Embed Size (px)
Citation preview
RR\1056797HR.doc PE544.341v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
EUROPSKI PARLAMENT 2014 - 2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0126/2015
1.4.2015
IZVJEŠĆEo „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”(2014/2223(INI))
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj
Izvjestiteljica: Elisabeth Köstinger
Izvjestitelj za mišljenje (*):Francesc Gambús, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PE544.341v02-00 2/31 RR\1056797HR.doc
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA .................................................3
EXPLANATORY STATEMENT ............................................................................................16
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE(*).....18
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU ...................27
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU.....................................................31
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
RR\1056797HR.doc 3/31 PE544.341v02-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”(2014/2223(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama” (COM(2013)0659),
– uzimajući u obzir radne dokumente službi Komisije (SWD(2013)0342) i (SWD(2013)0343), koji su priloženi toj Komunikaciji,
– uzimajući u obzir zaključke o Novoj strategiji EU-a za šume Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo od 19. svibnja 2014.,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. siječnja 2014. naslovljeno „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama”,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. srpnja 2014. o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljeno „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama”,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2006. o provedbi strategije Europske unije za šumarstvo1,
– uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”,
– - uzimajući u obzir strategiju Europa 2020., uključujući inicijative Unija inovacija i Resursno učinkovita Europa,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2013)0216),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod nazivom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija biološke raznolikosti EU-a za 2020.” (COM(2011)0244),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
1 Usvojeni tekstovi, P6_TA(2006)0068.
PE544.341v02-00 4/31 RR\1056797HR.doc
HR
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0126/2015),
A. budući da Europska unija nije nadležna za izradu zajedničke šumarske politike, ali da određene politike Unije mogu imati utjecaj na nacionalne šumarske politike te da države članice same odlučuju o političkim pristupima kad je riječ o šumarstvu i šumama;
B. budući da, premda je očigledno riječ o području nad kojim države članice imaju nadležnost , postoje potencijalne prednosti za industrije koje se temelje na šumama u vidu bolje i aktivnije usklađenosti i boljeg položaja tog važnog gospodarskog sektora, kojim se jamče radna mjesta na europskoj razini, posebno u ruralnim područjima i istodobno štite ekološki sustavi te pružaju ekološke prednosti za sve, pri čemu se ne dovodi u pitanje nadležnost država članica;
C. budući da je drvo obnovljivi resurs koji je često nedovoljno iskorištavan u Europi i da treba zajamčiti inteligentnu i održivu upotrebu te sirovine, među ostalim daljnjim razvojem i razmjenom stručnog znanja;
D. budući da su šume izvor jedinstvene flore, faune i gljiva;
E. budući da se šume uvelike razlikuju svojom veličinom i obilježjima, pri čemu šume pokrivaju više od polovine teritorija nekih država članica; budući da su šume kojima se gospodari na održiv način od iznimne važnosti za stvaranje dodane vrijednosti na lokalnoj, regionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini u vidu jamčenja radnih mjesta u ruralnim područjima i pružanja doprinosa društvu zasnovanom na biogospodarstvu, pružanju koristi za ljudsko zdravlje, posebno u područjima koje su strukturno u nepovoljnom položaju, te istodobno znatnim doprinosom zaštiti okoliša i klime kao i bioraznolikosti;
F. budući da je šumska biomasa vrlo važan izvor obnovljive energije; budući da europske šume trenutačno apsorbiraju i pohranjuju oko 10 % emisija ugljika EU-a te na taj način znatno pridonose naporima koji se ulažu u smanjenje posljedica klimatskih promjena;
G. budući da su građani Unije zbog urbanizacije našega društva slabije povezani sa šumama te da malo znaju o šumarstvu i utjecaju koji ima na blagostanje, radna mjesta, klimu, okoliš, zdravlje ljudi i cijeli lanac vrijednosti te na vezu sa širim ekosustavima;
H. budući da se u okviru sve većeg broja politika EU-a polažu sve snažniji zahtjevi na šume; budući da se ti zahtjevi moraju oprezno uravnotežiti te da potreba za novim načinima upotrebe drveta u biogospodarstvu i za dobivanje bioenergije mora podrazumijevati resursnu učinkovitost, primjenu nove tehnologije i poštovanje ograničenja u održivim zalihama;
I. budući da je značajka europskog šumarstva održivo gospodarenje i dugoročno planiranje te da bi načelo održivosti trebalo još snažnije naglasiti na svim razinama, od lokalne do globalne razine, kako bi se otvorila nova radna mjesta, zaštitila bioraznolikost, ublažile klimatske promjene i suzbila dezertifikacija;
RR\1056797HR.doc 5/31 PE544.341v02-00
HR
J. budući da je neophodno istaknuti gospodarsku, socijalnu i ekološku ulogu šuma, također u kontekstu zaštite i promicanja kulturne i prirodne baštine te poticanja održivog (ekološkog) turizma;
K. budući da zbog sve većeg broja stanovnika u svijetu raste potreba za energijom te bi šume zbog toga trebale imati važniju ulogu u budućoj kombinaciji izvora energije EU-a;
Opće napomene – važnost šuma, šumarstva i sektora koji se temelji na šumama za gospodarstvo i društvo
1. pozdravlja Komunikaciju Komisije o Novoj strategiji EU-a za šume i popratne radne dokumente te naglašava da se strategiju EU-a za šume mora usmjeriti na održivo gospodarenje šumama i njihovu multifunkcionalnu ulogu s gospodarskog, društvenog i ekološkog stajališta te da se mora zajamčiti bolja usklađenost i bolje upoznavanje s politikama Zajednice koje su izravno ili neizravno povezane sa šumarstvom; u tom smislu ističe da se u okviru sve većeg broja inicijativa europske politike u područjima kao što su gospodarska politika i politika zapošljavanja, energetska politika i politika zaštite okoliša i klime zahtijeva sve veći doprinos šumarskog sektora;
2. ističe potrebu da se na sustavniji način odredi vrijednost usluga šumskih ekosustava i da se ona uzme u obzir pri donošenju odluka u javnom i privatnom sektoru;
3. primjećuje da samo zdrave i stabilne planinske šume mogu u potpunosti ispunjavati svoje funkcije zaštite ljudi i prirode predstavljajući protutežu snježnim lavinama i odronima te služeći kao prirodna zaštita od poplava; ističe da je osobito u tom kontekstu nadnacionalna komunikacija neophodna;
4. u tom pogledu naglašava da bi trebalo spriječiti svaki pokušaj da se šumarstvo učini predmetom politike EU-a te da se lokalno i regionalno obilježje tog sektora i nadležnost država članica u tom području moraju poštovati uz istodobno nastojanje ostvarivanja usklađenosti između nadležnosti EU-a i država članica;
5. ističe da šume EU-a obilježava velika raznolikost, uključujući snažne razlike u vlasništvu nad šumama, njihovoj veličini, njihovim obilježjima i izazovima s kojima su suočene;
6. naglašava da se strategijom EU-a za šume mora uzeti u obzir činjenica da šume prekrivaju više od polovine teritorija nekih država članica i da su šume kojima se gospodari na održiv način od iznimne važnosti za stvaranje dodane vrijednosti na lokalnoj i regionalnoj razini i jamčenje radnih mjesta u ruralnim područjima te da istodobno daju ključan doprinos zaštiti okoliša;
7. naglašava posebno vrijednu ulogu stabilnih mješovitih šuma s autohtonim vrstama drveća prilagođenim lokalnim uvjetima kao i presudnu ulogu koju takve šume imaju za ekosustave te njihov doprinos bioraznolikosti;
8. poziva države članice na to da pruže potporu vlasnicima šuma u njihovim nastojanjima da očuvaju i uzgajaju autohtone mješovite šume koje su uobičajene za pojedino područje;
PE544.341v02-00 6/31 RR\1056797HR.doc
HR
9. izražava razočaranje zbog činjenice da se uvjeti rada radnika u šumarstvu ne uzimaju kao referentna točka u predloženoj strategiji i traži od Komisije da razmotri pametnu organizaciju rada, visoke tehnološke standarde te kvalitetna radna mjesta;
10. primjećuje da je u sektoru šumarstva trenutačno zaposleno više od 3 milijuna Europljana i naglašava da će se dugoročna konkurentnost tog sektora ostvariti jedino s pomoću kvalificirane radne snage;
11. smatra da bi se Strategijom EU-a za šume trebali odrediti uvjeti kojima će se EU-u omogućiti da ima relevantne obrazovne programe i radnike koji su u potpunosti svjesni trenutačnih izazova i prijetnji s kojima se suočava sektor šumarstva, ali i sigurnosnih propisa u području gospodarenja šumama;
12. ističe potrebu za sveobuhvatnom i cjelovitom zajedničkom strategijom i pozdravlja priznavanje gospodarske, ekološke i društvene uloge šuma i sektora koji se temelji na šumama u EU-u te njihovih gospodarskih, ekoloških i društvenih koristi;
