička svijest je uvijek nezado- voljujuća, zbog toga su odbori p reopterećeni sa radom . Zbog toga što su preopterećeni sa radom , a nisu sposobni da organiziraju i nisu politički svijesni postanu surovi prem a narodu pa ih često zbog toga narod ne voli ali u NOO-ima narod gleda vlast je r što m isli rad it p rije p ita NOO-e. Fašističke vlasti narod uopće ne sluša u ovoj općini. Odbori sazivaju sastanke sa narodom po selim a svakih osam dana.

NOO surađu je sa ostalim antifašističkim organizacijam a U. S. A. O.-a i AFEŽ-a. U toj je općini sprovedeno čišćenje NOO-a o čem u smo Vam pisali u poslijednjem izvještaju.

Općina Zamet. 5 članova od toga 4 druga i jedna drugarica.Nekoji su drugovi dosta aktivni u radu, a nekoji su slabi je r su počet

nici. Politička je svijest uvijek nezadovoljavajuća. N ekoji su kolebljivi vlada kod n jih m alograđanština.

U toj općini im a 11 odbora 48 članova od toga 11 drugarica. Ti odbori nisu aktivni u radu kao u općini Sv. M atej, a politička svijest je nezadovoljavajuća.

N. O. O. Plase S. Nikolo:

Novo form iran i odbor strašljiv i su ali im aju volju za rad. Dati će im se zadatak pa će se vidjeti kakvi su.

N. 0 . 0 . Plase S. Nikolo 11.i

Ovaj je odbor p red k ra tk o form iran, pokazuje jak u volju za rad. Ovaj narod bio je 20 godina pod fašizmom. Rad je težak je r se m oraju p rob ijati u fašističke redove, razni su elem enti koji koče put. Dosta su strašljiv i u radu ali izgleda da te se popraviti.

N. O. O. Kantrida 10.

Ovaj se odbor dobro držao p rije ofenzive sastanci se održavaju redovito g ] Drugovi im aju volju za rad ali se ih tek ar uputilo u rad i p red zadatke, kroz k ra tko će se vrijem e vidjeti kakovi će biti.

N. O. O. Zamet.

Za vrijem e ofenzive nekoji su drugovi pokolebali ali nem a drugih boljih

167



te se nije moglo sm ijeniti. Sada se popravlja. Dvojica su sam i izašli iz odbora 252 je r da su sta ri a n isu već je to otvoreni oportunizam .

N. O. O. Gornji Zamet.

Ovaj odbor redovito održava sastanke i nije pokolebao za vrijem e ofenzive[.] Isp u n ju ju sve dužnosti koje se pred n jih postavi iako tih dužnosti im aju malo.

N. O. O. Grbci

Sastanke održavaju redovito, postavljene zadatke izvršavaju.

N. O. O. Diračje.

O državaju redovito sastanke postavljene zadatke izvršavaju.

N. O. O. Srdoči

Nije pokolebao za vrijem e ofenzive. Održavaju redovito sastanke, ali više gledaju na svoje privatno vlasništvo nego za pokret. O brađuju svoje vinograde a ne in te resira ju se za pokret, p rem da je i to k o ris t naše borbe ako rade na svom posjedu.

N. O. O. ćikovići:

Ovaj odbor je podpuno pokolebao pred ofenzivom koju je okupato r uči- n io[.] Form iran je iznova stari odbor je r se n ije moglo pronaći drugih ljudi, ali izgleda da će se popraviti.

N. O. O. Rubeši isto tako kao i u ćikovići.

U sam om K astvu nism o uspjeli fo rm irati N. O. O. kao ni kod Spinčići i u T rinajstić i iako je bilo od prošlog pa do ovog sastanka u zadatku[.] Kod svih tih odbora politička svijest je dosta slaba ni u radu nisu aktivni kako bi to m orali b iti, ali im a izgleda da će se popraviti treb a više političkog rada m eđu njim a. N arod po nekojim m jestim a gleda na N. 0 . 0-e kao n a pravu vlast. N ovoform irani odbori kao u kan trid i drže se odbori u konspiraciji te se boje izaći pred narod. Gdje su nep rija te ljsk i garnizoni ne održavaju se sastanci sa narodom , a gdje je moguće tu se održavaju[.]

Organizacijono stanje općine Klana.

Od općinskog N. O. 0-a im am o sam o jednog druga dok su druge pokupili Njemcijb] U cijeloj općini postoji sam o jedan odbor i to u selu Škalnica.

252 Podvučeno s dvije crvene crte.

168



Taj odbor ne rad i još sada n išta je r je p restrašen—teško se odaziva i na sastanke. U selu Breza nem a odbora. Svo je pučanstvo pobjeglo i to u sela ko ja p rip ad a ju K otaru O patija.

U blizini sela Breze napravili su partizan i akciju a narod je od strah a pred N jem cim a tada pobjegao u sela K otara O patija. Kako narod vidi da iza ove akcije okupato r ne poduzim lje nikakvog tero ra počeo se vraćat natrag u selo.

Isto tako u selu Lisac ne posto ji n išta je r su poslije paljena svi ljudi pobjegli u K lanu gdje će ih neprija te lj vjerovatno pohapsiti zbog izdaje. Mi ih poziv'ljemo da idu van iz Klane, ali se ne daju.

U sam oj Klani što znam o do sada uhapšena su od organizacije tr i druga i tr i drugarice.

U Škalnici uhapšena su isto tr i druga.U Liscu uhapšen je jedan drug.

Mobilizacija i akcije u Općini Sv. Matej.

U pojedinim je selim a već m obilizirano sve dok u M arinići, Pehljinu i Drenovi m obilizacija slabo ili bolje rečeno nikako ne uspjeva. Uzrok je tu preslab politički rad , ali sa uvjeravanjem neda se tu usp je t ništa. M obilizaciju uglavnom koče dezerteri koji ko ješta p riča ju i šire razne lažne vijesti. Na tim teren im a treb a poduzim ati akcije te bi tako m obilizacija uspjela dok drugim putem neće uspjeti.

U cijeloj općini ljud i lijepo gledaju na partizane sam o mole da se ne prave akcije.

N arod sada ne sudjelu je u akcijam a kako je to radio p rije ofenzive. Stalno se kuha i p renaša h ran a za vojsku. To većinom rad i om ladina i Na- rodno-oslobodilački-odbori.

Mobilizacija i akcije u Općini Zamet.

U Općini Zam et m obilizacija slabo uspijeva. Ponekad se pojedinci odazovu. I tu m obilizaciju uglavnom koče dezerteri, a dosta se osjeća i djelovanje reakcije, š to je reäkcija jača to je naš politički rad slabiji. Mobilizacija ne usp jeva ali b i bilo mnogo usp ješn ije k ad bi se na ovom terenu poduzimale akcije.

N arod uopće ne sudjelu je u akcijam a, jedino po nekojim m jestim a om ladina piše parole.

S traža se vrši sam o u sjevernom dijelu K astavštine to jes t u Općini Sv. M atej. D rugdje se straža ne vrši je r narod neće zbog straha.

Gospodarstvo.

G ospodarski otsjek.

Izvještaj sa sastanka , G ospodarske kom isije održanog 30.-V.- P risutni članovi: A ndre ,253 M iro ,254 Jože ,255 Vice256 i B eko .257 Predviđeni su još neki novi drugovi iz raznih m jesta našeg kotara.

169



Na sastanku se je riješavalo p itan je ishrane i vojske, na koji način ćemo doći do hrane je r danas su najteži m jeseci sa živežnim nam irnicam a, ali se ipak dobilo 100 kg. graha i druge hrane. Zaključilo se da se ide u K ranjsko po krum pir, i dobili smo već 956 kg. k rum pira i 60 kg. fažola. Čim stigne aprovizacija b it ćemo u boljoj m ogućnosti za nabaviti hranu u koliko budemo im ali novaca.

Zaključilo se da se pronađe 2 lugara koji će b iti zaduženi jedan u Lužini drugi u Trnovici. Pozvalo se ih i dalo im se za dužnost da budu u najtjesni- jo j vezi sa NOO-ima.

Riješilo se da se nabavi čim prije m aterijala za m odru galicu, sum pornu kiselinu i bakra kao i druga potrebna sredstva, što bi bilo važno p itan je u našem kotaru.

Kod Saršoni je jedna šterna koja ne drži vodu i drug Vice će odm ah nasto jati da se to popravi, usto će drug Vice dobaviti na Rijeci cem ent od poslodavaca besplatno.

Ovih dana nam je javljeno iz Oblasnog NOO-a da nam odobravaju sto- h iljada (100.000) Lira i svaki tjedan 2 kom . goveda za vojsku. Jedan ćemo kom ad prodati narodu i za taj novac kupiti h ranu za vojsku, ko ja će više ko ristiti nego meso.

Kako smo traž ili od Okružnog NOO-a za Buzet na nam odobre izm jenu blaga za m lijeko ili brejo , to nam je odobreno i već smo jedno zamijenili.

N arodna pom oć se sakuplja redovito, ali se već slabo sabere po selim a jedino još u Opć. Zamet.

N arodne pom oći, hrane, robe i novaca nem am o sada nego smo malo novaca što su nam ostali od ubranog ratnog za jm a .258

Postradalim a se daje N. P. i to onim a koji su do tem elja uništeni od okupatora dalo se je po osobi 100 lira a ko jim a je ostala jedna krava po 50 lira. Redovita N. P. djeli se 40 lira po osobi a u Opć. Zamet po 50 lira, je r tu narod teže živi nego u Sjevernoj K astavštini.

Radne čete nisu bile organizirane do sada onako kako to treba, ali se ljudim a obradila zem lja ko jim a nije tko rad iti i kojim a su borci u N. O. V.

Sad smo pristup ili k tom e da se organizira po vojničku radne čete i vodovi na čelu sa kom andirim a i vodnicima.

K rium čarenje se suzbija gdje se to može, a kod švercera koji su u žici to nism o uspjeli i nemožemo. Opomenuli smo ih pism eno ali je uzalud oni se samo sm iju oko opom ene je r zarađu ju silne pare sa švercom, raznom hranom i blagom.

253 Andre Frlan.254 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.255 Isto.2» Isto.257 Milan Lučić.258 V idi b il je š k u 125.

170



Sprovođenje blokade grada slabo nam uspjeva do ofenzive uspjelo je po pojedinim m jestim a a sada se ne može sprečavati je r n aro d nem a od čega da živi ali svjedno uvijek narod opom injem o da ne ide u grad. U grad se nosi m lijéko i drva i povrće. P itan je cijena je slabo uređeno, jedino meso se p rodaje po 50 lira a vino po 20 lira, a i toga već nem a kod nas u Sjever. K astavštini a u Zam etu kupu ju kako najbolje mogu prodati.

N arodno Oslobodilački Fond nije organiziran je r nism o u m ogućnosti da to sad imamo.

U Fondu nem am o n išta što dobijem o hrane od nekud ili sab irnu akciju ali to odm ah dajem o vojsci i drugim ustanovam a koje su na terenu. Ostali smo bez novca i hrane im am o desetak h iljada lira a hrane ništa.

N arod daje slabo ra tn i zajam nešto se unovčilo p rije ofenzive, ali izgleda da ćemo i sada nešto unovčiti.

Blagajna.O statak novca u m jesecu m aju 26.255 lira.P rim itak na bonove za mj. maj 80.500 lira.P rim itak N. P. u m jesecu m aju 73.717 lira.

Ukupno p rim itak 180.472 lire.Izdano za N-P. u m jesecu m aju. 124.231 lira

O statak novca 56.241 lira.Izdano za razni m aterija l i h ranu 34.386 lira.

Ukupno osta tak 21.855 lira.

Prop-odjel.

Po usm enoj propagandi date su neke direktive Općinskim NOO-ima da se nastavi kam panju p riznan ja — de ju re — Nacionalnog K om iteta Oslobođenja Jugoslavije.

Panika ko ja je zavladala m eđu ljud im a rad i nekog tobožnog k ra lja Petra.Š tam pa se čita sada najviše pojedinačno u općini Zam et a u Opć. Sv[.]

Matej čita se po skupovim a.N arod najvoli čitati Glas Istre« radi dosti opširnog m aterijala . Zanim aju

ih članci Franine i Jurine.G ospodarski članci pobudili su veliko zainteresovaníe u nekojim m je

stim a in ter[es]ovan je za štam pu je vrlo slabo i to Spinčići, Belići, T rinajstići Kastav i Pehljin u nekojim od tih m jesta ne postoji ni NOO.

U m jestu Škalnica opet su se počeli in teresira ti za štam pu.Od svih NOO-a traženo je da popišu koliko im je po trebno kom »Glas

259 Odnosi se na »Vijesti« Propodjela Okružnog NOO-a Buzet. Detaljnije o tom listu u: Davor MANDIĆ, Štampa NOB-a Istre, Štampa u NOB: Istra, Hrvatsko primorje ,Gorski kotar, Rijeka 1983.

171


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Istre« i »Vijesti« 259 da b i se štam pa mogla pravilno raspodijeliti. Propagandni letci nisu bačeni ni s naše ni s neprija te ljske strane.Mitinzi i skupovi nisu održani je r je narod u s trah u od ofenzive. Pristupilo se organizovanju foto-službe kao i sakup ljan ju građe o narod

nom ustanku.Vodi se briga o ponovnom podizanju orkestra.P rosvjeta u Zam etu i Kastvu prorad ile su okupatorske škole, a drugdje

škole ne postoje. Sa naše strane ne postoji ni jedna škola rad i naleta nep rijatelja u sela.

Parole su pisane po Zam etu a p isat će se i dalje po zidovima i istaknutim m jestim a.

Zaključci.

1. P riprem anje plenum a.2. Form iranje Općine Kastav, i samog NOO-a u m jestu K astav i Trinaj-

stići.K ritika i sam okritika.K ritikovani smo svi redom cijeli K otarski NOO što zalazimo prem alo m eđu narod.Razno.Čujemo da nekoji kom esar čete naručuje da se sakuplja h ran a za njegovu četu preko om ladine bez da se to javi NOO-u, a nism o sigurni koji je to ali m islim o da je to kom esar ovog ba ta ljona P. P. K .260 o tom e ćemo se još bolje raspitati.

Uz drugarski Pozdrav.

S m r t f a š i z m u — S l o b o d a n a r o d u !

J.[osip] Cetina [v. r.] T a j n i k :

260 Jedinice za borbu protiv pete kolone od kojih su se kasnije razvile snage KNOJ-a.

172



[13]I z v j e š t a i261

575/II252

o održanom sastaniku K. N. O. O.-a dana 13. VI. o. g. u 8 sati u ju tro . P risutni: Član Oblasnog N. O. O.-a drug Vlado ,263 član Okružnog N. O. O.a drug Zvonim ir ,264 zatim članovi K. N. O. O.-a M iro ,265 M uham ed ,266 Zvane ,267 V erko ,268

Srećko269 i Anzelmo .270

Drug p redsjedn ik o tvara sastanak sa borbenim pozdravom i čita dnevni red:

1. Politička situacija2. Izvještaji

a. organizaciono stan jeb. prop. odjel i p rosv jetac. gosp. i b lagajnad. sudstvo i upravae. zdravstvenif. prom etn ig. socijalni

3. č itan je direktiva4. Zaključci5. S am okritika i k ritika6 . Razno

261 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, strojopis, 5 listova, 5 stranica. Uz izvještaj je sačuvan i popratni dopis:

Kotarski N. O. O. KastavDne 15. VI. 1944 575/11Broj . . .

Oblasnom N. O. O.-uza Istru

Šaljemo vam izvještaj sa sastanka održanog dne 13. VI. 1944. Jedan primjerak neprijateljske propagande [nije sačuvan u prilogu, op. a.].

Smrt fašizmu — sloboda narodu!Tajnik

Verko v. r. [Josip Čiković]KOTARSKI NARODNO-OSLOBODILAČKI ODBOR

KASTAV262 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan plavom

tintom.263 Vlado Hreljanović.264 Josip Cetina-Matešić, član novoosnovanog ONOO-a Rijeka.265 Miro Srok.266 Marijan Jardas.267 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.268 Josip Čiković.269 Srećko Rolih.270 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.

173



1. Politička situacija:

Predsjednik drug Miro iznaša velike političke uspjehe u vanjskom e svijetu , što su postigli saveznici svojim izvanrednim m aršem u Rim 271 te junačkim nastupom dalje Rima prem a sjeveru te najnoviji usp jeh Saveznika na Zapadu otvaranjem druge fro n te .272 Pad Rim a i o tvaranje druge fron te našao je vrlo povoljni odjek kod našeg naroda u K astavštini k o ji vidi u tom e da se isp u n ju ju zaključci Teheranske konferencije. Opaža se da kod naroda postoji izvjesna bojazan da će saveznici s ta ti u Francuskoj i da ne će poduzim ati operacije u velikom stilu. In teresovanje za događaje u vanjskom svijetu vrlo je velika kod svih ljudi. Na svakom e k o rak u narod se p ro p itk u je što ima novoga. O tvaranjem drugog fron ta razbijena je kod mnogih i mnogih ona bojazan da ne će b iti o tvoren drugi front. Samo narod bi htio sada da to ide mnogo bržim tem pom i da ra t brzo svrši. Veliko je zanim anje za Crvenu Armiju. Svatko se p ita je li prešla Crvena A rm ija u ofanzivu. Najnovije vijesti da je Crvena Arm ija prešla u ofanzivu na K arelijskoj fron ti273 dale su mnogo odobravajučih kom entara i narod se silno radu je prvim uspjesim a Zatim drug predsjednik iznaša kako je drug Tito izdao zapovjed da sve jed inice N. O. V.-e pređu u ofanzivu i da se diljem naše domovine vode žestoke borbe protiv njem ačkih banda. Napadom na Titov Glavni S tan 274 pokazao je neprija te lj koliku važnost podaje našoj vojsci i m aršalu Titu.

Prelazi se zatim na lokalnu političku situaciju po općinam a.

Općina Sv. M atej: Politička izgrađenost naroda s obzirom na našu borbu vrlo je povoljna i većina naroda vezana je čvrsto uz naš pokret. Pred neko vrijem e mnogo se govorilo o k ra lju Petru, o p rom jen i pozdrava i partizanke275

ali sada se o tom e više ne govori. Kroz sve antifašističke organizacije napom enuto je da mi ostajem o dosljedni odlukam a II zasjedanja AVNOJ-a. Silno se narod in teresu je za Zapadni fron t sam o se narod boji da će Saveznici s tati i da će se borba otegnuti. In teresu je se m nogo za Crvenu A rm iju — za što ona ne prelazi u ofenzivu na cijeloj dužini fronte.

N eprija teljska banda često se zalijetava u m irna sela .276 S trah kod naroda pred n jim a velik je. Baš noćas b ila je 277 po p ričan ju iznad M arčelji prem a

271 Anglo-američke snage su ušle u Rim 4. lipnja 1944. godine.272 Otvaranje tzv. druge fronte (operacija »Overlord«), tj. iskrcavanje anglo-

-američkih snaga u Normandiji otpočelo je 6 . lipnja 1944. godine.273 Ofenzivne operacije Crvene armije na Karelijskoj prevlaci otpočele su

9. lipnja 1944. godine.274 Neuspjeli njemački zračni desant na Drvar gdje su se tada nalazili Josip

Broz Tito i VŠ NOV i POJ izvršen je 25. svibnja 1944. godine.275 Naredbe o propisnim kapama i propisnom pozdravu u jedinicama NOVJ

donio je VŠ NOV i POJ 25. travnja 1944. godine (Zbornik, II, 1, str. 402). Ovdje se radi o krivoj interpretaciji tih naredbi.

276 Čitava rečenica je podvučena tintom.277 »Noćas bila je« podvučeno je tintom.

174



Garićim a i Klićima oko 200 neprija te ljsk ih vojnika u zasjed i .278 Izgleda da je po srijed i izdajstvo. Uzeli su neke žene koje su batinali — pa su čak batinali i neko dijete i uzeli ga sa sobom .279 N arod u ovoj općini sav je tako reći uz pokret i radi za njega dan i noć sam o još ne voli da se pravi akcije u njegovoj blizini.U S tudenu se često zalijeta okupator.

M o b i l i z a c i j a : M obilizirano je tako reći sve sposobno za našu vojsku. Ono par ljudi što je kod kuće i koji su zaduženi po nekim zadacim a dobili su nekoji pozive od K om ande Područja, je r su im nužno potrebni. Jedino što su još u ra jo n u ove općine nije m obilizirano, to je neki mali broj ljudi od Drenove, te u M arinićim a i Pehljinu gdje se nalazi njem ački garnizon a pojedinci k o ji su sposobni za m obilizaciju misu toliko politički svijesni i svijesni odgovornosti pred pokretom kao u gornjim selim a općine Sv. Matej.

Općina K l a n a : Političko stan je vrlo je nepovoljno. Zadnjom ofenzivom nastan io se garnizon u Klani. Čuje se da je većina ljud i u Klani protivna našoj borbi, ali po nekim vijestim a koje dolaze iz Klane, opaža se da se počelo pojavljivati nezadovoljstvo p rem a okupato ru i garnizonu, rad i toga što im se ne dozvoljavaju k re tan je i zaveli im »koprifoko« 280 te rad i sve strožeg postupka p rem a ljud im a u Klani. Zatim kod K lančana opaža se s trah pred partizanim a da će im oduzeti stoku kad dođu u Klanu, te da će im Kastavci oduzeti njihove livade koje se nalaze izvan Klane. N aše političko djelovanje u K lani vrlo je slabo ili bolje rečeno nikakvo, je r politički radnici ne mogu u K lanu a ljud i se nečeju van iz Klane. U Š'kalnici poprav lja se politička situacija ali još posto ji s trah kod naroda rad i okupatora. Na poziv garnizona iz Klane m orali su im Klančani i Škalničani plesti žicu .281 Političko djelovanje započelo je u Škalnici. Opaža se da žene idu sada vrlo mnogo i rado u crkvu što p rije n ije bilo.

M obilizacija: U K lanu memože se nikako p ro d rti. U Š'kalnici m obilizirano je sve. Breza, Lipa li Lisac kao sela više ne postoje. Iz Breze narod je pob jegao kad je bila akcija u sela oko M atulja.

Općina Zam et: Politička situacija u sam om m jestu Zam et vrlo je povoljna. N arod je oduševljen savezničkim iskrcavanjem i najnovijom ofenzivom Crvene Arm ije u K arelije. NOO-i preko žice K an trida i T uran te P lasse San Nicoló282 isto jav lja ju da je veliko in teresovanje pobudilo pad Rim a i iskrcavanje Saveznika. Mnogo se kom entira u toj općini o napadu N jem aca na Glavni š ta b 283 m aršala T ita što je bilo javljeno preko radia. N ije povoljna

278 Od riječi »iznad« pa do »zasjedi« tekst je podvučen tintom.279 čitava rečenica je podvučena tintom.280 Cuoprifuoco — policijski sat.281 Odnosi se na postavljanje žičanih prepreka.282 Danas predio gradskog teritorija Rijeke pod nazivom Krnjevo.

175



politička situacija u selim a ispod K astva kao što su T rinajstići, Spinčići i Belići te sam Kastav. Za sada ne možemo reći da se opaža neki protivnički tabo r ali ih se ne može nikako vezati u organizacije a ni a'ktivizirati za pokret. U Kastav n ije se još politički p rodrlo i ako se je 'kušalo po p a r pu ta zvati pojedine ljude van da se sa n jim a porazgovorim o. Uopće ljude iz Kastva strah je izlaziti van iz grada, je r se boje da ih dom obrani prate . U Kastvu se opaža da se često dom obrani i fašiste posvade dko izvješavanja zastave.284 Prof. Rubeša285 n a pozvani sastanak n ije se odazvao. U K antrid i se čuje da pojedinci n a R ijeci rade n a nekoj autonom iji.286 Kod odbora preko žice287 vidi se da nije narod zahvaćen u naš pokret i da vrlo mnogo toga sto ji po strani. 0 k ra lju P etru te drugim prom jena kao pozdrav te partizanka m nogo se govorilo pred nekoliko dana ali sada je to sve prestalo. Dosta se ljud i baš u sam om Zam etu in te re su ju izjavam a šubašića da će pregovarati sa p redstavnicim a Nacionalnog K om iteta te kom entarišu kraljev govor.288

M obilizacija: Iz K antride m obilizirana su tr i druga, ali još im a tu mnogo n jih ikod kuće kao i u okolnim ra jon im a NOO-a préko žice. U Zam etu im a drugova još za m obilizaciju ali ne usp jeva da ih se n a nekoji način m obiliše, te će se gledati poslati vojsku da ih m obiliše je r sada nem a dole garnizona a većina n jih bave se crnom burzom i zarađu ju m asne pare. Im a nekoliko dezertera te onih koji su došli n a bolovanje p a se ne v raćaju na trag rad i toga odlučeno je da se nikako ne p u š ta ju bolesni u Zam et nego da se zadrže u Kom andi m jesta. N akon p re tresa političke situacije, uzeo je riječ drug Vlado član Oblasnog NOO-a. N apom enuo je da su mnogi griješili kad su govorili da ne će b iti otvoren drugi fron t je r tim e su podcjenjivali saveznike.

283 Misli se na Vrhovni štab NOV i POJ.284 Gauleiter Friedrich Rainer je, na osnovi Hitlerové direktive, izdao naredbu

datiranu 1. listopadom 1943. god. kojom pokrajine: Furlanija, Gorica, Trst i Kvarner, s teritorijem koji je Italija anektirala 1941. god., čine Operativnu zonu »Jadransko primorje«. Civilnu vlast u Operativnoj zoni imao je Friedrich Rainer kao vrhovni komesar. On nije bio odgovoran Talijanskoj vladi, tj. Vladi Mussolinijeve Socijalne Republike Italije, iako je teritorij Operativne zone formalno ostao u granicama Italije. Na osnovi dogovora Friedricha Rainera i NDH, naredbom od 29. listopada 1943. god., uspostavljeno je Upravno povjereničtvo Sušak-Krk nadležno za krajeve priključene Kvarnerskoj pokrajini 1941. godine. Na području Upravnog povjereničtva, u koje je bio uključen i teritorij predratnog Kotara Kastav, bila je dopuštena upotreba hrvatskog jezika, a stražarsku službu vršile su snage Socijalne Republike Italije i oružnici NDH (A. GIRON, Položaj Rijeke i okolice, n. dj., str. 122—124). Zbog nedefinirane nadležnosti izbijali su sporovi oko prava na isticanje zastava, tj. da Ii treba isticati talijansku ili hrvatsku trobojnicu.

285 Prof. Anton Rubeša, tada upravitelj Učiteljske škole u Kastvu (D. VLAHOV, Dokumenti za povijest partizanskog, n. dj., str. 51 i 54).

