Izveštaj o društveno odgovornom poslovanju i održivom …odgovornoposlovanje.rs/wp-content/uploads/2015/03/TITAN... · u kompaniji. Vrhovni principi ... temeljni principi na kojima

  • Upload
    leliem

  • View
    229

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

  • Izvetaj o drutveno odgovornom poslovanju

    i odrivom razvoju

    2014.

  • Potovani itaoci,

    Specifine drutvene i privredno-ekonomske okolnosti, koje su u minuloj godini oblikovale globalni i blii ambijent naeg poslovanja, shvatili smo kao izazov za dodatno mobilisanje kapaciteta drutveno odgovornog poslovanja kompanije. Takva politika daje garancije da nai fleksibilni odgovori na dinamine zahteve okruenja uvek uvaavaju dugorone interese zajednice, sadrane u kredu TITAN Grupe: Teimo da uvek ostvarujemo nae poslovne ciljeve i kreiramo vrednosti, na etian i drutveno odgovoran nain, inei to manje loeg, uz nastojanje da inimo to vie dobrog.

    Batina drutveno odgovornog poslovanja neiscrpno napaja nae aktivnosti novim idejama, koje vode merljivom rastu socijalnih, bezbednosnih i ekolokih standarda, uspostavljenih kroz uzajamno inspirisanu komunikaciju TITAN Cementare Kosjeri (TCK) i lokalne sredine. Ovom tendencijom obeleili smo i prethodnu poslovnu godinu, iako se produena stagnacija u domaoj ekonomiji nepovoljno odrazila i na na biznis. Stabilnost delotvornog dijaloga sa zajednicom dokumentuje i ovaj, peti redovni Izvetaj o drutveno odgovornom poslovanju i odrivom razvoju, koji smo unapredili u odnosu na ranije Izvetaje i uskladili ga sa najnovijim izdanjem Smernica Inicijative globalnog izvetavanja za kljuni nivo usklaenosti.

    Visoki renome drutvenog angaovanja kompanije baziramo na umreenosti sa vodeim internacionalnim organizacijama posveenim odgovornom poslovanju i odrivosti, a to se u naoj praksi ogleda u stimulisanju perspektivnih mogunosti kojima unapreujemo opti kvalitet ivota sadanjih i buduih generacija. lanstvom u Globalnom dogovoru Ujedinjenih nacija, dugorono smo u svoju delatnost integrisali univerzalna naela iz oblasti ljudskih i radnih prava, zatite okoline i antikorupcije, i doslednim promovisanjem njihovih vrednosti u svakodnevnoj operativi izraavamo trajnu opredeljenost za humanizovano poslovanje.

    Neprikosnovenost ljudskog kapitala u naim strategijama i dalje dokazujemo intenzivnim usavravanjem kulture bezbednosti i zdravlja, obuhvatajui njenim uticajem ne samo radnu sredinu zaposlenih u kompaniji, nego i rasprostranjenu zonu svih naih poslovnih i saradnikih relacija. Kolektivnim pregalatvom, usmerenim ka bezuslovnom eliminisanju bezbednosnog rizika, konstantno ostvarujemo odline rezultate, ija je postojanost potvrena u decembru 2014. godine, kada smo navrili dve godine bez povrede na radu sa izgubljenim danima. Dalje praenje uinka u ovoj oblasti i stalno implementiranje naprednih inovacija, bie na pouzdani kurs u buduem odravanju najvanijeg uspeha: 0 (nula) povreda na radu, to je merodavni pokazatelj zajednitva u kompaniji.

    Vrhovni principi odrivog razvoja sutinski upravljaju naim savesnim pristupom zatiti ivotne sredine i utiu na neprekidno ulaganje u ouvanje prirodnih vrednosti. Primenom najboljih tehnikih performansi, nastojimo da krajnje redukujemo uticaj kompanije na okruenje. Sa tim zadatkom, u protekloj godini smo pustili u rad sistem za recirkulaciju vode, kojim je vie stotina puta smanjena potronja vode iz reke Skrape. Taj kvalitativni pomak TCK, u orijentaciji ka ogranienoj upotrebi neobnovljivih resursa, izraz je razvijene svesti da se umanjenjem tragova poslovnih operacija uveavaju anse za opstanak civilizacijskih tekovina.

    Interakcija sa zajednicom, iju sudbinu delimo, za nas je uvek nepresuni izvor kreativnog drutvenog angaovanja. Ravnopravnim dijalogom sa lokalnom sredinom stvaramo jedinstvenu sinergiju, u kojoj se proimaju najbolje inicijative poslovanja i principi opteg dobra. Podstiui uee svih zainteresovanih strana u formulisanju nae politike drutveno odgovornog poslovanja, ne prestajemo da gradimo nove vidove obostranog poverenja. Krajem prole godine, ustanovili smo petogodinji plan za aktivno ukljuivanje stejkholdera u reavanje vanih i odrivih tema u lokalnoj zajednici. Prvi potez u tom smeru podrazumevao je formiranje pet fokus grupa koje e se u narednom periodu baviti pitanjima socijalnog, ekonomskog i ekolokog karaktera, i time unaprediti kvalitet zajednikog miljea.

    Katastrofalne poplave koje su pogodile nau zemlju pokrenule su kompaniju i njene zaposlene da daju doprinos normalizaciji ivota u lokalnoj zajednici, i ujedno podstakle zaposlene irom TITAN Grupe da solidarno prikupe novac kojim je nabavljen aparat za reverznu osmozu, doniran odeljenju za hemodijalizu Doma zdravlja u Obrenovcu.

    Zajedniki trud koji smo sa svim saradnicima posvetili zatiti ljudi i imovine od poplava, kao i sanaciji posledica izazvanih stihijom, dokazuju da izmeu zajednice i biznisa u njenom prostoru postoji neraskidiva veza, ija se vrstina stalno proverava pod uticajem varirajuih okolnosti. Ovi izazovi, spregu izmeu nae kompanije i lokalne sredine ine jo snanijom, jer TITAN Cementara Kosjeri uvek ostaje pouzdan partner i oslonac svakoj inicijativi drutvenog razvoja, demonstrirajui istinsko uverenje da su temeljni principi na kojima poiva naa poslovna filozofija koherentni sa sistemom funkcionisanja zajednice u kojoj stvaramo. Takvu saradnju negujemo uzajamnom afirmacijom i podsticanjem rasta svih potencijala koji dalekoseno obezbeuju prosperitet celog drutva. To je osnovno stanovite i ovog Izvetaja, iji sadraj u prvi plan stavlja kontinuirani razvoj i unapreenje svih aspekata ivota.

    Miroslav Gligorijevi,generalni direktor

  • 4Sadraj

    Uvodna re generalnog dIrektora ........................................3

    tItan Cementara kosjerI d.o.o.............................................. 5Korporativne vrednosti ......................................................................................................5O nama danas.................................................................................................................6Kroz istoriju .......................................................................................................................8

    odrIvI razvoj ...................................................................................9Kako kreiramo vrednost .................................................................................................10Upravljanje ......................................................................................................................12Ciljevi za odrivost ..........................................................................................................14

    gradImo poverenje .......................................................................16Zaposleni .........................................................................................................................18 Zaposleni o H.art Programu programu razvoja vetina rukovoenja u TCK ....................................................................................................19Zdravlje i bezbednost ......................................................................................................20Kupci i dobavljai ............................................................................................................23 Korak ispred potreba klijenata ..................................................................................23 Lanac nabavke ...........................................................................................................24Lokalna zajednica TITAN u Kosjeriu ...........................................................................26 Znanje za izazove ......................................................................................................27 Dokumentovani dijalog sa drutvom ........................................................................28 Pokretaka energija najboljih projekata ...................................................................28Promocija odrivosti kroz umreavanje ..........................................................................29 Globalni dogovor Ujedinjenih nacija ...........................................................29

    BrIga o Ivotnoj sredInI .............................................................30Revizije Sistema upravljanja zatitom ivotne sredine ...................................................30Energija i klimatske promene..........................................................................................31 Termalna energija .....................................................................................................31 Racionalizacija potronje termalne energije za grejanje ..........................................31 Elektrina energija ....................................................................................................32 Emisija ugljen-dioksida (CO

    2) ...................................................................................32

    Emisije u vazduh..............................................................................................................32 Vrednosti emisija u odnosu na zakonom propisane vrednosti .......................................33Ouvanje resursa .............................................................................................................33 Prirodni i alternativni sirovinski materijali ...............................................................33 Voda...........................................................................................................................34Upravljanje otpadom .......................................................................................................34 Ambalani otpad .......................................................................................................34Ouvanje biodiverziteta ..................................................................................................35 Ozelenjavanje 2014 Oduimo se prirodi ................................................................35

    grI Indeks ..........................................................................................38

    prInCIpI Izvetavanja ...................................................................42

  • 5Section

    tItan Cementara kosjeri d.o.o.Osnovana pre gotovo 40 godina, Cementara u Kosjeriu obezbeuje svoju sigurnu poziciju na tritu i istovremeno respektabilno mesto u drutvu. Mi smo pouzdan i transparentan korporativni partner i nastojimo da odgovornim ponaanjem doprinesemo prosperitetu zajednice i drutva u kome poslujemo. Tom cilju stremimo u sastavu meunarodne Grupe koja se razvija kao vertikalno integrisani proizvoa cementa, kombinujui vrhunsku operativnost i duh inicijative s potovanjem ljudi, drutva i ivotne sredine.