13. smatra da se tim priznanjem pruža snažna osnova za potporu šumarskom sektoru EU-a, među ostalim sprečavanjem šumskih nepogoda i upravljanjem njima, poboljšanjem resursne učinkovitosti, povećanjem konkurentnosti, poticanjem zapošljavanja, jačanjem industrijskih grana koje se temelje na šumarstvu i očuvanjem ekoloških funkcija;
14. ističe važnu ulogu biogospodarstva u ostvarivanju novih prioriteta Komisije u pogledu rasta, zapošljavanja i ulaganja;
15. priznaje da EU treba imati ulogu u pružanju potpore nacionalnim politikama u cilju ostvarivanja aktivnog, multifunkcionalnog i održivog gospodarenja šumama, uključujući gospodarenje različitim vrstama šuma, te u jačanju suradnje radi uklanjanja prekograničnih opasnosti kao što su šumski požari, klimatske promjene i prirodne nepogode ili invazivne strane vrste;
16. smatra da se u okviru strategije treba voditi više računa o problemu bolesti drveća, kao što je sušenje hrasta koje pustoši plantaže hrasta plutnjaka u Portugalu, Francuskoj i Španjolskoj, ali i utječe na područja pod posebnom zaštitom i rezervate biosfere;
17. ističe da je očekivani rast potražnje za drvom i prilika i izazov za šume i sve sektore koji se temelje na šumama, posebno s obzirom na to da se očekuje da će zbog posljedica klimatskih promjena suše, požari, oluje i nametnici šumama češće i u većoj mjeri nanositi štetu; u tom kontekstu naglašava potrebu da se šume zaštite od tih sve većih prijetnji i da se usklade njihova proizvodna i zaštitna funkcija;
18. pozdravlja širenje šumskog pokrova, posebno s autohtonim vrstama u područjima koja nisu pogodna za proizvodnju hrane, a osobito onima koja su u blizini urbanih područja, radi ublažavanja negativnih toplinskih učinaka, smanjenja zagađenja te osnaživanja veze između čovjeka i šume;
19. u potpunosti podupire napore koje Komisija ulaže u promicanje zapošljavanje u sektoru šumarstva i održivo stvaranje blagostanja u Europi;
RR\1056797HR.doc 7/31 PE544.341v02-00
HR
20. naglašava važnost održive proizvodnje i upotrebe drva i drugih materijala povezanih sa šumom, kao što su pluto i drvni derivati, uključujući tekstilna vlakna, za razvoj održivih gospodarskih modela i otvaranje ekološki prihvatljivih radnih mjesta;
21. poziva Komisiju na to da analizira poteškoće u opskrbi kraja lanca koje su povezane s porastom potražnje u trećim zemljama, što se posebno odnosi na oblo drvo, i da podrži taj sektor;
22. poziva Komisiju i države članice na to da stvore poticaje kako bi sve veća skupina žena u ulozi vlasnica šuma mogla dobiti posebne savjete i potporu u vezi s aktivnim i održivim gospodarenjem svojim šumama;
23. naglašava da je oko 60 % šuma EU-a u privatnom vlasništvu i da ima oko 16 milijuna privatnih vlasnika šuma te u tom kontekstu ističe važnost vlasništva i prava na vlasništvo te podržava sve mjere kojima se udrugama dionika omogućava sudjelovanje u dijalogu o razvoju i provedbi održivog gospodarenja šumama te bolja razmjena informacija;
24. primjećuje da su vlasnici šuma ključni akteri u ruralnim područjima te u tom kontekstu pozdravlja priznavanje uloge šumarstva i agrošumarstva u programu za ruralni razvoj u okviru ZPP-a za razdoblje od 2014. do 2020.;
25. smatra da bi se Strategija EU-a za šume unaprijedila ako se podrži odgovarajućom koordinacijom, pri čemu bi se rabila postojeća financijska sredstva EU-a, uključujući Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);
26. ističe mogućnost država članica i regija da iskoriste dostupna financijska sredstva u okviru svojih programa ruralnog razvoja kako bi podržale održivo gospodarenje šumama i poticale agrošumarstvo te kako bi stvarale javna ekološka dobra kao što su kisik, pohranjivanje ugljika i zaštita usjeva od posljedica klimatskih promjena te kako bi poticale rast lokalnih gospodarstava i otvarale ekološki prihvatljiva radna mjesta;
27. priznaje potrebu za poboljšanim prijevozom i logistikom za gospodarenje šumama i izvlačenje drvne sirovine; poziva države članice na razvoj održivih sustava logistike i sječe sa smanjenim negativnim učincima na klimu, što bi obuhvaćalo i korištenje kamionima i brodovima na održivo biogorivo i veću upotrebu željeznica; potiče upotrebu strukturnih fondova EU-a i programa za ruralni razvoj za te potrebe;
28. priznaje ulogu šuma u društvu u vezi s tjelesnim i mentalnim zdravljem građana i da javna dobra koje nam šume pružaju imaju visoku ekološku i rekreacijsku vrijednost te da pružaju doprinos kvaliteti života, osobito u pogledu opskrbe kisikom, sekvestracije ugljika, pročišćavanja zraka, pohranjivanja i pročišćavanja vode, kontrole erozije i zaštite od lavina, kao i u pogledu omogućavanja prostora za aktivnosti na otvorenom;
29. potiče povezivanje urbanih područja i šuma javnim prijevozom radi lakšeg pristupa šumama i šumskim područjima;
30. naglašava važnost ostalih aktivnosti povezanih sa šumama, npr. prikupljanje nedrvnih
PE544.341v02-00 8/31 RR\1056797HR.doc
HR
šumskih proizvoda kao što su gljive ili jagodasto voće, kao i ispaša i pčelarstvo;
31. poziva Komisiju na promicanje gospodarskih aktivnosti koje mogu služiti kao izvor sirovina za farmaceutsku, kozmetičku i prehrambenu industriju i koje mogu služiti kao alternativni način rješavanja problema nezaposlenosti i iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja te da promiče korisnost proizvoda tih aktivnosti za ljudsko zdravlje;
Učinkovito iskorištavanje resursa – drvo kao održiva sirovina (održivo gospodarenje šumama)
32. ističe da upotreba drva i ostalih proizvoda od iskorištena drva kao obnovljivih i ekološki prihvatljivih sirovina s jedne strane i održivo gospodarenje šumama s druge strane imaju važnu ulogu u postizanju društveno-političkih ciljeva EU-a kao što su energetska tranzicija, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima te ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. i ciljeva na području bioraznolikosti; primjećuje da bi nepostojanje aktivnog gospodarenja šumama bilo u suprotnosti s tim ciljevima;
33. ističe da šume kojima se gospodari imaju veći kapacitet upijanja ugljičnog dioksida od šuma kojima se ne gospodari i naglašava važnost održivog gospodarenja šumama pri maksimalnom povećanju potencijala sekvestracija ugljika koji imaju šume EU-a;
34. smatra da se šume ne bi trebalo promatrati samo kao spremnike ugljika;
35. naglašava potrebu da se zajamči učinkovita upotreba i ponovna upotreba šumskih resursa i drvnog materijala kao načina smanjivanja trgovinskog deficita EU-a, poboljšanja neovisnost EU-a u opskrbi drvom i konkurentnosti njegova šumarskog sektora, pružanja pomoći u smanjenju razine neodrživog gospodarenja šumama, zaštite okoliša te smanjenja krčenja šuma u zemljama izvan EU-a;
36. izričito podržava učinkovito korištenje drvom kao obnovljivom sirovinom raznovrsne namjene s ograničenom dostupnošću i izjašnjava se protiv zakonski obvezujućih pravila o davanju prvenstva pri iskorištavanju drva jer se time s jedne strane ograničava tržište energije i razvoj novih i inovativnih upotreba biomase, a s druge strane to u mnogim izoliranim i ruralnim područjima nije izvedivo isključivo iz infrastrukturnih razloga;
37. podržava otvorenu i tržišno orijentiranu politiku i slobodu za sve tržišne dionike davanjem prednosti drvu iz lokalnih izvora kako bi se maksimalno umanjio ugljični otisak koji stvara prekooceanski prijevoz i potaknula održiva lokalna proizvodnja;
38. smatra nužnim da se strategijom također u cijelosti uzmu u obzir specifičnosti rijetko naseljenih i udaljenih regija jer se neki od najvećih resursa biomase u Uniji nalaze u tim područjima;
39. prepoznaje vrijednost drva za energetske svrhe kao sredstva borbe protiv energetskog siromaštva, čime se doprinosi ciljevima za obnovljivu energiju iz klimatskog i energetskog okvira do 2030. i stvaranju novih poslovnih mogućnosti;
40. smatra da bi nova strategija za šume trebala omogućiti bolju suradnju na području strukturiranja industrija koje se temelje na šumama te ponovnog okupljanja
RR\1056797HR.doc 9/31 PE544.341v02-00
HR
gospodarskih subjekata u cilju boljeg iskorištavanja šumskih resursa;
41. zastupa stajalište da se održivo gospodarenje šumama mora temeljiti na opće priznatim i prihvaćenim načelima i sredstvima kao što su kriteriji i pokazatelji za održivo gospodarenje šumama koji uvijek moraju biti usmjereni na cijeli sektor neovisno o konačnoj namjeni drva;
42. podržava namjeru Komisije da zajedno s državama članicama i dionicima razvije ambiciozan, objektivan i dokaziv skup kriterija i pokazatelja za održivo gospodarenje šumama, naglašavajući da bi te kriterije trebalo uskladiti sa zahtjevima konferencije Forest Europe (Ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi)1, koji predstavljaju paneuropski temelj za zajedničko izvješćivanje o održivom gospodarenju šumama i temelj za dodjelu certifikata za održivost uzimajući u obzir raznolikost šumskih vrsta diljem Europe;
43. priznaje da je zbog rastuće potražnje za materijalima iz šumarskog sektora, uglavnom kao posljedica razvoja obnovljivih energija koje potječu iz biomase, potrebno osmisliti nove načine povećanja dostupnosti drva kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje šuma;