286 Detaljnije o tome u: Mladen PLOVANIĆ, O Rijeci od 1943. do 1945. s posebnim osvrtom na »Liburniste« i »Autonomaše-Zanellijane«, Pazinski memori jal 13, Pazin 1984, str. 313—384.

287 Odnosi se na NOO-e na području današnjeg zapadnog dijela grada Rijeke, koji su bili u nadležnosti Kotarskog NOO-a Kastav.

288 Vjerojatno se odnosi na izjavu kralja Petra od 1. lipnja 1944. u kojoj je obznanio imenovanje novog predsjednika Kraljevske vlade i osudio sve one snage u zemlji koje surađuju s okupatorom (Dragovan ŠEPIĆ, Vlada Ivana šubašića, Zagreb 1985, str. 171).

176



M eđutim saveznici su otvorili drugi fron t i ako sa tim e n ije zadovoljna reakcija ko ja je to i do sada spriječavala i na ko ju se je mnogo oslanjao H itler. H itler je kušao praviti razdor m eđu saveznicim a u čem u n ije uspio. Reakcija je kušala razbiti slobodarske težnje naroda. M oskovska i T eheranska konferencija najveći su usp jeh pro tiv reakcije. Odlukam a289 M oskovske i Teheran- ske K onferencije reakcija je dobila teške udarce — otvaran jem druge fronte predstavlja najtež i udarac za reakciju , k o ja je doživjela poraz u rad u na razb ijan ju o tvaran ja druge fronte. N arod je osjetio da se p rip rem aju veliki dani u borb i p ro tiv fašizmu. Bilo je m alodušnih i takvih koji su sum njali u ostvarenje zaključaka M oskovske i teheranske konferencije o što skorijem završetku ra ta , ali su ipak osjećali neku nad u da će se fro n ta otvoriti je r su vjerovali u riječ i S taljina. Drug S ta ljin rekao je da će b iti o tvoren drugi front i fron t je otvoren. Iskrcavanje na zapadu dokaz je čvrstine slobodarskih težnji antifašističk ih snaga svijeta. Danas je N jem ačka zaokružena sa frontovim a i H itler gleda sigurnu sm rt. U spjeh naše NOB-e je velik. Čitav svijet govori i divi se našim uspjesim a. Osigurali i učvrstili, sm o vlast i okupili smo narod oko naših NOO-a. Im ali smo sada treće zasjedanje ZAVNOH-a na kom e su donešeni h isto rijsk i zaključci.290 NOO-i su tem elji na kojim a se gradi federativna Jugoslavija. Drug Vlado napom inje izjavu T ita na II k ongresu om ladine291 koji je rekao da je b ila ova b o rba teška i krvava ali da će izgradnja nove države b iti još teža je r izgradnji sad a pristupam o.

Razvila se je d iskusija po različitim p itan jim a iz političkog života.

2. I Z V J E Š T A J I :

a) Organizaciono stanje

K otarski NOO im a šest članova. Drugarice ni jedne. 1. p redsjedn ik Srok Miro, 2. ta jn ik Verko, 3. gospodarstvo M uham ed, 4 upravno-sudski Srećko (Žarko), 5. socijalni, Andre292 (novo p rim ljen i član u KNOO kooptiran iz općine Zam et gdje je bio tajn ik , 6. zdravstvo i p rom et Zvane, 7 prop. odjel i p ro svjeta Verko. Bivši član KNOO-a drug Zvonim ir koop tiran je u Okružni NOO Rijeka.

Općine: Sv. M atej im a 8 članova (2 drugarice). U svome rad u zadovoljavaju. Svi članovi im aju volju za rad . Slabo teore tsk i i politički izgrađeni.

289 čitav pasus od ovoga m jesta u tekstu do zaključno: »u riječi druga Staljina«, naknadno je um etnut u Izvještaj na posebnom papiru.

290 Treće zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Topuskom, 8. i 9. svibnja 1944. godine. O zaključcima i odlukama s tog zasjedanja detaljnije u: Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske: zbornik dokumenata 1944 (od1. siječnja do 9. svibnja) — dalje: ZAVNOH 1944/11, Zagreb 1970, str. 591—672.

291 Drugi kongres USAOJ-a održan je u Drvaru, od 2. do 4. svibnja 1944. godine. Detaljnije vidi u: Slobodan ŽARIĆ, Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj od 1941. do 1948, Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj 1941—1948, Zagreb 1972, str. 44—45.

292 Andrej Frlan.

12 177



Im adu 16 seoskih odbora sa 70 članova (18 drugarica). Svi odbori u većini zadovoljavaju osim NOO-a Blažići, Pehljin, M arinići koji pokazuju slabu aktivnost u radu.

Prikaz Seoskih NOO-a općine Sv. M atej: 1. S tudena im a 6 članova (1 d ru garica). dosta je slab. Uslijed te ro ra aktivnost popustila. Odbor nasijeda narodu.2. M arčelji: 5 drugova (1 drugarica). N isu in icija tivn i u radu.3. Zorzići: 4 druga (1 drugarica) Zadovoljavaju u radu.4. Saršoni: 3 druga (od toga jedna drugarica). Zadovoljava u radu.5. Trnovica: 3 „ Zadovoljavaju u radu.6. G ornja Drenova: 6 drugova (od toga 2 drugarice). N ovoform irani.7. Dolnja Drenova: 4 druga. Odbori preko žice ne održavaju redovito sa

stanke je r je vojska u selima. Slabo interesovanje.

8. Pulac: 3 druga9. Blažići: 6 drugova (od toga 3 drugarice) Odbor dosta slab i neaktivan.10. Mladenići: 4 druga (od toga 2 drugarice) Zadovoljava u radu.11. Pehljin: 4 druga (1 drugarica). Dosta slabi i neaktivni u radu.12. M arinići: 4 druga ( 2drugarice) Dosta slabi i neaktivni u radu.13. Sv. M atej: 3 druga (1 drugarica) N ovoform irani14. Sroki: 4 druga (1 drugarica). Dosta aktivni u radu.15. Kosi 4 druga (1 drugarica) Dosta aktivni u radu.16. Brnčići: Usljed odlaska druga n itko n ije sad na terenu u selu. Treba pronaći novog člana a ne može se naći lako.Općina Klana: Počelo su sada ponovno da organizuje općinski odbor kao i m jesni odbor, ali je teško fo rm irati rad i toga što naši polit, radnic i ne mogu u Klanu, a članovi NOO-a ne daju se van iz Klane.

Škalnica: Jedini odbor koga se je uspjelo fo rm ira ti ima: 4 člana (jednu drugaricu. Uslijed te ro ra plašljivi su i strašljiv i i malo aktivni.

Breza: Svi ljudi iz sela izbjegli su kao i odbornici.Lipa: Poništena i popaljena.Lisac: Poništen i popaljen.

Općina Zamet: Im a 6 drugova (1 drugarica) Odbor dosta aktivan i marljiv. Jedan član kooptiran je u KNOO. Im a 11 seoskih odbora sa 36 drugova i 9 drugarica.

Prikaz NOO-a općine Zamet:

1. K antrida: 5 članova (1 drugarica) Jedan drug uslijed slabe aktivnosti izbačen i p rim ljen novi drug. Zadovoljava u radu.

2. Turan: 6 članova, novoform irani.3. Broj 11:293 2 člana M ora se pojačati, što je stavljeno u dužnost.

293 Odnosi se na NOO Plase San Nicolö.

178



4. Broj 12:294 4 člana. Slabo aktivan.5. Zam et: 6 članova (3 drugarice) Dva su druga isk ljučena rad i slabe

aktivnosti i p rim ljen i novi drugovi.6. Zam et G ornji: 3 druga. Dva druga isključena. Jedan rad i slabe aktiv

nosti a drugi rad i toga što nem a ugleda kod naroda.7. D iračje: 4 odbornika (2 drugarice). Dosta aktivan.8. Grbci: 2 člana. Jedna drugarica isk ljučena rad i slabog ponašanja.9. Srdoči: 5 članova (1 drugarica). D osta aktivan.

10. ćikovići: 5 članova (1 drugarica) Zadovoljava.11. Rubeši: 3 člana (1 drugarica).U fo rm iran ju su odbori ispod Kastva. U K astav n ije se prodrlo.

b.) Prop-odjel i prosvjeta:

Form iran je Prop-odjel sa 8 članova (3 druga i 5 drugarica) Š tam pa se prim a redovito. P rim a se: »Glas Istre« , »Vijesti« iz okružnog NOO-a Buzet te »Primorski Vijesnik«295 iz Okr. NOO-a za H rvatsko Prim orje. B roj štam pe zadovoljava sam o treb a um oliti da nam šalju iz Okružnog Buzet malo više »Vijesti«. Š tam pa se čita u donjim p red je lim a K otara — Općina Zam et po jedinačno m eđutim naglašeno je NOO-ima da se organizira čitalačke grupe, kad se odm akne okupator. USAOH i AFŽ č ita ju ponajviše u čitalačkim grupama. U gornjim predje lim a K astavštine čita se najviše štam pa u čitalačkim grupam a i uz d iskusiju je r je teren m alo slobodniji. Čitaoci p rim je tć u ju da naši izvještaji uvijek govore o velikim neprija te ljsk im gubitcim a a da iznašaju m ale ili kadkad nikakve naše gubitke. N arod najvoli čita ti »Glas Istre«. Izvještaji sa južnog i zapadnog fro n ta upravo ih vesele.

Letači: Sad u zadnje dane dobili sm o nekoliko p rim jerak a naših p ropagandnih letaka, k o ji su poslani na. naše an tifašističke organizacije. Dobiveno je i nekoliko letaka na Talijanskom jeziku koji su poslani NOO-ima p reko žice.

N eprijatelj je dne 3-VI bacao p ropagandne letke po Rijeci i S uša[ku] kojim a su se ljud i sam o ism jehivali i ne podavali im nikakve važnosti. Dana 6-VI opet su osvanuli n ep rija te ljsk i letači po Rijeci u ko jim a se pozivalo vojnike druge A rm ate296 k o ji su p ristup ili u redove NOV-e da se vrate u svoje jedinice. Sa ovim letačim a n isu postigli nikakav uspijeh.

Dne 13-VI bacani su letači opet sa nep rija te ljske stran e kojim a n ije naš narod nasjeo i ako na n jim a piše da su ih Englezi i Am erikanci bacali.

294 Nije moguće utvrditi na koje se mjesto odnosi.295 »Primorski vjesnik« je izlazio od svibnja 1943. god. do 1946. godine. Tijekom

NOB-a izlazi kao glasilo Okružnog NOO-a za Hrvatsko prim orje i glasilo JNOF-aza Hrvatsko primorje. Detaljnije u: Antun GIRON, Primorski vjesnik: svibanj1943—svibanj 1945. godine, Štampa u NOB: Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Rijeka 1983, str. 79—87.

296 Odnosi se na pripadnike talijanske 2. armije (Seconda Armata) čije su snage do kapitulacije Italije držale anektirano i okupirano područje Jugoslavije.

179


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .V JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Dopisi: Vrlo su slabi ali se p ri sastanku novo-form iranog prop-odjela govorilo o tom e da pisanjem dopisa treba zadužiti sve antifašističke organizacije i da treba p isanje dopisa ozbilnije shvatiti. Jednog se člana prop-odjela zadužilo po dopisima. Dopisi stizavaju nekako ali ne odgovaraju konkretnim činjenicam a i nisu realni i savremeni. A. F. Ž. organizacija ne šalje nikakvog dopisa.

Parole: parole su se pisale u dolnjem ra jo n u K astavštine baš dan prije nego su se Saveznidi iskrcali. Pisalo se ovo: Saveznici dolaze—Saveznici nas pom ažu, te druge parole. N arod se je sigurno bojao kad je ugledao napisane parole je r su se fašisti grozili da će popaliti svaku kuću na kojoj bude napisana paro la i ub iti one koji u kući stanuju . Pjevački zbor n ije form iran. D iletanska grupa form ira se. Skupova i m itinga nije se držalo. D obavljanje foto ap ara t te će se p ris tu p iti slikanju. Sakupljaju se podaci i h isto rijska građa od početka NOB-e.

Prosvjeta: Škole još ne rade je r se okupator svakodnevno zaljeta u sela.C) Gospodarstvo i blagajna: Formirana je gospodarska K om isija ko ja b ro ji sedam članova. Drug Vlado daje drugu iz gospodarske K om isije za rad direktive kako će zaduživati drugove te naglašava da na sastanku treb a uvijek pored gospodarskih p itan ja p re tresti i političku situaciju . G ospodarska Kom isija im a sastanak svaku nedjelju . Zaključeno je da se dužnosti ovako raspodjele: 1) Andre297 za sakupljan je hrane. 2) Želim ir298 za p lasiran je bonova.3) Mavrović299 za skladište. 4) Miro300 za prebacivanje h rane u dolnjem rajonu.5) Jože301 za prebacivanje hrane u gornjem ra jonu. 6) Beko302 za poljoprivredu. 7) Vinko303 za građevinarstvo. R aspravljalo se o tom e da treba voditi tač- no knjigovodstvo. T reba sakupljati kože od zaklane oderane stdke što se i do sada činilo. Na sastanku gospodarske kom isije raspravljalo se o p rehran i vojske. Neka količina h rane dobiti će se putem aprovizacije preko jednog trgovca. G ledati će se da se izvuče od Ustaške Općine304 3.000 kg. m odre galice, ko ja bi se podijelila preko N. O. O-a. Drug zadužen po građevinarstvu već se m etnuo u vezu sa nekim građevinarim a, u Rijeci rad i dobave cim enta i kartona305 što bi se podjelilo narodu koji je opljačkan i popaljen. Ustanovljena je cijena sijenu. Sijeno 1 q 250 Lira, a na ra stu 125 Lira. Zatim kraj Drenove im a neka livada koja p ripada Riječkoj Općini. Tu će se livadu pokositi i sijeno prodati. Učiniti će se sab irna akcija za bačve, nap rav iti će se neka veza sa Riječkom klaonicom radi dobave loja.

297 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.398 Isto.299 Isto.300 Isto.301 Isto.302 Milan Lučić.303 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.304 Odnosi se na Općinsko poglavarstvo Kastav Upravnog povjereničtva Su-

šak-Krk kao sastavnog dijela njemačke Operativne zone »Jadransko primorje«.305 Radi se zapravo o terpapiru.

180



Izdatak h rane za N. O. V. i druge ustanove od 1-VI do 12-VI ukupnoje: 2.269 kg.Prim itak: 2.878 kg.

Blagajna: S tanje blagajne izvjestiti će se naredni puta.D) Upravno-sudski odsjek: Od zadnjeg održanoh sastanka vodila se jedna

rasprava na osnovu tužbe rad i počinjene poljske štete. Krivci su odsuđeni da šte tu nadoknade.Vrši se popis vojnih obveznika i drugi popisi. Početi će se voditi spisak sum ljivih lica.

G) Socijalni odsjek: Form iran je socijalni odsjek sa šest drugarica. Ove ned jelje održalo se prvi sastanak. Novo koptiran i drug p ita savjeta i d irektive u rad u vodi se spisak n astradalih i opljačkanih.

E) Zdrastveni odsjek: Prije je bio fo rm iran odsjek, ali uslijed rastrelam en- ta306 drugovi su odvedeni te se drugu koji je zadužen po tom e stavlja u dužnost da ponovno fo rm ira zdravstveni odsjek.

F) Promjetni odjel: Odjel postoji. Drug Vlado objašn java kako na p rom etn i odjel ne spada prebacivanje h rane nego to spada na gospodarsku kom isiju gdje treb a jedan drug da se po tom e zaduži. T reba stvoriti spisak svih saobraćajn ih sredstava.

3) Čitanje direktiva: Čita se direktiva dobivena iz Gospodarske kom isije Oblasnog NOO-a sa obzirom na žetvu u Istri.

4) Zaključci: Po političkoj situaciji rad iti na liniji N. O. B.-e da bi se obuhvatile široke m ase naroda. Popularizirati II I . zasjedanje ZAVNOH-a. Pojačati rad na p ro d iran ju u Kastav, Zamet, K antridu. Posvetiti naročitu p až n ju Italijan im a. Ukazivati narodu na dem okratsko federativno uređenje Jugoslavije i na to kako će narod sam odlučiti o svojoj sudbini te popularizirati. Donji dio naroda prisilno m obilizirati.Po organizacionom p itan ju : T reba popuniti K otarski NOO sa novim drugovima odnosno drugaricam a po gospodarstvu. U stanovljena je cijena sijenu. R aspodijeliti rad i u red iti b lagajničke knjige. R aspodjelju je se dužnosti: Na sastanak Općinskoh NOO-a K lana treb a da ide drug Zvane, Zamet Andri, Sv. M atej Srećko.

5) Samokritika i kritika. Drug Vlado daje direktive kako se k ritiz ira i na osnovu čega.

6) Razno: Nem a ništa.Idući sastanak zakazan je za 23-VI-44.

S m rt fašizm u ooOoo sloboda narodu!

Tajnik:Verko [v. r.]

KOTARSKI NARODNO-ÓSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV307

306 Rastrellamento — akcija čišćenja.307 Okrugli pečat, crveni otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini je

petokraka zvijezda.

181



[14]K otarski N. O. O. Kastav308

Tajništvo Broj 269/Dne309 26-VI-1944 g.

586/II310D rugarskom Oblasnom N. O. O.-u

za Is tru 311Izvještaj sa sastanka Kotarskoh N. O. O.-a od 23-VI-1944 god.

Na sastanku su bili p risu tn i članovi K otarskoh N. O. O.-a i to: Drug Miro312. M uhamed,313 Verko,314 Zvane,315 Puh,316 V lasta317 i politički radn ik drug Alija.318

Drug predsjednik o tvara sastanak koji se održava po slijedećem dnevnom redu:

1) K ooptiranje novih drugova.2) Politička situacija.3) Č itanje izvještaja odbornika sa diskusijom .

a) Organizaciono stanje.b) P ro p o d je l i prosvijeta.c) Gospodarstvo i blagajna.d) Sudstvo i uprava.e) Zdravstveni odsjek.f) Prom etni odsjek.g) Socijalni odsjek.

4) Č itanje direktiva.5) Zaključci.6) Sam okritika i kritika.7) Razno.

1) Kooptiranje novih drugova:

Drug Puh došao je iz Is tre gdje je bio član K otarskog N. O. O.-a na bolovanje. Sada se je oporavio i po prijedlogu Oblasnog N. O. O.-a p rim ljen je u ovaj K otarski N. O. O.

308 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, strojopis, 6 listova, 6 stranica.309 Broj je upisan tintom.310 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.311 Naziv NOO-a je upisan tintom.312 Miro Srok.313 Marijan Jarđas-Pavlić.314 Josip Čiković.315 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.316 Isto.317 Slavica Matetić (rođ. Kukanić).318 Branko Suzanić.

182



D rugarica V lasta bila je u K otarskom odboru USAOH-a, a sada je kooptirana u ovaj K otarski N. O. O.

2) Politička situacija:

Predsjednik drug Miro iznaša velike političke uspjehe u vanjsko[m ] svije tu što su postigli Saveznici svojim napredovanjem u Ita liji, a čime je razbijeno m išljen je onih ko ji su govorili da će Saveznici u Ita liji s ta ti i odugovlačiti ra t. M eđutim do sada se već polovica Ita lije nalazi u Savezničkim rukam a.

Dalje naglašava o velikoj d jelatnosti partizana u F rancuskoj, ko jom je olakšano napredovanje Saveznika. Veliko je in teresovanje za Crvenu Arm iju i ljudi p ita ju dali je već Crvena Arm ija p rešla u ofenzivu na ostalim sektorim a.

Dalje drug p redsjedn ik razjašn java da je traženje pregovora sa strane pre tsjedn ika dr. Ivana šubašića priznanje naše jakosti a nipošto neka pre- vara, kako je to bilo m išljen je kod nekojih ljudi. Govori o I I I Z asjedanju Zavnoha, gdje su donešene vrlo važne odluke za H rvatski narod, potvrđen rad predstavnika H rvatske na II Z asjedanju AVNOJ-a.

Kako je odbijena V II n ep rija te ljsk a ofenziva i napad na Glavni š ta b kod naroda je porastao m oral.319

Zatim se prelazi na lokalnu političku situaciju

Općina Zamet.

Kod naroda se zapaža velika zam orenost. N akon isk rcan ja u F rancuskoj, napredovanja u Ita liji i žestokoh b o m bard iran ja N jem ačkih gradova sa s tra ne Saveznika ljud i sa više povjeren ja gledaju na Engleze.

Počeli su razlikovati Englesku reakciju od Engleskog naroda. Ljudi koji nisu upoznati sa A tlanskom Poveljom s trah u ju p red nekom prevarom .

Ljudi su bili oduševljeni kada je započela ofenziva na K arelijskoj p revlaci ali sada p ita ju kad će već jednom na ostalim sektorim a. U Sovjetski Savez čvrsto v je ru ju da će dati sve od sebe za un išten je fašizma.

Mnogo se govori o usp ješn im akcijam a I Is ta rsk e Brigade »Vladimira Gortana«320 i na odbijenom napadu na Glavni Štab N. O. V-e.

U Zam etu i P ehljinu im a nekoliko švercera koji šire v ješti da će se povra titi s taro stan je im a ljudi koji im nasjedaju . U K astav se još nije politički doprlo, je r se ljudi boje izlaziti iz Kastva. U sela T rinajstić i i Spinčići često zalaze četnici321 daju ljud im a svoje letke ali im ljud i ne v jeru ju . U toj Općini i to n a K antrid i im a nekoliko Talijana, k o ji pom ažu naš pokret.

319 Vidi Bilješku 274.320 Odnosi se na ljetnu ofenzivu 1. istarske brigade »Vladimir Gortan«, kada

je ona oslobodila mjesta: Pićan, Gračišće, Sv. Nedjelja, Šumber, zarobila čitave posade i zaplijenila svo njihovo oružje (M. MIKOLÍČ: NOP Istre, n. dj., str. 115).

321 Vidi bilješku 70.

183


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Mobilizacija: Od prošlog do ovog sastank [a] prisilno se m obiliziralo kako se je to na poslijednjem sastanku zaključilo 13322 drugova i to većinom švercera iz Zameta. Im a još nekoliko ljud i za m obilizirati blizu žice u Zam etu — politički n isu svijesni, a vojska nemože do njih.

Općina Sv. Matej:

N arod je čvrsto povezan uz pokret. Upoznat je sa A tlanskom Poveljom Moskovskom i Teheranskom K onferencijom , ali još uvijek ne gleda sa povjerenjem na Saveznike. Govori se najviše o napredovanju Crvene Arm ije na K arelijskoj fronti, a i o tom e kad će i na drugim sektorim a započeti ofenziva. N arod sa povjerenjem gleda na rukovodstvo N. 0 . V-e, k o ju u svakom pogledu pomaže—upozna[t] je sa ciljevim a naše borbe i sa najvećim p ožr[t]- vovanjem radi za n ju . G ornji dio općine mnogo je ak tivniji nego don ji dio općine, a to je zato je r narod stalno živi sa partizanim a dok u donjem dijelu nem a prilike n iti da ih vidi.

Ita lijana im a na donjoj Drenovi i Pulcu, sim patiz iraju našu borbu i daju pomoć, ali uvijek sto je na liniji lakšeg otpora. Poznat im je po p ričan ju partizanski život i m obilizaciji se ne odazivlju. Tu im a 25 ita lijansk ih vojnika kojim a se pristup ilo i daje im se štam pa. Oni sim patiz iraju našu borbu i govore da partizani dođu nećem o na n jih pucati, ali još uvijek o sta ju na svom m jestu.

K retan je nep rija te lja svakim je danom aktivnije. U sela upada 15—20 vojnika. Jednog su dana došli u sela Klići, Garići i Zoržići gdje su po im enu tražili p re tsjedn ika Općinskoh N. O. O-a. Kako je isti drug pobjegao uzeli su njegovu ženu i još nekoje žene.323

Mnogo se govori o izjavi k ra lja P etra gdje poziva sve Jugoslavene da se bore pro tiv fašizma. N arod je to pravilno shvatio i govori im at ćemo m anje neprijatelja .

Na Drenovi se šire v ijesti koje dolaze iz R ijeke da će se svi partizani obući u Englesku uniform u i dalje se boriti, ali za Engleze koji će odlučivati o našoj sudbini. Im a ljudi koji nasjedaju tim vještim a i toga se boje. M obilizacija:

U gornjem dijelu m obilizirani su gotovo svi ljud i osim onih k o ji vrše dužnost kod kuće.

U dolnjem dijelu općine im a još nekoliko ljud i koji su za m obilizirati kod kuće i to u Drenovi i Blažićima, gdje su blizu nep rija te ljsk i garnizoni. Odlučili smo da će se te ljude pozvati i reći im da će ostati ovdje kod Kom ande Područja, je r ljud i su ovdje potrebni, a vjerovatno da će se na taj način nekoji odazvati. Ljudi se bune n a akcije blizu sela i govore n ije nas strah što će nas popaliti već pdklati kao i u Lipi.

322 Brojka »3« upisana je tintom.323 Čitav pasus je označen okomitom crtom na margini stranice.

184



Općina Klana:

Kako je iza poslijednje ofenzive ostao >u Klani neprija te ljsk i garnizon, a to je Općina gdje su već p rije bili I ta lijan i te su nekoji ljudi fašistički nastro jen i po litička je s ituacija nepovoljna. Tu je naš p okre t m lad, a ljudi su u cijelu s tv a r slabo upućeni i g ledaju sam o na svoje m jesto i najbližu okolicu. N jem ačka je vojska počela u Klani da ide svaki dan u crkvu, a iza m ise se sakupljd ju i pjevaju, što drugdje na običavaju. Održali su m iting gdje su govorili da se ljud im a neće n iš ta dogoditi ako ostanu uz njih. Im a ljudi ko ji su uz pokret, ali su neaktivni a glavni je uzrok strah . Veći dio om ladine ostao je uz N jem ce.324 Sa ljud im a se ne održavaju sastanci, je r se u K lanu nemože, a iz Klane se ljud i bo je izlaziti. N jem ci su ih pozvali da p letu žicu, a na rad u paze da K lanjčani nebi razgovarali sa stanovnicim a iz okolnih sela. Njemoi su zabranili ljud im a da idu u šum u i uveli koprifogo, našto je zavladalo veliko nezadovoljstvo i narod ih sve više mrzi. U Klani su pokupili 45 ljud i i odveli ih. Sela Lipa i Lisac ne postoje a na Brezu su se v ratili nekoji ljud i ko ji su za vrijem e poslijednje ofenzive pobjegli tako isto u škal- nici. Oni č ita ju našu štam pu i in te resira ju se za naš pokret.

N jem ci često u pada ju u sela i dijele letke, ali ljud i ne v jeru ju njihovoj propagandi. Svi su se uvjerili da oni u letcim a pišu laž.