    korporatIvne vrednostI

    Korak ispred potreba kupca Inovativna reenja Vrhunski kvalitet proizvoda i usluga

    potovanje kUpCa

    IntegrItet

    Etinost u poslovnim praksama Transparentnost Jasna i otvorena komunikacija

    znanje

    Uveanje fonda znanja Znanje i strunost u svakoj funkciji Izvrsnost u kljunim kompetencijama

    Bezbednost pre svega Odrivi razvoj Saradnja sa zajednicom

    drUtveno odgovorno poslovanje

    ostvarIvanje rezUltata

    Jasni ciljevi Visoki standardi Uveanje vrednosti kompanije

    stalno samoUsavravanje

    Organizacija koja ui Spremnost na promene Odgovori na izazove

  • 6Titan Cementara Kosjeri

    o nama danas

    Titanovi proizvodi su usaglaeni sa zakonskim regulativama Evropske unije, vezanim za zdravlje, bezbednost, ekologiju i zatitu potroaa.

    geo

    gr

    aFsk

    a

    stalno Unapre

    enje

    Fok

    Us n

    a ljUde I dop vertI

    kaln

    o In

    teg

    rIs

    an

    je

    ra

    spr

    ost

    ranj

    enost

    konkUren

    tno

    st

    Strategija kompanije

    kljuni finansijski pokazatelji 2012 2013 2014

    Ukupna imovina (000) 42.128 44.152 33.015

    Direktno generisana vrednost (000)* 37.933 30.431 31.162

    Prihod od prodaje cementa (000) 33.430 26.280 26.543

    Kapital (000) 39.268 41.800 30.805

    Distribuirana ekonomska vrednost (000) 25.414 20.665 20.987

    Operativni trokovi (000)** 17.127 14.302 13.937

    Zarade i benefiti zaposlenih (000) 6.046 4.586 4.936

    Porezi koji su teretili trokove (000) 2.122 1.715 1.950

    Pro bono izdaci za lokalnu zajednicu (000) 109 59 163

    Uveanje ekonomske vrednosti kompanije (000) 12.518 9.766 10.175

    Profit pre kamate, poreza i amortizacije (000) 14.596 10.940 11.232

    Neto profit (posle poreza na dobit) (000) 15.869 8.439 8.993

    Profitna mara pre kamate, poreza i amortizacije*** 38,9% 36,4% 36,4%

    Rigorozni racio likvidnosti**** 6,0 8,1 4,2

    Odnos neto duga prema kapitalu***** 0,0% 0,0% 0,0%

    * Direktno generisanu vrednost ine: prihodi od prodaje, prihodi od zakupa, finansijski prihodi i prihodi od kamata, neto dobici i gubici po osnovu prodaje NPO** Operativni trokovi obuhvataju nabavnu vrednost prodate robe, trokove materijala i ostale poslovne rashode umanjene za razliite vrste poreza*** Odnos profita pre kamate, poreza i amortizacije i prihoda od prodaje cementa ukljuujui transport**** Odnos novanih sredstava i kratkoronih obaveza***** Kompanija se ne finansira iz pozajmljenih izvora

    * Vrednost distribuirana stejkholderima obuhvata ulaganja u zatitu ivotne sredine, nove investicije u osnovna sredstva, plaene poreze dravi i lokalnim vlastima, ostvareni promet sa dobavljaima za proizvode i usluge, ulaganja u razvojne programe u lokalnoj zajednici, plate i beneficije zaposlenh, i neto dividende isplaene vlasnicima kompanije** Broj povreda na radu normalizovano na 1.000.000 radnih sati = Broj povreda na radu sa izgubljenim danima X 1.000.000 / Ukupan broj radnih sati koji su ostvarili direktno zaposleni tokom godine

    kljuni nefinansijski pokazatelji

    2012 2013 2014

    Vrednost distribuirana stejkholderima* (000) 54.122 34.379 46.873

    Broj zaposlenih (na kraju godine) 261 259 234

    Ukupan iznos nabavki (000) 22.439 16.007 17.720

    LTIFR** 4,19 0 0

    Specifina direktna emisija CO

    2 (kg/t

    proizvoda) 650 623 616

    Zahvaena voda (m3) 660.933 597.684 56.273

    Potronja termalne energije (TJ) 1.201 885 915

    Trokovi zatite ivotne sredine (000) 285 260 260

    Nai proizvodi se koriste za izgradnju puteva, mostova i domova, i zato kontinuirano ulaemo u njihovu odrivost i sigurnost, doprinosei napretku drutva koje e na taj nain poivati na postojanim, modernim i pouzdanim graevinama. Uz potovanje kupaca i krajnjih korisnika: kompanija i pojedinaca, strateki odgovaramo na zahteve trita na kojima su prisutni nai proizvodi. To nas dodatno motivie da neprekidno implementiramo unapreenja na planu tehnologije i ljudskih resursa, i tako obezbedimo visok kvalitet i ekonominost naih proizvoda i usluga.

  • 7Titan Cementara Kosjeri

    trita na kojima su prisutni nai proizvodi

    Pored stabilnog kvaliteta (utroak vode, vreme vezivanja), ovaj cement karakteriu i visoke rane vrstoe, dobra svojstva ugradi-vosti, umerena otpornost na izloenost agresivnim vodama, kao i umeren razvoj toplote hidratacije, tako da je proizvod po-voljan za individualnu gradnju, zidarske ra-dove i zavrne graevinske radove.

    Cement za iroku primenu, od proizvod-nje transportovanog i pumpanog betona, preko izrade svih vrsta armiranobetonskih konstrukcija. Pogodan je i za proizvod-nju zavrnih materijala u graevinarstvu. Osim to ispunjava zahteve za ujednaenim kvalitetom, kao i visokim ranim i kasnim vrstoama, ovaj cement ima mogunost postizanja visokih marki betona.

    Cement za spravljanje svih vrsta betona, posebno pogodan za pripremu betona koji se koristi u agresivnim sredinama; pokazu-je visoku otpornost na dejstvo mraza i soli. Pogodan za izradu masivnih betonskih kon-strukcija, izgradnju mostova, tunela, pute-va i drugih objekata. Ima izvrsna svojstva ugradivosti, i postie visoke marke betona.

    pC 35m (v-l) 32,5r pC 35m (v-l) 42,5r pC 20m (s-l) 42,5r

    naa vizija je da budemo jedan od ekonomski, ekoloki i drutveno najodgovornijih proizvoaa graevinskih materijala.

  • 8

    1976.

    1987. 2002. 2004.

    2005.

    2006.

    2010. 2011.

    2012.2013.

    2014.

    2007.

    1989.

    2012.

    Sa proizvodne linije izaao je prvi dak

    cementa i fabrika je zvanino

    putena u rad.

    Nabavljena je savremena

    rudarska mehanizacija

    koja je unapredila rad

    na rudniku.

    Formirana je jedinica za prevoz cementa, ime je odgovoreno na potrebe kupaca.

    Verifikovan je etvrti godinji Izvetaj o drutveno

    odgovornom poslovanju i odrivom razvoju za 2013.

    godinu, u skladu sa standardima Inicijative globalnog

    izvetavanja; nivo a+. Od 26. decembra TITAN

    Cementara Kosjeri broji 2 navrene godine bez povrede na

    radu.

    Instalirana je oprema za kontinuirano

    merenje emisija na najvanijim

    emiterima (pe, mlin cementa, mlin za vrsta goriva).

    Izvrena je prva rekonstrukcija

    predgrejaa pei, uz poveanje

    kapaciteta proizvodnje.

    Cementara Kosjeri postaje deo

    tItan grupe.Investirano je u novu komoru elektrofiltera pei i silos za skladitenje klinkera jo

    jedan doprinos zatiti ivotne sredine.

    Poelo je da radi postrojenje za pakovanje i paletizaciju

    cementa ovo je prva fabrika cementa u Srbiji koja

    je celokupnu proizvodnju pakovanog cementa

    isporuivala na paletama i pod folijom.

    Sprovedena je sertifikacija

    u skladu sa standardom Iso

    9001.

    Postavljen je novi vreasti filter na mlinu cementa.

    Poelo je da radi postrojenje za preiavanje otpadnih voda.

    Sprovedena je sertifikacija u skladu sa standardima oHsas 18001 Bezbednost i

    zdravlje na radu i Iso 14001 Zatita ivotne sredine.

    Dobijena je integrisana IppC dozvola, u skladu sa Zakonom o integrisanom spreavanju i kontroli

    zagaivanja ivotne sredine prva u Srbiji. Dobijena je Ce oznaka za dva tipa portland

    kompozitnog cementa. Objavljen je prvi Izvetaj o drutveno odgovornom poslovanju i odrivom

    razvoju.

    Verifikovan je drugi Izvetaj o drutveno odgovornom

    poslovanju i odrivom razvoju za 2011. godinu, u skladu sa standardima

    Inicijative globalnog izvetavanja; nivo C+.

    Poelo je da radi postrojenje za recirkulaciju vode i skladitenje i

    doziranje suvog pepela. Verifikovan je trei Izvetaj o drutveno

    odgovornom poslovanju i odrivom razvoju za 2012. godinu, u skladu

    sa standardima Inicijative globalnog izvetavanja; nivo B+.