44. napominje da su pregovori u okviru konferencije Forest Europe o „Europskoj konvenciji o šumama”2 kao obvezujućem okviru za održivo gospodarenje šumama i za bolje ujednačavanje interesa u politici šumarstva znatno uznapredovali te poziva države članice i Komisiju da poduzmu sve što je moguće kako bi se pregovori uspješno obnovili, nastavili i završili;
45. smatra da planovi gospodarenja šumama ili ekvivalentni instrumenti mogu biti važni strateški instrumenti za provedbu konkretnih mjera na razini pojedinih poduzeća, dugoročno planiranje i provedbu održivog gospodarenja šumama u Europi; no ističe da provedba konkretnih mjera sadržanih u tim planovima na razini šumarskog gospodarstva mora ostati podložna nacionalnim propisima;
46. poziva države članice da u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti prate i promiču provedbu planova gospodarenja šumama bez stvaranja nepotrebnih administrativnih opterećenja;
47. pozdravlja jasno odvajanje planova gospodarenja šumama od planova gospodarenja u okviru programa Natura 2000.;
48. ističe da su planovi gospodarenja šumama samo uvjet za dobivanje sredstava iz fondova EU-a za ruralni razvoj za korisnike koji imaju gospodarstva veća od određene veličine, a da su šume ispod utvrđenog praga isključene; nadalje ističe da se mogu odobriti i ekvivalentni instrumenti;
49. poziva države članice da u potpunosti iskoriste postojeću fleksibilnost u primjeni
1 Forest Europe – Ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi, međudržavni pregovarački odbor za sklapanje pravno obvezujućeg sporazuma o šumama u Europi: http://www.foresteurope.org/2 Vidi: http://www.foresteurope.org/
PE544.341v02-00 10/31 RR\1056797HR.doc
HR
zakonodavstva, posebno kako bi koristi imali manji gospodarski subjekti;
50. poziva Komisiju i države članice na to da stvore poticaje i podrže nove poslovne modele, kao što su proizvodne zajednice, kojima bi male privatne vlasnike šuma trebalo potaknuti na aktivno i održivo gospodarenje svojim šumama;
51. ustraje u tome da je, radi pravilne provedbe strategije, ključno da postoji određeni dugoročni plan djelovanja kojim se ističe važnost mobilizacije i održivog korištenja šumskog drva, u cilju stvaranja dodane vrijednosti i radnih mjesta, uz istovremeno omogućavanje jačanja privatnih šumarskih društava i podržavanje organiziranih skupina vlasnika šuma;
52. ističe da bi učinkovito upravljanje resursima trebalo obuhvaćati programe potpore za pošumljavanje zemljišta koje nije pogodno za poljoprivredu te za uspostavu zaštitnih pojasa;
Istraživanje i razvoj – obrazovanje i osposobljavanje
53. smatra da bi prednost trebalo dati praktičnoj primjeni istraživanja jer cijeli sektor može imati koristi od novih ideja, a industrijske grane koje se temelje na šumama imaju velik potencijal za razvoj; također smatra da se daljnjim ulaganjima u inovacije u tom sektoru mogu stvoriti nove proizvodne mogućnosti i učinkovitiji procesi kojima bi se omogućila pametnija upotreba raspoloživih resursa i maskimalno umanjili negativni učinci na šumske resurse;
54. poziva Komisiju na to da, imajući na umu šumarske i drvoprerađivačke prioritete, ispita europske programe za istraživanje i razvoj (Obzor 2020.) i program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća (COSME) te da po potrebi izradi nove instrumente za sektor utemeljen na šumama i promiče ciljano istraživanje ekonomičnih rješenja za nove inovativne proizvode od drva za potporu održivog biogospodarstva na bazi drva;
55. pozdravlja koristi razmjene najboljih praksi i postojećeg znanja o šumama među državama članicama i poziva države članice i Komisiju na to da podrže razmjene među industrijom, znanstvenicima i proizvođačima;
56. ističe važnost podupiranja okvirnih programa EU-a za istraživanje, razvoj i inovacije u ostvarivanju pametnog i održivog rasta, proizvoda veće dodane vrijednosti, čišće tehnologije i visokog stupnja tehnološkog napretka, posebno u području rafiniranih biogoriva i gradnje industrijskih objekata od drva, ali i u automobilskoj i tekstilnoj industriji;
57. podsjeća na to da je 2009., u skladu s navodima Komisije, u biogospodarstvu ostvaren promet veći od dva bilijuna eura i da se u njemu nudi 20 milijuna radnih mjesta, što je 9 % ukupnih radnih mjesta u EU-u;
58. primjećuje da će se svakim eurom uloženim u istraživanje i inovacije na području biogospodarstva u okviru programa Obzor 2020. stvoriti oko 10 eura dodane vrijednosti; ističe da šume danas imaju presudnu ulogu u biogospodarstvu i da će tako biti i u budućnosti;
RR\1056797HR.doc 11/31 PE544.341v02-00
HR
59. smatra da bi trebalo poticati zamjenu sirovina temeljenih na nafti ili sirovina koje zahtijevaju intenzivnu toplinu proizvodima od drva i iskorištenog drva, u skladu s napretkom u istraživanju i tehnologiji, što može pozitivno pridonijeti budućim dobicima u smislu ublažavanja posljedica klimatskih promjena i otvaranja novih radnih mjesta;
60. naglašava potrebu za procjenom troškova cijelog zakonodavstva EU-a kojim se utječe na lance vrijednosti u industrijskim granama utemeljenima na šumama radi ukidanja sve nepotrebne birokracije koja predstavlja opterećenje i stvaranja okvira kojim će se na održiv način ojačati dugoročna konkurentnost tih industrijskih grana, te također ističe potrebu da se podrži načelo u skladu s kojim bi, u okviru procjene utjecaja, trebalo temeljito ocijeniti zakonodavne prijedloge koji utječu na sektor šumarstva i lance vrijednosti u industrijskim granama utemeljenim na šumama;
61. smatra da je širenje baze znanja o šumama presudno za istraživanje te da su pouzdane informacije nužne za provedbu strategije za šume;
62. primjećuje da su na raspolaganju resursi za informiranje i praćenje preko programa Copernicus i drugih svemirskih inicijativa na europskoj razini te preporučuje intenzivnije korištenje tim resursima i alatima;
63. napominje da nacionalne inventure šuma predstavljaju alat za sveobuhvatan nadzor za potrebe sagledavanja stanja šuma te zadovoljavaju regionalne aspekte i potrebu za manjom birokracijom i manjim troškovima;
64. pozdravlja nastojanja Komisije da se uspostavi europski sustav informacija o šumama koji će se temeljiti na nacionalnim podacima i inicijative kako bi se poboljšala usporedivost novih i postojećih podataka te se nada da će se u tom pogledu unaprijediti analiza podataka povezanih s gospodarstvom i zapošljavanjem u šumarskom i drvoprerađivačkom sektoru;
65. posebno preporučuje potrebu za većom količinom datoteka s dugoročnim podacima kako bi se olakšalo razumijevanje trendova u šumarstvu i njegova prilagodba na klimatske promjene;
66. smatra da je kvalificirana i dobro obučena radna snaga ključna za uspješnu provedbu održivog gospodarenja šumama i poziva Komisiju i države članice na to da pripreme mjere i po mogućnosti iskoriste postojeće europske instrumente, kao što su Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i europski programi obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020), kako bi se dala potpora smjeni generacija i riješio problem nedostatka kvalificiranih radnika u šumarstvu;
67. poziva Komisiju na to da podrži pripremu informativnih kampanja u tom sektoru, čiji je cilj podizanje razine svijesti o mogućnostima koje on nudi u rješavanju problema nezaposlenosti i smanjenja broja stanovnika, kao i jačanje njegove privlačnosti za mlade;
68. smatra da bi trebalo razviti programe obrazovanja i daljnje izobrazbe, posebno za nove početnike i mlade šumare te postojeće zaposlenike u graditeljstvu kako bi se povećala
PE544.341v02-00 12/31 RR\1056797HR.doc
HR
njihova svijest o mogućnostima koje pruža upotreba drva, a kako bi se zajamčilo prenošenje znanja u održivom gospodarenju šumama i daljnjim granama industrije;
69. priznaje da održivo gospodarenje tijekom cijelog životnog ciklusa šumskih proizvoda može znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva ekološkog gospodarstva, posebno onih povezanih s politikama ublažavanja klimatskih promjena i učinkovitim korištenjem resursima;
70. smatra da bi države članice trebale promicati održivu upotrebu šumskih proizvoda u građevinskom sektoru, uključujući njihovu upotrebu u izgradnji povoljnijih kuća od sirovina iz održivih izvora;
71. ističe važnost tradicionalnih visoko-vrijednih načina upotrebe koji i dalje imaju golem potencijal za rast, kao što su primjena drva u graditeljstvu i pakiranju;
72. primjećuje da sadašnji tehnološki trendovi omogućavaju izgradnju objekata za stanovanje visokog kapaciteta koji su uglavnom izgrađeni od drva te stoga znatno ograničavaju emisije CO2 u građevinskom sektoru;
73. ističe da se propisi o upotrebi drva u građevinske svrhe razlikuju među državama članicama; stoga poziva na zalaganje za donošenje propisa EU-a kojima će se promicati veća upotreba drva u građevinarstvu;
74. poziva države članice na to da uspostave inicijative kojima se podupire prijenos znanja i tehnologije i da u potpunosti iskoriste postojeće programe EU-a za podršku istraživanja i inovacija u šumarstvu i sektoru koji se temelji na šumama;
75. napominje da postoje velike nepoznanice u znanstvenim i tehnološkim istraživanjima koja se odnose na prilagodbu šumarstva klimatskim promjenama, što podrazumijeva i istraživanje utjecaja sve većeg broja štetočina i bolesti koje su ozbiljna prijetnja europskim šumama i sektorima koji se temelje na šumama;