Mobilizacija:-

U K lanu se ne može p ro drti. U Škalnici su dva a u Brezi pet dezertera kojim a će Se poslati pozive.

Drug M iro napom inje kako mnogi griješe m isleći da će se povra titi staro stanje je r smo m i i na I I I Z asjedanju Zavnoha ostali dosl ijedni odlukam a II Z asjedanja AVNOJ-a, na tem elju čega treb a kod ljud i razb ija ti razna i pogriješna m išljen ja i tum ačiti razliku izm eđu sta re i nove Jugoslavije.

2) Organizaciono stanje:

K otarski N. O. O. im a osam članova od toga jedna drugarica. Jedan drug na bolovanju.

P redsjednik drug Miro, ta jn ica drugarica V lasta, Sudsko upravni odsjek drug Puh, prop-odjel i p rosv ijeta drug Verko, gospodarstvo M uhamed, socijalni odsjek drug Andrej,325 zdrastvo i p rom et drug Zvane.

Općina Zamet: Im a 7 članova od toga jedna drugarica. D rugarica M arica326 zbog preop terećenosti posla napušta Općinski N. O. O. a na njezino m jesto dolazi jed an drug iz seoskoh NOO-a ćikovići, ko ji je bio na jak tivn iji u radu.

324 Od ovoga m jesta do kraja pasusa tekst je obilježen okomitom crtom na margini stranice.

325 Andrej Frlan.326 Marica Čiković.

185


A GIRON Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (19881 Sv. X X X (99—254)

M jesto druga Andreja koji je sada u K otarskom NOO-u koop tirana je jedna drugarica. Odbor je dosta aktivan. Nisu osam ostaljeni i nem ogu se snalaziti u zadacima, uzrok je što ne dobivaju dovoljno pom oći iz K otarskoh NOO-a. Sada su sela Pehljin i M arinići pripo jena Općini Zamet. N. O. O. broj 12 p ripojen je Riječkom m jesnom NOO-u.

1) N. O. O. broj 11 ima dva člana. Nisu aktivni. Po čitave dane rade i ne zalaze m eđu ljude. S trašljivi su.

2) N. O. O. Kantrida ima pet članova od toga dve drugarice. Pokazuju napredak u radu. Nisu uspjeli okupiti ljude oko sebe je r se boje tih fašističkih elem enata koji se tam o nalaze.

3) N. O. O. Turan: Im a 6 članova svi su drugovi. Odbor d jelu je m jesec i pol a dva su člana sada nova.

4) N. O. O. Donji Zamet: Im a šest članova od toga tr i drugarice. N ekoji su članovi dosta aktivni, a drugi i ne zalaze n ikada m eđu ljude.

5) N. O. O. Gornji Zamet: Im a tr i druga nijedne drugarice. Sada su izklju- čeni dva druga zbog svoje neaktivnosti i n isu im ali au torite ta .

6) N. O. O. Grbci: Im a dva člana. Drugarica ni om ladinac ni jedan. Aktivni su.

7) N. O. O. Diračje: Im a četiri člana, od toga dve drugarice. O dbor se sastaje redovito. U radu su aktivni.

8) N. O. O. Srdoči: Im a pet članova od toga jedna drugarica. U rad u su aktivni i redovito se sastaju.

9) N. O. O. ćikovići: Im a pet članova od toga jedna drugarica. Postavljene zadatke izvršavaju.

10) N .O .O . Rubeši: Im a tr i člana od toga jedna drugarica. O dbor je slab.

Budući se sada form ira nova općina Kastav te se pod jelju je općina Zam et to će se naredni pu ta izvijestiti točno organizaciono stan je NOO-a Belići i T rinajstići koji će sada p ripadati toj općini.

Općina Sv. Matej: Im a 7 članova od toga jedna drugarica. Aktivni su i u radu se snalaze. Kako su se sela Pehljin i M arinići p rik ljuč ila općini Zamet tako je i drugarica Ivanka327 prešla u Općinski N. O. O. Zamet.

1) Studena NOO: Im a šest članova od toga jedna drugarica. Odbor je slab. Uslijed te ro ra aktivnost je popustila te nasjeda ju narodu i bo je se polaziti sastanke.

2) N.O .O . Marčelji: Im a šest članova od toga jedna drugarica i jedan om ladinac, postavljene zadatke izvršavaju, i aktivni su.

3) N. O. O. Zorzići: Im a četiri člana od toga jedna drugarica i jedan om ladinac. Postavljene zadatke izvršavaju i uslijed te ro ra n isu ni malo popustili.

327 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.

186


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .V JE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

4) N. O. O. Saršoni: Četiri člana od toga jedna drugarica i jedan om ladinac. U rad u zadovoljavaju.

5) N. O. O. Tmovica: Im a tr i člana sam o drugovi. Nisu sposobni da organiz ira ju ljude već m o ra ju sve sam i raditi.

6) N. O. O. Gornja Drenova: Im a šest članova od toga jedna drugarica izAFŽ-a i jed n a om ladinka. O dbor je dosta slab i n isu aktivni u radu.

7) N. O. O. Donja Drenova: Im a četiri člana od toga jed n a drugarica i jedan om ladinac. Dosta su slabi i strašljivi.

8) N .O .O . Pulac: Im a četiri člana sve drugovi. Postavljeni zadatki po m ogućnosti izvršavaju ali su strašljiv i te slabo p ris tu p a ju ljudim a.

9) N .O .O . Blažići: Im a 7 članova od toga dve drugarice. Odbor je slab ineaktivan. O dbornici n asjeda ju ljudim a. D rugarice su aktivne.

10) N. O. O. Mladenići: Im a četiri člana od toga dve drugarice i jedan om ladinac. U rad u zadovoljavaju.

11) N .O .O . Sv. Matej: Im a četiri člana od toga jedna drugarica iz AFŽ-u i jedna om ladinka. D osta n asjeda ju ljud im a i neaktivni su u radu.

12) N .O .O . Sroki; Im a pet članova od toga dve drugarice iz AFŽ-a i jedan om ladinac. O dbor zadovoljava u radu.

13) N .O .O . Kosi: Im a četiri člana od toga jedna drugarica. N ekoji su aktivni i dobri a nekoji n asjed a ju ljudim a.

14) N. O. O. Jardasi: Im a četiri člana od toga dve drugarice. Postavljeni zadatci izvršavaju, a ljud im a ne nasjedaju .

Općina Klana:

Općinski N, O. O. K lana im a p e t članova od toga jedna om ladinka. Poslijeofenzive ovaj se odbor prvi p u t sastao. Im a dva seoska odbora.

1) N. O. O. Škalnica: Im a tr i člana od toga jed n a drugarica. S trašljiv i su i slabo aktivni.

2) N. O. O. Breza: Im a četiri člana od toga jedna drugarica. Aktivni su ali strašljiv i.328U fo rm iran ju je Općina Kastav. Ta općina im a svoju trad ic iju i već danas nekoji ljud i slabo gledaju na to što ne posto ji općina Kastav. Za općinski N. O. O. K astav predviđene su dvije drugarice i če tiri druga. Sela ko ja će p rip ad a ti Općini K astav329 označiti ćemo Vam u idućem izvještaju.

Prop-odjel i prosvjeta:

Štam pa se p rim a redovito. Svi najvole čita ti »Glas Istre« koga prim am odovoljan bro j. L judi sve više čita ju u grupam a.

328 U riječi »strašljivi« posljednja tri slova su upisana tintom.329 Riječ »Kastav« je upisana tintom.

187


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X [99—254)

Dopisi se p rim aju vrlo slabo. N. O. O-i još uvijek ne shvaćaju ozbiljno p isanje330 dopisa. N eprija teljska propaganda je sve više pom oću letaka. Četnička banda331 iz Jušići dijeli letke po selim a ispod Kastva i to u Spinčići i T rinajstići, N jem ci u M arinići dijele na prolazu ljudim a letke. U Brezi i Škalnici djelila je n jem ačka banda prolazeći kroz selo letke.

Narod ne nasjeda tim letcim a i ne podaje im nikakve važnosti osim u selim a ispod Kastva gdje se opaža taj uticaj.Letci: koje smo mi bacali postigli su veliko interesovanje naročito kod N. 0 . 0-a preko žice. Ljudi našim propagandnim letcim a nisu pro tivn i koliko parolam a. Letci koji su n a Istarskom narječju ovdje ne odgovaraju našim prilikam a i narječ ju te ne postizavaju svoju svrhu. Parole nisu pisane je r narod žestoko napada da što treba pisati parole. Kod Garići je održan miting, koga je prired ila Kazališna družina O tokara Kreševan.332 Bilo je p risu tno 200 ljudi. Prop-odjel nije bio obavješten da će b iti m iting. Za pjevački zbor postoje poteškoće radi p rosto rije i zborovođe. Ljudi se boje p rim iti u svoje prostorije. Pogodno lice koje smo našli za pjevački zbor m ora na drugi teren rad i važnije dužnosti. Za foto službu nabavljen je aparat, ali filmova nam nije uspjelo nabaviti, iako na sve strane tražimo.

H istorijski m aterija l o narodnom pokretu iz K astavštine skup lja se. Za diletansku grupu tražili smo m aterija l je r nem am o gotovo ništa.Uslovi za održavanje zborova i m itinga vrlo su teški je r nep rija te ljska banda k rs ta ri u svako doba to jes t po danu i noći.

Gospodarstvo i blagajna:

Form irana je gospodarska kom isija ko ja b ro ji 5 članova. Sa tom kom isijom održava se sastanak svakih osam dana, gdje se rasp rav lja o ekonom skom i gospodarskom pitan ju . Ovaj m jesec nabavili smo 700 kg. h rane preko aprovizacije.333 Nabavljeno je 750 kg. b rašn a po 2 Lire Kako smo već govorili o nabavki cem enta jedan je drug pregledao cisterne na račun ko jih će preko općine dobiti ciment.N abavljeno je sto kvintala m odre galice koja334 se dijeli preko seoskih N. O. O-a. Kako smo dobili dozvolu od Oblasnog N. O. O-a da m ožem o svaki ćedan dobiti dva kom ada goveda za izdržavanje V. P. S-e335 i ostalih ustanova, koje smo već dobili tr i kom ada i predali smo ih vojsci.

Izdatak hrane od 10 do 22-VI44 je 2259 kg.P rim itak hrane od 10 do 22-VI-44 je 1064 kg.

330 Prvo slovo u riječi je upisano tintom .331 Slovo »d« u ovoj riječi je upisano tintom.332 Ispravno je: Kazališna družina »Otokar Keršovani« (Dušan TUMPIĆ, Nepo

korena Istra, Zagreb 1975, str. 204, 272—212, 423 i 431).333 Racionirana opskrba.334 Dio rečenice od njenog početka do ovoga mjesta podvučen je tintom.335 Vojno-pozađinska stanica.

188



O stan ju blagajne izvjestit ćemo vas slijedeći pu t.Upravno-sudski odsjek: Po tom je odsjeku zadužen drug Puh, koji će zato dobiti upute. V rši se popis vojnih obveznika.

Socijalni odsjek: Socijalna K om isija im a 6 drugarica. Sada se vrši popis nastradalih i opljačkanih. Kako drug zadužen po ovom sek to ru nije prisustvovao ovom sastanku nem ožem o Vam dati tačn ijih podataka.

Zdrastveni odsjek: Predviđene su drugarice koje će ući u zdrastvenu kom isiju koja je sada u form iranju .

Prometni odsjek: Jedan drug iz gospodarske kom isije zadužen po prebacivan ju h rane i radi.

4) Čitanje direktiva: Od poslijednjeg sastanka do sada nism o dobili n ikakvih direktiva.

5) Zaključci o političkoj situaciji:Govoriti o trećem zasjedan ju ZAVNOH-a u vezi sa drugim Zasjedanjem

AVNOJ-a. R aditi na liniji N. O. B-e da bi se obuhvatilo široke mase. Posvećivati više pažnje rad u reakcije.

Po organizacionom: F orm irati Općinski N. O. O. Kastav. Pojačati rad N. 0 . 0-a Turan, San. Nikolo, Blažići, Drenova, Pulac, Pehljin, K an trida i posvetiti pažnju svim N. O. O-ima u Općini Kastav.Raspodjela rada: Drug Zvane treb a da ide u Općinu Klana, Drug Andrej Općina Zam et, d rug Miro i drugarica V lasta Sv. M atej.Predviđeni su ljud i za p lenum Kotarskoh N. O. O-a336 i to iz Općine Klana tri druga, iz Općine Sv. M atej sedam , K astav pet i Zam et pet.

6) Samokritika i kritika: nem a ništa.

Idući sastanak zakazan je 3-VII-44.

S m rt fašizm u ooOoo sloboda narodu!

Tajnica:V lasta [v. r.]


336 U ožujku 1944. god., Odjel za upravu i sudstvo ZAVNOH-a donosi Uputstva0 organizaciji i radu NOO-a kojima propisuje odnose, plenuma, izvršnog odbora1 odjela u kotarskim i višim NOO-ima (ZAVNOH 11/1944, Zagreb 1970, str. 341—365).


189


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[15]IZV J E Š T A J 338

Sa sastanka K otarskog Narodno-oslobodilačkog-odbora K astav od 3-VII-44.

632/II339Na sastanku su bili p risu tn i članovi K otarskoh N. O. 0-a: Drug Miro,340 Ver- ko,341 Jerko,342, Zvane,343 Andrej,344 M uhamed,345 V lasta346 i drugarica iz O kružnog N. 0 . 0-a. Predsjednik o tvara sastanak koji se održava po slijedećem dnevnom redu:

1) politička situacija.2) Izvještaj Odbornika sa diskusijom .

a) organizaciono stanjeb) prop-odjel i p rosvjetac) gospodarstvod) upravno-sudski odsjeke) socijalni odsjekf) prom etni odsjekg) zdrastveni odsjek

3) Č itanje direktiva4) Zaključci5) Sam okritika I kritika.6) Razno.

Politička situacija:Drug p redsjednik iznaša vanjsku političku situaciju . Govori o Crvenoj

Armiji koja oslobađa na stotine m jesta i baca iz s tro ja hiljade nep rija te ljsk ih vojnika sa ra tn im m aterijalom . Dalje naglašava velike usp jehe Saveznika u Ita liji i Francuskoj, gdje se je partizanski pokre t u poslijednje vrijem e veom a razširio te je olakšano Savezničko napredovanje. N eprija telj se baca na Jugoslaviju da bi oslabio Narodno-oslobodilački-pokret, ali je i V II n ep rija teljska ofenziva skršena a pokre t n ije oslabio već su baš sada u poslijednje


339 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.340 Miro Srok.341 Josip ćiković.342 Srećko Rolih. 343 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.344 Andrej Frlan.345 Marijan Jardas-Pavlić.346 Slavica Matetić.

190



vrijem e osnovane u S rb iji četiri nove Divizije. Uslijed silnoh napredovanja Saveznika i un ištavan ja n ep rija te lja na svim sek torim a m oral njem ačke vojske počeo je da pada tako da na pojedinim m jestim a n iti ne daje o tpo ra već se povlače u paničnom bijegu.

D rugarica iz Okružnog N. O. O-a govori kako oni bacaju letke sa nam jerom da bi pasivizirali m ase, te tako sebi osigurali zaleđe.

Zatim se prelazi na lokalnu političku situaciju .

Općina Sv. Matej.

U ovoj općini narod je sav uz pokret. U gornjem dijelu općine svi aktivnu sud je lu ju u po k re tu radeći za N arodno-oslobodilačku vojsku, dok u don jem dijelu općine n ije tako. Tu ljud i sim patiz iraju naš pokre t, č ita ju štam pu i daju pomoć, ali k ad treb a rad iti tada neće, a uzrok je taj što su blizu nep rija te ljsk ih garnizona.

Na Saveznike ne gledaju sa punim povjerenjem i još uvijek im a ljudi koji govore: oni bi nas mogli p revariti.347 U donjem dijelu općine govorilo se p red k ra tk o vrijem e kako će se povra titi k ralj Petar, ali se sada više o tom e ne govori.

N eprijatelj se često zalijeta u sela. Dolazi 15 do 20 vojnika te p ljačkaju sve do čega dođu. L judi su počeli govoriti treb a ih tući, a ne dozvoliti da nam ovako sve uništavaju . Kako je druga Is ta rsk a B rigada novoform irana348 i većina novom obiliziranih boraca te su ljud i opazili da su nekoliko pu ta napustili položaj i biježali i ako je n ep rija te ljsk ih vojnika bilo malo, počelo se govoriti — zašto ne dođe I Is ta rsk a B rigada koja će ih tući a ne ovako n apušta ti nas na m ilost i nem ilost.

U toj općini im a nekoliko I ta lijan a (na Pulcu i Donjoj drenovi), ali se je slabo do n jih doprlo, je r su većinom fašisti. Oni Ita lijan i kojim a se je pristup ilo čita ju našu štam pu i da ju N arodnu pomoć.

Mobilizacija:

U gornjem dijelu općine m obilizirano je gotovo sve. Poslati su pozivi u donji dio općine ali se n isu odazvali. Od prošloh do ovoh sastanka stupilo je dobrovoljno u redove Narodno-oslobodilačke-vojske šest drugova. Svi omladinci. B roj m obiliziranih navesti ćemo Vam u idućem izvještaju.

Općina Zamet:N arod sim patizira naš pokret. Uza sve napredovanje Saveznika im a ljudi

koji sa nepovjerenjem gledaju na Engleze.349 Mnogo se govori o napredovanju

347 Ovaj dio rečenice označen je crtom na margini stranice.348 Druga istarska brigada formirana je 1. lipnja 1944. naredbom Operativnog

štaba za Istru, a sam čin form iranja izvršen je 12. lipnja 1944. iznad Studene (Božo JAKOVLJEVIĆ, 2. istarska brigada, Rijeka 1978).

349 Ovaj dio rečenice označen je okomitom crtom na margini stranice.

191



Crvene Armije, kao i o uspjesim a Narodno-oslobodilačke-vojske. Tu im a nekoliko crnoburzijanaca, koji zarađuju m asne pare te zbog svojih in teresa šire razne vijesti i govore: Pošli m i u borbu ili ne — ra t će se svejedno završiti i velesile će određivati i ured iti države.

U toj općini im a nekoliko Ita lijana (na K antrid i i P jaca San. Nikolo),350 kojim a se je pristupilo te čita ju našu štam pu i daju pomoć, ali još uvijek im a priličan broj fašista.

Na K antrid i su N ijem ci zatvorili dvadeset ljud i uslijed čega je ma narod p restrašen te m u se teško pristupa. Zatvorili su sedam naših sim patizera izm eđu kojih jednoh člana Općinskoh N arodno-oslobodilačkoh-odbora Zamet. Zatvorili su i trinaest p rijašn jih fašista koji se sada n isu odazvali i dobrovoljno stupili u njihove redove.

Njem ci dijele letke ljudim a koji prolaze kroz njihove garnizone.

Mobilizacija:

Za m obilizirati im a ljudi u donjem dijelu općine i to tam o gdje su nep rija te ljsk i garnizoni, ddk je u ostalim m jestim a sve m obilizirano. Od po- slijednjeh do ovoh sastanka n ije m obilizirano n išta.

Općina Kastav:

Ljudi su svi uz pokret. U sam K astav slabo se politički prodrlo , ljudi neće da izlaze iz Kastva je r tvrde da ih na svakom koraku paze dom obrani. Mnogi sa nepovjerenjem gledaju na Engleze.

U sela gdje se blizu nalaze četnici — oni često zalaze te donose razne letke i govore kako će se obistin iti ono što su oni uvijek tvrdili te će se v ra titi kralj Petar. Ljudi im ne nasjeda ju (osim pojedinaca). U K astvu se šire vijesti da će nas Englezi p revariti i govore: najbo lji je dokaz to što oni neće da p riznaju Nacionalni Komitet.

N eprijatelj često zalazi u sela i p ljačka hranu.

Mobilizacija:

U toj je općini m obilizirano gotovo sve osim onih k o ji su u gradu Kastvu. U Kastvu im a nekoliko dezertera. U poslednjeh do ovoh sastanka nij e m obiliziran nijedan.

Im a nekoliko onih ko ji su došli n a bolovanje te sada neće d a idu na lječnički pregled već i dalje o sta ju kod kuće.

Općina Klana:

U toj je općini politička situacija vrlo slaba. Od poslijednje se ofenzive tu nalazi njem ački garnizon a ima i dom aćih izdajica tako da oni ljud i koji

350 Ispravno je: Plase San Nicolo.

192



su u m jes tu K lana uz naš p o k re t ne rade n iš ta je r van ne izlaze a u Klani351 ne rade je r se pod takvim okolnostim a ne usu đ u ju rad iti. N jem ci su zabranili ulaz u K lanu tako da ljud i iz okolnih sela ne m ogu dolaziti.

N jem ci su dozvolili ljud im a da u šum i seku drva te ih voze za njem ce. U sela Škalnicu i Brezu neprija te lj često dolazi da p ljačka i ujedno dijeli ljudim a svoje letke, kojim a narod ne nasjeda, je r u ovim selim a narod čita našu štam pu, je r se tu lakše dolazi.

N akon političke situacije uzim a riječ drugarica iz Okružnog Narodno- -oslobodilačkoh-odbora i govori kako je nepotrebno strahovati p red budućnošću, je r je naš narod n a I I I Z asjedanju Zavnoha potvrd io rad predstavnika na I I Z asjedanju A. V. N. O. J-a, te m eđu ostalim i odluku da neće povratka p ro tunarodn im režim im a.352 I zato ne treb a strahovati već borbom stvara ti bo lju i s re tn iju budućnost u federalnoj državi H rvatskoj.

2. Organizaciono stanje:K otarski N .O .O . im a 8 članova. Jedan drug na bolovanju. Dužnosti su

raspodjeljen je ovako: Drug M iro predsjednik , V lasta tajn ik , Verko prop-odjel, M uhamed gospodarstvo i blagajna, Jerko upravno-sudski odsjek, Andrej socijalni odsjek, Zvane p rom etn i i zdravstveni odsjek.

U K otaru su četiri O pćinska N arod no-oslobodilačka-odbora.Općinski N .O .O . Sv. Matej: Im a 8 članova od toga jed n a drugarica. Aktivni su u rad u i sam oinicijativni.

Prikaz seoskih N. O. O-a Sv. Matej.1) S tudena: Ovaj je odbor p rije ofenzive bio aktivan, ali je kasn ije prestao

sa radom i dva su člana odbora pobjegla u žicu, zbog čega će se form ira ti novi odbor.

2) N. O. O. Marčelji: U rad u su požrtvovni, postavljene zadatke izvršavaju.3) N .O .O . Zorzići: To je najbo lji odbor općine Sv M atej. Požrtvovni su i u

rad u zadovoljavaju.4) N. O. O. Saršoni: Aktivni su. Sve postavljene zadatke izvršavaju, ne na

sjed aju ljudim a.5) N. O. O. M ladenići: U rad u zadovoljavaju. Postavljene zadatke izvršavaju.6) N. O. O. Kosi. Aktivni su u radu . Sve postavljene zadatke izvršavaju.7) N. O. O. Sroki: Postavljene zadatke izvršavaju.8) N. O. O. Brnčići: Tu su iz odbora izašla n a jb o lja dva druga zbog vršenja

druge dužnosti. P rim ljene su dve nove drugarice. Postavljene zadatke izvršavaju i pokazuju volju za rad.

9) N .O .O . Sv. Matej: Kako je iza ofenzive odbor p restao da rad i sad je sm enjen. U odboru je sam o jedan drug iz p rijašn jeg odbora.

351 Posljednja dva slova u riječi upisana su tintom.352 Treće zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Topuskom, 8—9. svibnja 1944.

godine (ZAVNOH 11/1944, n. dj., str. 591—672).

13 193



10. N. O. O. Blažići: Odbor je u cijelosti slab i neaktivan.11) N. O. O. Gornja Drenova: Odbor je u cijelosti slab i neaktivan.12) N. O. O. Donja Drenova: Odbor je dosta slab a i poteškoće su u rad u je r

im a dom aćih izdajica.13) N. O. O. Pulac: Tu im a mnogo dom aćih fašista te odbor može slabo dje

lovati.14) N. O. O. Trnovica: Odbornici su požrtvovni i aktivni, ali n isu sposobni

da organiziraju ljude već m oraju sam i raditi.Općinski N. O. O. Zamet: Kako se općina Zam et podijelila na dvije općine(Kastav i Zamet) te su u ovom odboru ostala sam o dva druga iz p rijašn jehodbora a četiri su nova druga (dva druga i dve drugarice)

Prikaz seoskih odbora Općine Zamet:

1) N. O. O. Pjaca San. Nikolo: Odbor je u cijelosti slab. Odbornici rade po cijeli dan te slabo zalaze m eđu ljude.

2) N. O. O. K antrida: Ovaj odbor pokazuje volju za rad ali je strašljiv jer im a dom aćih izdajica.

3) N. O. O. Turan: Taj je odbor u cijelosti dobar. Radi koliko im a mogućnosti, ali su poteškoće za rad je r im a dom aćih izdajica.

4) Donji Zamet: U radu su aktivni i postavljene zadatke izvršavaju.5) N .O .O . Gornji Zamet: Odbor je slab. Rade po cijeli dani i slabo zalaze

m eđu ljude, a i sam i su strašljivi.6) N. O. O. Diračje. Odbor je u cijelosti slab.7) N. O. O. M arinići: Kako je tu neprija te ljsk i garnizon odbor slabo zalazi

m eđu ljude.8) N. O. O. Pehljin: Odbor je slab i ne izvršava postavljene zadatke. Rad je

otežan je r se po kućam a nalazi njem ačka vojska.

Općinski N. O. O. Kastav:

Im a šest članova. N ovoform irana općina.1) Grbci: Postavljene zadatke izvršavaju.2) N. O. O. Rubeši: Odbor je u cijelosti slab. Postavljene zadatke ne spro

vode u život.3) N. O. O. Srdoči: Odbor je aktivan. Postavljene zadatke izvršavaju.4) N. O. O. ćikovići: Odbor je u cijelosti dobar. Postavljene zadatke izvr

šavaju.5) N. O. O. Belići: Kako je p rijašn ji odbor bio neaktivan to je sada u formi

ran ju novi odbor. Tako isto odbor Trinajstići.

Općinski N. O. O. Klana: Ovaj odbor ima pet članova. Nisu aktivni i nesna-laživi.

1) N. O. O. Škalnica: Voljni su rada, ali su i strašljiv i te slabo aktivni.2) N. O. O. Breza: Aktivni su u radu, ali strašljivi.