    Titan Cementara Kosjeri

  • 9

    odrIvI razvoj U neizvesnoj dinamici aktuelnih trino-ekonomskih kretanja, TITAN Cementara Kosjeri nepokolebljivo sprovodi politiku drutvene odgovornosti, sjedinjenu sa svojom idejom vodiljom i jednom od glavnih vrednosti kompanije. Ovaj dokazani korporativni putokaz obezbeuje pouzdan pravac i rast naih poslovnih aktivnosti u promenljivim privrednim izazovima. Pouzdano nas orijentie da unapreujemo konkurentnost na globalnom tritu, uz neumornu brigu o ekonomskom, ekolokom i drutvenom uticaju kompanije, saglasno ciljevima odrivog razvoja.

    Stvaranjem vrednosti za drutvo, elimo da podravamo i pokreemo pozitivne promene u zajednici, zbog ega posveeno postavljamo visoke standarde u svakoj oblasti poslovanja, ukljuujui i uvaavajui raznolike potrebe svih zainteresovanih strana i doprinosei razmeni znanja i kompetencija unutar kompanije. Privreni politici drutvene odgovornosti, unapreujemo korporativnu strategiju i dajemo dobre primere ovakve prakse kroz neprestanu brigu o zaposlenima, ulaganje i podrku lokalnoj zajednici, potovanje kupaca, dobavljaa i svih poslovnih partnera TCK.

    Poslujemo saglasno naoj viziji: Teimo da uvek ostvarujemo svoje poslovne ciljeve i kreiramo vrednosti,

    na etian i drutveno odgovoran nain, inei to manje loeg, uz nastojanje da inimo to vie dobrog.

    Odrivi razvoj

    kontekst U kome poslUjemo

    78/175Pozicija Srbije prema

    Indeksu korupcije za 2014. godinuIzvor: Transparency International

    (transparency.org)

    6.354 UsdBruto domai proizvod Srbije po

    stanovniku u 2013. godiniIzvor: The WorldBank (worldbank.org)

    22,2%Stopa nezaposlenosti u Srbiji 2014. godineIzvor: Meunarodna organizacija rada (ilo.org)

  • 10

    kako kreIramo vrednost

    Odrivi razvoj

    480.762 t sirovina eksploatisano je u dva aktivna rudnika

    714.251 m2 jeste ukupna povrina aktivnih rudnika, od ega je 429.269 m2 obuhvaeno eksploatacijom

    380.272 t iznosila je ukupna proizvodnja cementa

    Ukupna sredstva za bezbednost i zdravlje na radu: vie od 82.000 evra

    Ukupne godinje emisije u vazduh:

    prakaste materije 1,08 t NOX 329 t SOX 0,52 t

    osnovni uticaji rudnika:

    Buka i praina Vibracije Promena reljefa

    osnovni uticajiproizvodnje cementa:

    Emisija CO2 Utroak energije Ostale emisije (praina, NOX, SOX)

    Potencijalni uticaj na biodiverzitet Utroak energije

  • 11Odrivi razvoj

    Svesni da nae operacije utiu na ljude i okruenje oko nas, posveeni smo smanjenju i eliminaciji negativnihuticaja, modalitetom koji odrava ravnoteu izmeu ekonomskih, drutvenih i ekolokih ciljeva.

    Ukupna ulaganja u zatitu ivotne sredine: vie od 481.000 evraKroz direktne poreze dravi i lokalnim vlastima: vie od 5.800.000 evra

    Zaposlenima, kroz plate i beneficije: vie od 4.900.000 evraSkoro 220.000 evra uloeno u razvojne programe u lokalnoj zajednici, od

    ega 44% kroz donacije u novcu, a 56% kroz donacije u materijalu

    Indirektni uticaji:

    Emisija CO2 Ostale emisije Korienje sirovina

    Buka Potronja vode Bezbednosni rizici

    Dobavljaima, za proizvode i usluge: vie

    od 17.720.000 evra, od ega 80% domaim dobavljaima

    Svaki zaposleni pohaao je, proseno,

    33 sata razliitih razvojnih programa

  • 12

    Upravljanje

    Proaktivna identifikacija rizika i mogunosti predmet je kontinuiranog zalaganja TITAN Cementare Kosjeri i itave Grupe. Rukovodstvo svih nivoa redovno prati i analizira stanje poslovnog miljea, podjednako razmatrajui ekonomske faktore i znaajne teme odrivosti, kao to su bezbednost, ivotna sredina i drutveni prosperitet.

    U Cementari upravljanje rizicima i mogunostima trasira adekvatne poslovne orijentire na konkurentnom tritu, jer briljivo odgovara na dinamine uslove i trendove globalnog i blieg konteksta kompanije. Delotvornost ovog koncepta zasniva se na sprovoenju odgovarajuih revizija i analiza, usklaenih sa zahtevima meunarodnih ISO standarda i ciljevima korporativnog upravljanja.

    Principi globalnog korporativnog upravljanja odreuju da najvie upravno telo nae kompanije: Odbor direktora ima strateku ulogu u kreiranju najvanijih odluka i smernica koje postavljaju okvir poslovnih aktivnosti TCK. Odgovornost za implementaciju odluka TITAN Grupe preuzima lokalni odbor direktora, uvaavajui povratne informacije od svih zainteresovanih strana. Pritom, ovo rukovodstvo dosledno primenjuje princip predostronosti u svim aspektima poslovanja, saglasno Deklaraciji o ivotnoj sredini i razvoju Ujedinjenih nacija, i analizira rizike i mogunosti uslovljene razvojem zatite ivotne sredine. Radi negovanja transparentne i konstruktivne komunikacije, o znaajnim oblastima poslovanja i bitnim odlukama kompanije diskusija se odvija na vie nivoa kroz razliite forme dijaloga sa lokalnom zajednicom, na redovnim sastancima posveenim revidiranju poslovnih rezultata, kao i na godinjim sastancima o uinku i razvoju zaposlenih.

    Generalni direktor

    Zatita ivotne sredine

    Bezbednost i zdravlje na

    radu

    Ljudski resursi

    Opti i pravni poslovi

    Nabavka Prodaja Proizvodnja Mainsko odravanje

    Elektro odravanje

    KvalitetFinansije i raunovodstvo

    Odrivi razvoj

    Tehniki direktorFinansijski direktor Tehniki direktor

  • 13

    Funkcionisanje odbora za drutveno odgovorno poslovanje tCk, zaduenog za primenu programa u uporinim sferama drutveno odgovornog i korporativnog upravljanja, upuuje na neprikosnoveni znaaj ovih aktivnosti kompanije. Sastavljen od najviih rukovodeih kadrova, Odbor vodi rauna da se predvieni ciljevi, vezani za bezbednost i zdravlje, zatitu ivotne sredine i razvoj lokalne zajednice, dosledno sprovode u praksi, unapreuju i revidiraju, zavisno od uslova poslovnog okruenja.

    Pored ovog Odbora, shodno primenjenim sistemima kvaliteta, u TITAN Cementari Kosjeri redovno se sastaju i odbori za: kvalitet, bezbednost i zdravlje na radu, zatitu ivotne sredine i razvoj zaposlenih, u ijem radu uestvuju izvrni direktori.

    Identifikovani rizici odgovori mogunosti

    Javne finansije uticaj na trite cementa

    S obzirom da je uticaj kompanije na ekonomske okolnosti minimalan, kompanija upravlja operacijama odgovorno, fokusirajui se na najvanije investicije i brigu o zaposlenima, ne izlaui se nesigurnim finansijskim rizicima. U kompaniji se redovno sastaje Odbor za kreditnu kontrolu.

    Zapoljavanje i razvoj najboljih kandidata lokacija kompanije

    Korporativne vrednosti inkorporirane su u sve aspekte poslovanja i poslovnog odluivanja u kompaniji. U skladu sa svojim politikama, TCK nudi jednake mogunosti za zapoljavanje i razvoj, i zaradu usklaenu sa zahtevima trita i relevantnim propisima. Kompanija razvija programe edukacije za mlade nezaposlene u lokalnoj zajednici.

    Restruktuiranje organizacije

    U cilju ouvanja konkurentnosti, odrivosti i dugoronosti poslovanja, TCK sprovodi programe restruktuiranja u skladu sa trinim uslovima. Uzimajui u obzir visoku stopu nezaposlenosti i brigu o zaposlenima, svi ovakvi programi sprovode se na odgovoran nain, vodei rauna da isplaene otpremnine u najmanju ruku odgovaraju zakonskim zahtevima, a u najveem broju sluajeva su znatno iznad zakonom garantovanih minimalnih iznosa.

    Bezbednost i zdravlje na raduBezbednost je prioritet kompanije, koja nastoji sistematino da unapredi uslove rada za zaposlene i ugovarae, kroz razvoj bezbednosne kulture, treninge, jasne i efektivne procedure OHSAS 18001, i dovoljan broj zaposlenih sa neposrednom odgovornou za ovaj aspekt biznisa.