76. potiče države članice i Komisiju na djelovanje radi podizanja svijesti o gospodarskoj, ekološkoj i društvenoj ulozi europskih šuma i šumarstva te o važnosti održivog biogospodarstva temeljenog na šumama i važnosti drva kao jednoga od glavnih obnovljivih sirovina EU-a;
77. smatra da je važno poticati znanstveno-istraživački rad usmjeren na racionalno korištenje biomase i razvoj energetskih usjeva koji brzo rastu te stvoriti model kojim se daje ekonomski poticaj za korištenje otpadne biomase;
Globalni izazovi – zaštita okoliša i klimatske promjene
78. naglašava da održivo gospodarenje šumama može imati pozitivan utjecaj na bioraznolikost i da se njime mogu ublažiti posljedice klimatskih promjena i umanjiti rizici od šumskih požara, najezde nametnika i bolesti;
79. ističe kako bi i druga tematska područja trebalo podrobnije razmotriti, pogotovo problem prekomjernog broja biljojeda, zdravlja šuma, poticanja održive proizvodnje
RR\1056797HR.doc 13/31 PE544.341v02-00
HR
drva, šumskih genetskih resursa, mjera za sprečavanje i borbu protiv šumskih požara te izbjegavanje erozije tla i obnove šumskog pokrova;
80. priznaje da bi se šumarstvom usredotočenim na šume brzog rasta mogla zajamčiti održiva drvna biomasa te istodobno zajamčiti potrebno održavanje teritorija, čime se smanjuje rizik od erozije tla i odrona zemlje na izdvojenom ili napuštenom zemljištu;
81. poziva Komisiju i države članice na to da poduzmu posebne mjere radi postizanja petog cilja iz Aichija kojim se stopa gubitka svih prirodnih staništa, uključujući šume, treba barem prepoloviti do 2020. godine ili gdje je to moguće dovesti blizu nule, a degradacija i usitnjavanje trebaju se znatno smanjiti;
82. ističe da je za ostvarivanje ciljeva vodećih inicijativa „Unija inovacija” i „Europa učinkovitih resursa” u okviru strategije Europa 2020. potrebno biogospodarstvo kao središnji element inteligentnog i ekološki prihvatljivog rasta u Europi te da drvo kao sirovina ima važnu ulogu u ostvarivanju napretka prema takvom biogospodarstvu;
83. smatra da je važno zalagati se za primjenu koncepta biogospodarstva uz poštovanje granica održivosti povezanih s opskrbom sirovinama kako bi se poticala gospodarska održivost šumskih lanaca putem inovacija i prijenosa tehnologije;
84. poziva na davanje veće potpore raznim šumskim proizvodima, čime bi se omogućilo da različite vrste potražnje za šumskim proizvodima budu uravnotežene i ocijenjene u okviru potencijala održive opskrbe te drugih funkcija ekosustava i usluga koje šume pružaju;
85. izražava veliku zabrinutost zbog brzine uništavanja šuma u svijetu, posebno u zemljama u razvoju, često zbog nezakonite sječe;
86. podržava mehanizme promicanja globalnog razvoja šumarstva ka održivijem korištenju i u tom smislu posebno upućuje na Uredbu EU-a o drvu1, čiji je cilj suzbijanje nezakonite sječe i stavljanja nezakonitog drva uvezenog iz trećih zemalja na europsko tržište, na sustav za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (FLEGT)2 kao i na odgovarajuće dobrovoljne sporazume o partnerstvu;
87. poziva Komisiju na objavu očekivane revizije funkcioniranja i učinkovitosti Uredbe EU-a o drvu i naglašava da bi nova uredba trebala biti razmjerna i usmjerena na načine smanjivanja nepotrebnih troškova te zahtjeve za izvještavanje za europske vlasnike šumskih zemljišta i šumare, pri čemu se ne bi dovodio u pitanje cilj te uredbe;
88. smatra da, s obzirom na izazove koje predstavljaju globalno zatopljenje i klimatske promjene, ekosustavi i populacije vrsta moraju biti zdravi, biološki raznoliki i snažni kako bi bili otporni;
1 Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva.2 Uredba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (FLEGT = sustav izdavanja dozvola za provedbu zakona, upravljanje i trgovina u području šumarstva).
PE544.341v02-00 14/31 RR\1056797HR.doc
HR
89. ističe mogućnosti koje pružaju područja obuhvaćena programom Natura 2000., u kojima se zahvaljujući njihovim iznimnim prirodnim resursima mogu jamčiti proizvodi na bazi drva i usluge visoke ekološke i kulturne vrijednosti;
90. ističe važnost zdravih šumskih ekosustava kao staništa za životinje i biljke, ali naglašava da se dobronamjernim zakonodavstvom, kao što je Direktiva EU-a o staništima utječe na odluke o održivom gospodarenju zemljištem i da se takvo zakonodavstvo mora provoditi na razmjeran način;
91. prepoznaje ulogu šuma u razvoju sektora koji su s njima povezani te u tom pogledu ustraje u tome da je važno pružiti potporu uzgajivačima medonosnog drveća koje zauzvrat pomaže u procesu oprašivanja;
92. smatra da su određeni problemi povezani s industrijom koja se temelji na šumama prisutni na globalnoj razini, u prvom redu nezakonita sječa stabala, te stoga poziva Europsku komisiju na jačanje potpore sektoru koji se temelji na šumama u relevantnim međunarodnim tijelima;
93. napominje da potražnja za biomasom, osobito drvom, raste i stoga pozdravlja nastojanja Komisije i država članica da podrže zemlje u razvoju u provedbi njihovih mjera za poboljšanje politike šumarstva i propisa u području šumarstva, posebno u okviru programa REDD+1 (borba protiv čimbenika presudnih za krčenje i propadanje šuma);
94. poziva Komisiju na to da razvije plan djelovanja u pogledu krčenja i degradacije šuma, kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u njezinoj Komunikaciji o krčenju šuma, kao što se traži u Sedmom programu djelovanja za okoliš; smatra da nije važno zajamčiti samo očuvanje postojećih šuma i gospodarenje njima nego i pošumljavanje iskrčenih područja;
95. smatra da je potrebno posebno pozivanje na potrebu za sveobuhvatnim pošumljavanjem u područjima koja su pogođena opetovanim šumskim požarima;
Provedba i izvješćivanje
96. naglašava da bi provedba strategije EU-a za šume trebala biti višegodišnji koordinirani proces u kojem bi stajališta Europskog parlamenta trebalo uzeti u obzir te da bi strategiju trebalo provesti učinkovito i koherentno te uz što manje birokracije;
97. izražava žaljenje zbog toga što je postupak provedbe dijelom započeo prije nego što je Europski parlament usvojio svoje stajalište i smatra da to nije u skladu s ciljem bolje koordinacije politika koje se odnose na šume, kako je navedeno u tekstu Strategije Komisije;
98. smatra da je u okviru nove strategije potrebno uspostaviti veze među strategijama i planovima financiranja Europske unije i država članica te ojačati usklađenost u pogledu planiranja, financiranja i provedbe međusektorskih aktivnosti;
1 Borba protiv čimbenika presudnih za krčenje i propadanje šuma:http://unfccc.int/methods/redd/items/7377.php
RR\1056797HR.doc 15/31 PE544.341v02-00
HR
99. poziva na sveobuhvatnu, dobro strukturiranu i uravnoteženu provedbu strategije;
100. stoga smatra da bi trebalo ojačati mandat Stalnog odbora za šumarstvo i osigurati mu veće resurse kako bi se Komisiji omogućilo da u potpunosti iskoristi stručno znanje država članica, provodeći pritom novu Strategiju EU-a za šume na razini EU-a; stoga poziva Europsku komisiju na to da se pravodobno savjetuje sa Stalnim odborom za šumarstvo, i to prije svake inicijative ili nacrta tekstova koji bi će utjecati na gospodarenje šumama i na industriju koje se temelji na šumama;
101. naglašava važnu ulogu Skupine za civilni dijalog o šumarstvu i plutu i druge važne dionike te poziva na njezino odgovarajuće uključivanje u provedbu strategije;
102. smatra da međusektorski karakter problematike povezane sa sektorom koji se temelji na šumama podrazumijeva unutarnju suradnju različitih službi Europske komisije pri razmatranju svake mjere, što može utjecati na posebnu prirodu održivog gospodarenja šumama i sektore koji su s njim povezani; stoga poziva Glavnu upravu za okoliš, Glavnu upravu za klimatsku politiku, Glavnu upravu za poljoprivredu, Glavnu upravu za energetiku i Glavnu upravu za istraživanje i inovacije te ostale relevantne glavne uprave na to da strateški surađuju kako bi zajamčili učinkovitu provedbu strategije boljom koordinacijom i komunikacijom;
103. napominje da bi poticanje konkurentnosti i održivosti sektora šumarstva, potpora ruralnim i urbanim područjima, širenje baze znanja, zaštita šuma i očuvanje njihovih ekosustava, poticanje koordinacije i komunikacije te povećanje održive upotrebe drva i šumskih nedrvnih proizvoda trebali biti prioritetni, uzimajući u obzir određivanje prioriteta Komisije o rastu, zapošljavanju i ulaganjima, između ostalog i pri provedbi nove strategije EU-a za šume;
104. poziva Komisiju na to da strategiju dopuni snažnim planom djelovanja koji sadrži konkretne mjere i da Parlamentu podnosi godišnje izvješće o napretku ostvarenom u provedbi konkretnih aktivnosti iz strategije;
105. zagovara održavanje proširene sjednice odbora AGRI-ENVI-ITRE kako bi se omogućila uravnotežena rasprava o napretku u provedbi nove strategije EU-a o šumama;
106. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
PE544.341v02-00 16/31 RR\1056797HR.doc
HR
EXPLANATORY STATEMENT
Forests and forestry provide a number of additional benefits to the economy while at the same time ensuring a good quality of life, sustainability, jobs and added value. The forestry sector employs over 3.5 million people throughout Europe and is thus the continent’s third largest employer, just behind the metal and food industries. Over 451 820 forest-based businesses contribute 7% to economic growth, while felling only 60% of annual new-grown timber in the process.