194



Prop-odjel i p rosvijeta:

Prop-odjel je fo rm iran sam o aktivnost slabo zadovoljava. Svi su članovi novi, ali im je p ri zadnjem sastanku rečeno da čim ozbiljn ije shvate postavljene zadatke. Prop odjel im ati će sada svoju posebnu b arak u i svoju pisaću mašinu, je r su zahtjevi prop-odjela sve veći naročito rad i »Radio Vijesti«.

Š tam pa se dobiva redovito. L judi traže što gušće izlaženje »Glasa Istre«. — »Vijesti« iz Buzeta nism o dobili već od 17-VI. B rošura »Lipa optužuje«353 izazvala je kod naroda veliko in teresovanje i isticalo se kako je to bilo potrebno napisati. Š tam pa se u gornjim p red je lim a k o ta ra čita u skupovim a na J. N. O. F-u a u donjem d ijelu pojedinačno.

Dopisnička je m reža uvijek slaba. U roku od 8 dana stiglo je trideset dopisa. Dosta su nerealn i i nekonkretni. Uvijek posto ji s trah za sastavljanje dopisa. Naši letci n a ta lijanskom jeziku postižu preko granice svoju svrhu jer ih ljud i č ita ju i pobuđuju neko razm išljanje.

N eprija telj dijeli svoje letke prolaznicim a koji idu kroz garnizonska središta. N arod ne podaje važnosti tim 354 letačim a. Letci ko ji su bačeni u T rstu navodno sa stran e Enngleza ko jim a pozivaju narod na p riprem e uslijed isk rcavanja izazvali su neko kom ešanje. Parole n isu pisane. B udući se neprija te lj svakodnevno i stalno zalje ta u sela nem oguće je održati m itinge. Pjevački je zbor najteže p itan je je r se nem a p ro sto rije kao ni zborovođe. D iletanska grupa fo rm irana je u Zam etu. Nekoliko djece uči recitacije. M aterijal o NOB se skup lja te već stizavaju prvi podaci. Zidne se novine ne mogu izložiti jer se narod jako boji.

ško le se zbog čestih naleta n ep rija te lja u selo nem ogu otvoriti. Počelo se je posjećati p ionirske sastanke. Odlučilo se je da će se održavati škole po šum am a. N eprija teljske škole ne rade zbog ferija.

Gospodarstvo i blagajna:

Održan je sastanak sa gospodarskom kom isijom . Na sastanku je p risu stvovao pročelnik gospodarske kom isije i načelnik in tendan tu re O perativnoh Štaba za Is tru .

Govorilo se kako treb a da se uskladi rad gospodarske kom isije Okružnoh i kotarskoh N. O. O-a.

N abavljeno je 30 kvin tala cem enta za koga sm o već do sada izvještavali od toga će se za c isternu u selu Saršoni p o tro šiti 6 do 7 kvintala. N abavljeno je deset bala fe ltra što je veom a po trebno za pokriti razne barake.

353 Brošuru »Lipa optužuje« izdao je Propodjel Oblasnog NOO-a za Istru. Umnožila ju je tehnika »Sloboda« smještena u selu Kosi, lipnja 1944. godine. Autor brošure je Ante Drndić (Petar STRČIĆ, Štampana riječ o otporima i borbama: radnički, antifašistički i narodnooslobodilački pokret Istre, Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara: prilog bibliografiji: knjige i brošure, Rijeka 1980, str. 36).

354 Slovo »m« u ovoj riječi upisano je tintom.

195


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .V IE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Kako je u Zam etu nekoliko crno-burzijanaca, koji kupu ju blago te ga pod šverc nose u R ijeku — odlučili smo d a će jedan naš drug kupovati blago i prodavati ga našim ljud im a po 50 Lira. Sav dobitak b iti će za N arodnu pomoć.

Po novim direktivam a m orali bism o od hrane koju K otar dobiva 70 % predati in ten d atu ri područja a 30 % zadržati za Vojno pozadinsku stanicu i druge ustanove na terenu. Kako je hrane malo te na taj način nebism o mogli snabdjevati ustanove koje se na našem terenu nalaze m olim o gornji naslov da ovu stvar malo p re trese te donese zaključke.355Blagajna: O statak od svibnja i p rim itak od lipn ja iz n o s i: 94.192

Potrošeno u m jesecu l ip n ju : 58.527

O statäk za m jesec s r p a n j 35.665 Lira.

Upravno-sudski odsjek: Pokuplja ju se razni podaci sa terena i vodi se spisak vojnih obaveznika. Riješava se neki spor zbog im anja.

Socijalni odsjek: Form irana je kom isija od šest drugarica. Vodi se popis nastradalih te opljačkanih i spaljenih kuća. Održan je sastanak gdje su drugarice dobile upu te za rad.

Zdravstveni odsjek:F orm irana je kom isija i održan sastanak gdje su članovi kom isije dobili

upute za rad.

Prometni odsjek:

Form irana je kom isija. Vrši se popis p rom etn ih sredstava. Stalno se prebacuje h ran a i razni m aterija l za vojsku.

Zaključci po političkoj situaciji: 1) Popularizirati odluke I I I Zasjedanja Z. A. V. N. O. H-a. 2) Tum ačiti ljud im a kako je propala V II neprijateljska ofenziva356 i širenje narodno-oslobodilačkoh-pokreta u cijeloj zemlji. 3) Širenje pokreta u Srbiji i fo rm iran je četiri novih divizija. 4) Posvetiti pažnju radu reakcije. 5) Tum ačiti ljud im a kako se barbom postiže herojstvo.Idući sastanak zakazan je 13-VII-1944.

Sm rt fa š iz m u oOo sloboda narodu!!!

Tajnik:V lasta [v. r.]


355 Čitav pasus je označen okomitom crtom na margini stranice.356 Slovo »i« otipkano je dva puta uzastopce.357 Okrugli pečat, crveni otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini je

petokraka zvijezda.

196



[16]Kotarski N. O. O. Kastav.358

Tajništvo691/P59

Dne 17-VII-1944 god.

D rugarskom Oblasnom 360 Narodno-oslobodilaokom -odboru za Is tru 361

Izvještaj sa sastanka Kotarskog NOO-a za Kastav od 14-VII-I944 god.

Na sastanku bili su p risu tn i362 članovi K otarskog N arodno oslobodilač- kog-odbora Drug Miro,363, Vedko,364 Jerko,365 Vlasta,366, Zvane,367 Andrej,368 Muhamed369 i drug Jože370 član Oblasnog NOO-a.

P redsjednik o tvara sastanak koji se održava po slijedećem dnevnom redu:1) Politička situacija2) Izvještaj odbornika sa d iskusijom

a) Organizaciono stan jeb) Prop-odjel i p rosv jetac) G ospodarstvo i blagajnad) Upravno-sudski odjel.e) Socijalni odjelf) P rom etni odjelg) Zdravstveni odjel

3) Č itanje direktiva.4) Zaključci5) Sam okritika i kritika.6) Razno.

1) Politička situacija:

Drug predsjedn ik iznaša velike političke i vojne uspjehe Crvene Armije, kao i usp jehe Saveznika na zapadu i u Ita liji. Uslijed sve većih usp jeha i

358 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 4 lista, 4 stranice.359 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.360 »Oblasnom« je upisano tintom.361 »Istru« je upisano tintom.362 Dva posljednja slova u ovoj riječi su upisana tintom.363 Miro Srok.364 Josip Čiković.365 Srećko Rolih.366 Slavica Matetić.367 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.368 Andrej Frlan.369 Marijan Jardas-Pavlić.370 Josip Cetina-Faglin.

197


A GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

jačan ja Narodno-oslobodilačke-vojske u Jugoslaviji 1 čvrstih veza izm eđu Saveznika, koji svakim danom više priznavaju N. O. V-u, došlo je do sporazum a izm eđu šubašićeve vlade i Nacionalnog K om iteta.371 Drug iz Oblasnog NOO-a napom inje od kakve je važnosti ovaj sporazum , što je razum ije se znak p riznanja naše jakosti, a nipošto slabost.Dalje se govori kako reakcija ne svaki način nasto ji razbiti savez između Saveznika što ne uspjeva, već naprotiv Savez svakim danom posta je čvršći.

Zatim se prelazi na lokalnu političku situaciju.

Općina Sv. Matej:

N arod je sav uz pokret. U gornjem djelu općine svi aktivno sudjelu ju u pokretu , dok u donjem djelu daju pom oć i sim patiz iraju naš pokret, ali na rad u korist N. 0 . V-e još uvijek se ne odazivlju.

Sa sporazum om šubašićeve vlade i Nacionalnog K om iteta ljud i su slabo upoznati, ali o tom e postoje razna m išljenja. Jedni u tom e gledaju priznanje naše jakosti, dok drugi govore — na ovaj bi nas način mogli prevariti.Iz ovoga se vidi kako narod vodi računa da se nebi povratilo staro stanje. U koliko je narod upoznat sa odlukam a I I I Z asjedanja Z. A. V. N. O. H-a slaže se stime.Na Engleze još uvijek narod ne gleda sa punim povjerenjem .

Mobilizacija:

U danjem djelu općine im a još ljud i za m obilizirat. Od posljednjeg do ovog sastanka u redove N. 0 . V-e n ije stupio nijedan.

Općina Zamet:

Sav narod sim patizira naš pokret. Na Engleze još uvijek ljud i gledaju372 sa nepovjerenjem i govore: Dok Crvena Arm ija ovako napredu je i daje ogromne žrtve oni idu ko puževi. Sa pregovorim a koji su se vršili sa šubašićevom vladom narod je slabo upoznat.

Kako su u zadnje vrijem e nekoji ljudi iz te općine zatvoreni te je narod p restrašen i s trah u ju da će b iti odvedeni u Njem ačku, ali se svejedno iz samog Zam eta ne odazivlju mobilizaciji. Iz donjeg djela općine i to iz Kan- tride i San Nikolo svi oni koji su pušteni iz zatvora javili su se u Narodno- -oslobodilačku-vojsku.

Općina Kastav:

N arod sav sim patizira naš pokret, ali svi su p restrašen i je r se u blizini tih sela nalaze četnici, koji se često zalje ta ju u sela kao i n jem ci Teren je nepovoljan za politički ra d te su ljudi vrlo slabo upoznati raznim događajim a.

371 Sporazum je potpisan na Visu, 17. lipnja 1944. godine (D. ŠEPIĆ, Vlada Ivana šubašića, n. dj., str. 193—194).

372 Prva tri slova u riječi »gledaju« upisana su tintom.

198



Mnogo se govori o uspjesim a Crvene Armije, dok se na Englesku gleda sa m anje povjerenja.

Četnici donose razne letke, ali ovim letcim a narod ne nasjeda. Domobrani dolaze u sela i šire propagandu da su partizan i prouzrokovali i paljenje i klanje, je r kad se oni ne bi digli u šum u svega ovoga nebi bilo. Im a ljudi koji tom e nasjedaju .

Mobilizacija: Od poslednjeg sastanka n ije m obiliziran nijedan . U toj općini im a deset dezertera koji šire lažne vijesti i tim e mnogo štete našem pokretu .

Općina Klana:

U Klani se još uvijek nalazi nep rija te ljsk i garnizon. Politička je situacija vrlo nepovoljna. U K lani im a nekoliko ljudi, koji su uz naš pokret ali su neaktivni i strašljivi.

N eprijatelj širi svoju propagandu putem letaka, a i usmeno. Šire se vijesti da su se N ijem ci partizan i složili te da se za partizane p riređ u ju kasarne, čem u mnogi ljudi nasjedaju . Kako je po litički rad onem ogućen narod je najnovijim događajim a slabo ili nikako upoznat.

Mobilizacija:

Od posljednjeg do ovog sastanka n ije m obiliziran nijedan. Im a nekoliko dezertera.Organizaciono stanje navedeno je u tablici.373Gospodarski odjel: Sa G ospodarskom se kom isijom redovito održavaju sastanci. Na sastancim a se rasp rav lja o ishrani vojske. N abavlja se h ran a kod čega im am o vrlo velikih poteškoća. Velike su poteškoće za prebacivanje h ra ne, je r n jem ačka banda postav lja zasjede.

Dnevno im a mnogo, prolaznika za ko je treb a kuhati. Kako smo u po- slednjem izvještaju izvjestili, da će se kupovati blago i sjeći meso po 50 Lira te davati narodu preko seoskih NOO-a, nem oguće je po 50 Lira već je zaključeno da će se sjeći po 60 Lira.

U Zam etu je jed an crnoburzijanac, ko ji im a dva vola a iste se je od njega tražilo da p roda po onoj cijeni kako je kupio te je odbio odlučili smo da će se još od n jeg a traž iti da p red a te volove Narođno-oslobodilačkoj-vojsci u koliko ne p ristane volovi će m u se oduzeti.

Budući se je onim ljud im a koji im adu više goveda zbog potrebe oduzelo za vojsku po jedno govedo opaža se da oni koji im adu još goveda nasto je da nešto učine kako se i n jim a nebi ovako dogodilo, zaključilo se da n ijedan ne sm ije ub iti govedo a da p rije ne obavijesti NOO.

373 Tablica je u prilogu Izvještaja.

199



Zadnje vrijem e plasirano je 14.000 Lira bonova, koje smo predali Okružnom N. O. O-u za R ijeku.374

Prim itak h rane od 1-VII do 12-VII je 2660 kg.Izdatak hrane od 1-VII do 12-VII je 2473 kg.

Upravno-sudski odjel:

Spor oko im anja za kog smo izvještavali još n ije rješen. Izvršio se popis vojnih obaveznika po nekojim općinam a i poslat je na K om andu M jesta, dok se po nekojim općinam a još vrši.

Socijalni odjel:

O državaju se redovito sastanci sa socijalnom kom isijom . Drug zadužen po ovom odsjeku vratio se sa Oblasnog savjetovanja i početi će po dobivenim uputam a raditi.

Prometni odjel:

Sa prom etnom kom isijom održavaju se redovito sastanci. H rana se stalno prebacuje. Vrši se popis prevoznih sredstava.

Zdravstveni odjel:

Zdravstvena kom isija je form irana ali zapravo još n ije počela rad iti. Nabavljeno je nekoliko enekcija, povoja i raznog m aterijala.

Prop-odjel i prosvjeta:

Štam pa se p rim a redovito. Svi najvole čita ti »Glas Istre«, kao i najnovije vijesti. Š tam pa se u gornjem djelu K otara čita u grupam a na J. N. O. F-ima, a u donjem djelu K otara pojedinačno. L judi su u donjem dijelu k o tara počeli da čita ju n ep rija te ljsku štam pu i to »Glas Prim orja«.375Dopisnička m reža je još uvijek slaba. H istorijski m aterija l o narodnom pok re tu iz K astavštine počeo je da se skuplja, ali se i to vrlo slabo piše.

N eprija telj širi propagandu putem letaka i usmeno. Najviše d ijele letke ljudim a koji prolaze kroz njihove garnizone. Letačim a ljudi ne nasjedaju . U

374 Konstituirajući sastanak Okružnog NOO-a Rijeka održan je 11. lipnja 1944, te ponovo 12. i 13. srpnja 1944. godine (Antun GIRON, Dva zapisnika osnivačkih sastanaka Okružnog NOO-a za Rijeku sredinom 1944. godine, Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 21, Rijeka 1977, str. 7—26).

375 »Glas Primorja: Hrvatsko Domovinsko Glasilo Primorja« počeo je izlaziti u Sušaku u ožujku 1944. godine. Pokrenule su ga vlasti njemačke Operativne zone »Jadransko primorje« preko svojih suradnika u Sušaku (Centar za historiju radničkog pokreta i ŇOR-a Istre, Hrvatskog prifnorja i Gorskog kotara — Rijeka, film XLIII/175—176; MNRR, zbirka štampe).

200



donjem djelu k o tara gdje često zalaze dom obrani šire propagandu kako su partizani krivi za sve zlo, je r da se oni n isu digli nebi ni N jem ci palili. Pojedinci im nasjeda ju . — Zidne novine n isu postavljene, zbog svakodnevnog zalje tan ja u sela. M itinzi se ne održavaju, paro le nisu pisane. — Prop-odjel je nabavio m ašinu te se um nožavaju »Radio Vijesti«.

Škole n isu još počele raditi.Zaključci po političkoj situaciji: 1 Tum ačiti I I I Z asjedanje Z. A. V. N. 0 . H-a 2 dokazivati narodu ispravnost sk lapan ja sporazum a izm eđu Nacionalnog Kom ite ta i šubašićeve vlade. 3 Paziti kako se nebi napravio jaz izm eđu pozadine i vojske te ukazivati ljud im a kako je po trebno dati i zadnji zalogaj za vojsku.Zaključci po organizacionom: Da se žene i om ladina uvlači u sve N. O. O-e. 2 Pojačati ra d po svim seoskim NOO-ima naročito u novo form iranoj općini Kastav. 3 P rip rem ati sve NOO-e za K otarsko savjetovanje, koje će se naskoro održati. 4 T ražiti od K otarskog NOO-a O patija da se nekoja sela, ko ja su do sada p ripadala tom K otaru , a u koja bism o mi mogli lakše nego oni p ro dirati p rik ljuče ovom K otaru .376Samokritika i kritika: K ritizirani smo svi je r se p ruža prem alo pom oći seoskim i općinskim N. O. O-ima.Iduće sastanak zakazan je 28-VII-1944 god.

S m rt fašizm u oooooOooooo sloboda narodu!!!Tajnik.377 V lasta [v. r.]


376 U MNRR, zbirka dokumenata, sačuvan je u vezi s ovim stajalištem slijedeći dopis:

Kotarski NOO Kastav Tajništvo

Broj 270/ dne 15-VII-1944 god.Drugarskom Kotarskom Narodno-oslobodilačkom-odboru

OPATIJA:Drugovi kako ste nam pred izvjesno vrijeme javili da bi bilo mnogo

zgodnije kad bi sela Brajini, Obadi, Principi i Ružici pripala našem kotaru — to Vam sada odgovaramo da ćemo nastojati čim prije stvar urediti.

Dalje Vam javljamo da ljudi iz sela Šmogori traže da pripadnu N. O. O.-u Trinajstići općini Kastav to jest našem Kotaru. Molimo Vas da nam javite dali se s time slažete kako bismo prema tome mogli postupiti.

Smrt fašizmu OOO sloboda narodu !!!Tajnik:

Vlasta v .r. [Slavica Matetić] KOTARSKI NARODNO-OSLOBODILAČKI ODBOR

KASTAV377 Riječ je upisana tintom.378 Okrugli pečat, crveni otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini

je petokraka zvijezda.

201


Stat

istik

a or

gani

zaci

onog

sta

nja

svih

N. O

. O-a

Kot

ara

Kas

tav3

79

A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav.V JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

202



203

379 Vi

di

bilje

šku

373.

Izvo

rnik

, ru

kopi

s tin

tom

, 2

lista

, 3

stra

nice

.


Stat

istik

a or

gani

zaci

onog

sta

nja

svih

N. O

. O-a

Opć

ine

Zam

et

A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora KastavV JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

204


Stat

istik

a or

gani

zaci

onog

sta

nja

svih

N. O

. O-a

Općin

e K

LAN

AA. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .

VJE SN IK HARiP, God. 30 (1983), Sv. X X X (99—254)

205



[17]K o t a r s k i 380

[N a] rodno oslobodilački Odbor 728/II381— K A S T A V —

(Tajništvo)

D rugarskom Oblasnom NOO-uza Is tru 382

Izvještaj sa savjetovanja K otarskog N. O. O.-a od 30-VII-1944 god. Na savjetovanju bili su p risu tn i članovi K otarskog NOO-a i to: Drug Miro383 Jer- ko,384 Vlasta,385 Zvane,386 drug Alija387 ta jn ik Okružnog NOO-a za R ijeku, d ru garica Jelka388 referen t prosvjete Okružnog NOO-a za R ijeku i d rug Jovan389 član gospodarske kom isije K otarskog NOO-a Kastav. Drug Veťko390 zbog bolesti nije prisustvovao. Drug M uham ed391 isto tako n ije prisustvovao je r je isti dan održan sastanak gospodarske kom isije Okružnog NOO-a,392 gdje je m orao b iti prisu tan .

Savjetovanje je održano po slijedećem dnevnom redu:1. Politička situacija.2. P itan ja po političkoj situaciji.3. Izvještaj odbornika sa diskusijom .

a), organizacjoni izvještajb). Sudsko-upravni odjelc). Prop-odjeld). P rosvjetae). Gospodarski-odjelf). Socijalni odjelg). Prom etni odjeli). Zdravstveni odjel

4. Izvještaj delegata seoskih NOO-a.

380 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 4 lista, 4 stranice.381 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.382 Adresat je upisan tintom.383 Miro Srok.384 Srećko Rolih.385 Slavica Matetić.386 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.387 Branko Suzanić.388 Jelka Rolih.389 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.390 Josip ćiković.391 Marija Jardas-Pavlić.392 Odnosi se na Okružni NOO za Rijeku koji je od osnutka bio nadležni organ

vlasti kotarskim NOO-ima: Kastav, Opatija, Lovran i Gradskom NOO-u Rijeka (AIHRPH, fond Oblasni NOO za Istru, kut. 139).

206



1. Politička situacija: U k ra tk im crtam a politička situacija iznaša drug p redsjednik. N ajp rije prikazuje nam jere H itlerovih bandita, koji su h tje li kao i ostale zem lje tako i SSSR porobiti m unjevitim napredovanjem . Dalje naglašava širenje p o k re ta kod nas, kao i u ostalim zem ljam a Evrope. Prikazuje podli rad Pavelića i ostalih plaćenika H itlera. Ističe K om partiju , ko ja je povela narod putem borbe. Iznaša velike usp jehe NOV-e čijom su zaslugom postignuti veliki uspjesi na političkom polju, tako da danas im am o ZAVNOH, AVNOJ i N acjonalni K om itet. Govori kakve su nam jere reakcije kad hoće da naš pokret prikaže kom unističkim pokretom .

Drug Alija pozdravlja u im e Okružnog NOO-a za R ijeku i nadopunju je političku situaciju . Drug prikazuje od kakve je važnosti i in teresa za nas što je m udrom politikom onem ogućeno reakciji da razbije savez izm eđu Saveznika. Dalje govori o sporazum u izm eđu Tita i šubašićeve vlade te razjašnjava na koji je način do sporazum a došlo i što smo tim e postigli.

2). Organizacjono stanje: Iznaša ta jn ik i to: razvoj organizacije NOO-a u ka- stavštini u početku NOP.-a, njihovu brigu za pom oć nastradalim a i velike poteškoće u njihovom radu . Kako se393 iza kapitu lacije Ita lije p ritsu p a osnivanju K otarskog394 i O pćinskih NOO-a, te fo rm iran ju onih seoskih NOO-a gdje do sada još n isu postajali.

Iznaša se organizacjono stan je K otarskog O pćinskih i seoskih NOO-a. Dalje se prikazuje kako je u svim NOO-ima zastupano prem alo žena i om ladine te ukazane greške onih drugova koji se još uvjek ne slažu s tim e da budu žene i om ladina zastupane u narodnoj vlasti.

Po svim su selim a organizirani NOO-i, ali taj rad još uvjek ne zadovoljava po trebam a našeg naroda, po trebam a naše vojske, a uzrok je taj što su pojedini odbori preopterećeni, dok drugi prem alo rade. NOO-i treb a da ulože sve sile kako bi m obilizirali sve snage u b o rb u a ne dozvoliti da m obiliziraju Nijemci.

Pitanja po političkoj situaciji: 1. Kako b i u slučaju kapitu lacije NOO-i p re uzeli vlast. 2.— Zašto n ep rija te lj tvrdi, da je naš pokre t kom unistički. 3.— Kako će b iti sa preuzim anjem vlasti na Rijeci. 4.— Što je sada sa Dražom M ihajlovićem. 5.— K oje ćemo dužnosti dati dezerterim a koji neće da se vrate u NOV-u. 6.— Dali, im a u našem p o k re tu r reakcjonera pod m askom .7.— š to će se sa N jem cim a i fašistim a padom Njem ačke. 8.— Dali je istina0 p rim irju N jem aca i partizana, u.— Kako se m ora postupati sa ljudim a koji ne shvaćaju ozbiljno naš pokret. 10.— Zašto se stvara b ra tstvo H rvata1 Ita lijan a u Istri. 11.— Što ćemo sa ljud im a koji su pobjegli u žicu i neće da su rađ u ju u pokretu . 12.— N a k o ji način da se poveže sve organizacije

393 Naknadno upisano tintom iznad retka.394 Netočno. Već krajem 1941. god. za područje Kastavštine djeluje Glavni

odbor NP, u siječnju 1942. god. osnovan je Kotarski odbor NOF-a, a u prosincu iste godine Inicijativni kotarski NOO Kastav. Vidi: uvodni tekst ovoga rada.

207


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJESNIK HÁRiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

rad JENOF-a.39s 13,— Zašto se u NOB. p rim aju oni koji su palili naše kuće.14.— Što će b iti sa dezerterim a koji n isu izdali, ali ogovaraju naš pokret.15.— Zašto Saveznici neće da priznaju Nacjonalni Kom itet. 16.— Zašto do danas n ije osnovano Zem aljsko Antifašističko Vijeće za S rbiju , a prvi su pošli u borbu. 17.— Dali p rije ti opasnost od toga što se u Is tr i širi pokre t većinom od Talijanskih partizana. 18— Kako gledaju nep rija te lji na sporazum što je sklopljen sa šubašićem . 19,— P itan ja o slobodnoj, dem okratskoj, federativnoj Jugoslaviji. P redsjednik Općinskog NOO-a Sv. M atej iznaša političku situaciju sa svog terena:

Sv. M atej, uslijed napredovanja na svim frontovim a narod se m oralno podiže. Zadnjim uspješnim događajim a ljudi gledaju skori svršetak ra ta . Poslije o tvaran ja II. fro n ta gledaju sa više pov jeren ja n a Saveznike, ali još uvjek im a ljud i koji sum lja ju u njih . Na NOV-u i Sovjetski Savez svi gledaju punim povjerenjem . N arod čim se pojavi okupator b ježi što je najbo lji dokaz, m obilizacija sa strane okupatora ovdje neće uspjeti. L judi svi rade za partizane pogotovo u gornjem djelu Kastavštine.

Zamet: politička situacija: Uslijed silnog napredovanja na svim frontovim a narod se m oralno diže. Svi su uz pokret, ali još uv jek im a mnogo onih koji neće da aktivno sudjelu ju u borbi. Poslije poslednjeg b o m bard iran ja396 narod govori o Englezima, kakvi su to Saveznici, dok bacaju bom be na naše sirom ašno stanovništvo, dok razne tvornice i kasarne o sta ju neoštećene.Na Crvenu A rm iju i NOV. svi gledaju sa punim povjerenjem . Mnogo se govori o uspjesim a Ista rsk ih partizana.