    Klimatske promeneKako bi smanjila emisije gasova sa efektom staklene bate, kompanija kontinuirano ulae u najbolje dostupne tehnologije, nastojei da povea udeo alternativnih sirovina, uvede alternativna goriva i unapredi energetsku efikasnost.

    irenje principa DOP kroz lanac nabavke

    Odnosi sa dobavljaima i ugovaraima ureeni su Procedurom nabavke (ISO 9001), kao i Kodeksom ponaanja za nabavku, koji se odnosi i na pitanja ljudskih prava i korupcije. TCK kontinuirano razvija mehanizme koji obezbeuju usklaenost sa najviim standardima, u svim fazama lanca vrednosti.

    40% ena InI odBor za dop

    4% < 30 12% menadment

    64% mukarci

    36% ene

    71% 30-50 88% zaposleni

    25% > 50

    Zaposleni u menadmentu prema polu Zaposleni u menadmentu prema starosti Struktura prema kategoriji zaposlenih

    Odrivi razvoj

  • 14

    CIljevI za odrIvost

    Ciljevi Uinak 2013 Uinak 2014 nastojanja za 2020. godinu

    zaposleni i radno okruenje

    Unapreenje kompetencija

    29,67 sati treninga po zaposlenom

    194 evra iznosi proseno ulaganje u razvoj po zaposlenom

    33,47 sati treninga po zaposlenom

    260 evra iznosi proseno ulaganje u razvoj po zaposlenom

    Najmanje 30 sati obuke po zaposlenom

    Nastaviti sa unapreenjem kompetencija

    Etinost u poslovanju

    Obuke za primenu Kodeksa ponaanja TITAN Grupe

    Implementirana procedura za prijavljivanje krenja Kodeksa ponaanja

    Za menadment kompanije odran je trening o Smernicama za upravljanje ljudskim resursima (29 sati)

    Obuke za primenu Kodeksa ponaanja TITAN Grupe za sve zaposlene, svake dve godine

    Povrede na radu Na 1.000.000 radnih sati frekvencija povreda na radu iznosi: 0 (nula)Na 1.000.000 radnih sati frekvencija povreda na radu iznosi: 0 (nula) Odravanje 0 (nula) povreda na radu

    Briga o zaposlenima Pripreme za potpisivanje Kolektivnog ugovora

    Potpisivanje Kolektivnog ugovora

    Ispitivanje stavova zaposlenih o kljunim temama koje su bitne za uspenost kompanije

    Kantina za ishranu zaposlenih poela da radi u decembru 2014. godine

    Razviti i primeniti plan aktivnosti, u skladu sa rezultatima ispitivanja stavova zaposlenih

    Stalna unapreenja uslova rada

    trite

    Odravanje zadovoljstva klijenata Nije zabeleena nijedna reklamacija na proizvodeNije zabeleena nijedna osnovana reklamacija na proizvode

    Odravanje niskog nivoa reklamacija, preventivno savetovanje i edukacija kupaca

    Odgovornost prema korisnicima proizvoda

    Redukcija sadraja Cr6+ u cementu, do nivoa ispod 2 ppm u roku trajanja proizvoda

    Pripreme za uvoenje novog pakovanja cementa od 25 kg

    Uvoenje novog pakovanja cementa od 25 kg

    Usaglaavanje bezbednosnih oznaka na vreama sa zahtevima EU

    Edukacija kupaca i dobavljaa o drutvenoj odgovornosti

    Forum Naa zajednica naa odgovornost ukljuio je predstavnike znaajnih stejkholdera

    171 sat obuke za bezbedan rad ugovaraa

    Fokus grupa o lancu nabavke

    Upoznavanje dobavljaa i kupaca s principima: etinost u poslovanju i drutvena odgovornost

    155 sati treninga za bezbedan rad ugovaraa

    Kontinuirana komunikacija, sa ciljem da 80% kljunih dobavljaa i kupaca potuje principe odgovorne nabavke

    Nastaviti sprovoenje obuka za bezbedan rad ugovaraa

    Pretkvalifikacija dobavljaa 42 nova dobavljaa prola su kroz proces pretkvalifikacije70 novih dobavljaa prolo je kroz proces pretkvalifikacije

    Uspostaviti proces pretkvalifikacije za 100% novih dobavljaa

    Iskrena posveenost stvaranju drutva, zasnovanom na odrivom razvoju, proima nae celokupno poslovanje i manifestuje se ambicioznim ciljevima iz oblasti drutveno odgovornog poslovanja, koje stalno revidiraju najvii rukovodei kadrovi kompanije.

    Odrivi razvoj

  • 15

    Ciljevi Uinak 2013 Uinak 2014 nastojanja za 2020. godinu

    ivotna sredina

    Investiranje u odrivi razvoj Vie od 820.000 evra iznosi troak za unapreenje ivotne sredineVie od 481.000 evra je ukupno ulaganje u ivotnu sredinu

    Dalji rad na poboljanju uinka u oblasti zatite ivotne sredine

    Emisija CO2Ukupna specifina direktna emisija CO

    2 je iznosila 623 kg/tproizvoda

    Ukupna specifina direktna emisija CO

    2 je iznosila 615 kg/tproizvoda

    Odravanje vrednosti specifine direktne emisije CO

    2

  • 16

    gradImo poverenje Uvaavajui strateki utemeljenu korporativnu politiku na nivou Grupe, saradnju sa stejkholderima shvatamo kao primarnu oblast i sigurni mehanizam u dosezanju razvijene prakse odgovornog poslovanja i odrivog rasta. Taj efekat povezan je s naom odgovornou prema svima na ije ivote utiemo, unutar i van kompanije.Razumevajui razliite interese i prioritete, stalnim entuzijazmom iniciramo raznovrstan dijalog sa socijalnim akterima, kako bismo partnerski odredili centralna pitanja, i ovim sadejstvom unapredili uinak i upravljanje odlukama u kompaniji.

    Ukljuivanjem predstavnika svih zainteresovanih strana na forumu naa zajednica naa odgovornost, odranom u decembru 2013. godine, zajedniki smo identifikovali najvanije teme, uzete za materijalni okvir i kljune oblasti kojima posveujemo posebnu panju u procesu izvetavanja. Predstavnici zaposlenih, kao i organizacija s kojima kompanija sarauje: kupaca, dobavljaa i lokalnih institucija upoznati su s konceptima drutveno odgovornog poslovanja i izvetavanja o odrivosti, standardima izvetavanja i ocenom materijalnosti. Na osnovu toga su, kroz rad u grupama, ocenjivali relevantnost ponuenih tema iz oblasti ivotne sredine, trita i drutva. Jedna od inicijativa, iznedrenih u dijalogu s vanim stejkholderima, podrazumeva formiranje pet radnih fokus grupa koje e u narednom periodu afirmisati i unapreivati teme, ocenjene kao veoma znaajne za kompaniju i stejkholdere:

    zajednice

    kupci i dobavljai

    investitori

    zaposleni

    -

    -

    Zatita ivotne sredine

    Kultura i obrazovanje

    Zapoljavanje i jednake mogunosti

    Odgovorna nabavka

    Zdravlje i bezbednost

    Interaktivni i konstruktivni panel lokalne zajednice: naa zajednica naa odgovornost prua nam korisna saznanja o stavovima okruenja, na osnovu kojih kristaliemo vodee kriterijume u drutveno odgovornom poslovanju. Zbog toga smo, kompatibilno politici odrivosti, usvojili odluku da se ovakav plodotvorni forum redovno odrava, na svake dve godine.

    Uvereni smo da se meusobno poverenje i korporativna kultura zajednitva snano izgrauju na platformi otvorene i bliske komunikacije sa svim zainteresovanim stranama, motivisanim vanim temama od opteg interesa. Ravnopravnost dijaloga za zaposlene u TCK obezbedili smo i na podruju etikih normi, utkanih u vezivnu podlogu naeg poslovanja, tako to smo za potencijalna krenja pravila ponaanja u kolektivu obezbedili imejl adresu: [email protected], predvienu za komentare, pitanja i sugestije etikog karaktera u kompaniji. U periodu koji pokriva ovaj Izvetaj, nije bilo reagovanja i prijava za krenja Kodeksa ponaanja.

    Gradimo poverenje

    Fokus grupe Naa zajednica naa odgovornost

  • 17

    Info Centar tItan Cementare kosjeri je ogledalo savremenog poslovnog modela na polju komunikacije s javnou, jer zainteresovanima nudi referentne publikacije o kompaniji, njenom stratekom i proizvodnom procesu, pokazateljima uticaja na ivotnu sredinu, kao i priliku da na postavljena pitanja dobiju relevantne odgovore od nadlenih u Cementari. Ovaj prostor raspoloivom literaturom promovie principe odrivog razvoja i brige o ogranienim prirodnim resursima.