Timber is an important resource of major economic significance for rural areas. The attentive care and management of European forests by forest-based businesses and over 16 million forest owners ensures that the forests can continue to perform their ecological, economic and social functions in a sustainable manner. Over 50% of European forests are in private ownership.
Sustainable forest management means guaranteeing the long-term safety of the forest for future generations. Indeed, this was the underlying principle of the UN Environmental Conference in Rio de Janeiro in 1992: Sustainable development is development that meets the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own needs and choose their own life style.
Guided by these figures and principles, the rapporteur is presenting a report which seeks to further strengthen forests and the forest-based sector in their social, economic and ecological roles and focus on timber as a sustainable raw material and an important resource for Europe.
Given that many EU policy areas, such as energy, environmental and climate policy, have an impact on the management of the forests, the rapporteur considers it indispensable for the new EU forest strategy to focus on better coordination, so that forestry and the forests are given a higher profile among the individual European strategies and a coherent approach can be found. It is particularly alarming that the Commission’s has separate, divergent policies in this area. With a view to simplification and better lawmaking, therefore, the Commission’s own internal structures should be carefully examined. Strengthening the Standing Forestry Committee would go some way to counteracting these contradictions in the Commission.
The rapporteur also takes the view that no new bureaucratic obstacles should be created for forest owners and managers. She expressly opposes mandatory forest management programmes and rejects passing on to forest owners the responsibility for drawing up Natura 2000 plans. She also takes the view that sustainability criteria are equivalent to a quality criterion and should always apply across the whole sector. Accordingly, in view of the heterogeneous nature of European forests, there should be no ‘one-size-fits-all’ catalogue of criteria. In this connection the rapporteur strongly supports efforts aimed at drawing up a ‘European Forest Convention’ in the context of Forest Europe.
Furthermore, the rapporteur takes the view that in the interest of better coordination, particular priority should be given to research and development, because the whole forestry sector together with its downstream industries can benefit from new, efficient production opportunities and product ideas. In addition, the innovation potential and further development of the bio-economy and sustainable use of raw materials performs a crucial service for the
RR\1056797HR.doc 17/31 PE544.341v02-00
HR
environment and the climate.
In addition to the undisputed importance of forestry for rural areas, the rapporteur is keen to make clear that forestry also takes place in towns, and that downstream industries in particular create many jobs in urban areas. The urbanisation of society is leading to a gradual loss of knowledge about forests and forestry and the contribution they make to prosperity and jobs. In line with the principle of bringing classrooms into the forest and vice versa, encouragement should therefore be given to initiatives that close the gap between town and forest.
Finally, the rapporteur wishes to stress once again that she is interested in implementing the EU forest strategy in a way which involves as little red tape as possible, which strengthens the forestry sector and does not burden it with new requirements.
PE544.341v02-00 18/31 RR\1056797HR.doc
HR
25.2.2015
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE(*)
upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj
o Novoj strategiji EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama (2014/2223(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Francesc Gambús
PRIJEDLOZI
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja Komunikaciju Komisije o novoj europskoj strategiji za šume i naglašava da je važno da inicijative za zaštitu šuma i gospodarenje njima budu njezin presudni dio; imajući u vidu načelo supsidijarnosti, naglašava potrebu za sveobuhvatnom, cjelovitom i dosljednom zajedničkom strategijom radi jačanja višefunkcionalne uloge šuma i šumarskog sektora EU-a u smislu širokog spektra društvenih, gospodarskih i ekoloških koristi koje one pružaju te radi sprečavanja šumskih katastrofa i upravljanja njima;
2. priznaje da europske šume imaju golemu vrijednost u pogledu bioraznolikosti i usluga ekosustava koje pružaju, uključujući, ali ne ograničavajući se na zadržavanje vode, zaštitu od poplava i, što je vrlo važno, ublažavanje klimatskih promjena apsorbiranjem i pohranjivanjem 10 % emisija ugljika EU-a; stoga smatra da bi šume trebale imati koristi od visoke razine zaštite i poboljšanja stanja očuvanosti šumskih vrsta i staništa u skladu s ciljevima Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. i Sedmog programa djelovanja za okoliš; ističe mogućnosti koje u tom pogledu pruža mreža Natura 2000 kojom je obuhvaćen znatan dio europskih šuma;
3. naglašava da se Unija usuglasila u vezi s tim da se do 2020. moraju zaustaviti gubitak bioraznolikosti i degradacija usluga ekosustava, uključujući oprašivanje, da se ekosustavi i njihove usluge moraju održati te da bi najmanje 15 % degradiranih ekosustava dotad trebalo obnoviti; dodaje da se Unija nadalje usuglasila u vezi s tim da gospodarenje šumama mora biti održivo, da se šume, njihova bioraznolikost i usluge koje pružaju moraju zaštititi i koliko je moguće poboljšati te da se mora poboljšati otpornost šuma na klimatske promjene, požare, oluje, nametnike i bolesti; osim toga naglašava potrebu za izradom i provedbom obnovljene strategije Unije za šume koja se bavi pitanjima
RR\1056797HR.doc 19/31 PE544.341v02-00
HR
višestrukih očekivanja i koristi od šuma te doprinosi jačem strateškom pristupu zaštiti i poboljšanju stanja šuma, između ostalog održivim gospodarenjem šumama1;
4. ustraje u tome da je, radi pravilne provedbe strategije, ključno da postoji određeni dugoročni plan djelovanja kojim se ističe važnost mobilizacije i održivog korištenja šumskog drva, u cilju stvaranja dodane vrijednosti i radnih mjesta, uz istovremeno omogućavanje jačanja privatnih šumarskih društava i podržavanje organiziranih skupina vlasnika šuma;
5. poziva Komisiju i države članice da razmotre određivanje ciljeva u pogledu šumskog pokrova na razini EU-a radi povećanja njegovih trenutačnih razina, suzbijanja krčenja šuma i poboljšanja kvalitete postojećih šuma i šumskog zemljišta; preporučuje širenje šumskog pokrova, posebno u područjima koja nisu pogodna za proizvodnju hrane, a nalaze se u blizini urbanih područja, radi ublažavanja negativnih toplinskih učinaka, smanjenja zagađenja te jačanja veze između ljudi i šume; naglašava potrebu za pažljivim planiranjem u tom pogledu; mišljenja je da šume ne bi trebalo smatrati samo spremnicima ugljika za neutraliziranje porasta emisija u drugim sektorima gospodarstva;
6. poziva Komisiju i države članice da poduzmu posebne mjere radi postizanja petog cilja iz Aichija kojim se stopa gubitka svih prirodnih staništa, uključujući šume, treba barem prepoloviti do 2020. godine ili gdje je to moguće dovesti blizu nule, a degradacija i usitnjavanje trebaju se znatno smanjiti2;
7. smatra da bi prednost trebalo dati istraživanju jer cijeli sektor može imati koristi od novih ideja;
8. potiče sadnju stabala u gradovima kao način rješavanja ekoloških problema povezanih s gradskim zagađenjem i umjetnim krajolicima, na primjer jamčenjem hlada u ljetnim mjesecima i ublažavanjem temperature zraka tijekom toplinskih valova;
9. pozdravlja studiju procjene utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma koju je objavila Komisija u srpnju 2013.; žali što se, unatoč zahtjevu Parlamenta izraženom u Rezoluciji od 23. travnja 2009.3, u navedenoj studiji ne razmatra degradacija šuma; poziva Komisiju da iznese prijedloge za smanjenje učinaka utvrđenih u toj studiji i doprinese ekološkim ciljevima i obvezama u pogledu održivog razvoja na međunarodnoj razini i razini EU-a; poziva Komisiju da u tu svrhu objavi plan djelovanja EU-a u pogledu krčenja i degradacije šuma, kao što se traži u Sedmom programu djelovanja za okoliš4;
10. poziva države članice da razmotre mogućnost plaćanja usluga ekosustava što bi bio poticaj za gospodarenje šumama, imajući u vidu važnost drva kao obnovljive i klimatski prihvatljive sirovine te ulogu lanaca vrijednosti utemeljenih na šumama; naglašava da održivo gospodarenje šumama ima pozitivan učinak na bioraznolikost, klimu, zaštitu
1 Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”2 Rezolucija Europskog parlamenta od 20. travnja 2012. pod nazivom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2012.” – usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0146.3 Rezolucija Europskog parlamenta od 23. travnja 2009. o suočavanju s izazovima krčenja i degradacije šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti (SL C 184E, 8.7.2010., str. 4.).4 Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.