Općinski N. O. O. Kastav politička situacija: N arod je uz pokret, ali aktivno slabo sudjeluje. Kako u sela često zalaze četnici i dom obrani osjeća se kod pojedinaca, da njihova propaganda djelu je na n jih . Na Sovjetski Savez i NOV. ljudi gledaju sa punim povjerenjem dok u Englesku još uv jek sum ljaju .

Općinski N. O. O. Klana politička situacija: Uslijed napredovanja n a svim frontovim a, politička situacija se poboljšala. U sam oj K lani nalazi se nep rija teljski garnizon, a im a i dom aćih izdajica te je ra d politički sad onem ogućen i zbog toga je politička situacija loša. U neprija te ljskom garnizonu im a najviše Rupnikovaca397 (bjelogardista) ko ji naš pokre t p rikazu ju kom unističkim i protunarodnim , a mnogo im a pobožnih ljud i koji im nasjedaju .

395 Točno je: JNOF.396 Saveznička avijacija je prvi put bombardirala industrijsku zonu Rijeke

4. veljače 1944. godine (AIHRPH, fond Oblasni NOO za Istru, kut. 139). Zračni napadi nastavljeni su kroz čitavu 1944. i prve mjesece 1945. godine (AIHRPH, fond Oblasni NOO za Istru, kut. 140, prilozi: 20, 22, 23).

397 Leo Rupnik, slovenski kvisling. Nakon kapitulacije Italije je u sporazumu s Friedrichom Rainerom formirao kvislinške jedinice — domobrance, u koje su se uključili i pripadnici tzv. »Bijele garde«.

208


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .V IE S N IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Na p itan ja po političkoj situaciji odgovarali su redom svi članovi K otarskoga NOO-a i d rug iz Okružnog.

b). Upravno sudski odjel

Drug zadužen po ovom odjelu p rikazu je kakva je razlika izm eđu starih sudova k o ji p ri NOO-ima sada postoje. Dok su s ta ri sudovi uvjek nasto jali da čim više odugovlače sa raznim parnicam a, k ako b i im ali više interesa, narodni sudovi nasto je da svaku parn icu po m ogućnosti čim p rije rješe i na m iran način.

c). Prop-odjel R azjašnjava od kakve je važnosti propaganda. Š tam pa koju se dobiva ne iskorištava kako b i se moglo p a treb a posvetiti više pažnje čitanju štam pe i n as to ja t da se štam pa čita po m ogućnosti po skupovim a kako bi narod mogao im ati više kosristi. Kako NOO-i još uvjek neće da pišu dopise i zvještavaju o najnovijim događajim a, drug izjašnjava od kakve je to potrebe. Govori se o zidnim novinam a i po treb i istih . Često su se i sami odbornici bunili na p isan je paro la te im se ukazuje greška u tom pogledu kao i po treba p isan ja parola, te da su n a krivom m išljen ju kad nasjeda ju tome da je p isan je paro la prouzrokovalo razna paljen ja .

d). P rosvjetn i odjel: Budući je d rug zadužen po ovom odjelu bolestan govori drugarica Jelka re feren t prosvjetnog odjela Okružnog NOO-a za Rijeku. P rikazuje kakva je p ro sv je ta b ila u bivšoj Jugoslaviji i tko je sam o im ao mogućnosti da se prosvećuje. R azjašnjava zašto smo m i bili pro tiv toga da naša djeca polaze ustaške škole. Kako m i na neoslobođenom terenu nism o a i nem am o sada m ogućnosti da o tvaram o škole, treb a p ris tu p iti prosv jeti bilo na koji način. D rugarica poziva sve odbornike da nasto je da na svaki način pomoći onim drugovim a i d rugaricam a koji budu po njihovim selim a radili po prosvjeti.

e). Gospodarski Odjel: Kako drug zadužen po ovom odjelu n ije bio na savjetovanju govorio je jedan drug iz gospodarske kom isije K otarskog NOO-a. Drug prikazuje poteškoće koje se postav lja ju p red gospodarski odjel. Kako baš kroz naš k o ta r dnevno prolazi mnogo prolaznika i često dolazi vojska pitanje ishrane je teško, a k ad bi svi seoski NOO-i posvetili više brige sab irnim akcijam a i sličnom ovo b i se p itan je lakše riješilo. Dalje drug daje upute kako treb a sprečavati haračenje naših šum a. R azjašnjava što je zajam i zašto nam je po treban zajam .

f). Socijalni odjel: Drug zadužen po ovom odjelu iznaša rad socijalnog odjela. Upoznava drugove odbornike da kod K otarskog NOO-a posto ji kom isija socijalnog odjela te ih poziva da posvete svi veliku pažnju u pom aganju članovima ove kom isije.

Prikazuje kakvu n am jeru im a reakcija k a d preko ustaške općine u Kastvu hoće da ljud im a pruže neku pomoć.

g). Promjetni-odjel: Drug zadužen po ovom odjelu daje drugovim a odbornicima upu te za rad, p rikazu je razliku izm eđu pojed in ih općina našeg kotara

14 209



to jes t kakve poteškoće nekoje općine snose u prebacivanju hrane, raznog m aterija la i ran jen ika te poziva sve seoske NOO-e da organiziraju po svojim m jestim a sve ljude sposobne za prebacivanje.

h). Zdravstveni odjel: Drug zadužen po ovom odjelu govori kako treb a da se svi staram o za nabavljanje raznih ljekova, eneksija i sanitetskog m aterija la koji će se upotreb ljavati za liječenje naših ljudi.

Izvještaj seoskih odbornika ,

Svi podnašaju izvještaj o svom radu. Nakon podnešenog izvještaja d rugovi odbornici obećaju da će nasto jati sve učiniti kako b i pomogli što više drugovim a iz gornjeg djela K otara, je r i sam i vide da ma narodu ovog djela ko tara leži mnogo veći teret.

Sm rt fašizm u oOo Sloboda narodu!

Tajnik:V lasta [v .r .]





[18]D rugarskom Oblasnom N arođnooslobodilačkom -odboru

Za Is tru 399839/II400

Izvještaj sa sastanka K otarskog NOO-a od 18-VIII-1944 god.

Na sastanku su bili p risu tn i Drug Miro,401 Jerko,402 Andrej,403 M uham ed,404, drugarica V lasta405 i drug Jože406 član Okružnog NOO-a za R ijeku, drug Zvane470 i Verko408 zbog bolesti n isu prisustvovali, drug R anko409 o tišao je na Oblasno savjetovanje prop-odjela. Dužnosti su raspodijeljene ovako: Drug Miro predsjednik , Jerko uprava i sudstvo, Zvane p rom et i zdravstvo, M uhamed gospodarstvo i blagajna, drugarica V lasta ta jn ik , drug Verko prosvjeta, Ranko prop-odjel i Andrej socijalni odjel.

Sastanak je održan po slijedećem dnevnom redu:1. Politička situacija.—2. Organizaciono stanje.3. Izvještaj odborn ika sa diskusijom .

a) prop-odjelb) prosvjeta.c) gospodarstvo i blagajna.d) upravno sudski odjel,i) socijalni odjel.j) p rom etn i odjel, k) Zdravstveni odjel.

4. Zaključci5. Sam okritika i k ritik a6. Razno.

1. Politička situacija:Budući su bile »Radio Vijesti« n a jp rije su se čitale iste i d iskutiralo se

po nekojim točkam a.— Dalje drug p redsjedn ik iznaša velike usp jehe Crvene

399 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 7 listova, 7 stranica. Riječi »Oblasnom« i »Istru« upisane su tintom.

400 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.401 Miro Srok.402 Srećko Rolih.403 Andrej Frlan.404 Marijan Jardas-Pavlić.405 Slavica Matetić.406 Josip Cetina-Matešić.407 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.408 Josip ćiković.409 Ranko Grbac (iz Diraki).

211



Armije i Saveznika, kao i borbe naše N. 0 . V.-e te širen je pokre ta u ostalim zem ljam a što daje izgleda za brzi svršetak ra ta . D iskutiralo se o pregovorim a T ito — šubašić i to kako je sastankom Tita, šubašića i čerč ila410 u Rimu još više onem ogućeno reakciji da naš pokret prikaže kom unističkim .411— Atentatom na H itlera412 h tje li su razni krvnici baciti svu kriv icu na H itlera i tim e opra ti sebe. Dalje drug p redsjedn ik naglašava kako je baš te ro r po svim porobljenim zem ljam a sa s trane H itlera doveo do š iren ja pok re ta u svim zem ljam a i do ovakvog stan ja u kakvom se sada nalazimo.

Bratstvo izm eđu T alijana i H rvata novi je dokaz da m i vodimo oslobodilački ra t iako se mnogi ljudi tim e ne slažu trebam o ih uv jeriti od kakve je to važnosti za naš pokret.— Kako se u Rijeci nekoji reakcioneri dižu i propagiraju au tonom iju grada R ijeke diskutiralo se o tom e što zapravo oni tim e h o će413


Politička situacija Općine Zamet:

N arod je sav uz pokre t i rad i za n jega sam o nekoji pojedinci sto je po stran i (bolje stojeći). U toj se općini politička situacija popravlja i narod je počeo mnogo aktivnije rad iti, što se najbolje vidi kod p renošenja hrane. Priznaju narodnu vlast, te su kad se ponovno uspostav ljala u stašk a općina u K astvu bili mnogi pozvati sa s trane te općine i to zastupnici i župani, te nekoji ljudi koji stoje po stran i našega pokreta , ali su svi tražili savjeta od člana kotarskog NOO-a i na njegov predlog n isu otišli n ijedan osim zam et- skog župana, dok su pojedinci iz općine K astav i Sv. M atej otišli.

0 pregovorim a izm eđu Tita i šubašića mnogo se govorilo i mnogi su ljudi to shvatili kao našu slabost, ali se većini naroda uspjelo prikazati ispravno ove pregovore. Im a još ljud i koji neće da to razum iju, sum njaju u to i postoji bojazan da će narod b iti prevaren.

Velike su sinpatije za Sovjetski Savez dok na Engleze još uvijek većina naroda gleda sa nepovjerenjem . N arod vidi da nas oni pom ažu, da oni nap red u ju na frontovim a, ali još uvijek vlada m išljenje da će oni jednog dana doći sa raznim reakcionerim a koji bi mogli prouzrokovati još više krvoprolića.

U toj općini neprija te lj širi svoju propagandu putem letaka te djeleći ih prolaznicim a kroz njihove garnizone, ali ljud i ne n asjeda ju neprijateljskoj propagandi.— Tu im a nekoliko Italijana. Nekoji su uz pokret a im a ih i koji

410 Winston Churchill.411 Odnosi se na sastanak koji je održan 12. kolovoza 1944. u Caserti (Petar

STRČIĆ, Vanjskopolitička borba Josipa Broza Tita za Istru od 1941. do 1945. godine, Rijeka 1978, str. 38—53).

412 Atentat na Hitlera izvršen je 20. srpnja 1944. godine (Roger MANVELL, Zavjerenici: atentat na Hitlera, Zagreb 1976).


212



stoje po strani. Na jedinstvo izm eđu T alijana i H rvata većina ljudi ne gleda dobro, a uzrok je što su godinam a bili m učeni od fašizm a te sada ne razlikuju fašizam od talijanskog naroda već govore; oni su nas mučili godinama, prevariti će nas opet, speku liraju sada kad su fašisti p ropali i slično.

Politička situacija općine Kastav:

Politička se situacija popravlja. N arod je sav uz pokret i daje pomoć, ali u nekojim selim a neće ni da čuje o tom e kako treba aktivno sudjelovati i rad iti za NOV-u. Uzrok je strah . O pregovorim a izm eđu T ita i šubašića još nekojim ljud im a n ije jasno, ali većina naroda slaže se s time.

U sela jednog djela općine svakodnevno se zaljeću Švabe, a u donji dio Općine četnici.— Iza ovih sporazum a izm eđu Tita i šubašića četnici nisu više onako aktivni u širen ju svoje propagande. Opaža se da mnogi četnici i ne znaju za taj sporazum . Zadnjih su se dana razgovarali četnici izm eđu sebe kako su uz n ep rija te ljsk u vojsku ali u partizane da svejedno neće je r su okaljali svoje ruke, što su nekoji ljudi čuli, a uslijed čega se kod naroda diže moral. Na Sovjetski Savez narod gleda sa punim povjerenjem , dok u Saveznike većina naroda sum nja.

Kad se je zatvorim a općina ljudi su govorili: Mi smo pro tiv stare vlasti i poštujem o pravu n aro d n u vlast, ali što zato ako je općina, kako ćemo bez aprovizaoije, partizan im a nećem o više pom oći i slično Većina naroda osuđuje plaćenike te općine, je r se upoznaje narod sa njihovim nedjelim a i spekulacijam a, ali po sredi je aprovizacija i narod najviše m isli za danas i boji se gladi.

Politička situacija Općine Sv. Matej:

Ljudi su svi uz pokret. U gornjem djelu općine ljudi mnogo aktivnije sudjelu ju u pokre tu nego u donjem djelu u blizini nep rija te ljsk ih garnizona. Narod je i tu uz pokre t ali od s trah a neće da aktivno sudjeluje. Opaža se kod naroda velika zam orenost rata .

0 sporazum u izm eđu T ita i šubašića mnogo se govorilo kod naroda ali još uvijek nekoji m isle da je to naša slabost. Većini naroda uspjelo se ispravno dokazati taj pregovor, ali se opaža kod toga kao i kod raznih političkih događaja da narod o svem u dovolno ne m isli već odobrava je r im a povjerenje u naše rukovodstvo.

Gotovo u sva sela svakodnevno se za lje ta ju Švabe te p ljačkaju i te ro riziraju narod. Putem letaka šire svoju propagandu, kojoj narod ne nasjeda, ali usp jevaju da dosta pasiviziraju narod.

Kad se je ukidala s ta ra općina svi su govorili da jesu pro tiv s tare vlasti i svih onih koji služe Švabama, ali uk idan je općine nisu odobravali. Došlo je i do toga da su osuđivali partizane da su oni krivi što neće b iti aprovizacije.

Politička situacija Općine Klana.:

U toj je općini najgora politička situacija. U sam o m jesto K lana slabo se slala naša štam pa te su ljud i sa najnovijim događajim a bili slabo upoznati.

213



Sad naša štam pa ide u K lanu ali još uvijek im a onih do kojih ne dopire. Ima dom aćih izdajica te i oni ljudi koji su uz pokret od s trah a o sta ju neaktivni. N eprija telju je uspjelo da u sam oj Klani prikaže naš p okre t kom unističkim pokretom i pokretom pro tiv vjere, Boga itd.

U Klani nastan jen i su ljud i iz Lisca, a taj je n a ro d mnogo bolje upoznat sa ciljevim a naše borbe te se od m nogih čuje kako bi se želili v ra titi u Lisac i pom agati N. O. V-u, dok se u Klani boje aktivno rad iti za NOV-u zbog dom aćih špijuna.

U okolnim selim a Klane popravlja se politička situacija sam o vlada veliki strah .

U tim selim a ljud i sa punim povjerenjem gledaju u Sovjetski Savez dok na Saveznike mnogi još uvijek sum njaju .

Za sporazum izm eđu šubašića i T ita ljud i se slabo in te re sira ju je r lju dim a n ije poznat život u bivšoj Jugoslaviji.414 Slabo su upoznati sa linijom naše borbe.

Za cijeli se K otar može reći da narod slabo p ra te razne političke događaje, ne pozna Atlanske Povelje, m oskovske i teheranske konferencije, kao ni odluke II Z asjedanja AVNOJ-a i I I I Z asjedanja ZAVNOH-a to se najbolje vidi iz toga što narod ne v jeru je Saveznicima. Svugdje se govori o iskrcavanjim a Saveznika te njihovom napredovanju, o pom oći ko ju nam oni daju. N arod vidi njihovu jak o st i n ikada neće reći da nas oni ne pom ažu u ovoj borbi, ali posto ji bojazan da će oni danog m om enta doći u našu zem lju te preko raznih izbjeglica i reakcionera uspostaviti vladu kakvu budu oni htjeli. Sav narod u Sovjetski Savez gleda sa punim povjerenjem , te se mnogo govorio Crvenoj A rm iji i n jenim napredovanjim a dok se o našo j NOV-i m alo govori, a uzrok je taj što u K astavštini n ijedna akcija sa strane partizana nije uspjela dok su švabski band iti ubili iz zasjede nekoliko ljudi, druge opet pohapsilii dnevno p ljačkaju a pojedini reakcioneri to p rikazu ju našim ljud im a govoreći im : teško će još b iti, n aša je vojska slaba, N jem ci su dobro naoružani i im aju dobru tehniku i slično, čem u mnogi ljud i nasjedaju . Naš je ra d veoma otežan zbog stalnog upadan ja u sela švabskih band ita i osjeća se po treba da se ih napada, je r oni će inače pohapsiti sve.

2. Organizaciono stanje navedeno je u tablici.415

Karakteristike članova Kotarskog NOO-a:

Drug Miro: U pokre tu je od početka NOB-e. Požrtvovan, odan i nepokolebljiv organizator dobar. Politička izgradnja srednja . Incijative fali. Autoriteta im a.416

414 Odnosi se na područje Kastavštine koje je Rapalskim ugovorom iz 1920. god. bilo ustupljeno Italiji.

415 Tablica je u prilogu Izvještaja.416 Riječ »ima« dodana je tintom.

214



Drugarica Vlasta: O rganizirano rad i u pokre tu od m arta 1942. god. Bila u zatvoru godinu dana. U rad u požrtvovna, nepokolebljiva. Politička izgradnja srednja, incijativa m anjka. A utoriteta im a.Drug Muhamed: U po k re tu rad i od početka borbe. Organizirano rad i od ju la 1942 god. U rad u požrtvovan i nepokolebljiv. Incija tivan je, politička izgradn ja srednja . Radu po gospodarstvu dobro odgovara. A utoriteta ima.Drug Jerko: U pokre tu rad i organizirano od ok tobra 1941 god. U radu požrtvovan, nepokolebljiv, politička izgradnja srednja, incijativan je, au to rite ta ima, organizator dobar. B olestan je što je uzrok da m u ponekad zastaje rad. Drug Verko: O rganizirano rad i od početka 1942 god. Požrtvovan je i nepoko- libljiv, incijativa slaba, organizatorska m u sposobnost m anjka, politička izgradnja srednja. A utoriteta ima.Drug Zvane: Organizirano rad i od ok tob ra 1943 god. Požrtvovan i odan pokretu. Bio je u in ternaciji od ju la 1941 god. Incija tivan nije. O rganizatorske sposobnosti nem a. Politička izgradnja srednja, ali ne može p renašati znanje na druge. A utoriteta nem a.Drug Ranko: Novi je član kotarskog NOO-a. Pokazuje volju za rad , ali je neozbiljan, što m islim o da će se k ritikom ispraviti.Drug Andrej: Radi za naš pokre t od 1942 god u februaru . U radu je požrtvovan ali m u m an jka borbenosti. Politička izgradnja srednja. Incijative m an jka, organizator dobar, au to rite ta ima.Svi članovi K otarskog NOO-a navrijem e ne izvršavaju zadatke, a glavni je uzrok što općinski seoski NOO-i n a vrijem e ne izvršavaju zadatke, zbog s ta lnog za lje tan ja švabskih bandita.

Karakteristike članova Općinskog NOO-a Sv. Matej:

Drug Roko:417 (predsjednik) Radi za pokre t od početka NOB-e. Požrtvovan, borben i nepokolebljiv, politički slabo m eđu ljud im a djeluje, u praktičnom radu sposoban, n a sastancim a neće da nikoga k ritiku je . A utoriteta ima. Drug Ive:418 (tajnik) rad i za naš p okre t od početka NOB-e. Požrtvovan, borben i nepokolebljiv, postavljene zadatke izvršava. Bio je u partizan im a od jan u ara 1942 god. Iza kapitu lacije Ita lije vrča se i rad i na terenu. Kod naroda bi mogao više politički djelovati. A utoriteta ima.Drug Dinko419 (socijalni odjel) U rad u je požrtvovan. Sve stvari površno shvaća ali se to u zadnje vrijem e popravlja. Politička izgrađenost sredn ja te bi uz više osjećaja odgovornosti mogao mnogo više dati od sebe. O rganizator nije dobar. A utoriteta im a. Radi za pokre t od ok tobra 1942 god.Drug Mate420 (prom etni odjel) Požrtvovan i odan pokretu . Politički je slab. Svoje m ještane voli zagovarati. Radi za pokre t od kapitu lacije Italije. Autorite ta ima.

417 Milan Benaš-Klićev.418 Ive Srok-Pećarov.419 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime,«o Isto.

215



Drug File421 (gospodarstvo i blagajna) Politički je na srednjoj visini te bi mogao više dati od sebe. Na sastancim a zagovara svoje m ještane na prim jer: nekoliko ljudi treba p a r dana u selu a ne ih m obilizirati, naši su za vojsku dali m nogo blaga i slično govori. Zadnje vrijem e n ije posvetio dovoljno pažn je radu, ali je uzrok što m u je rad otežan, je r ga Švabe stalno traže. Za pokret rad i od februara 1942 god. Bio je u in ternaciji 18 m jeseci, kad se je vratio odm ah se prihvaća rada. A utoriteta ima.Drug Rafe422 (prop-odjel i prosvjeta) Pokretu je odan, borben i nepokolebljiv Bio je duže vrem ena u borbi gdje je ran jen i dolazi na teren te odm ah počeo raditi. O rganizatorske sposobnosti im a. Politički na srednjoj visini te bi uz više osjećaja odgovornosti mogao dati više od sebe. A utoriteta ima. Drugarica Mera:423 (zdravstvo) Novi član općinskog NOO-a. Posvećuje prem alo pažnje seoskom NOO-u. Politički je dosta slaba. Bila je u in ternaciji 16 m jeseci i nakon povratka kući odm ah se prihvaća rada. B orbena je i nepokolebljiva. Neozbilna je i m an jka osjećaja odgovornosti. Radi za pok re t od novem bra 1941 god A utoriteta ima.Drugarica Valerija:424 Novi član općinskog NOO-a. M anjka osjećaja odgovornosti Radi za pokre t od početka 1943 god. B orbena je i nepokolebljiva. Politički na srednjoj visini. A utoriteta ima.

Karakteristike svih seoskih NOO-a općine Sv. Matej:

Seoski NOO. Marčelji: U rad u su aktivni, požrtvovni, postavljene zadatke izvršavaju, incijativni nisu. Pojedinci n asjeda ju ljudim a. A utorite ta im aju. Seoski NOO Studena: Odbor je novi, pokazuju volju za rad, pojedini članovi nem aju osjećaja odgovornosti i nasjeda ju ljudim a. N isu sposobni da organizira ju druge već najviše posla m oraju sam i raditi. A utoriteta im aju.Seoski NOO. Zorzići: Požrtvovni su borbeni i nepokolebljivi. Sve postavljene zadatke izvršavaju. N arodu ne nasjedaju . Politički slabo djelu ju . A utoriteta im aju. Incijativni su.Seoski NOO Saršoni: Odbor je u cjelosti dobar, borbeni su i nepokolebljivi. Postavljene zadatke izvršavaju. Politički slabo d jelu ju m eđu ljudim a.Seoski NOO. Tmovica: Požrtvovni su i nepokolebljivi. N isu sposobni da organ izira ju narod već m oraju sav posao sam i izvršavati. Politički su slabi. Autorite ta im aju.Seoski NOO. Gornja Drenova.: Odbor je slab. Pojedinci su ak tivniji u radu nasjeda ju ljudim a i nisu incijativni. Slabo politički d je lu ju m eđu ljudim a.

421 File Mrvčić (iz Studene).422 Rafael Matejčić.423 Mera Jugo-Ivinkina.424 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.

216



Seoski NOO Donja Drenova: Drugovi pokazuju volju za rad, ali je rad otežan. S trašljiv i su i slabo zalaze m eđu ljude. N isu incijativni.Seoski NOO. Pulac: Pokazuju volju za rad, ali su strašljiv i te slabo djeluju m eđu ljudim a. Incija tivn i nisu.Seoski NOO. Blažići: Drugovi su neaktivni i strašljivi, nasjedaju ljud im a dok su drugarice mnogo aktivnije. Incija tivn i nisu.Seoski NOO Mladenići: O dbor je u cijelosti dobar. Požrtvovni su i odani pokretu. Postavljene zadatke izvršavaju. A utoriteta im aju.Seoski NOO. Sv. Matej: Aktivni su u radu ali slabo politički d jelu ju m eđu ljudim a. Sastancim a slabo polažu pažnje. Pojedini članovi ne n asjeda ju lju dima. Incijativn i nisu. A utoriteta im aju .Seoski NOO. Kosi. U rad u su požrtvovni. Politički slabo d jelu ju m eđu lju dima, incijativni nisu, au to rite ta nem aju. Od kad se ovaj odbor form irao održani su sam o dva sastanka. Jedan je član p rijašn jeg odbora a ostali su novi članovi.Seoski NOO. Sroki.: Požrtvovni i aktivni u radu. L judim a ne nasjedaju , postavljene zadatke izvršavaju.Seoski NOO. Škurinja: N ovoform irani odbor. Požrtvovni su i pokazuju volju425 za rad. A utoriteta im aju.

Karakteristike svih članova Općinskog NOO-a Klana:

Drugarica Vida:426 (upravno sudski odjel i tajništvo.) Požrtvovna i odana pokretu . N ije incijativna i ne p rim a kritiku . Radi organizirano od septem bra 1943 god. A utoriteta ima, politička izgradnja na srednjoj visini.Drug Rafe:427 (predsjednik) U rad u požrtvovan, ali je strašljiv . Površno shvaća dužnosti i ne polaže dovoljno pažnje sastancim a. Politička izgradnja srednja. A utoriteta nem a je r je bio član fašističke organizacijeDrug Frane:428 (socijalni odjel). Požrtvovan u radu. Incija tivan je. Politička izgradnja slaba. Radi za p o k re t od sep tem bra 1943 god. A utoriteta nem a je r je p rije bio član fašističke organizacije.Drug Mate:429 (prom etni odjel) Požrtvovan u radu , ali je strašljiv što je uzrok da na vrijem e ne izvršava postavljene m u dužnosti. N ije m u poznata linija naše borbe te skreće na lijevo. Radi za pokret od kapitu lacije Italije . Politički slab. A utorite ta ima.Drug Jože:430 (gospodarstvo) U rad u požrtvovan ali je strašljiv . Politički je slab. A utorite ta ima.

425 Posljednje slovo u riječi je upisano tintom.426 Vida Vučković.427 Rafe Raspor.428 Frane Raspor.429 Mate Šebelja.430 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.

217



Drug Danko:431 Novi član Općinskog NOO-a. Do sada bio u seoskom NOO-u, gdje je bio najaktivniji. L iniju naše borbe prilično pozna. A utoriteta ima. Zadužen po prop-odjelu i prosvjeti.