    Vrednosti kontinualnih merenja emisija praine, azotovih i sumporovih oksida u poslednjih 5 godina, mogu se nai na veb-sajtu kompanije, u skladu sa pristupom otvorene komunikacije na planu rezultata koji kompanija neguje.

    kodeks ponaanja tItan Cementare kosjeri

    moete preuzeti na veb-sajtu kompanije: www.titan.rs/home/page/1

    -

    NIZAK VISOK

    VISOK

    Zna

    aj z

    a st

    ejkh

    olde

    re

    Znaaj za kompaniju

    zdravlje i bezbednost

    saradnja sa stejkholderima

    Upotreba agUpravljanje

    otpadom

    zapoljavanje i jednake

    mogunosti

    poslovni rezultatenergija

    Upotrebasirovinaodgovoran

    proizvod i reklama

    odgovorna nabavka

    voda

    emisije

    Inovacija

    ekoloki incidenti

    korporativnoupravljanje

    Ulaganje u lokalnu zajednicu transport i

    infrastruktura

    zeleni proizvod

    konkurencija

    odnosi sa sindikatom

    mito ikorupcija

    klimatskepromene

    vlasnika struktura

    razvoj i zadravanje zaposlenih

    standardi nabavke

    Bezbednost proizvoda

    ljudska prava

    Beneficije za zaposlene

    obrazovanje

    Inkluzija

    Biodiverzitet

    politiki uticaj

    rekultivacija

    Matrica materijalnosti vana pitanja za kompaniju i stejkholdere

    Kljune teme

    Nematerijalne teme

    Umereno materijalne teme

    Materijalne teme

  • Section

    zaposlenI

    Naa je obaveza da ponudimo jednake mogunosti i ne dozvolimo nijedan oblik diskriminacije, zastupajui otvorenost, transparentnost i meritokratiju u svim naim politikama i praksama zapoljavanja i rada.

    zaposlenI u tItan Cementari kosjeri, na dan 31.12. 2012 2013 2014

    Broj zaposlenih sa punim radnim vremenom 256 256 224

    ene 34 34 32

    mukarci 222 222 192

    Broj zaposlenih na odreeno vreme 5 3 10

    ene 1 1 3

    mukarci 4 2 7

    Ukupan broj zaposlenih 261 259 234

    Broj zaposlenih, po polu broj % broj % broj %

    ene 35 13,41 35 13,51 35 14,96

    mukarci 226 86,59 224 86,49 199 85,04

    zaposleni koji su dobili povratnu informaciju o uinku i razvoju broj % broj % broj %

    ene 1415,41

    1215,38

    1215,38

    mukarci 29 28 26

    U procesu redovnog godinjeg ocenjivanja uinka, povratnu informaciju o svom radu dobijaju i lanovi lokalnog Odbora direktora. Svi lanovi menadmenta imaju uvid u svoje rezultate, ukljuujui bezbednost i zdravlje na radu, razvoj zaposlenih i promociju kompanijskih vrednosti.

    Reagujui na izazove lokalnog trita, 2014. godine kompanija je, u skladu sa odgovarajuim zakonskim propisima sprovela program restruktuiranja, za koji se dobrovoljno prijavio 31 zaposleni i za iju je realizaciju izdvojeno skoro pola miliona evra.

    FlUktUaCIja zaposlenIH pol starost 2012 2013 2014

    Novozaposleniene

    50 0 0 0

    mukarci50 0 0 0

    Zaposleni koji su napustili organizaciju redovna fluktuacija ene

    50 0 0 0

    mukarci50 5 1 1

    Zaposleni koji su napustili organizaciju program restruktuiranja

    ene50 6 0 2

    mukarci50 28 0 27

    stopa fluktuacije (broj zaposlenih koji su napustili organizaciju / prosean broj zaposlenih za period) 16,13 1,54 14,40

  • 19

    Strategija ljudskih resursa nalae da sve prakse TITAN Cementare Kosjeri vezane za rad, imaju zadatak da obezbede emotivnu i mentalnu posveenost svih zaposlenih. smernice za upravljanje ljudskim resursima predviaju jednake mogunosti za sve, i promoviu meritokratiju, otvorenu komunikaciju i transparentnost. Najnia osnovna zarada isplaena u kompaniji za decembar 2014. godine bila je 2,5 puta vea od propisane minimalne zarade u Srbiji, i iznosila je 72.295 dinara. Zaposlenima se prilikom odlasku u penziju isplauju zakonom propisane otpremnine, dok zaposleni koji rade u kompaniji neprekidno 10, 20 ili 30 godina, dobijaju jubilarne nagrade. Osnovna zarada za sva radna mesta prilagoena je uslovima trita, odgovarajuim propisima i odredbama Kolektivnog ugovora, koji je sa Sindikatom TITAN Cementare Kosjeri potpisan u martu 2014. godine.

    zaposleni o H.art programu programu razvoja vetina rukovoenja u tCk

    Veoma sam zadovoljan ansom za uenje, koja mi omoguuje da svoj posao radim bolje. Tri vetine iz Programa koristim svakodnevno: unapredio sam komunikaciju, i vie mi ne predstavlja problem da zaustavim nekog lana mog tima koji ne radi posao bezbedno; odravam dnevne sastanke s timom, na kojima govorimo o bezbednosti, procesu i planovima za taj dan; bolje kontroliem emocije tokom stresnih razgovora sa zaposlenima.

    Postao sam proaktivniji i nauio koliko je vano da pratim kako moj tim obavlja svoje aktivnosti. Sada nemam problem kada je potrebno o neemu priati stalno iznova. Pokuavam da ukljuim to iri broj ljudi kada reavamo bilo kakav problem, i uvek prekidam nebezbedne aktivnosti. Ipak, ima jo prostora da unapredimo ponaanje svih u timu.

    IndIrektno zaposlenI ugovarai 2012 2013 2014

    Ukupan broj zaposlenih ugovaraa 136* 137* 155*

    Broj ugovaraa, bez logistike i transporta 24* 35* 37*

    Broj ugovaraa logistika i transport 112* 102* 118*

    Ukupan broj radnih sati ugovaraa 256.394 259.162 291.875

    Nai odnosi sa ugovaraima zasnivaju se na poverenju, potovanju, potenju i iskrenosti, u cilju odravanja dugorone saradnje.

    Struktura zaposlenih prema mestu stanovanja

    * Broj ugovaraa procenjen na osnovu radnih sati (kao FTE full time equivalent)

    Kosjeri (66,67%)

    Poega (11,11%)

    Uice (22,22%)

    Kosjeri (91,45%)

    Poega (4,27%)

    Uice (2,14%)

    Zemun (0,43%)

    Novi Beograd (0,43%)

    aak (0,43%)

    smernICe za Upravljanje ljUdskIm resUrsIma

    73%

    moete preuzeti na veb-sajtu kompanije: www.titan.rs/home/page/10/ljudi

    Top menadment prema mestu stanovanja

    zaposleni koji su imali pravo na odsustvo zbog roenja deteta 2014. godine

    mukarci 5ene 2

    zaposleni koji su iskoristili pravo na odsustvomukarci 0ene 2

    oekivani broj zaposlenih za povratak sa odsustvamukarci 0ene 1

    zaposleni koji su se vratili na posao posle odsustvamukarci 0ene 1

    zaposleni koji su se vratili na posao posle odsustva i zaposleni su i 12 meseci kasnije

    mukarci 0ene 2

    29,0 1.274,0 576,0656,01.642,51.513,02.678,0

    line i mendment

    vetine

    tehnika znanjai kljune

    kompetencije

    bezbednosti zdravljena radu

    zatitaivotnesredine

    ljudskaprava

    stranijezici ostalo

    3.000,0

    2.000,0

    1.000,0

    0

    Sati treninga u 2014. godini

    zaposlenIH sU lanovI sIndIkata

    Odustvo radi nege deteta u TITAN Cementari Kosjeri

  • 20

    zdravlje I BezBednost Kalendarska 2014. je druga godina zaredom koju smo zaokruili bez povreda na radu sa izgubljenim danima. Uzorni rezultat potvruje da ukljuivanje svih zaposlenih, stalno usavravanje, dobra organizacija i sistematian pristup stvaraju matricu za postizanje odrivog sistema bezbednosti i zdravlja na radu. Ovaj model oslanja se na Politiku bezbednosti, uspostavljenu u kompaniji jo 2009. godine, i temelji se na dva osnovna principa: sve povrede se mogu preduprediti, bezbedno ponaanje i potovanje svih bezbednosnih pravila jesu uslov zaposlenja.

    Realizacija navedenih preduslova zahteva istinsku posveenost i veru svih zaposlenih da dostinost postavljenih ciljeva zavisi od linog zalaganja. Zato je bezbednosna kultura srasla sa svim segmentima poslovnog ponaanja zaposlenih, a izgraivanje visokog nivoa svesti u kolektivu TCK predstavlja stalni izazov na polju bezbednosti. Razvoj politike Bezbednosti i zdravlja na radu usmerili smo i ka porodicama naih zaposlenih, naim ugovaraima, kupcima, lokalnoj zajednici i svima s kojima TCK kontaktira. U 2014. godini smo nastavili produktivnu praksu redovnih obuka; za zaposlene je organizovano ukupno: 1.643 sati treninga, odnosno 6,65 sati po zaposlenom, dok je za nae ugovarae sprovedeno 155 sati treninga, ili 4,31 sat po uesniku. Dodatnim trudom, otkriveni su i otklonjeni nedostaci sistema, primenom 139 korektivnih i preventivnih mera, i unapreena je bezbednost u vonji.

    Blagovremeno planiranje treninga o bezbednosti bazira se na informacijama iji su izvori: istrage incidenata, revizije bezbednosnih dokumenata, predlozi i sugestije zaposlenih.