PE544.341v02-00 20/31 RR\1056797HR.doc
HR
šuma od požara, oluja, nametnika i bolesti, kao i otpornost šuma na njih, te da je od ključne važnosti za gospodarski razvoj, posebno u ruralnim područjima i udaljenim regijama;
11. poziva na pridavanje veće pozornosti širenju šumskog pokrova te očuvanju i stvaranju održivih šumskih ekosustava primjenom dodatnih, ekološki-prihvatljivih metoda šumarstva; smatra da bi racionalno korištenje šumskih resursa trebalo zajamčiti učinkovitim nadzorom nad sječom, optimizacijom poslovanja te svim ostalim učinkovitim metodama;
RR\1056797HR.doc 21/31 PE544.341v02-00
HR
12. naglašava da, u skladu sa znanstvenim istraživanjima, šume kojima se gospodari imaju veći kapacitet apsorpcije CO2 od šuma kojima se ne gospodari; stoga priznaje da šume kojima se gospodari imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima; naglašava važnost održivog gospodarenja šumama za maksimalno povećanje potencijala šuma EU-a za sekvestraciju ugljika1;
13. naglašava da su šumski požari, posebno na području Sredozemlja, redovita pojava koja je i uzrok i posljedica klimatskih promjena te istodobno podsjeća na to da još ne postoji posebna šumarska politika u pogledu zaštite od šumskih požara; ističe da se problem oluja, šumskih požara i nametnika može ublažiti primjenom poboljšanih i aktivnih tehnika gospodarenja šumama te šumarskih tehnika, na primjer, ispašom i poljoprivredno-šumarskom praksom u okviru zajedničke poljoprivredne politike;
14. smatra da nije važno zajamčiti samo očuvanje postojećih šuma i gospodarenje njima nego i pošumljavanje iskrčenih područja; smatra da se mora posebno spomenuti potreba za sveobuhvatnim pošumljavanjem područja pogođenih periodičnim šumskim požarima;
15. izražava zabrinutost zbog sve raširenijeg trenda da se šume razmatraju iz pretežno ekonomske perspektive i da se njihova vrijednost ograničava na drvo koje stvaraju, čime se zanemaruju vrlo značajne ekološke i društvene koristi koje one također pružaju; ističe potrebu da se sustavno odredi vrijednost usluga šumskih ekosustava i da se ona uzme u obzir pri donošenju odluka u javnom i privatnom sektoru;
16. naglašava potrebu za jačanjem i potpunim iskorištavanjem mehanizama EU-a za rješavanje problema prekograničnih pritisaka na šume koji nastaju zbog širenja invazivnih stranih vrsta, nametnika i bolesti;
17. budući da se veličina i obilježja šuma znatno razlikuju i da je više od polovice teritorija nekih država članica pokriveno šumom, naglašava da su šume kojima se gospodari na održiv način od iznimne važnosti za stvaranje dodane vrijednosti na lokalnoj i regionalnoj razini i jamčenje radnih mjesta u ruralnom području te da istodobno daju presudan doprinos zaštiti okoliša;
18. pozdravlja činjenicu da se u novoj strategiji posvećuje pozornost problemu šumskih nametnika; međutim, uzimajući u obzir novo zakonodavstvo o invazivnim stranim vrstama i njihovom mogućem utjecaju na šume, smatra da bi Komisija trebala predložiti nove dodatne financijske instrumente kako bi se pomoglo pogođenim područjima u borbi protiv posebno otpornih invazivnih vrsta ili novih invazivnih stranih vrsta;
19. smatra nužnim da se strategijom također u cijelosti uzmu u obzir specifičnosti rijetko naseljenih i udaljenih regija jer se neki od najvećih resursa biomase u Uniji nalaze u njezinim najrjeđe naseljenim i udaljenim područjima;
1 Vidi Rezoluciju Europskog parlamenta od 5. veljače 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030. (Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0094): „naglašava da je aktivno šumarstvo, koje povećava rast, a time i apsorpciju ugljičnog dioksida, bitan i isplativ način pružanja pomoći u postizanju klimatskih ciljeva; napominje da svaki dodatni kubični metar šume dobiven aktivnim pošumljavanjem apsorbira približno 1,3 tone ugljičnog dioksida; poziva Komisiju i države članice da oblikuju poticaje za vlasnike šuma kako bi aktivno doprinosili povećanju klimatske dobrobiti, na primjer usredotočujući se na regionalne mjere za dugoročno povećanje pošumljavanja i apsorpciju ugljičnog dioksida”.
PE544.341v02-00 22/31 RR\1056797HR.doc
HR
20. smatra da se u okviru strategije treba voditi više računa o problemu bolesti drveća, kao što je sušenje hrasta koje pustoši plantaže hrasta plutnjaka u Portugalu, Francuskoj i Španjolskoj, ali i utječe na područja pod posebnom zaštitom i rezervate biosfere; smatra da je Komisija u strategiju trebala uključiti učinkovite mjere i posebne resurse, osim onih koji se odnose na ruralni razvoj, radi suzbijanja bolesti drveća;
21. ističe da je očekivani rast potražnje za drvom i prilika i izazov za šume i sve sektore koji se temelje na šumama, posebno s obzirom na to da se očekuje da će zbog posljedica klimatskih promjena suše, požari, oluje i nametnici šumama nanositi štetu češće i u većoj mjeri; u tom kontekstu podsjeća na potrebu da se šume zaštite od tih sve većih prijetnji i da se usklade njihova proizvodna i zaštitna funkcija;
22. naglašava potrebu da se hitno razjasni staklenički učinak raznih načina korištenja šumske biomase za proizvodnju energije te da se utvrde načini korištenja kojima se mogu najviše ublažiti negativni učinci u politički relevantnim rokovima;
23. uzevši u obzir zaštitu od požara, pozdravlja mjere nekih država članica za privremenu zabranu gradnje na zemljištu pogođenom požarom kako bi se spriječilo podmetanje požara radi naknadnog razvoja zemljišta;
24. smatra da je važno promicati primjenu koncepta biogospodarstva, uz poštovanje granica održivosti u pogledu opskrbe sirovinama, poticati gospodarsku održivost lanaca vrijednosti šuma inovacijama i prijenosom tehnologije te u tom cilju dati veću potporu raznim šumskim proizvodima, jamčeći pritom da različite vrste potražnje za šumskim proizvodima budu uravnotežene i ocijenjene u odnosu na potencijal za održivu opskrbu te u odnosu na druge funkcije ekosustava i usluge koje pružaju šume; ističe važnu ulogu biogospodarstva u ostvarivanju novih prioriteta Komisije u pogledu rasta, zapošljavanja i ulaganja;
25. smatra da bi trebalo poticati zamjenu sirovina koje se temelje na nafti ili sirovina za koje je potrebna intenzivna toplina proizvodima od drva i iskorištenog drva, u skladu s napretkom u istraživanju i tehnologiji, što može pozitivno pridonijeti ostvarivanju daljnjih koristi u smislu ublažavanja posljedica klimatskih promjena i otvaranja novih radnih mjesta;
26. naglašava važnost održive proizvodnje drva i drugih materijala, kao što su pluto, ekološki prihvatljive kemikalije i tekstilna vlakna, za razvoj održivih gospodarskih koncepata i otvaranje ekološki prihvatljivih radnih mjesta;
27. naglašava da je za postizanje klimatskih ciljeva EU-a važno da se drvo kao resurs koristi učinkovito, u skladu s načelom kaskadnog korištenja; poziva Komisiju da zajamči učinkovito korištenje drvnih resursa u okviru klimatske i energetske politike EU-a;
28. ponovno poziva Komisiju da predloži kriterije održivosti za čvrstu i plinovitu biomasu, uzimajući u obzir životni ciklus emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničilo neučinkovito iskorištavanje izvora biomase; poziva na reviziju i ograničavanje pretpostavke o ugljičnoj neutralnosti u pogledu izgaranja biomase u okviru instrumenata klimatske politike EU-a;