Karakteristike svih seoskih NOO-a Općine Klana:

Seoski NOO. Breza: Jedan je drug prešao u Općinski NOO. Dva su člana izbačeni iz NOO-a, zbog neaktivnosti i što su vozili drva za okupatora Novi članovi pokazuju volju za rad.Seoski NOO. Škalnica: Voljni su rada ali su strašljiv i te im zbog toga zaostaje rad. A utoriteta im aju.Seoski NOO. Lisac: Sad je novoform irani odbor. Pokazuju volju za rad, ali im je rad otežan je r su nastan jen i u Klani, gdje je nep rija te ljsk i garnizon. Nesm iju se v ra titi u Lisac. A utoriteta im aju.

Karakteristike svih članova Općinskog NOO-a Kastav:

1. Drug predsjednik:432 Odan je pokretu , ali je fam iljaran te mnogo vrem ena posvećuje radu kod kuće. Politički je slab. A utoriteta ima.2. Drug Lazo:433 (tajnik) Požrtvovan i nepokolebljiv. Politički je donekle izgrađen ali slabo može p renašati na ostale. A utoriteta ima.3. Drug Mile:434 (blagajnik) Požrtvovan je i nepokolebljiv. Politički je donekle izgrađen ali nemože p renašati na ostale. Postavljene zadatke izvršava. Autorite ta ima.4. Drug Ive:435 (gospodarstvo) Aktivan je voljan rada, ali je strašljiv . Politički je slab. A utoriteta ima.5. Drug Viktor:436 (socijalni odjel) Požrtvovan je, borben i aktivan. Postavljene zadatke izvršava. Politički je dosta jak, ali ne pozna linije naše borbe te skreće na lijevo. A utoriteta ima.6. Drugarica Olga:437 (prop-odjel i prosvjeta) Požrtvovna i borbena. Politički je slaba, ali im a uslova da se razvije. A utoriteta ima.7. Drug Jace:438 Novi član Općinskog NOO-a. Duže vrem ena bio je član seoskog NOO-a gdje je bio aktivan. A utoriteta ima. Politički slabo d jelu je m eđu ljudim a.

431 Isto.432 Isto.433 Isto.434 Isto.«5 Isto.436 Isto.437 Isto.438 Isto.

218



Karakteristike svih seoskih NOO-a Općine Kastav:

1. Seoski NOO. Trinajstići: Novi odbor. Članovi pokazuju volju za rad , ali su strašljivi. Politički su slabi i slabo zalaze m eđu ljude. Rad im je otežan je r su u blizini četnici, koji se dnevno za lje ta ju u selo.2. Seoski NOO Spinčići: N ovoform irani odbor. Pokazuju volju za rad. Politički su slabi. A utoriteta im aju.3. Seoski NOO. Rubeši: Taj odbor je dosta slab. Pojedinci su požrtvovni, a ostali neaktivni. Volju za rad im aju ali su strašljivi. A utoriteta nem aju. Narod govori da su odbornici prem ladi, a drugi neće da se prihvate posla.4. Seoski NOO. Čikovići: Taj odbor je vrlo aktivan. Politički su prilično izgrađeni te d je lu ju m eđu ljudim a. A utoriteta im aju.5. Seoski NOO. Srdoči: Požrtvovni su i borbeni. Im aju volju za rad. Politički slabi. A utoriteta im aju.6. Seoski NOO. Tuhtani: N ovoform irani odbor. Drugovi pokazuju volju za rad.7. Seoski NOO. Grbci: Požrtvovni su i aktivni, ali je rad otežan je r se u selu nalazi nep rija te ljsk i garnizon .S trašljivi su te vrlo slabo politički d jelu ju na ljude.8. Seoski NOO. Jardasi: U odboru su većinom novi članovi. Voljni su rada, ali su nekoji članovi strašljivi. Politički su slabi, te i n a ostale ljude nem ogu politički djelovati.

Karakteristike pojedinih članova Općinskog NOO-a Zamet:

Drugarica Vesna:439 (predsjednik) Požrtvovna je i borbena. N ije sposobna da naređu je drugim a već previše posla p rim a na sebe. A utoriteta im a.Drug Đuro440 (tajnik) Požrtvovan je i odan borbi. Od početka borbe rad i za naš pokret. N ije dovoljno upoznat sa linijom naše borbe.Drug Tigar:441 (gospodarstvo i blagajna) Novi je član općinskog NOO-a. Bio je član seoskog NOO-a gdje je bio aktivan.Drug Nelo:442 (prop-odjel i prosvjeta) Požrtvovan je i borben. Postavljene zadatke po m ogućnosti izvršava. Politička izgradnja srednja.Drug Alfijo:443 (zadužen po mobilizaciji) Požrtvovan u rad u i borben. Do kapitu lacije Ita lije bio je član fašističke organizacije i onda prešao u naš pokret priznavajući da je bio zaveden i sada rad i sa puno volje.Drugarica Sonja:444 (socijalni odjel) Požrtvovna u radu. Politička izgradnja srednja. A utoriteta ima.

439 Isto.4411 Isto.441 Isto.442 Isto.443 Isto.444 Isto.

219



Karakteristika svih seoskih NOO-a općine Zamet:

Seoski NOO. Turan: Ovaj je odbor dosta aktivan. Im a volje za rad, ali je rad zbog dom aćih sum njivih ljud i otežan.Seoski NOO. Pehljin: Drugovi im aju volju za rad , koji je otežan je r se po kućam a nalaze Švabe. Odbornici su strašljiv i i h tje li b i ostati u konspiraciji te slabo politički na narod djeluju.NOO. Kantrida: Sam je odbor dobar i voljan rada, ali su strašljivi. Među ljude slabo zalaze i stoje u velikoj konspiraciji.NOO. Plase San. Nikolo: R aspušten je je r su drugovi iz odbora bili konpro- m itirani te su otišli u NOV-u. Ostao je jedan odbornik i sada će form irati novi NOO.Seoski NOO. Donji Zamet: Im aju volju za rad ali su strašljiv i te mnogo posla uslijed njihovog strah a zaostaje.Seoski NOO. Gornji Zamet: Odbornici po čitave dane rade za sebe, a za pokre t malo. Slabo zalaze m eđu narod pa ni politički ne m ogu djelovati m eđu ljudim a. Sad je p rim jen novi član i izgleda da će se odbor popraviti.Seoski NOO. Diračje: Odbor je u cijelosti slab i neaktivan.

Mobilizacija:

U općini Sv. Matej m obilizirano je do sada od početka borbe 479 d rugova. Od ostalih općina do sada nem am o tačnih podataka, te ćemo Vam u idućem izvještaju poslati.

U Općini Kastav m obilizirano je od 8 augusta do 18 augusta 10 drugova. U Općini Zamet m obilizirano je od poslednjeg sastanka 13 drugova.

Prop-odjel:

Štam pa se dobiva dovoljno. Ljudi vole čita ti »Glas Istre«. Veliko je interesovanje za »Radio Vijesti«, koje je prop-odjel K otarskog NOO-a umnožavao nekoliko dana po četrdeset kom ada, koje su se slale u sva sela, ali zadnje vrijem e drugovi iz prop-odjela bili su na savjetovanju i neprija te lj se svakodnevno zaljeta blizu šum e i rad je otežan. Tako da se već desetak dana umnožava vrlo m alo i koji dan ništa. Š tam pa se u gornjem djelu K otara čitala u skupovim a po Jenofim a,445 a u donjem djelu K otara pojedinačno, ali je zadnjih dana svakodnevnim naljetan jem neprija te lja i uslijed te ro ra koga isti vrši po selim a narod toliko u strašen da se i u gornjem djelu K otara štam pa počela čita ti pojedinačno.— M itinzi se ne održavaju zidne novine nisu postavljene, je r je sve onemogućeno zbog svakodnevnog švabskog zalje- tanja.— N eprijatelj baca letke, kojim a narod ne nasjeda, čak neće više ni da ih čita, već se govori da oni uvijek bacaju iste letke. N arod ne v jeru je n jihovoj propagandi, ali su terorom i putem svoje štam pe uspjeli da nekoliko naroda zavedu kako oni nebi terorizirali narod kad nebi bilo partizana.

445 Odnosi se na odbore JNOF-a.

220


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .V JESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—2/4)

Četnici zalaze u sela u donjem djelu ko tara , ali ne šire svoju propagandu. Opaža se da većina četnika koji su ovdje to jes t na K otaru O patija a zalaze u sela našeg K otara, ne poznaju sporazum izm eđu T ita i šubašića , kao ni sa s tan jem na frontovim a, te b i bilo potrebno da se izda nekoliko letaka ko ji bi se razbacali izm eđu n jih .— Većina četn ika zavedena je da je naš pokret kom unistički.

Prosvjeta: U K otaru je prosv jetn i re feren t s tručni učitelj i bio je po svim općinam a da dade u p u te za rad sa djecom . Sada se fo rm ira ju Općinski školski odbori. Sa djecom se još n ije počelo raditi. Drug zadužen po prosvjeti već je duže vrem ena bolestan.

221


Stat

istik

a or

gani

zaci

onog

sta

nja

svih

N. O

. O-a

Kot

ara

Kas

tav4

46


222


A. GIRON , Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESNIK HARiP , God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

223


Stat

istik

a or

gani

zaci

onog

sta

nja

svih

N. O

. O-a

Općin

e K

asta

vA. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

224


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora KastavVJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

15 225



[19]K. N. O.O. K a s t a v 448

Socijalni odjel Kastav, 1. IX. 1944.

D rugarskom Oblasnom N. O. O. za Istru .449I z v j e š t a j

Rad na terenu drugova i drugarica je u ovo zadnje vrijem e još više zapeo, rad i sve višeg naleta okupatora po selima. Jedna drugarica je uhvaćena i odvedena u zatvor, tako da sada su na terenu 3 drugarice i 1 drug. Od 15—31-VIII. zakazani su bili dva sastanka a n iti jedan se n jie održao, jer nam okupatora oba dva omeo. Sastao sam se sa pojedincim a k o ji su zaduženi i s n jim a konferisao i savjetovao ih u pojedinim p itan jim a koji su mi postavljali.

Po terenu nailáze se poteškoće je r narod u nekojim popaljenim kućama stanu je u O patiji i Rijeci i u raznim udaljenim selima, pa teško dolaze u kon tak t s n jim a i nem ogu dobiti podatke njihove. Poslao sam već dva izve- š ta ja i točno opisao što se rad i i pitao vas nekoje savjete ali odgovora nisam dobio, nego dobio sam dva ukorna p ism a gdje se traž i da pošaljem što prije popunjene tablice. Drugovi. Ovo je dosta kom pliciran posao i zahtjeva izvjesno vrem e i dosta razum jevanja da bi se moglo donekle d o tje ra ti popisivanje izgubljene imovine. K otar je dosta velik, pa zahtjeva više vrem ena da se sve popiše.

Pripom oć obiteljim a kojim a su sinovi u borbi, dobivaju stalno, sam o što se po pojedinim općinam a nehajno dijeli, n. pr. u općini Zam et daje se po članu 50 lira je r u ovoj općini su najviše radnici sa tvornica i nem aju zemlje da mogu živjeti od nje, a preko granice N. O. O. K an trida daje se 150 lira po članu, je r tam o je skuplji život i narod je ovisan od seljaka što m u donese na trg da može kupiti. Na K antrid i je jedna obitelj, m ajka i kćerka. Otac im je odavno um ro, a sin jed ina po tpo ra m ajke, poginuo je u borb i u oktob ru prošle godine, kćerka im a 17 godina, bolesna od kako nem a b ra ta , živu dosta u kritičnom stan ju pa ako joj m ajka dade jedno ja je n a dan, m jesečno iznaša 3Ó0 lira a dobiju svega 300 lira m jesečno. Onda dolazi stanarina , ishrana i druge razne stvari koje obitelj treba. Trebalo bi za takve obitelji u ovim kritičnim m om entim a specijalne pomoći, dok se odredi s ta lna pom oć za ubuduće.

Za općinu Kastav pripom oć se daje 40 lira po članu a nekoje obitelji ne dobivaju pripom oći ko ja im je nepo trebna pošto sa svojom zemljom koju posjedu ju žive bolje od onih koju je dobivaju.

U općini Sv. Matej i K lana djeli se pripom oć isto po 40 lira obiteljim a je r nem ogu živjeti svojom zem ljom i koji su sirom ašni.

448 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 1 list, 1 stranica.449 Riječi »Oblasnom« i »Istru« upisane su tintom.

226



U ovim svim općinam a im a m nogo obitelji koje su sirom ašne te se u izvarednim slučajevim a t. j. porođaja , bolesti ili sm rti daje izvaredna pom oć od 200 lira i sprovede se sab irna akcija. O biteljim a povraćene iz in ternacije dalo se prilike da se sklone po gospodarskim zgradam a. Tačnih podataka o tom e za sada nem a, poslat ćemo u budućem izvještaju.

Popis invalida i drugih lica još nism o dobili ali su počeli stizavati. Popis štete po kućam a i drugim stvarim a završava se i poslati ćemo u najskorije vrijem e.

S m rt fašizm u — Sloboda narodu.

Za pročelnika: V lasta450 [v. r.]

[20]K otarski narodmooslobodilački odbor451

— K astav Tajništvo

Broj 190 Dana 16452 904/II453

D rugarskom Oblasnom Narodno-oslobođilačkom -odboruza Is tru 454

Izvještaj sa sastanka K otarskog NOO-a za Kastav od 5-IX-1944 god.

450 Slavica Matetić.451 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, strojopis, 2 lista, 2 stranice.452 U memorandum-pečatu pošiljaoca tintom su upisani: »Tajništvo«, te broj

spisa i datum.453 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.454 Riječi »Oblasnom« i »Istru« upisane su tintom.455 Miro Srok.456 Josip Ćiković.457 Andrej Frlan.458 Ranko Grbac (iz Diraki).459 Marijan Jardas-Pavlić.460 Slavica Matetić.461 Srećko Rolih.

227


A. GIRON] Izvještaji Kotarskog, narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Na sastanku bili su p risu tn i slijedeći drugovi: Drug Miro,455 Verko,456 Andrej,457 Ranko,458 M uham ed459 i drugarica Vlasta.460 Drug Jerko461 zbog bolesti nemože više vršiti dužnosti člana K otarskog NOO-a. Dužnosti su raspodjeljene ovako: Drug Verko prosvjeta, Ranko prop odjel, Andrej socijalni odjel, M uhamed gospodarstvo i b lagajna V lasta tajn ik , drug Miro predsjedn ik i upravno sudski odjel.Sastanak je održan po slijedećem dnevnom redu:1. Politička situacija.2. Č itanje zapisnika sa prošlog sastanka.3. Izvještaj odbornika sa diskusijom

a) organizaciono stanjeb) upravno sudski odjelc) prop-odjeld) p rosv je tae) gospodarstvo i blagajnaf) socijalni odjelg) p rom etn i odjel.h) zdravstveni odjel.

4. Č itanje direktiva5. Plan rad a6. K ontrola rad a7. Zaključci8. Sam okritika i kritika.9. Razno.

1. Politička situacija:

Drug M iro izn a[š]a u k ra tk im crtam a političku situaciju . N apredovanje Saveznika na svim frontovim a te p rom jene u raznim satelitsk im zemljama. Prikazuje razliku izm eđu slobode ko ju im aju države koje su se sad oslobodile i one slobode k o ju ćemo m i im ati. D iskutiralo se mnogo o prilikam a u Jugoslaviji te o sastanku izm eđu Tita i čerčila .462

Prelazi se na stan je u Is tri, ko ju hoće reakcija da otrgne od Jugoslavije i zbog svojih in teresa p ripo ji Is tru Italiji.


Općina Zamet:

N arod je sav už pokret. Uslijed silnog napredovanja Saveznika m oral se kod naroda diže i mnogi oni ljud i ko ji su sta ja li po s tran i sad su postali aktivni. N arod sa napetošću očekuje svršetak ra ta . Isk rcavan ja se većini ljud i pogotovo oni koji su u blizini grada boje, je r svi govore: Oni će uništiti sa bom bard iran jem sve, dok se sa druge strane jedva očekuje iskrcavanje.465

462 Vidi bilješku 411.463 Sredinom 1944. god. očekivalo se iskrcavanje anglo-američkih snaga, pa su

NOO-i i masovne antifašističke organizacije dobile zadatak da izvrše pripreme za doček savezničke vojske (D. DIMINIĆ, Istra u partizanskom, n. dj., str. 111—112).

228



Kako je ta Općina u blizini grada Rijeke mnogo se govorilo o autonom iji, što ljud im a n ije bilo ni malo jasno, ali se pristup ilo tom e da se čim bolje narodu objasni ovu njihovu m akinaciju.

Sav je narod pro tiv autonom aša i sv ijestan toga da su to sam o nam jere pojedinih reakcionera koji bi i dalje h tjeli živjeti na račun naroda.464

Na K antrid i je drugčije. Tamo još im a ljudi koji n isu upućeni u tu stvar te nasjedaju tim autonom ašim a.

Općina Kastav:

U općini Kastav narod je sav uz pokret, dok u sam om Kastvu još uvijek ima onih ljud i koji om alovažavaju Narodno-oslobodilački pokret.

U jednom djelu općine i to u ćikovići, Grbci, Diraki, Srdoči i Rubeši narod aktivno sudjelu je kao i u Jardasi i Brnčići, dok u ostalim selim a ove Općine narod je uz pokret, ali neće od s trah a da aktivno sudjeluje. Usljed- n jih napredovanja na svim fron tam a kod naroda se m oral diže. Mnogo se govori o tom e kako reakcija nam jerava o teti Is tru na što narod govori da se m ora sve upo treb iti a da Is tra bude Jugoslavenska. U sam se je Kastav vrlo slabo politički p rodrlo i to sad pod zadnje vrijem e.

Općina Sv. Matej:

U toj je Općini politička situacija najpovolnija, a naročito u gornjem djelu općine, gdje je sav narod čvrsto vezan uz pokre t i aktivno rad i za pokret. U donjem djelu Općine narod je još uvijek neaktivan, je r je zbog blizine n ep rija te lja veoma prestrašen . Sin patiz ira ju naš pokret, ali mnogi još uvijek n asjed a ju raznim reakcionerim a te se šire razne vijesti koje se dona- šaju sa R ijeke na p rim jer: narod neće odlučivati svojom sudbinom , je r će se sve riješ iti iza zelenog stola, R um unija465 i F rancuska466 oslobodile su se p rije nego Jugoslavija je r su oni čekali zgodan m om ent i onda se digli u borbu, i slično.

Općina Klana:

U sam oj Klani situacija se popravlja. Mnogi ljudi sim patiziraju naš pokret. Budući je zadnje vrijem e počela sve više u K lanu p rod ira ti naša štam pa i narod se sve više upoznava sa najnovijim događajim a postaje i aktivniji.

Još uvijek im a onih ljud i koji nasjeda ju neprija te ljsko j propagandi i s trah u ju p red onim što će se iza oslobođenja dogoditi.

U okolnim selim a narod je gotovo sav uz pokret. Nema aktivnosti u dovoljnoj m jeri je r posto ji velik strah . Uslijed poraza kog njem ačka Vojska doživljuje i očekivanja svršetka ra ta opaža se da se narod mnogo in teresira

464 Vidi bilješku 286.465 Misli se vjerojatno na oslobođenje Bukurešta 31. kolovoza 1944.466 Vjerojatno se misli na oslobođenje Pariza 25. kolovoza 1944.

229



zato ikakvo će u ređenje u našoj zem lji poslije ra ta b iti. N arod u ovim selima ne nasjeda neprija te ljsko j propagandi.

U čitavom K otaru narod sa punim povjerenjem gleda na Crvenu Armiju dok još uvijek im a mnogo onih ljud i ko ji sum njaju u Saveznike Engleze i Am erikance i govori se: Oni bi nam još jednog dana preko raznih izbjeglica i reakcionera mogli otežati borbu.

Organizaciono stanje:

Od poslijednjeg do ovog sastanka organizaciono se s tan je n ije prom je-nilo.

Mobilizacija: Od poslijednjeg do ovog sastanka m obilizirana su tr i druga iz Općine Sv. Matej i jed n a drugarica iz Općine Zamet.

Upravno sudski odjel:

Drug zadužen po ovom odjelu bolestan je zbog čega je sada drug predsjednik zadužen po ovom odjelu. Vrši se popis pučanstva. Opširnijeg izvješ ta ja za sada nem am o.

[ 21]K otarski NOO Kastav.467

TajništvoUređeno468

25-X-1944. 1048469

D rugarskom Oblasnom Nar. Oslobodilačkom odboru.za Is tru .470

Dne 22-X-1944 god. održano je K otarsko savjetovanje NOO-a na kome su bili p risu tn i Kozarev471 iz Okružnog NOO-a, drugarica Dina472 i d rug Vlado473 iz Oblasnog NOO-a.

467 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvornik, strojopis, 2 lista, 2 stranice.468 Upisano crvenom olovkom.469 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je upisan plavom tintom.470 Posljednje slovo u prvoj riječi, te riječi »Oblasnom« i »Istru« upisani

su tintom.471 Milan Jardas-Matijašev.472 Dina Zlatić.473 Vlado Hreljanović.

230


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v . . .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99-254)

Budući mnogo odbornika iz općine Zam et i K astav radi, a nekoji lcod474 organizacije »Todt«475 sazvalo se je savjetovanje da se rašč isti ova476 stvar.

Na savjetovanju iznesla je drugarica Dina političku situaciju te se mnogo govorilo kako je pogrešno rad iti kod neprija te lja .

N akon duge diskusije svi su odbornici obećali da neće više rad iti — te je zaključeno ukoliko477 netko ostane i dalje na radu b iti će izbačen iz odbora i oni ko ji su m lađi b iti će m obilizirani.

Po gospodarstvu zaključeno je na savjetovanju da ne p laćaju po litr i vina 5 lira sam o oni koji p ro d a ju više od 200 litara, već svi m akar p ro d a ju i deset lita ra vina, p laćati će pet (5) lira po litri.

Govorilo se o poteškoćam a kod ishrane N arodno Oslobodilačke Vojske i o tom e kako treb a da se sve aktivizira478 kod prebacivanja hrane.

Postavna su slijedeća pitan ja:1) Što ćemo sa odbornicim a koji rade kod »Todt«?2) Što ćemo u Zam etu gdje sav narod ne pozna ciljeve naše borbe?3) Što će se sa narodom k o ji rade kod »Todt«?4) P itan je Rijeke?5) Što će b iti sa ljud im a ko ji neće da p ristupe JNOF-u?6) Kako će se riješ iti p itan je onih koji se i dalje iza poziva nalaze na

ustaškoj općini?7) Razlika izm eđu naših naroda i ostalih naroda?8) Kakav će se stav zauzeti pro tiv M ačeka?9) Kakvo će pravo im ati grad Rijeka?

10) Što će b iti sa dezerterim a?11) Stav povra tka k ra lja u Zemlju, dali Nac. K om itet im a iste nam jere?12) N am jere Crvene Arm ije kod njenog kre tan ja?13) Kakav stav sa šubašićevom vladom?14) Zašto T urska n ije stup ila u ra t?15) š to je sa Švicarskom da sto ji neutra lna?16) Sad kad je Ita lija oslobođena dolazi tam o do raznih buna.17) Dali je bilo nesporazum a izm eđu Nacionalnog K om iteta i zapadnih

Saveznika?18) Zašto je Varšava479 poslije teških borb i kapitu lirala?19) Dali Crvena A rm ija ostane na onom te rito riju gdje oslobodi?

474 Riječ je ispravljena tintom.475 Organizacija u koju je uključivano radno sposobno stanovništvo. Naziv je

dobila po osnivaču Fritzu Todtu, ministru naoružanja Trećeg Reicha, koji je poginuo u avionskoj nesreći.

476 Riječ je ispravljena tintom.477 Isto.478 Isto.479 Pitanje se vjerojatno odnosilo na varšavski ustanak koji je izbio 1. kolo

voza 1944, a koji su njemačke snage ugušile tek nakon dvomjesečnih borbi (Drugi svetski 2, n. dj., str. 266—267).

231



20) Zašto se je u M adžarskoj480 prom ijenila vlada?21) Zašto n ije došlo do iskrcavanja u Is tri?48122) Od kad Saveznici p rizna ju Nacionalni Kom itet?23) Kakav će postupak b iti sa N jem cim a kad Crvena A rm ija dođe u N je

m ačku?24) š to je sa autonom ašim a?25) Dali je is tina da će H itler nastav iti gerilski ra t?26) Zašto n ije za S rb iju osnovan Zavnos?27) Zašto ćemo se zadnji osloboditi, a prvi smo se digli u borbu?28) Zašto se je na donjem dijelu k o ta ra prijavilo toliko ljud i za rad

kod Todta?29) Zašto Švedska ne p rim a ra tne zločince?30) Kako će se sud it dom aće izdajice?31) Što ćemo sa kastavskom inteligencijom koja n ije p ris tup ila pokretu?32) Što ćemo sa švercerim a?

S m rt fašizm u oöOoo Sloboda narodu !!!

Tajnik:V lasta482 [v. r.]


48° Vjerojatno se misli na intervenciju Njemačke u kojoj je smijenjen Horty s položaja premijera, a umjesto njega imenovan Salaši u listopadu 1944. godine (Drugi svetski, 2, n. dj., str. 292).

481 v idi bilješku 463.482 Slavica Matetić.483 Okrugli pečat, ljebičasti otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini


232


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K as tav . . .VJE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[22]K otarski NOO K astav484

25. X. 1944.1047485

I z v e š t a j sa sastanka K otarsko[g] NOO-a od 23. X. 1944.

D rugarskom Oblasnom Narodno Oslobodilačkom odboruza Is tru 486

Na sastanku su bili p risu tn i: Drug Miro,487, Ranko,488 Zvane,489 Ivo,490 Muham ed,491 Andrej,492 Roko,493 Vlasta,494 Drug Kozarev495 član Okružnog NOO-a i drug Vlado496 član Oblasnog NOO-a. S astanak je održan po slijedećem dnevnom redu:

1) Politička situacija2) č itan je zapisnika sa prošlog sastanka3) Organizaciono stan je4) Izveštaj odborn ika sa diskusijom

a) Prop-Odjelb) P rosvjetac) Uprava i sudstvod) Socijalni Odjele) G ospodarstvo i blagajnaf) Zdrastveni Odjelg) P rom etni odjel

5) Č itanje direktiva6) Sam okritika i kritika.

1) Politička situacija.

V anjska se politička situacija n ije iznašala s obzirom nato da je dan p rije bilo K otarsko savjetovanje te se je na istom iznašala politička situacija i d iskutiralo se po svim p itan jim a.