    Najznaajnije obuke odrane tokom 2014. godine bile su: praktino osposobljavanje za bezbedan rad na visini, procena rizika i analiza bezbednosti posla (sistem dozvole za rad), obezbeivanje bezbednih uslova za intervencije na mainama i opremi, bezbedan rad u uslovima poviene temperature i praine, praktino uvebavanje timova za reagovanje u vanrednim situacijama.

    parametar definicija 2012 2013 2014

    Fatalne povrede Broj povreda na radu sa fatalnim ishodomzaposleni 0 0 0

    izvoai 0 0 0

    LTI* Broj povreda na radu sa izgubljenim danimazaposleni 2 0 0

    izvoai 0 0 0

    LTIFR** Frekvencija povreda na radu normalizovano na milion radnih sati zaposleni 4,19 0 0

    LTISR*** Broj izgubljenih kalendarskih dana usled povreda na radu normalizovano na milion radnih sati zaposleni 898 146**** 0

    AR Broj dana odsustva sa rada normalizovano na 200.000 (GRI definicija) zaposleni 5.076 5.082 6.166

    Profesionalna oboljenja Broj izgubljenih kalendarskih dana usled profesionalnih oboljenja zaposleni 0 0 0

    Sati obuka za zaposlene Prosean broj sati obuke o bezbednosti po zaposlenomzaposleni 11,01 5,94 6,65

    izvoai 1,21 4,75 4,31

    * Povredom na radu se smatra svaka povreda zbog koje je zaposleni odsutan sa posla, jedan ili vie radnih dana, ne raunajui dan povrede** Broj povreda sa izgubljenim danima * 1.000.000 / Ukupan broj radnih sati koji su ostvarili direktno zaposleni tokom godine; prema CSI, ne izvetava se za izvoae*** Ukupno izgubljenih kalendarskih dana u godini usled povreda na radu * 1.000.000 / Ukupan broj radnih sati koji su ostvarili direktno zaposleni tokom godine; prema CSI, ne izvetava se za izvoae**** Broj izgubljenih kalendarskih dana u 2013. godini posledica je povrede iz 2012. godine

    Gradimo poverenje

  • 21

    Odnegovana uzajamna komunikacija menadmenta i zaposlenih, ukljuuje lanove kolektiva u sve inicijative i aktivnosti namenjene poboljanju bezbednosti i zdravlja u radnom ambijentu. Pored angaovanja u odboru za bezbednost, sastavljenom od pet predstavnika zaposlenih i tri predstavnika poslodavca, zaposleni su aktivni u istragama incidenata, revizijama bezbednosti, analizama bezbednosti posla, kao i u davanju sugestija za sistemska unapreenja.

    Krajem 2014. godine izvrena je revizija Akta o proceni rizika, u kojoj su uestvovali i lanovi Pododbora za bezbednost. Preispitivanjem uslova, okruenja i postupaka vezanih za radni proces, ustanovljeno je da je broj radnih mesta s poveanim rizikom od povreda i profesionalnih oboljenja smanjen: sa 14 radnih mesta (52 zaposlena) u 2009. godini, na 9 (32 zaposlena) u 2014.

    Na svim nivoima rukovoenja, bezbednost i zdravlje na radu postavlja se kao prva i najbitnija tema svih sastanaka, ukljuujui i pripremne dogovore koje voe timova obavljaju sa zaposlenima pre poetka bilo koje radne aktivnosti.

    Sva znaajna pitanja (preko 90%) iz domena bezbednosti i zdravlja zaposlenih, detaljno su razraena i u Kolektivnom ugovoru o bezbednosti i zdravlju na radu. Ovaj dokument e 2015. godine biti revidiran, poto je krajem 2014. godine, nakon izmena Zakona o radu, korigovan Kolektivni ugovor kod poslodavca, a u prvoj polovini 2015. najavljene su i izmene Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu.

    U 2014. godini tCk je dobila dva znaajna priznanja za postignute rezultate u oblasti bezbednosti:

    Nagrada TITAN Grupe za najbolje BZNR performanse tokom 2013. godine Povelja 28. april, za dostignua u oblasti BZNR, koju dodeljuje Uprava za bezbednost Ministarstva rada i socijalne politike

    Rezultati revizije 360 stepeni

    2014

    2012

    2013

    dve godIne Bez povreda na radU dostigli smo 26. decembra 2014. godine

    Implementiranost sistema Bznr za 2014. godinu iznosi 93,1% to je rezultat revizije 360 stepeni, koju ve nekoliko prethodnih godina u tCk sprovode Bznr menader grupe i regionalni Bznr menader.

    septembra 2014. godine, uspeno je, bez neusklaenosti i sa samo jednom preporukom, obavljena provera usaglaenosti sistema sa standardom oHsas 18001.

    Statistikaistrage

    incidenta

    20

    15

    10

    5

    0

    Godinjipregled

    performansi

    Elementirukovoenja

    Kvalitetradnog

    okruenja

    Procenarizika

    Sertifikovanisistem

    rukovoenja

    Stratekoplaniranje

    Max - cilj

    Gradimo poverenje

  • 22Section

    Potujui predloge najvanijih tema koje su kompaniji sugerisali stejkholderi, Tim za drutveno odgovorno poslovanje TITAN Cementare Kosjeri organizovao je predavanje Jedan svet. Jedan dom. Jedno srce., posveeno prevenciji kardiovaskularnih bolesti i sranog napada. Zdravstvenu edukaciju, odranu 7. oktobra 2014. godine u Narodnoj biblioteci, realizovali su predavai: doktor Slobodan Jovievi, specijalista urgentne medicine i naelnik Urgentnog centra u Uicu, i doktorka Jasmina orevi, specijalista opte medicine i predstavnik Doma zdravlja u Kosjeriu. Pouno predavanje, povodom obeleavanja Svetskog dana srca, koji se obeleava poslednje nedelje septembra, propraeno je primetnim interesovanjem graana koji su, nizom pitanja, potvrdili potrebu za informacijama o sranom i kardiovaskularnom zdravlju, kao i drugim vidovima savetovanja u slubi opte medicinske kulture.

    Za mlae osnovce u Kosjeriu, TITAN Cementara Kosjeri redovno organizuje treninge uokvirene inicijativom Bezbednost dece, s namerom da kroz zabavu, igru i druenje maliani usvajaju navike zdravog odrastanja i razvijaju budnost prema opasnostima u svakodnevnim aktivnostima. Ove kolske godine, u obuci za pravilno reagovanje u hitnim situacijama uestvovalo je 79 uenika etvrtog razreda Osnovne kole Mito Igumanovi, ukljuujui i podruna odeljenja iz Brajkovia i Tubia. Tokom 12 susreta, rasporeenih u periodu od 12. novembra do 6. decembra 2014. godine, akciju je volonterski vodilo osam instruktora, zaposlenih u TCK, uz podrku stalnih lokalnih saradnika na ovakvom zadatku: pedijatara i specijalizovanih policijskih i vatrogasnih slubi. Demonstriranjem odgovarajueg postupanja u rizinim uslovima, na oigledan i deci prijemiv nain predstavljen je sistem predupreenja neeljenih posledica.

    zdravstvena edUkaCIja U rItmU srCa

    BezBednosnU kUltUrU gajImo od detInjstva

  • 23

    kUpCI I doBavljaI

    korak ispred potreba klijenataPotpuno posveeni zadovoljstvu kupaca, jaamo glavnu polugu konkurentske prednosti kompanije. Odgovarajui na potrebe kupaca, i u 2014. godini smo sproveli anketu za ispitivanje zadovoljstva klijenata, koja nam prua povratne informacije o kvalitetu naih proizvoda, usluga, isporuke cementa i odnosa prema kupcu, i ujedno signalizira da pravovremeno reagujemo na probleme od uticaja na prodaju i profit. Ova metoda merenja stavova kupaca je indikator efikasnosti koji pokazuje u kom stepenu proizvodi i usluge odgovaraju oekivanjima kupaca. Zato paljivo pristupamo svim pritubama na kvalitet naih proizvoda, i u atmosferi meusobnog uvaavanja, klijentu nudimo nau strunu pomo i savet.

    Pre nego to izau na trite, svi nai novi proizvodi se najpre ispituju u laboratorijskim uslovima TCK, s neophodnom proverom aspekata bezbednosti i uticaja na ivotnu sredinu, ime izlazimo u susret potrebama naih kupaca. Takoe, prema ustaljenoj praksi, testiranje se obavezno vri u saradnji s proverenim partnerom, Institutom za ispitivanje materijala IMS, a tome prethodi razraeno planiranje i sprovoenje industrijskih proba. U daljem postupku, inovativna reenja se preporuuju korisnicima, na osnovu proverenih performansi cementa u betonima. Na kraju ovog sinhronizovanog ciklusa, kao produkt tehnike podrke zaposlenih u TITAN Cementari Kosjeri, na trite se plasira novi proizvod, sa izdatim sertifikatom koji je potvrda kvaliteta.

    U skladu s vaeim nacionalnim propisima, informacije na naim vreama sadre: uputstva o pravilnoj upotrebi, bezbednom skladitenju i rukovanju materijalom; savete za prvu pomo u sluaju kontakta s koom; sadraj rastvornog estovalentnog hroma (Cr6+) u cementu nakon hidratacije.

    Kompanija budno prati razvoj svih relevantnih propisa i zakonodavstva koji se tiu oglaavanja i komunikacije o proizvodima, i time obezbeuje usklaenost primenjenih praksi sa najviim standardima. Kompletne informacije o naim cementima: fiziko-mehanike osobine, performanse u betonima, sertifikati dostupne su svim naim korisnicima preko Specifikacija, koje se nalaze na sajtu: www.titan.rs.