RR\1056797HR.doc 23/31 PE544.341v02-00
HR
29. naglašava potrebu da se zajamči učinkovita upotreba i ponovna upotreba šumskih resursa i drvnog materijala, čime bi se smanjio trgovinski deficit EU-a, poboljšala neovisnost EU-a u opskrbi drvom i konkurentnost njegova šumarskog sektora, pružila pomoć u smanjenju razine neodrživog gospodarenja šumama, zaštitio okoliš te smanjilo krčenje šuma u zemljama izvan EU-a;
30. smatra da bi EU trebao dati prioritet upotrebi drva iz lokalnih izvora, proizvoda od iskorištenog drva ili šumske biomase, a ne drvu koje se uvozi iz zemalja izvan EU-a kako bi se smanjio ugljični otisak koji se stvara prekooceanskim prijevozom i potaknula održiva lokalna proizvodnja;
31. izričito podržava učinkovito korištenje drvom kao sirovinom i izjašnjava se protiv zakonski obvezujućih propisa o davanju prvenstva pri iskorištavanju drva jer se time s jedne strane ograničava tržište energije i razvoj novih i inovativnih načina upotrebe biomase, a s druge strane to u mnogim izoliranim i ruralnim područjima nije izvedivo; s tim u vezi podržava otvoren i tržišno orijentiran pristup koji različitim sudionicima omogućava da razviju potencijal naprednih materijala i kemikalija koji se temelje na drvu i za koje se očekuje da će igrati važnu ulogu u biogospodarstvu EU-a;
32. izražava veliku zabrinutost zbog brzine krčenja šuma u svijetu, posebno u zemljama u razvoju, često zbog nezakonite sječe; poziva Komisiju i države članice da sveobuhvatno revidiraju Uredbu EU-a o drvu, kao i sustav za uvoz drvne sirovine FLEGT, radi suzbijanja nezakonite trgovine drvom koja ugrožava šumske ekosustave i negativno utječe na konkurentnost europskih trgovaca drvom; predlaže uvođenje ili prilagođavanje odgovarajućih propisa o javnoj nabavi kojima bi se mogla potaknuti kupnja ispravno certificiranih proizvoda od drva i iskorištenog drva;
33. podsjeća na to da bi se, do 2020. i u skladu s održivim gospodarenjem šumama, planovi gospodarenja šumama ili jednakovrijedni instrumenti trebali uspostaviti za sve šume u javnom vlasništvu i šumske posjede čije su dimenzije veće od utvrđenih i za koje se izdvajaju financijska sredstva u okviru politike ruralnog razvoja EU-a; poziva države članice da prate i promiču provedbu planova gospodarenja šumama bez stvaranja nepotrebnih administrativnih opterećenja i uzimajući u obzir načela proporcionalnosti i supsidijarnosti te načelo „počnimo od malih”;
34. naglašava potrebu da se globalni problemi rješavaju u okviru globalnih multilateralnih foruma; poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u promicanju globalno održive politike u području šumarstva kako bi se smanjila razina neodrživog gospodarenja i nezakonita trgovina, zaštitio okoliš i smanjilo krčenje šuma diljem svijeta; u tu svrhu poziva Komisiju da objavi plan djelovanja EU-a u pogledu krčenja i degradacije šuma, kao što se traži u Sedmom programu djelovanja za okoliš;1
35. ističe da se propisi o upotrebi drva u građevinske svrhe razlikuju među državama članicama; stoga poziva na zalaganje za donošenje propisa EU-a kojima će se promicati veća upotreba drva u građevinarstvu;
1 Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020.
PE544.341v02-00 24/31 RR\1056797HR.doc
HR
36. pozdravlja činjenicu da Komisija stavlja naglasak na zaštitu i povećanje genetičke raznolikosti šuma te ističe sposobnost genetički raznolikih populacija stabala da se prilagode klimatskim promjenama, kako se pokazalo u nedavnim istraživanjima;
37. priznaje pozitivne efekte drveća i šuma na ljudsko tjelesno i mentalno zdravlje i potiče lokalne vlasti da održavaju, odnosno poboljšaju veze javnog prijevoza između urbanih područja i šuma kako bi se olakšao pristup šumama i šumskom zemljištu;
38. poziva države članice da, pri donošenju i provedbi svojih planova gospodarenja šumama, u njih uvrste posebne mjere za bioraznolikost, posebno one koje se odnose na očuvanje zaštićenih vrsta i prirodnih staništa kako bi se poboljšao njihov status u okviru i izvan područja obuhvaćenih programom Natura 2000;
39. podržava namjeru Komisije da zajedno s državama članicama i dionicima razvije ambiciozan, objektivan i dokaziv skup kriterija i pokazatelja za održivo gospodarenje šumama, imajući u vidu sve što je postignuto u okviru Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi Forest Europe te uzimajući u obzir raznolikost šumskih vrsta diljem Europe; poziva Komisiju da objavi očekivani pregled funkcioniranja i učinkovitosti Uredbe EU-a o drvu;
40. smatra da je važno poticati znanstveno-istraživački rad usmjeren na racionalno korištenje biomase i razvoj energetskih usjeva koji brzo rastu te stvoriti model kojim se daje ekonomski poticaj za korištenje otpadne biomase;
41. naglašava veliku rekreacijsku važnost šuma, što je potvrđeno ispitivanjima javnog mnijenja; podsjeća na to da je to jedna od primarnih prednosti šuma i šumskog zemljišta za europske građane;
42. priznaje da bi se šumarstvom usredotočenim na šume brzog rasta mogla zajamčiti održiva drvna biomasa te istodobno zajamčiti potrebno održavanje teritorija, čime se smanjuje rizik od erozije tla i odrona zemlje na izdvojenom ili napuštenom zemljištu;
43. sa zabrinutošću primjećuje da porast potražnje za biomasom, osobito drvom, može izazvati rasprostranjeno krčenje šuma u zemljama u razvoju čije se emisije stakleničkih plinova ne računaju u okviru Protokola iz Kyota; ističe da se, iako to može utjecati na kvalitetu tla, vodne cikluse i bioraznolikost, povećava pritisak na globalne sporazume, kao što su Konvencija o biološkoj raznolikosti i Zajednički program UN-a za smanjenje emisija povezanih s krčenjem i degradacijom šuma u zemljama u razvoju (REDD);
44. priznaje da održivo gospodarenje tijekom cijelog životnog ciklusa šumskih proizvoda može znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva ekološkog gospodarstva, posebno onih povezanih s politikama ublažavanja klimatskih promjena i učinkovitim korištenjem resursa; primjećuje da bi u tu svrhu države članice trebale promicati održivo korištenje šumskih proizvoda u građevinskom sektoru;
45. poziva države članice da oblikuju svoje politike u području šumarstva tako da se u potpunosti vodi računa o značaju šuma u zaštiti bioraznolikosti, sprečavanju erozije tla, jamčenju sekvestracije ugljika i pročišćavanju zraka te održavanju vodnih ciklusa;
RR\1056797HR.doc 25/31 PE544.341v02-00
HR
46. poziva na jačanje usklađenog nadzora nad europskim šumskim resursima, uključujući sve šumske drvne i nedrvne proizvode i usluge, što je temelj za stvaranje snažne politike i donošenje dobrih odluka koje su u službi održivog gospodarenja šumama; smatra da stoga postoji potreba za instrumentom utemeljenim na postojećim tijelima i organizacijama, čiji je cilj stvaranje otpornih europskih šuma u budućnosti smanjenjem učinka smetnji tako što će se rizici kojima su šume izložene obuhvatiti gospodarenjem šumama i zemljištem.