484 MNRR, zbirka dokumenata, izvorna kopija, strojopis, 4 lista, 4 stranice.485 Urudžbeni broj spisa u Oblasnom NOO-u za Istru je dopisan crvenom

olovkom.486 Riječi »Oblasnom« i »Istru« upisane su tintom.487 Miro Srok.488 Ranko Grbac (iz Diraki).489 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.490 Josip Srdoč.491 Marijan Jardas-Pavlić.492 Andrej Frlan.493 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.494 Slavica Matetić.495 Milan Jardas-Matijašev.496 Vlado Hreljanović.

233



Politička situacija Općine Zamet.

N arod se buni pro tiv toga da će K an trida b iti odvojena i p ripasti gradu Rijeci, kad su životni in teresi i K antride i Zam eta zajednički, ljudi ne sm atra ju K antridu kao periferiju grada Rijeke već kao sastavni dio K otara Kastav.497

Govori se ponovno su se počele stvarati granice, zar nam tih granica nije bilo dosta. I uza svo tum ačenje da to n isu granice kao prije , većini naroda se to nemože dokazati.

Nekoji pojedinci iz Zam eta koji rade u b rodogradilištu gdje je i gazda Raljević498 te donose razne parole, kao n. pr. R ijeka svakako p ripada Italiji p rije nego Jugoslaviji, je r u njoj živi mnogo više Ita lijana. Ti isti ljudi umalo- važavaju naš N arodno Oslobodilački Pokret i govore kako je njihov gazda pošten i pravedno misli, nose m u vino rak iju i ostale stvari iz čega se može zaključiti da ti ljudi pada ju pod uticaj nekih elem enata koji su pro tiv našeg Pokreta.

U Zam etu narod sluša kom entare raznih predstavnika »Radio London« i svakodnevno se po jav lju ju razne parole. Zadnje se vrijem e pojavila parola da postoje velike nesuglasice izm eđu Zapadnih Saveznika i Sovjetskog Saveza.

Kako su u Zam etu N jem ci ubili dvije drugarice, odm ah drugog dana pisalo je u »Glasu Prim orja« kako su dvije žene odvedene od nepoznatih ljudi — narod govori taj »Glas Prim orja« uvjek laže i slično. Povećava se m ržnja spram N jem aca499 što se najbolje vidi iz slijedećeg: Istog dana kad je bio sprovod ovim drugaricam a jedan je naš om ladinac zarobio jednog Njem ca našto su svi govorili: treb a ga ubiti, a ne ga n ik u d voziti, kao i sve njih.

Svi sa velikim veseljem p ra te napredovanje NOV-e i Crvene Arm ije dok se na Zapadne Saveznike gleda sa nekim nepovjerenjem i svi govore kamo god Englezi dođu sve uništavaju i ne misle ni malo na narod.

Općina Kastav.

N arod u toj općini sav je uz pokret, ali su ljud i veoma prestrašeni. Pojedinci nasto je da se na svaki način izvuku iz rad a »Todt-a«. U toj općini radeći rovove sve se narodu uništava, a m nogi ljud i i sam i sjeku svoju vinovu lozu i govore razum ijem o da rad im o protiv sam i sebe, ali drugčije nemožemo.

Koji rade tu iz R ijeke govore ljudim a: Što se bunite ako vam uzimamo drva i onako b iti ćete svi in tern iran i i odvedeni u N jem ačku. Tako se svakim danom , kako smo već u dosadašnjem izveštaj u napom enuli, jača m ržnja izm eđu R iječana i Kastavaca.

Njem ci u nekim selim a u toj općini govore da će isprazniti sve kuće. Drva deblja voze, dok tan ja odnose sam i Riječani, tako se na svakom koraku kod naroda opaža veliko nezadovoljstvo.

497 Vidi bilješku 1. Svi reci u ovome pasusu podvučeni su crvenom olovkom.498 Brodogradilište »Rajević«, danas Brodogradilište »Kantrida« u Rijeoi.499 Od ovoga mjesta pa do kraja pasusa tekst je obilježen s dvije okomite

crvene crte na margini stranice.

234



U sam om K astvu ljud i još uvijek govore: zašto se partizani ne vrate svojim kućam a i onako b iti će što bi bilo i bez njih. Buduć mnogi ti ljudi ne poznaju našeg pokreta , razum ije se da nem ogu razum jeti ni to zašto mi stvaram o jedinstvo izm eđu H rvatskog i Ita lijanskog naroda i govore još će jednog dana nam etnu ti i ta lijansku zastavu u Kastvu.

Načelnik ustaške općine500 u K astvu govori kako je on već do sada spasio K astavštinu, je r kad se narod ne'bi bio odazvao na rad bili bi Švabe sve uništili, a govori kako b i bile i žene pozvane na rad kod »Todta« ali je navodno on spasio žene K astavštine, te ne m oraju raditi. N arod govori on ovako rad i i-govori sam o da se opere. U gornjem dijelu općine narod je sav uz pokret.

Općina Sv. Matej.

N arod sa velikim oduševljenjem p ra ti napredovanje Crvene Armije, kao i oslobođenja naše zem lje sa strane NOV-e. Na Saveznike narod još uvijek gleda sa nepovjerenjem .

Nakon oslobođenja B eograda mnogo se govorilo o junaštvu naše vojske narod je mnogo govori[o] kako je Crvena A rm ija zajedno sa NOV-om oslobađala naš glavni grad Beograd.501

K om entira se k ra ljev govor.502U Studenoj su N jem ci uzeli dvije krave, a p red vratim a su ostavili dve

partizanke. L judi govore da na svaki bi nas način h tje li p revariti i si.503

Općina Klana.

U okolnim selim a narod je sav uz pokret, dok je veza sa K lanom otežana. U K lani počela se ak tiv izirati om ladina.

N arod kao i uvijek gleda sa nepovjerenjem na Zapadne Saveznike, dok na Crvenu A rm iju gleda sa punim povjerenjem .

2) Organizaciono stan je: navedeno u tablici.5043) Prop-Odjel: Š tam pa se dobiva redovito. N eprija teljska štam pa se čita

na donjem dijelu K otara, narod jo j ne nasjeda. Od poslednjeg do ovog sastanka dobili smo 200 kom ada »Glas Istre« »Govor druga Tita« i letke »Beo- grad[«.]

Svakodnevno se um nožava od 40 do 50 kom ada »radio vijesti« za koje je kod naroda veliko interesovanje.

500 Radi se zapravo o Općinskom poglavarstvu Kastav, organu uprave na području Upravnog povjereničtva Sušak-Krk.

501 Beograd je oslobođen 20. listopada 1944. godine (Drugi svetski 2, n. dj., str. 398).

502 Vjerojatno se odnosi na govor kralja Petra, emitiran na BBC-u 12. rujna 1944. godine (D. ŠEPIĆ, Vlada Ivana šubašića, n. dj., str. 280).

503 Svi reci u pasusu podvučeni su crvenom olovkom.504 Tablica se ne nalazi u prilogu Izvještaja.

235


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v .VJESN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

Odbori za zidne novine posto je kod svih NOO-a, ali zidne novine ne postoje zbog čestog upadan ja nep rija te lja u sela.

Form iran je pjevački zbor.Redovito se održavaju sastanci sa Prop-kom isijom .Radio vijesti i ostala štam pa čita se u gornjem dijelu K otara u grupam a,

a u donjem dijelu pojedinačno.

Prosvjetni Odjel.

Škole rade u gornjem dijelu Kotara, dok u donjem dijelu K otara nem ogu rad iti je r su tu nep rija te ljsk i garnizoni.

Referenti prosvete su stručn i učite lji za Općinu Zamet, K astav i Sv. Matej .505

Sa djecom rade referen ti i dve pom oćne učiteljice Oliva506 i Nives.507Sada je predviđena za školu u M arčeljim a jedna stručna učiteljica.

Gospodarski Odjel.

Od kako smo u posljednjem izveštaju izvjestili da će se sakup lja ti 5 lira po litri vina od onih koji p roda ju preko 200 litara. Do sada smo prim ili 24.000 lira. Mnogi ljudi nose k riju ć i vino u R ijeku i budući su to sela pod kontrolom nep rija te lja m i nemožemo provesti dobru kontrolu.

Po šum arstvu zadužen je drug iz Drenove i to bivši lugar, ali kako u šum u Lopaču dnevno dolaze ljudi iz G robinštine (K otar Sušak) sjeći drva, a neće da ču ju lugara. Odlučili smo sa K om andom m jesta Kastav da će tam o biti poslana partizanska straža koja će spriječiti sječu šume.

U šum i lužini izdati će se svim onim a koji nem aju drva po 20 brem en[a] drva.

B udući da na našem ko taru im a vrlo malo h rane za zim u a kupusa u opće nem a, zaključili smo da će se ići u Sloveniju i nabaviti nekoliko kvintala kupusa te ukiseliti za zim u za razne ustanove i za vojsku.

Do sada od poslednjeg sastanka p lasirano je 14.500 lira bonova, k o ji se novac šalje na Okružni NOO.

Izveštaj o blagajni i sabirnim akcijam a poslati ćemo naknadno je r druga pročelnika nem a na centru.

Socijalni Odjel: Socijalna kom isija održava redovito svoje sastanke[.] Vrši popis štete.

505 Referent za općinu Zamet bio je Franjo Mladenić, za općinu Kastav Vjeko- slav Rubeša, a za općinu Sv. Matej Anastas Ružić (Dražen VLAHOV, Dokumenti za povijest partizanskog školstva u Istri, II dio, Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 25, Rijeka 1982, str. 275).

506 Oliva Škrobonja.507 Nives Kučić.

236



U općini Zam et oštećeno je bom bard iran jem 170 kuća.508B udući da je skupoća velika, N arodna pom oć od 40 lira ko ja se dijeli na

osobu svaki čedan povisit će se na 50 lira.Zaključilo se da će se izdati 100 lira izvanredne pom oći najpo trebn ijim

ljudim a, t. j. 100 lira po osobi.

Upravni odjel.

Još n ije pronađen pročelnik za ovaj odjel. Za vršioca dužnosti pred- viđ[en] je drug Andre.509

Još n ije svršen popis pučanstva.

Sudstvo.

U Studenoj na m iran se je način riješio neki spor izm eđu b ra ta i se s t[r]e i to zbog zem ljišta.

Prometni Odjel.

Od posljednjeg sastanka fo rm irana je kom isija za prebacivanje h rane iz Rijeke.— Prom etna kom isija n ije form irana.

Zdrastveni Odjel.

Pred k ra tko vrijem e pojavio se tifus, ali su bolesnici odvedeni u bolnicu i bolest se dalje n ije širila.

Zdrastvena kom isija bavi se u glavnom nabavljanjem ljekova. U blagajni zdrastvenog fonda im a 4449 lira.

Idući sastanak zakazan je 8-XI.-1944. god.

SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU

T A J N I K .

Vlasta [v. r.]


sos Rečenica je podvučena crvenom olovkom.509 Andrej Frlan.510 Okrugli pečat, ljubičasti otisak. Tekst je složen uz obod pečata, a u sredini


237



[23]

I z v j e š t a 511sa sastanka K otarskog N arodno oslobodilačkog O dbora K a s t a v

od 12-studena 1944 godine.D r u g a r s k o m Oblasnom N. O. O.-u za Is tru 512

Na sastanku b ili su p risu tn i: drug M uhamed,513 Verko,514 Aido,515 Andrej,516 Josip,517 Zvane,518 Roko,519 Vlasta520 i drug iz Okružnog N arodno oslobodilačkog odbora. Drug p redsjedn ik zbog bolesti n ije prisustvovao.

Sastanak je o d r[ž ]an po slijedećem dnevnom redu.1) Č itanje izvještaja sa poslijednjeg sastanka.2) Politička situacija.3) Organizaciono stanje.4) Izvještaj odbornika sa diskusijom .

a) Prop-odjelb) P rosvjetac) G ospodarstvo i blagajnad) U pravni odjeli) Socijalni odjelj) Zdravstveni odjel k) P rom etni odjel

5) Č itanje direktiva.6) Sam okritika i kritika.7) Razno.

1) N ajprije se čitao izvještaj sa poslijednjeg sastanka.

2) Politička situacija: N ajp rije su se čitale »Radio Vijesti« i iznjela se vanjska politička situacija u k ra tk im crtam a, zatim se prelazi n a lokalnu političku situaciju.


512 Riječi »Oblasnom« i »Istru« upisane su tintom.513 Marijan Jardas-Pavlić.514 Josip Ćiković.515 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.516 Andrej Frlan.517 Josip Srdoč.518 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.519 Isto.520 Slavica Matetić.

238



POLITIČKA SITUACIJA OPĆINE ZAMET

Uslijed napredovanja i u sp jeha na frontovim a kod naroda se m oral diže. Velike su sim patije za Crvenu Arm iju, dok za Zapadne Saveznike većina naroda gleda sa nekim nepovjerenjem . Mnogi ljudi govore zašto Englezi ne napreduju , uvijek sto je na jednom m jestu , iako nekud dođu to sam o preko ruševina i velikih žrtava. Veliko je in teresovanje za istočnu fron tu . Zadnje vrijem e od kako je N arodno Oslobodilačka V ojska oslobodila dalm atinske gradove,521 mnogo se više govori i narod se in teresira za usp jehe NOV-a.

U Zam etu se pojavila parola, da će svi T alijani na Rijeci kao i ostalim krajevim a b iti taoci zbog zvijerstva koje su počinili fašisti n ad našim narodom. Ubačena je paro la da se može tv rd iti da je ovako je r ustaše bježe iz D alm acije a o sta ju T alijani u D alm atinskim gradovim a te da su napušteni da im se partizan i osvete. N ekoji pojedinci ovome nasjedaju . Kako je od p rije bila velika m ržn ja izm eđu Gornjeg terena (H alubja)522 i Zam eta izgledalo je da to p resta je , što se i je s t kod om ladine razbilo, ali zadnje vrijem e ponovno se opaža kod s ta rijih da ta m ržn ja izbija na površinu. Većina naroda iz Zam eta rad i kod organizacije »Todt«, a žene iz gornjeg terena p ro daju im m lijeko skupo, što je uzrok da ponovno izbija m ržn ja izm eđu gornjeg i donjeg terena. N a gornjem terenu ljudi govore: Zašto bism o im prodavali m lijeko jeftin ije , kad oni rade za okupatora, ali na ovaj način p laćaju po istoj cijeni i oni čiji se članovi obitelji nalaze u NOV-i.

Na toj općini mnogo se bave Crnom burzom , a najviše trgovci, što im mi nism o uspjeli zabraniti. N arod govori da se sirom ahu zab ran ju je da rad i dok se crnoburzijancim a ostav lja slobodne ruke. To stvara veliko nezadovoljstvo. Ti crnoburzijanci donose razne v ijesti te izm eđu ostalog i to kako se u onim krajev im a oko B istrice i u I s tr i nalazi mnogo četnika koji čekaju na povratak K ra lja P etra.523 Općenito narod tom e ne nasjeda ali im a pojedinaca pogotovo pokolebljivaca na ko je ove parole djeluju.

Ustaše govore m i se ne borim o pro tiv Saveznika, već pro tiv partizana, pro tiv kom unista i tvrde kako će oni kad Englezi dođu pod vodstvom M ačeka poći s n jim a zajedno u borbu pro tiv Rusa i dobiti će ra t a partizan i b it će prisiljen i da popuste. Najviše ljud i se ovome sm ije i opet pojedinci nasjedaju .

Iza poslijednjeg b om bard iran ja na Rijeci opaža se kod naroda m anja zam orenost.

521 Odnosi se na uspješnu ofenzivu snaga 8. korpusa NOVJ u kojoj su od rujna do studenog 1944. god. oslobođeni dalmatinski otoci i obala, te izvršene pripreme za Kninsku operaciju (Drugi svetski 2, n. dj., str. 402—403).

522 Predio Kastavštine pod tim nazivom obuhvaća županije: Brnčići, Brnasi, Marčelji, Sroki, Saršoni i dio Blažića (I. JARDAS, Kastavština, n. dj., str. 121).

523 Radilo se zapravo o snagama Nedićevog Srpskog dobrovoljačkog korpusa (oko 8000 vojnika) koje su se u listopadu 1944. god. povukle iz Beograda i stigle na prostor Ilirske Bistrice (Fikreta JELIĆ-BUTIĆ, Četnici u Hrvatskoj, Zagreb 1986, str. 237; Uroš KOSTIĆ, Oslobođenje Istre, Slovenačkog prim orja i Trsta 1945, Beograd 1978, str. 244).

239



Za rad kod »Todta« ljud i još uvijek govore: ovako znam o da ne vrijedi ali mi ne možemo drugačije. Počelo se govoriti, neće nam se n išta dogoditi poslije ra ta iako radim o je r se borim o za dem okraciju gdje će narod sam odlučivati.

OPĆINA K A S T A V

N arod je na cijeloj općini za pokret. M uškarci većinom rade kod »Todt-a« a žene su veoma aktivne kod p renašan ja hrane. Opaža se kod ljudi da se stide zbog tog rad a kod »Todta« ali ne mogu se odlučiti da p restan u rad iti. Letaci »Sram ite se«524 djelovali su na ljude i govorili su zašto nam ove letke šalju pa m i i tako ne možemo p resta ti i ako znam o da ne vrijedi.

Na Crvenu A rm iju gledaju svi sa punim povjerenjem dok na zapadne Saveznike gledaju sa nepovjerenjem .

Kao i u općini Zam et tako i u općini K astav se govori o dolasku četnika u ove krajeve.525 Iz samog K astva donose se v ijesti kako je razlika izm eđu četn ika i nedićeve kraljevske vojske. U bacuju se parole da je kod zauzeća dalm atinske obale mnogo pom ogla saveznička vojska, a da kod sam og zauzeća Splita n ije bilo teških borbi, je r su dom obrani u gradu bacili oružje i odm ah se predali.

OPĆINA Sv. MATEJ.

Politička se situacija od poslijednjeg sastanka n ije prom jenila. Iz ove općine ljudi malo zalaze u m jesta gdje se nalaze nep rija te ljsk i garnizoni a narod je uvijek sa partizanim a pa se i me govori n iti se širi nep rija te ljsk a propaganda, osim u Drenovi i M arinići gdje se u b acu ju parole kao i u Zam etu čem u sam o pojedinci nasjedaju . Sav narod Sinpatiziira Crvenu Armiju, a o Englezim a narod neće ni da čuje već se podsm jehava i govore zašto rađe ne sto je na m iru a ne da nap red u ju pol km . Mnogo se govori o napredovanju Crvene Arm ije i velikim uspjesim a N arodno oslobodilačke vojske.

OPĆINA K L A N A

N arod je sav uz pokret, osim u sam om m jestu Klana, gdje još uvijek im a ljudi koji su pro tiv N arodno Oslobodilačkom Pokretu. U cijeloj općini narod sam o govori o usp jesim a Crvene Arm ije za ko ju su svakim danom veće sim patije, dok se o Englezim a govori kako oni špeku lira ju i slično.

Dolazak Nedićevaca u Is tru i oko B istrice526 m nogo je smeo narod u ovoj općini te mnogi nasjedaju ubačenim paro lam a o dolasku odnosno pov ra tku kra lja . Ubačena je paro la da će Tito b iti kom esar za Sloveniju, a

524 Izdavač letka je Oblasni odbor JNOF-a za Istru, a datiran je 17. listopadom 1944. godine (MNRR, zbirka štampe, sig. 1644 III A4).

525 Vijest je bila točna. Naime, u to vrijeme se za pokret prema sjeverozapadu pripremala četnička Dinarska divizija (oko 7000 četnika) pod komandom Momčila Đujića. Na područje Kastavštine stigla je pred kraj 1944. godine (F. JELIĆ-BUTIĆ, Četnici, n. dj., str. 23S—241; U. KOSTIĆ, Oslobođenje Istre, n .dj., str. 194 i 244).


240



kralj P etar kralj H rvatske.527 Ovo je govorio k om esar neke čete te su tom e mnogi ljud i nasjeli. Dom obrani u Klanoj još uvijek govore da se bore za k ra lja i p ro tiv partizana, sam o zato je r su oni kom unisti, te hoće un ištiti crkve i slično.

3) ORGANIZACIONO STANJE:

K otarski NOO im a 9 članova od toga 1 drugarica i 1 om ladinac. K arakteristike članova poslane su vam p red osam dana. Vršioc dužnosti Upravnog odjela bio je do sada drug Andre, ali is ti više ne može vršiti dužnosti je r će sada v ršiti dužnost kod Okružnog suda. Za pročelnika Upravnog odjela postavljen je drug Andrej a socijalni odjel preuzeo je drug Zvane koji do sada bio zadužen po sudstvu. Na poslijednjem sastanku predviđen je za vršioca dužnosti kod obnove zem lje jedan drug koji se odazvao ali rad i u tvornici UKOD n a Sušaku i n ije još odlučio preuzeti dužnost.

Organizaciono stan je ostalih NOO-a poslati ćemo vam u idućem izvještaju.

Kako je n a poslijedn jem sastanku zaključilo da se očiste svi NOO-i od onih ljud i k o ji rade. Po tom e se postupilo kod Belići, Spinčići i T rinajstići gdje su odbornici rekli da n a n ijedan način ne mogu napustiti rad , dok u Zam etu i D iračju tražili su odbornici da ih se ostavi još do iduće nedelje to jes t do danas od poslijednjeg sastanka te da će nasto ja ti da se izvuku iz rada, što im se i dozvolilo. U Spinčići, Belići i T rinajstićim a sada nem a NOO-a. Isto tako je očišćen NOO na Brezi od onih ljud i koji rad e kod »Todt-a«.

ZAKLJUČCI PO POLITIČKOJ SITUACIJI:

1) Popularizirati napredovanje Saveznika a naročito Crvene Arm ije n jen dolazak i oslobođenje B eograda u saradn ji sa N arodno Oslobodilačkom Vojskom. Prikazivati težinu ra ta ko ju nosi Crvena Arm ija u vezi sa širinom fronta.

2) M eđunarodna reakcija pojačava svoj rad na svim poljim a, glavni njen pom agač je još uvijek nacifašizam .

3) Jačinu i značaj Titovog govora o n asto jan ju reakcije da se uvuče u naše redove, kao i u vezi sa našim budućim granicam a.528

527 Bila je to iskrivljena interpretacija plana za kojega se zalagao Dimitrije Ljotić, a s kojim se slagao i Leo Rupnik. Naime, računali su da će, pod okriljem Srpskog dobrovoljačkog korpusa, Dinarske divizije, Jevđevićevog Primorskog korpusa i slovenskog četničkog odreda »Beli orao«, uz podršku zapadnih saveznika, biti moguće osigurati povratak kralja Petra na područje Slovenije, formirati federalnu jedinicu Kraljevine Jugoslavije, koja bi, osim Slovenije, obuhvaćala Istru, dio Hrvatskog primorja, a kasnije i Trst (F. JELIĆ-BUTIĆ, Četnici, n. dj., str. 241—242; Boško N. KOSTIĆ, Za istoriju naših dana: odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lilie, France, 1949, str. 211).

528 Odnosi se na govor Josipa Broza Tita koji je održan na Visu, 12. ru jna 1944. god., u povodu druge godišnjice osnutka 1. dalmatinske proleterske brigade (D. ŠE- PIĆ, Vlada Ivana šubašića, n. dj., str. 287; P. STRČIĆ, Vanjskopolitička borba, n. dj., str. 73—75).



4) Kako talijanska reakcija u vezi sa m eđunarodnom reakcijom želi iz Is tre stvoriti m eđunarodno p itanje, dok je za nas to p itan je rješeno, odlukam a II. Z asjedanja A. V. N. O. J-a i III . Z asjedanja Z. A. V. N. O. H-a i Titovim govorom.

5) Dezerterstvo 43 Divizije dosta je jako što reakcija iskorištava a kod čega reakciji u veliko pom ažu sam i dezerteri.

6) Rad kod organizacije »Todt« je početna faza odvlačenja naroda u N jem ačku,

7) Prikazivati usp jehe NOV i zašto reakcija hoće da p rik rije usp jehe Narodno Oslobodilačke Vojske.

8) Upućivati narod na opasnost od dom aćih reakoionera i prikazivati narodu način njihovog rada te da parole koje se ubacu ju nisu slučajne već da one dolaze organizirano i to izvana preko dom aćih agenata. Reakcija nije daleko već je kod nas.

ZAKLJUČCI PO ORGANIZACIONOM STANJU:

1) Posvetiti veliku pažnju N arodno Oslobodilačkim O dborim a i najbolje članove iz istih predvidjeti za K otarski NOO.

2) Odm ah izbaciti iz NOO-a one odbornike koji još uvijek rade.3) Form irati NOO za Spinčići, T rinajstići i Belići i popuniti NOO-e gdje

su nekoji članovi izbačeni sa novim članovima.4) Form irati sud K otarskog NOO-a.5) Pronaći referen ta prosvjetnog odjela.

4) I Z V J E Š T A J O D B O R N I K A

PROP-ODJELOd poslijednjeg do ovog sastanka nism o dobili drugu štam pu osim »Glas

Istre«. Veliko je in teresovanje za »Glas Istre« i »Radio Vijesti« koje se čitaju u gornjem dijelu K otara u grupam a a u donjem dijelu K otara pojedinačno. Letaci »Sram ite se« pobudili su kod onih ljud i koji rad e p rom išljan je i govorili su: mi znamo da je to sram ota pa nam n isu treba li bacati ove letake, a oni koji ne rade odobravali su ih.

N eprija teljska štam pa i to: »Glas Prim orja« čita se u Zam etu i Sv. Matějů. Dne 31-X-1944 g. bacili su Švabe u K astvu letake, ali se ovim a narod samo sm ijao. Dopise sam i članovi NOO-a vrlo slabo pišu. Najviše dopisa šaljem o na Oblasni prop-odjel što nam šalje U. S. A. O. H.

Na općini K astav i Sv. Matej form iran i su u svim selim a odbori za zidne novine, dok u općini Klana i Zamet još n isu form irani. Zidne novine postavljene su samo u selim a Zorzići i Saršoni dok u drugim selim a zbog svakodnevnog upadaja Švaba u selo nije moguće da se postave.Diletantske grupe: Postoji jedna grupica od p ionira i jedna grupica odrasli- jih u općini Sv. M atej ko je su nastupile dosada na dva m itinga. U općini Kastav postoji jedna grupica. Jedan pjevački zbor.

»Radio vijesti« šalju se na teren cijelog K otara i to svaki dan 40 do 50 kom ada.

Na 27-godišnjicu O ktobarske revolucije bile su po svim selim a ispisane parole, krijesovi i pucalo se svugdje. Do sada su se uvijek ljudi bunili na

242



ovakve akcije, a sada to n ije bilo. Kod palen ja krijesova i p isan ja parola sudjelovali su sam o pojedini odbornici.