    Sistematina saradnja sa kupcima u TITAN Cementari Kosjeri utemeljena je na savremenim metodama komunikacije i pristupa tritu kroz direktne posete i line kontakte, pogodne za sagledavanje specifinih zahteva klijenata. Stoga, zalaganjem zaposlenih da se priblie kupcu i zastupaju njegove interese, uspostavlja se odnos meusobnog uvaavanja i pouzdane razmene informacija, to se oituje u poverenju i lojalnosti potroaa prema TCK. Za to je zasluno i potovanje privatnosti klijenata, kao bitna dimenzija kompanijske etike, povezane s generalnim stavom naih zaposlenih: da je svaki kupac vaan i da zasluuje trud kako bi se na najbolji nain izalo u susret njegovim potrebama.

    4,5 4,7 4,8 4,74,8 4,9 4,9 4,84,6 4,8 4,8 4,8

    Kvalitet

    2012

    2013

    2014

    Saradnja sa TCK

    Blagovremenost Ukupna ocena

    5

    4

    3

    2

    1

    Rezultati ispitivanja zadovoljstva kupaca (maksimalna ocena je 5)

    Gradimo poverenje

  • 24

    lanac nabavke

    Gorivo

    Sirovine

    Roba Prevoz

    Usluge

    Kupci

    Struja

    31

    37

    87

    Prevoz

    28%19% 25% 35%26% 31%

    2012 2013 2014

    35%

    30%

    25%

    20%

    15%

    10%

    5%

    0%

    Uee dobavljaa iz optine Kosjeri u ukupnim

    nabavkama

    Uee dobavljaa iz optine Kosjeri u domaim

    nabavkama

    Lanac vrednosti TCK, sa dobavljaima po znaajnim gru-pama proizvoda i usluga kao i kriterijumima po kojima se uobiajeno vrednuju

    Radna i ljudska prava

    Uticaj na zatitu ivotne sredine

    Uticaj na drutvo24Gradimo poverenje

    Ukupan broj indirektnih zaposlenih

  • 25

    Voena smernicama odrivog razvoja, TCK obezbeuje i zastupa odgovorno poslovanje u celom lancu nabavke. To ostvaruje uticajem na dobavljae: direktno pretkvalifikacijom dobavljaa, i indirektno promocijom odgovorne nabavke. Kompanija insistira da svi njeni dobavljai ispunjavaju zakonske obaveze u pogledu bezbednosti i zdravlja na radu svojih zaposlenih i podizvoaa, da potuju propise o zatiti ivotne sredine, da u praksama slede etike principe, i da neguju poslovne odnose obeleene fer konkurencijom i odsustvom korupcije i podmiivanja.

    Na osnovu standarda ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001, kompanija sprovodi interne procedure (Evaluacija dobavljaa, Bezbednost izvoaa), za pretkvalifikaciju potencijalnih dobavljaa, prvenstveno ugovaraa, pre zapoinjanja saradnje. Dobavljai se vrednuju prema sledeim kriterijumima: uticaj na ivotnu sredinu (potovanje zakona i standarda iz ove oblasti); potovanje radnih i ljudskih prava (zatita i bezbednost na radu, minimalna zarada, ugovorni odnos sa zaposlenima, osiguranje imovine i zaposlenih, procene rizika radnih mesta, voenje evidencije o povredama); uticaj na drutvo (etiko poslovanje, fer konkurencija, privredni prestupi, posedovanje i pridravanje kodeksa ponaanja).

    Primenjujui ove zahteve, kompanija je u 2014. godini vrednovala 70 od 145 novih dobavljaa, uzevi u obzir prirodu poslova za koje su angaovani, vanost nabavke za poslovni proces, vrednost nabavke, kao i zahteve bezbednosti i zatite ivotne sredine. Dobavljai su procenjivani na osnovu relevantnih kategorija uspenosti, prema sledeoj strukturi: 5 po kriterijumu uticaja na ivotnu sredinu, 65 po kriterijumu potovanja radnih i ljudskih prava i 38 po kriterijumu uticaja na drutvo. Rezultati su pokazali da 3 nova dobavljaa nisu uspeno prola kroz proces pretkvalifikacije, jer nije zadovoljen jedan od navedenih kriterijuma.

    Nakon inicijalne pretkvalifikacije, kompanija permanentno ocenjuje svoje dobavljae u daljem toku saradnje: kroz interne revizije izvoaa radova, ocenjivanjem po BZNR kriterijumima posle zavrenih radova i praenjem kvaliteta proizvoda/usluge. Na kraju poslovne godine vri se evaluacija dobavljaa s kojima je kompanija saraivala. Pored navedenih provera, procenjuje se dodatno i kvalitet proizvoda/usluge, kvalitet saradnje i primena odgovornog poslovanja u praksi.

    Za 2014. godinu, od evaluiranih 40% dobavljaa, 2 nisu ispunila uslove dalje saradnje, zbog neuvaavanja zahteva iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Takav pristup TCK je opravdan, jer usaglaenost s bezbednosnim pravilima, s kojima su dobavljai unapred upoznati i koja su prihvatili dostavljanjem ponude za izvoenje radova, predstavlja najznaajniji kriterijum evaluacije u ovoj oblasti. Za pomenute dobavljae, koji nisu ispotovali bezbednosne norme, saradnja je privremeno obustavljena, ali im se daje prilika da dokau da su otklonili identifikovane neusaglaenosti. Uinak dobavljaa koji ne potuju dogovorene rokove isporuke ili pravila dobre poslovne komunikacije, vezan za uoene nedostatke, prati se s posebnom panjom. Svi dobavljai su obaveteni o rezultatima evaluacije.

    Promoviui DOP u razgranatim podrujima svog delovanja, TCK ovaj zadatak sprovodi i kroz upravljanje dobavljaima, tako to ih podstie da usvajaju titanov kodeks ponaanja prilikom nabavki i titanove prakse poslovanja, kao i da razviju ili unaprede svoje kapacitete u ovoj oblasti. U tom pravcu, krajem decembra 2014. godine pokrenuta je inicijativa o formiranju fokus grupe Odgovorna nabavka. Rad njenih uesnika, kljunih dobavljaa iz lokalne zajednice i predstavnika Cementare, bie i u 2015. godini upravljen ka zajednikoj promociji odgovornosti kroz lanac nabavke.

    Gradimo poverenje

  • 26

    lokalna zajednICa tItan U kosjerIU

    Struktura ulaganja u lokalnu zajednicu 2014. godine

    44% infrastrukturni razvoj lokalne zajednice

    23% sport

    12% obrazovanje i kole

    9% briga o bezbednosti i zdravlju

    6% razvoj svesti o ivotnoj sredini

    4% institucije kulture i kulturni dogaaji

    2% drugo

    251.636

    2012

    131.576

    2013

    219.959

    2014

    300.000

    250.000

    200.000

    150.000

    100.000

    50.000

    0

    Ulaganja u lokalnu zajednicu (EUR)

    Gradimo poverenje

    Ukupno220.000 evra

  • 27

    znanje za Izazove

    solIdarno jednI za drUge

    Drutveno odgovorno poslovanje i naela odrivog razvoja, prepoznatljive odrednice svog poslovanja, TITAN Cementara Kosjeri iskazuje i kroz otvorenost za saradnju sa mladima spremnim da ue, steknu i proire svoja znanja. Tako se u kompaniji dugi niz godina realizuju razne strune prakse za srednjokolce, studente i diplomce. U junu 2014. godine pokrenut je program, pod nazivom Znanje za izazove gradimo kulturu neprekidnog uenja, predvien za strunu obuku mladih akademskih polaznika iz lokalne zajednice.

    Pod okriljem korporativnih vrednosti: Znanje i Stalno samousavravanje, kao stavovima odgovornosti prema profesionalnom i linom napredovanju, tromeseni program je omoguio uesnicima da fakultetsku teoriju primene u okviru sistema, procedura i aktivnosti TITAN kompanije. Pored autentinog radnog iskustva, praktikantima se ukazala mogunost da dobiju cenjene preporuke koje e im pomoi u zapoljavanju.

    Majske poplave ugrozile su i optinu Kosjeri. Zato je 24. maja u gradu organizovana akcija ienje Skrapea, koju su pokrenuli TITAN Cementara Kosjeri i PED Subjel, animirajui decu, omladinu i sve zainteresovane sugraane da se dobrovoljno ukljue u poslove ureenja keja i uklanjanja otpada. Inicijativi se odazvala i fondacija za lokalne projekte Trag, i nabavkom potrebnog alata podstakla volontere da doprinesu rehabilitovanju skrapekog priobalja i ouvanju kultivisanog izgleda svoga grada.

    Spremna da pomogne kosjerskim mesnim zajednicama u zatiti od poplava, izgradnji nasipa i sanaciji teta, TCK je ugroenim podrujima donirala potrebni materijal, dok su zaposleni u kompaniji opredelili po jednu dnevnicu u solidarni fond, i njegov iznos od 955.736 dinara uplatili na raune Vlade Srbije i Optine Kosjeri. Istu svotu (955.736 dinara) TITAN Cementara Kosjeri je uputila na namenski raun Vlade Republike Srbije.