PE544.341v02-00 26/31 RR\1056797HR.doc
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja 24.2.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:
6340
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju
Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Cristian-Silviu Bușoi, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Enrico Gasbarra, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Marcus Pretzell, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Glenis Willmott, Jadwiga Wiśniewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju
Paul Brannen, Nicola Caputo, Mark Demesmaeker, Esther Herranz García, Merja Kyllönen, Jo Leinen, Younous Omarjee, Marit Paulsen, Alojz Peterle, Sirpa Pietikäinen, Julia Reid, Bart Staes
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Andrew Lewer
RR\1056797HR.doc 27/31 PE544.341v02-00
HR
24.2.2015
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj
o novoj Strategiji EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama(2014/2223(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Marek Józef Gróbarczyk
PRIJEDLOZI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. ističe da nadležnost na području šumarstva imaju isključivo države članice, da se mora održati načelo supsidijarnosti, da se moraju poštovati razlike u regionalnim uvjetima, oblicima vlasništva i prioritetima diljem država članica te da bi se EU trebao suzdržati od nametanja bilo kakvih novih tržišnih ograničenja za šumske i drvne proizvode kako bi se sudionicima u vrijednosnom lancu šuma zajamčila načela vlasništva i tržišna sloboda;
2. pozdravlja donošenje nove Komunikacije Komisije o novoj Strategiji EU-a za šume (COM(2013)0659) jer se njome daje okvir za koordinirano djelovanje država članica u promicanju održivog gospodarenja šumama i ispunjavanju višefunkcionalne uloge šuma s gospodarskog, društvenog i ekološkog stajališta;
3. smatra da bi, s obzirom na činjenicu da se šume razlikuju po svojim obilježjima i veličini, u okviru strategije trebalo uzeti u obzir to da je šumom pokriveno više od polovice teritorija nekih država članica;
4. smatra nužnim da se strategijom također u cijelosti uzmu u obzir specifičnosti rjeđe naseljenih i udaljenih regija jer se neki od najvećih resursa biomase u Uniji nalaze u njezinim najrjeđe naseljenim i udaljenim područjima;
5. priznaje da EU ima treba imati ulogu u pružanju potpore nacionalnim politikama u cilju ostvarivanja aktivnog, multifunkcionalnog i održivog gospodarenja šumama, uključujući gospodarenje različitim vrstama šuma, te u jačanju suradnje imajući u vidu veće prekogranične opasnosti kao što su šumski požari, nezakonita sječa, nezakoniti uvoz drva i nametnici; naglašava potrebu da se politikama EU-a zajamči dosljednost u pogledu
PE544.341v02-00 28/31 RR\1056797HR.doc
HR
pitanja koje se odnose na šume, a posebno onih koja se odnose na poljoprivredu, klimu, bioraznolikost, energiju iz obnovljivih izvora, vodu, tlo, industriju i konkurentnost, istraživanja i inovacije te učinkovito iskorištavanje resursa; u tom pogledu ističe značaj područja obuhvaćenih programom Natura 2000 u kojima se, zahvaljujući njihovim iznimnim prirodnim resursima, kontinuirano mogu jamčiti proizvodi i usluge visoke ekološke i kulturne kvalitete;
6. smatra da bi provedbom nove Strategije za šume trebalo nadoknaditi nepostojanje posebnih odredbi o politici šumarstva u Ugovoru o EU-u, istodobno poštujući nadležnost država članica na tom području, te da bi na međunarodnoj razini trebalo zajamčiti koordinirana stajališta između politika EU-a i država članica u pogledu pitanja u sektoru šumarstva;
7. naglašava važnu ulogu Komisije u jamčenju pravovremenog i kontinuiranog dijaloga između stručnjaka EU-a i država članica, kao i uključivanje svih relevantnih dionika radi omogućavanja dosljednosti pri sastavljanju politika koje se odnose na šume;
8. podupire predanost država članica održivom gospodarenju šumama u skladu s kriterijima i pokazateljima utvrđenima u sklopu ministarske konferencije Forest Europe koja je jedan od ključnih elemenata trenutačnog političkog okvira za šume u Europi;
9. pozdravlja davanje prednosti trima stupovima održivosti, gospodarskom, socijalnom i ekološkom, koji su čvrst temelj za podržavanje osnovne uloge šuma i učinkovitog iskorištavanja resursa, jačanje konkurentnosti, povećanje razine zaposlenosti, jačanje uloge šumarstva i industrijskih grana utemeljenih na šumarstvu te očuvanje ekoloških ciklusa u zelenom gospodarstvu; priznaje ulogu šuma u društvu u pogledu zdravlja građana;
10. podsjeća na to da je 2009., u skladu s navodima Komisije, u biogospodarstvu ostvaren promet veći od dva bilijuna eura da pruža 20 milijuna radnih mjesta, što je 9 % ukupnih radnih mjesta u EU-u; primjećuje da će se svakim eurom uloženim u istraživanje i inovacije na području biogospodarstva u okviru programa Obzor 2020. stvoriti oko 10 eura dodane vrijednosti; ističe da šume danas imaju presudnu ulogu u biogospodarstvu i da će tako biti i u budućnosti;
11. smatra da se u okviru cilja povećanja doprinosa šuma i šumarskog sektora ruralnom razvoju, bioraznolikosti, održivom rastu i otvaranju radnih mjesta, koji je dio Strategije EU-a za šume, moraju potpuno uzeti u obzir gospodarska, društvena, kulturna i ekološka dobra i usluge koje šume pružaju, uključujući rekreacijske i turističke usluge, a posebno važna uloga šuma kojima se dobro gospodari i drvnog materijala u smanjenju emisija CO2, pohranjivanju ugljika i prelasku na biogospodarstvo, što su važni elementi klimatske politike EU-a;
12. podsjeća na to da je šumska biomasa vrlo važan izvor obnovljive energije te primjećuje da europske šume trenutačno apsorbiraju i pohranjuju oko 10 % emisija ugljičnog dioksida EU-a te na taj način znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena;
13. smatra da bi trebalo poticati zamjenu sirovina koje se temelje na nafti ili sirovina za koje je potrebna intenzivna toplina proizvodima od drva i iskorištenog drva, u skladu s
RR\1056797HR.doc 29/31 PE544.341v02-00
HR
napretkom u istraživanju i tehnologiji, što može pozitivno pridonijeti ostvarivanju daljnjih koristi u smislu ublažavanja posljedica klimatskih promjena i otvaranja novih radnih mjesta;
14. naglašava potrebu za procjenom troškova cijelog zakonodavstva EU-a koje utječe na lance vrijednosti u industrijskim granama utemeljenima na šumama radi ukidanja sve nepotrebne birokracije koja predstavlja opterećenje i stvaranja prikladnog okvira kojim će se na održiv način ojačati dugoročna konkurentnost te industrijske grane, te također ističe potrebu da se podrži načelo u skladu s kojim bi, u okviru procjene utjecaja, trebalo temeljito ocijeniti zakonodavne prijedloge koji utječu na sektor šumarstva i lance vrijednosti u industrijskim granama utemeljenim na šumama;
15. smatra da će se Strategija EU-a za šume bolje provoditi ako se podrži odgovarajućom koordinacijom, pri čemu bi se koristila postojeća ili buduća financijska sredstva EU-a, uključujući EPFRR;
16. primjećuje da su na raspolaganju resursi za informiranje i praćenje preko programa Copernicus i drugih svemirskih inicijativa na europskoj razini te preporučuje intenzivnije korištenje tim resursima i alatima;
17. smatra da bi promicanje raznolikije upotrebe drva trebalo biti povezano s ulaganjem u obrazovne sustave za mlade i obukom postojećih zaposlenika u graditeljstvu kako bi se podigla razina njihove svijesti o mogućnostima koje pruža upotreba drva te kako bi im se omogućilo stjecanje potrebnih vještina;
18. pozdravlja uspostavu Europskog sustava informiranja o šumama kojim se podržava razmjena podataka, najboljih praksi i postojećeg znanja o šumama među državama članicama; priznaje da će prikupljanje informacija o multifunkcionalnoj ulozi šuma i šumskih resursa iz nacionalnih baza podataka koristiti tom sektoru te poziva Komisiju da podrži njegovo integriranje u Europsku platformu podataka; pozdravlja koristi razmjene najboljih praksi i postojećeg znanja o šumama među državama članicama, no naglašava da rezultat tog djelovanja ne bi trebao biti veći broj zahtjeva za dodjelu proračunskih sredstava;
19. ističe da će se dugoročna konkurentnost sektora šumarstva ostvariti samo s pomoću kvalificiranih radnika; primjećuje da je u tom sektoru trenutačno zaposleno više od tri milijuna europskih građana; smatra da bi se Strategijom EU-a za šume trebali odrediti uvjeti kojima će se EU-u omogućiti da ima relevantne obrazovne programe i radnike koji su u potpunosti svjesni trenutačnih izazova i prijetnji s kojima se suočava sektor šumarstva, ali i sigurnosnih propisa u području gospodarenja šumama;
20. ističe moguću potporu okvirnih programa EU-a za istraživanje, razvoj i inovacije u ostvarivanju pametnog i održivog rasta, proizvoda veće dodane vrijednosti, čišće tehnologije i visokog stupnja tehnologije, posebno na području rafiniranih biogoriva i gradnje industrijskih objekata od drva, ali i u automobilskoj i tekstilnoj industriji, pri čemu ne treba zaboraviti tradicionalne visoko-vrijedne načine upotrebe koji i dalje imaju golem potencijal za rast, kao što je primjena drva u graditeljstvu i pakiranju.
PE544.341v02-00 30/31 RR\1056797HR.doc
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja 24.2.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:
5640
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju
Zigmantas Balčytis, Nicolas Bay, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Soledad Cabezón Ruiz, Philippe De Backer, Pilar del Castillo Vera, Pablo Echenique, Christian Ehler, Peter Eriksson, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Marek Józef Gróbarczyk, András Gyürk, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Ernest Maragall, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Antonio Tajani, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju
Cornelia Ernst, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Constanze Krehl, Vladimír Maňka, Marian-Jean Marinescu, Morten Messerschmidt, Clare Moody, Paul Tang, Pavel Telička
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Rosa D’Amato
RR\1056797HR.doc 31/31 PE544.341v02-00
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja 24.3.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:
3454
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju
John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marit Paulsen, Marijana Petir, Laurențiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju
Bas Belder
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2
Rosa D’Amato, Stanisław Ożóg