P rop-kom isija b ro ji 6 članova od toga 3 drugarice (dve iz A. F. Ž-a i jedna om ladinka) Sa ovom se kom isijom održavaju sastanci.

O pširniji izvještaj poslati će drug Pročelnik:

P R O S V J E T A :

Od poslijednjeg do ovog sastanka otvorena je škola u M arčeljim a i Drenovi. Svih škola im am o šest i to: Zorzići, Sroki, M arčelji, Drenova, Pehljin i Kosi. U Zorzići, M arčelji i Pehljinu uče s tručn i učite lji a u Srokim a i Kosi pom oćne učiteljice koje su p rošle učiteljsk i kurs. U Drenovi uči jedan srednjoškolac ali se u toj školi uči sam o čita ti i p isati i računati, a djeca se ne odgajaju u duhu pokreta , je r ovaj učitelj tv rd i da je to u Drenovi nemoguće. Kako će se sada u Drenovi o tvoriti ta lijanska škola, a rod ite lji b i d jecu poslali u is tu kad nebi rad ila naša škola o sta ti će u Drenovi i dalje ova škola.

Ukupno pohađa školu na K otaru 200 djece. Sad je na učiteljsk i kurs otišlo 6 om ladinaca.

O pširniji izvještaj poslati će drug Pročelnik prosvjetnog odjela.

ZAKLJUČCI PO PROSVJETI:

1) Tum ačiti važnost p rosvjećivanja naše omladine.2) Tum ačiti veliku odgojnu važnost, kod š iren ja po k re ta naše djece.3) Da N arodno Oslobodilački Odbori pobrinu za m aterija ln o osiguranje

nastavnika.

ZAKLJUČCI PO PROP-ODJELU:

1) F o rm irati odbore za zidne novine gdje ih još nema.2) P rim iti u prop-kom isiju nekog iz Općine K lana i iz općine Zamet.3) Slati redovito »Radio vijesti« u općinu Klana.4) S lati tr i kom ada »Radio Vijesti« na K om andu M jesta.5) Slati svu štam pu školam a.6) U rgirati p isanje dopisa kod svih odbornika.

GOSPODARSTVO I BLAGAJNA:

Od poslijednjeg sastanka nabavilo se iz Slovenije 50 kv in tala kupusa i raspodijeljen je po selim a da se ukiseli za N arodno Oslobodilačku Vojsku. Sad se nabavlja k ru m p ir iz Slovenije. N abavljeno je 40 kvintala k ru m p ira za narod Zam eta i to za one obitelji čiji su članovi u NOV i p rodato je po 11 Lira.

Sabirna se akcija provađa u b ran i i robi. N a zadnjem sastanku zaključeno je da će se sječi drva i to za one obitelji ko je nem aju drva svojih.

Drug pročelnik poslao je našeg lugara na u stašk u općinu da oni upoznaju Švabe da će ljudi sjeći kako im ovi nebi sm etali. Drug je ovo napravio bez

243


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora K a s ta v .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

dogovora sa ostalim članovim a, a budući načelnik ustaške općine Zavidić do sada govori kako on im a veze sa Kot. NOO-om i tim e opravdava svoj izdajnički rad. Mi ne m oram o za sad početi sa ovom sječom dok ne nađem o neki drugi izlaz a bez veze sa ovom općinom. N eprija teljska općina u K lani obećala je narodu da će za svaku obitelj dati 4 m etra drva. Govorilo se o sab irnoj akciji za 43 diviziju.

ZAKLJUĆCI GOSPODARSKOG ODJELA:

1) Iz svake općine jednog čovjeka za p rehram benu kom isiju.2) U rediti da se iz općine Sv. Matej svaki dan nabavi po um jerenoj cijeni

m leka za općinu Zam et i to za one obitelji čiji su članovi u NOV-i.3) N abaviti h rane za najsirom ašnije.4) S priječiti sječu u K lanjskoj šumi.5) Poslati letke strogog sadržaja za šum u Lopaču, to jes t ražbacati ih po

Lopači gdje se svaki dan uništava šuma.6) S priječiti izvažanje drva iz općine Klana, k o ja se voze za okupatora.7) Javiti na ustašku općinu da ne trebam o nikakve dozvole od njih

za sječu.8) Postaviti p red sve naše sim patizere da nasto je čim više sakupiti robe

za 43 diviziju i p ri tom im pokazati poteškoće pred kojim a se ta divizija nalazi:

B L A G A J N A :

244

Prim itak:Gotovina o sta tak od m jeseca R ujna Lira 36.839.—Prim itak u listopadu „ 296.775.—

U k u p n o Lira 333.614.—

Izdatak:Za h ran u Lira 53.990.—Za narodnu pom oć „ 65.215.—

S a l d o Lira 214.409.—

Izvještaj Sabirne akcije u općini Sv. Matěj od 15-IX. do 30-X. 1944 god.

K rum pira kg. 3.861.—Fažola „ 497.—pašte „ 204.30B rašna „ 24.—K ukuruza „ 12.—G raha „ 15,30M erlina „ 88.—Mesa „ 205.—



Riži Kg. 8,—Soli 6,—K ruha 17.—Loja 3,—Masla 1,—Vina Litara 42,—Rakije 3.—M lijeka 1.442.—K uhane hrane Obroka 13.7773.

UPRAVNI ODJEL:

Drug zadužen po upravi još se n ije uputio u rad.Popis pučanstva je izvršen te se vrši prepis, isto tako vrši se prepis voj

nih obveznika.Kako sm o dobili direktive sa strane Okružnog NOO-a da se propusnice

dalje Rečine ne mogu izdavati po istoj sm o postupili. Na terenu zbog toga im am o velikih neprijlika.

Na K otaru Sušak propusnice se izdaju a to naši ljudi znaju te sm atra ju mnogi da je sam K otarski NOO zabranio izdavanje propusnica. N arod dolazi se pism im a što im pišu borci većinom iz X III. divizije kako su bosi i bez robe, u jedno traže i h ran u i govori se teškom m ukom nabavim o stvari a sad nam ne dozvoljavate nositi onim a koji toliko trpe. Često se odavde nosi za Gerovo sol i ostala h ran a pa ljud i govore kad možemo putovati sa ovom hranom onda m ožete dozvoliti da idem o za svoje. Zbog ovoga kod naroda vlada veliki nezadovoljstvo pogotovo sad kad je poznato da se na K otaru Sušak izdaju propusnice. Molimo Vas da razvidite m ožda bi bilo moguće da se dobije dozvola za izdavanje propusnica. Drug iz Okružnog NOO-a dao je upute novom pročelniku upravnog odjela.

U Upravni odjel ulazi zapovjednik N arodne Straže.

Rad Upravnog odjela je slijedeći:1) V ršenje konfiskacija, što se ne može p rije nego je netko od vojnog

suda proglašen narodnim izdajnikom .2) Vođenje borbe pro tiv pete kolone.3) Voditi brigu za uspostavu »Narodne Straže«.5294) Za izvan K otara p ropusnicu izdaje K otarsk i NOO a za u n u ta r K otara

Općinski NOO. Sad se propusnice ne mogu izdavati preko Rečine.5) Upravni odjel izdaje dozvolu boravka.6) Svako lice koje dolazi iz vana ne može se zadržati u m jestu a da se

ne javi upravnom odjelu, više od 24 sata.

529 Početkom listopada 1944. god. je Odjel unutarnje uprave ZAVNOH-a uputio okružnicu o osnivanju odborskih straža (Narodne milicije), te o njihovoj organizaciji i radu (ZAVNÖH 1944/III, str. 374—379).

24f



7) Radne grupe m oraju b iti pod kontro lom upravnog odjela.8) Mobilizacija.9) Popis trgovačkih i industrijsk ih zgrada.

10) K asnije rješavati sporove izm eđu poslodavca i radn ika kao i kontro lu tra ja n ja radnog vremena.

11) Popis pučanstva.12) Izdavanje propusnica.13) O rganizirati specijalne kom isije za popis pokretne i nepokretne imo

vine narodnih nep rija te lja i tko uživa njihovu imovinu. N jihova se im ovina proglašuje državnom imovinom.

ZAKLJUČCI:

Postupci po novo dobivenim direktivam a.Poslati na općinu Zam et 15 poziva za NOV-u.

S O C I J A L N I O D J E L :

K om isija im a 5 članova. N ekoji članovi kom isije su aktivni ali se naterenu ne znaju snalaziti. Još se uvjek vrši popis popaljenih kuća i invalida.N arodna se je pom oć povisila od 40 n a 50 Lira po osobi.

Po ovom sm o odjelu sada zadužili druga Zvana.

ZAKLJUČCI:

1) Popisati i podijeliti na jh itn ije izvanrednu n aro d n u pom oć najsirom ašnijim obiteljim a.

2) Popisati na jsirom ašn ije ko jim a bi se podijelila pšenica k o ja nam je dodijeljena od Oblasnog NOO-a to je s t 10 kvintala i voditi brigu da se istu iz Is tre prebaci.

P R O M E T N I O D J E L :

Sad je form irana p rom etna kom isija od 5 članova. Izvršen je popis prevoznih sredstav. Sad je sav rad tog odjela u glavnom, prebacivanje hrane. H rana se prebacuje svaki dan.

ZAKLJUČCI:

1) Poslati na K om andu Riječkog P odručja popis i tačne podatke poštanskog osoblja.

2) U kom isiju p rim iti jednoga člana iz Općine Klana.3) Podnijeti tačan izvještaj koliko ljudi p rebacu je hranu.

Z D R A V S T V E N I O D J E L :

Postoji zdravstvena kom isija ko ja se u glavnom bavi nabavljanjem ljekova.

246



Bio se pojavio tifus ali se sada više ne pojavljuje.B olničarka ko ja rad i u M arčeljim a lječi dnevno od 15 do 20 ljudi.Doktor Muhvić u Zam etu lječi svaku sedm icu dva dana naše ljude ba

dava i daje m nogim a ljekove badava.Na K otaru se nije pojavilo zaraznih bolesti.U zdravstvenom fondu sad je 5.182 lire.

ZAKLJUČCI:

1) Da se pročelnik stavi u vezu sa upravom bolnice i ne dozvoliti da lijekovi id u u bolnicu m im o NOO-a.

2) Za novac koji je u fondu nabaviti ljekove.

R A Z N O :

Po cijelom K otaru ljudi govore kako u K otaru O patija, Sušak i ostalim kotarevim a svi ljud i rade kod »Todt« dok m i u K astavštini ovako oštro postavljam o.

Radnici koji rade u tvornici UKOD na Sušaku govore da njihove gazde a to su Boneta i S tanko Vlah im aju dozvolu za rad to jes t dozvolu sa naše strane na ko joj je po tp isan K om andant X III. divizije. Izm eđu onih im a i radnika koji rade bunkere i sk loništa kod nekih kazerm a. Svi radnici ovo vjeruju. Mi sm atram o da ovo nije i ne može b iti is tin a pa Vas m olim o da Vi ovu stvar razvidite i o tom e nas obavjestite.

Dobili smo od Okružnog NOO-a dopis dje tražite da Srdoč Josip otiđe za re feren ta prosvjete Okružnog NOO-a

Kako i sam i znate da je drug zadužen po prosvjeti, a drug ćiković Josip isto tako stručn i učitelj po direktivi Oblasnog NOO-a razdužen je svake dužnosti a ostao je i dalje član Kot. NOO-a. Sm atram o da je m ožda b ila zabuna te je u m jesto Ćikoviča Josipa pozvan Srdoč Josip. Molimo Vas da nas o ovome n a jh itn ije obavjestite.

SAMOKRITIKA I KRITIKA:

Drugarica V lasta postav lja sebi k ritik u zbog toga što se na savjetovanju nije pisao zapisnik.

Drug M uham ed da je bez znanja ostalih članova poslao lugara na ustašku općinu zbog sječe drva.

Drug Ranko kritikovan je zbog toga što n ije još ozbiljno shvatio vršenje dužnosti.

S M R T F A Š I Z M U — S L O B O D A N A R O D U !

T a j n i k :V lasta [v. r.]

KOTARSKI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV530


247


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

[24]K otarski NOO Kastav531

Tajništvo.I. G532

D rugarskom Oblasnom NOO u za Is tru 533 Izvještaj sa sastanka održanog 1 X II 1944 god.

Na sastanku bili su p risu tn i: Drug Miro,534 M uhamed,535 Vlasta,536 Zvane,537 Roko,538 Ranko,539 Ivanka,540, Andrej,541 Ivo542 i drug Kozarev543 iz 0 . NOO a Sastanak je održan po slijedećem dnevnom redu:

1. Prom jene u K otarskom NOO u2. Politička situacija3. Organizaciono stan je

a) Prop odjelb) Prosvjetac) G ospodarstvo i blagajnad) Socijalni odjele) Upravni odjelf) Zdravstveni odjelg) P rom etni odjel

4. Č itanje direktiva5. S am okritika i k ritik a6. Razno.N ajprije se čita izvještaj sa posljednjeg sastanka.

1. Promjene u NOO u. Drug Verko544 koji je duže vrem ena bio član ovog K otarskog NOO a p rem ješten je n a drugu dužnost (referent prosvjete Okružnog NOO-a Rijeka). Navedeni drug n a ovom sastanku n ije prisustvovao zbog bolesti.D osadašnji pročelnik prop-odjela po po treb i prelazi na drugu dužnost (Ko

531 HAP, fond Oblasni NO za Istru, izvorna kopija, strojopis, 3 lista, 3 stranice.532 Dopisano crvenom olovkom.533 Riječi »Oblasni« i »Istru« upisane su tintom.534 Miro Srok.535 Marijan Jardas-Pavlić.536 Slavica Matetić.537 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.538 Isto.539 Ranko Grbac (iz Diraki).540 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.541 Andrej Frlan.542 Josip Srdoč.543 Milan Jardas-Matijašev.544 Josip Čiković.

248



ta rsk i odbor USAOH-a) a za pročelnika prop odjela postavna je drugarica Ivanka.

2. Politička situacija: U kra tk im je crtam a p ře třesena vanjska politička situacija zatim se prelazi na lokalnu političku situaciju.

Općina Zamet: N arod je sav uz pokre t što se najbolje vidi kod sakup ljan ja h rane i ostale robe za NOV-u, ali je narod p restrašen te neće da se aktivizira kod prenošenja.Svakim danom više cvate crna burza koju nam ne uspijeva sprečiti i pojedini ljud i govore da se i NOO-i dadu p o tp la titi Mnogo se još uvijek na ovoj općini govori o rad u kod organizacije »Todt«, ali ljudi ne p re s ta ju rad iti iako znadu da je neprav[il]no raditi.O Englezim a sav narod govori kako oni nam jerno odugovlače ra t, a na Crvenu A rm iju sav narod gleda sa punim povjerenjem .N a toj je općini sab irna akc ija u robi za 43 Diviziju potpuno usp jela ali m nogi su crnoburzijanoi dali ne zato je r uviđaju po trebe NOV-e, već od straha.

Općina Kastav.

N arod sav uz pokret. U staška općina naročito na tom terenu daje sve više pom oći narodu (u novcu). Još uvijek n aro d ra d i kod to d ta [.] L judi uviđaju svakim danom više kako je pogrešno rad iti za n ep rija te lja te su mnogi počeli govoriti neka nas partizan i sam i odvedu, je r ako sam i otiđem o s trad a ti će nam obitelji. Pojedinci govore zar nem a d o sta gladnih ljud i i h tje li bi da i m i pođem o tam o patiti.Kod sabirne akcije narod se je dobro odazvao kao i kod prenosa iste. N arod sve gore gleda na zapadne Saveznike. Samo se govori k ad će Crvena A rm ija doći do nas i dali će doći.

Općina Klana:

N arod je uz pokret. U sam oj Klani mnogi ljud i prilaze NOP-u. Kad je bila akcija na vlak kod T rsta stradale su nekoje om ladinke iz Breze i Škalnice te su ljud i govorili zašto partizan i n ap ad aju na svoje ljude a sad počeli su sam i ljud i govoriti ovo nisu napravili partizan i ve[ć] fašisti.Na toj općini četnici šire p ropagandu da se oni bore za k ra lja P etra ali im narod ne nasjeda (pojedinci im nasjedaju)0 Englezim a narod neće ni da čuje a mnogo se govori o usp jesim a Crvene A rm ije i N arodno oslobodilačke Vojske.

Općina Sv. Matej:

U toj su Općini N jem ci postavili svoj garnizon i to u gornjem djelu (u selu M arčeljim a). Iz tog su sela većinom svi m uškarci pobjegli kad su Švabe dolazile u selo kako ih nebi pobrali. M oral kod naroda nije pao ali se sa velikom napetošću očekuje dali će N jem ci otići. Pojedinci počeli su govoriti da će se u koliko N jem ci ostanu m orati odazvati narod na rad kod »Todta«.

249


A GIRON Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJESNIK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

N eprija telj dnevno dva tr i upada u sva sela te p ljačka sve do čega dođe usljed čega nasta je sve veća m ržn ja spram Švaba, ali i velik strah . Šire p ro pagandu kako su partizan i gladni i goli te će se svakako jednog dana m orati p redati ali ovome narod ne nasjeda.Velike su sim patije za Crvenu Arm iju i Narodno-Oslobodilačku-Vojsku, dok o zapadnim Saveznicima većina naroda neće ni da čuje.Na čitavom K otaru narod znade za pom oć koju smo prim ili sa strane zapadnih Saveznika ali to narod ne prim a sa nekim oduševljenjem već se samo govori bolje [d]a su i to poslali nego ništa, dok se o pom oći sa strane Bugarske i Sovjetskog Saveza govori sa velikim veseljem.

Organizaciono stanje navedeno je u tablici.545

Prop-odjel:

Narod najrađe prim a »Glas Istre« Š tam pa se redovito šalje po svim općinam a. Zadnje vrijem e nem a dovoljno štam pe. Na sastanku bila je p risu tna drugarica i[z] p rop odjela Oblasnog NOO-a, ko ja prim jećuje da se opaža da štam pa pravilno ne cirkulira. D rugarica razjašn java na koji način treba p rikup lja ti h isto rijsk i m aterijal. T reba pokupljati sve i n a jsitn ije podatke, je r iako za nas izgledaju sitne stvari zapravo su velike.Štam pa se po svim selim a čita pojedinačno. Sastanci i skupovi zadnje se vrijem e rje tko održavaju zbog svakodnevnog upadan ja n ep rija te lja u sela. Zidne se novine također ne izdavaju.Od posljednjeg sastanka nije održan nijedan miting.N eprijatelj često baca letake ali im narod ne nasjeda.N eprija teljska štam pa i to većinom »Glas Prim orja« čita se na donjem terenu i u nekojim selim a gornjeg djela K otara. Toj štam pi narod osim pojedinaca ne nasjeda.Veliko je interesovanje za »Radio Vijesti« koje su se p rije redovito izdavale a sada se od posljednjeg do ovog sastanka nisu izdavale.

Prosvjeta:

Od posljednjeg sastanka to jes t od dolaska N jem aca na gornji dio K otara škole [s]e više ne održavaju, je r su stalno po selim a Švabe te je rad sa djecom onemogućen.

Zaključci po organizacionom :

1. O držati redovito prosvjetne sastanke sa K otarskim i Općinskim Narodno- -Oslobodilačkim odborim a.

2. Prim iti druga Ju lo ta546 u K otarski NOO.

545 Tablica nije u prilogu Izvještaja.546 Nije moguće utvrditi puno ime i prezime.

250


A. GIRON, Izvještaji Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kastav . . .VJE SN IK HARiP, God. 30 (1988), Sv. X X X (99—254)

3. Popuniti Općinski NOO K astav sa još dva druga i Općinski NOO Sv. Matej sa još jednim drugom .

4. Izbaciti ljude koji bilo gdje rade za okupatora.

Zaključci po prop-odjelu:

Kako je drug pročelnik do sada bio hapšen od zadnjeg sastanka n ije se napravilo n išta te o sta ju zaključci koji su na posljednjem sastanku doneseni1. Pronaći na svakoj Općini jednog čovjeka koji će b iti odgovoran za raspo

d jelu štam pe, (da štam pu dobiju sve organizacije)2. U svakoj Općini pronaći dva-tri dopisnika.3. Tražiti od prop odjela Oblasnog NOO-a nekoliko b ro šu ra »Razgraničenje

Jugoslavije i Ita lije od Smodlake«.547 Tražiti letake po m ogućnosti na ćirilici, da se ih razbaca četnicim a ko jih sad na našem k o taru im a prilično.

Zaključci po prosvjeti:

1. Da se ponovno počne rad iti sa m alim grupicam a djece.

Upravni odjel:

Kod K otarskog N arodno oslobodilačkog odbora organizirana je »Narodna Straža« ali nem a dovoljno stražara . Do sada su četiri stražara a sada su predviđena još tr i stražara. Općinski NOO-i nem aju »Narodnih Straža«. U Općini Kastav i Zam et svi ljud i rade kod organizacije »Todt« tako da i nem am o narodn ih stražara.Popis pučanstva naprav ljen je a sada se v rši prepis. Drug pročelnik bio je zbog savjetovanja na K otaru Lovran gdje se je zadržao više vrem ena te se ni po ovome n ije napravilo ništa.

Zaključci po upravnom odjelu:

1. Da se m obilizira još tr i d ruga za N arodnu stražu kod K otarskog Narodno oslobodilačkog odbora.

2. Poslati pozive svim m uškarcim a od 16—45 godina.3. Poslati na kurs u Gorski K otar iz svake Općine druga zaduženog po

upravi.

Gospodarstvo:

Nabavilo se 93 kvintala kupusa i 40 kvintala k rum pira .Sad se nabavlja k [a ]rb it koji bi se prom jenio za h ran u za NOV-u.Iz Klane vozili su mnogi drva za okupato ra ali se je to spriječilo tako da sada voze još tro jica ko jim a se n ije uspjelo spriječiti. (Prije su vozili 23)

547 Brošuru Josipa Smodlake izdao j e Propodjel Oblasnog NOO-a za Istru, a umnožena je u tehnici »Sloboda«.

251



Provedena je sab irna akcija za 43 Diviziju ko ja je na cijelom K otaru dobro uspjela. Podatke o sabirnoj akciji još nem am o te ćemo ih poslati naknadno.

Zaključci:

1. Održati sastanak sa prehram benom kom isijom .2. Poslati tačne podatke o sabirnoj akciji.

Socijalni odjel:

Kom isija je form irana, ali radi vrlo slabo. Zbog stalnog na lje tan ja neprijatelja u sela rad je ove kom isije veoma otežan a najviše pu ta potpuno onemogućen. Sad se na našem terenu nalazi drug referen t socijalnog odjela Oblasnog NOO-a te će drugove upu titi bolje u rad.

Prom etni Odjel: Kom isija se uglavnom bavi sa prebacivanjem hrane i robe, koja se redovito svaki dan prebacuje za vojsku.

Zdravstvo:

Kom isija se bavi jedino nabavljanjem ljekova za bolničarku koja liječi na našem K otaru i za bolnicu.

Sm rt fašizm u ooooOoooo sloboda narodu.

Tajnik:V lasta [v. r.]

KOTARSKI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR KASTAV548




POPIS SKRAĆENICA

AFŽ — Antifašistička fronta ženaAIHRPH — Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta HrvatskeAVNOJ — Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja JugoslavijeHAP — Historijski arhiv PazinHSS — Hrvatska seljačka strankaJNOF — Jedinstvena narodnooslobodilačka frontaKK KPH — Kotarski komitet Komunističke partije HrvatskeKNOO — Kotarski narodnooslobodilački odborKPH — Komunistička partija HrvatskeKPJ — Komunistička partija JugoslavijeMNRR — Muzej narodne revolucije RijekaNDH — Nezavisna Država HrvatskaNOB — Narodnooslobodilačka borbaNOF — Narodnooslobodilačka frontaNOO — Narodnooslobodilački odborNOP — Narodnooslobodilački pokretNOR — Narodnooslobodilački ratNOSV — Narodnooslobodilačka vojskaNOV — Narodnooslobodilačka vojskaSAD — Sjedinjene Američke DržaveSHS — Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina)SSSR — Savez Sovjetskih Socijalističkih RepublikaUSAOH — Ujedinjeni savez antifašističke omladine HrvatskeUSAOJ — Ujedinjeni savez antifašističke omladine JugoslavijeVŠ NOV i POJ — Vrhovni štab narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda

JugoslavijeZAVNOH — Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

253



R I A S S U N T O

RAPPORTI DEL COMITATO POPOLARE DISTRETTUALE DI LIBERAZIONE DI KASTAV (CASTUA) DEL 1944

Anturi Giron

Nel territori odi Kastav (Castua) già nel 1941 ebbero inizio gli argani rivoluzionari del potere popolare. Fino all’inizio del 1942 funzionò il Comitato principale del soccorso, e nel mese di gennaio 1942 venne formato il Comitato distrettuale del Fronte popolare di Liberazione il quale sotto questo nome funzionò fino verso la fine dell'anno. Nel dicembre del 1942 venne istituito Comitato Popolare distrettuale di Liberazione di Kastav il quale dal mese di marzo 1943 diventò l'organo competente del potere popolare provvisorio anche per il territorio di Grobnik. Dall'aprile fino al settembre 1943 il Distretto di Kastav (Kastav-Grobnik) si trova entro i limiti del Circondario di Hrvatsko primorje (Litorale croato).

Dopo lo sfacello dellTtalia il territorio di Grobnik venne escluso dal Distretto di Kastav, e Comitato Popolare distrettuale di Liberazione di Kastav estese la sua competenza anche su quella parte del territorio di Kastav la quale fino allora era integrata nel Regno d'Italia. Tutto il territorio di Kastav entrò allora nella compagine della regione dell'Istria la quale con le deliberazioni del Comitato Popolare regionale di Liberazione, del Comitato Popolare Provvisorio di Liberazione per l’Istria e dello ZAVNOH si unì con la madre patria. Dal mese di gennaio del 1944 fino alla liberazione finale il territorio di Kastav è un’unità amministrativo-terri- toriale della regione dell’Istria, come parte costitutiva del territorio di Buzet (Pin- guente) fino al mese di giugno 1944 e poi del circondario di Rijeka (Fiume).

I rapporti del Comitato Popolare distrettuale di Liberazione di Kastav danno prova nel modo migliore del lavoro, l’attività e lo sviluppo dello stesso Comitato quale organo amministrativo e giudiziario della Croazia Federale nella Jugoslavia Democratica Federale. L’autore pubblica 24 raporti fino adesso rinvenuti: questo materiale illustra l’attività del Comitato Popolare distrettuale di Liberazione di Kastav durante l’anno 1944.

254


Documents

IZVJEŠTAJI KOTARSKOG NARODNOOSLOBODILAČKOG ODBORA KASTAV