    Zaposleni iz svih fabrika TITAN Grupe pokrenuli su akciju prikupljanja novane pomoi za Srbiju, dok se centrala kompanije obavezala da e ta humanitarna sredstva duplirati svojom donacijom. Na ovaj nain, obezbeeno je 35.000 evra, a novac je uloen u nabavku opreme za hemodijalizu, neophodnu Domu zdravlja u Obrenovcu, koji je u nastradao u poplavama.

  • 28

    dokUmentovanI dIjalog sa drUtvomPoslovanje TITAN Cementare Kosjeri nije izolovan proces, ve otvoreni sistem saradnje s kljunim drutvenim akterima. O zajednikoj dobrobiti kompanije i civilnog sektora, na bazi institucionalizovanog i sistematski voenog dijaloga, svedoe transparentni pokazatelji, uokvireni redovnim izvetavanjem po najviim svetskim standardima. Da bi tako dokumentovana produktivna komunikacija sa okruenjem neprekidno jaala, 19. septembra 2014. godine je uprilieno javno prezentovanje najnovijeg Izvetaja, iji je kvalitet dostigao najvii nivo: A+, mereno kriterijumima Inicijative globalnog izvetavanja G3.1, a na osnovu podataka verifikovanih od nezavisnih revizora. Promocija, odrana u prisustvu predstavnika lokalne zajednice i mnogih istaknutih zvanica, upotpunjena je zanimljivim edukativnim radionicama, kao podsticajem budueg plodnog umreavanja TCK i zajednice.

    Sve sugestije i komentare vezane za Izvetaj o drutveno odgovornom poslovanju i odrivom razvoju za 2014. godinu, moete poslati na adresu: [email protected], ili o tome popuniti onlajn anketu, na sajtu kompanije: www.titan.rs.

    Inspirativnost drugog Cementarinog konkursa Za moj Kosjeri, raspisanog u februaru 2014. godine, potvrdilo je uee 17 organizacija koje su prijavile 23 projekta, u kategorijama: kultura, ekologija, obrazovanje i socijalno ukljuivanje. Osnovni kriterijum za odabir najboljih dostavljenih predloga, favorizuje odrivost i iri drutveni karakter ideje, posveene unapreenju ivota u lokalnoj sredini. Prema oceni irija, zvanino saoptenoj na sveanosti prireenoj 24. marta, fond od preko 20.000 evra, koje je TITAN Cementara Kosjeri izdvojila za podrku najkorisnijim lokalnim projektima, pruio je potporu za 9 programa, izabranih zbog inovativnih odgovora na potrebe graana Kosjeria.

    pokretaka energIja najBoljIH projekata

    o nagraenim projektima moete se informisati na veb-sajtu kompanije:www.titan.rs/vesti/procitaj/54

    Gradimo poverenje

  • 29

    Cementna industrija srbije (CIs): www.cis.org.rsUdruenje lanovima prua strunu podrku, u cilju unapreenja poslovnih praksi, zasnovanih na naelima odrivog razvoja, a posebno ekolokih modela gradnje, bezbednosti i zdravlja na radu, i upotrebe obnovljivih resursa kao goriva i sirovina.

    Inicijativa odrivog razvoja u cementnoj industriji (CsI): www.wbcsdcement.orgOrganizacija okuplja najvee svetske proizvoae cementa, koji posluju u preko 100 zemalja, i predstavlja globalnu inicijativu za primenu odrivog razvoja u cementnoj industriji.

    globalni dogovor Un: www.ungc.rsGlobalni dogovor je okvir na osnovu koga se kompanije obavezuju da svoje delatnosti usaglase sa deset univerzalnih principa iz oblasti ljudskih prava, rada, zatite okoline i anti-korupcije.

    Forum za odgovorno poslovanje: www.odgovornoposlovanje.rsOrganizacija okuplja predstavnike naih najnaprednijih kompanija, i nacionalni je partner mree CSR Europe, vodee evropske organizacije za drutveno odgovorno poslovanje. Forum podrava i podstie kompanije na odgovorno poslovanje kojim e ostvariti pozitivan uticaj na drutvo i ivotnu sredinu.

    BETTER BUSINESSFOR BETTER SOCIETY

    globalni dogovor Ujedinjenih nacijaUsaglaenost uinka kompanije sa Deset principa Globalnog dogovora manifestuje se u njihovoj potpunoj primeni.

    10 principa globalnog dogovora odgovarajui grI indikatoristrana u ovom

    Izvetaju

    ljudska prava

    Princip 1: Kompanije treba da podre i potuju zatitu meunarodno zagarantovanih ljudskih prava G4-HR1, G4-HR2, G4-HR4, G4-HR10, G4-HR11, G4-SO1, G4-SO2, G4-SO9, G4-SO10

    1012, 14, 1617, 19, 25,

    28, 41

    Princip 2: Kompanije ne smeju da budu sauesnici u krenju ljudskih prava G4-HR1, G4-HR2, G4-HR4, G4-HR10, G4-HR11 14, 19, 25, 41

    standardi rada

    Princip 3: Kompanije treba da podre pravo na slobodno udruivanje i pravo na kolektivne ugovore G4-11, G4-LA4, G4-HR4 14, 19, 38, 40

    Princip 4: Kompanije treba da eliminiu prinudni rad G4-HR6 Nije materijalno

    Princip 5: Kompanije treba da zabrane deiji rad G4-HR5 Nije materijalno

    Princip 6: Kompanije treba da zabrane diskriminaciju u vezi sa zapoljavanjem i zanimanjem G4-10, G4-LA1, G4-LA2, G4-LA3, G4-LA5, G4-LA6, G4-LA7, G4-LA8, G4-LA9, G4-LA10, G4-LA11, G4-LA12, G4-LA13, G4-LA14, G4-LA15, G4-HR3

    1013, 16, 1819, 2021,

    25, 4041

    zatita ivotne sredine

    Princip 7: Kompanije treba da preduzimaju mere predostronosti u vezi sa ivotnom sredinom Zatita ivotne sredine 3036

    Princip 8: Kompanije treba da preduzimaju mere radi promocije odgovornosti za ivotnu sredinu Zatita ivotne sredine 3036

    Princip 9: Kompanije treba da ohrabre razvoj i irenje tehnologija koje uvaju ivotnu sredinu Zatita ivotne sredine 3036

    antikorupcija

    Princip 10: Kompanije treba da uestvuju u borbi protiv korupcije na svim nivoima, ukljuujui iznuivanje i podmiivanje

    G4-SO3, G4-SO6 17, 41

    promocija odrivosti kroz umreavanje

  • 30

    BrIga o Ivotnoj sredInI Vitalni principi odrivog razvoja motiviu sve nae poslovne strategije, doprinosei da istrajavamo u reputaciji odgovorne kompanije koja uva prirodno okruenje za budue generacije. Savesnim odnosom prema ivotnoj sredini, TITAN Cementara Kosjeri svoju obavezu primenjivanja standarda i vaeih propisa uzdie na nivo dunosti da sopstvenim primerima dobre prakse bude uzor odgovornog poslovanja. Plasirajui svoje pozitivne modele ka izazovima opteg drutvenog razvoja, naa kompanija, u duhu globalnog partnerstva, inspirie i druge poslovne aktere u stvaranju podsticajnih uslova za opstanak prirodnih vrednosti.

    Sistemom upravljanja zatitom ivotne sredine, koji se odnosi na ukupne aktivnosti, proizvode i usluge TCK, uspostavlja se, promovie i preispituje neprekidno poboljanje uinka u ovoj oblasti. Oslanjajui se na Politiku zatite ivotne sredine, usvojenu u kompaniji 2009. godine, mi postojano zastupamo interese ouvanja prirodnih resursa: kroz podrku istraivakim programima i tehnolokim unapreenjima, kao i jaanjem svesti naih zaposlenih i svih uesnika u saradnikom i drutvenom prostoru kompanije. Adekvatno rukovoenje ovim kapacitetima regulisano je zakonskim normativima, predvoenim meunarodnim standardom ISO 14001 i razraenim u interno razvijenim propisima, kao to su: Sistem za upravljanje performansama u oblasti ivotne sredine, Integrisani sistem za upravljanje vodom, Menadment sistem za emisije CO

    2.

    Stalna unapreenja rezultata TCK u zatiti ivotne sredine fokusirana su na sledee oblasti: energija i klimatske promene, emisije u vazduh, ouvanje resursa (voda, sirovinski materijali), upravljanje otpadom, ouvanje biodiverziteta.

    revizije sistema upravljanja zatitom ivotne sredineVrednujui nivo uspostavljenosti Sistema upravljanja zatitom ivotne sredine, menaderi TITAN Grupe su u 2014. godini sproveli internu reviziju Sistema, prema internim smernicama za sve fabrike Grupe. Najnoviji procenjeni uinak iznosi 87,3%, i ukazuje na znaajan napredak TCK u ovoj oblasti, s obzirom da je rezultat u prethodnoj takvoj reviziji, 2009. godine, imao vrednost 60,4%. U 2014. godini uspeno je izvrena, bez neusaglaenosti, i eksterna revizija Sistema, prema standardu ISO 14001.

    5

    4

    3

    2

    1

    0

    FC-Emisije u vazduhu

    FC-Specifini utroak toplotne energije

    FC-Specifini utroak elektrine energije

    FC-Usklaenost sa zakonskim propisima

    FC-Korienje alternativnih goriva

    FC-Upravljanje ZS/Rizicima

    FC-Upravljanje biodiverzitetom i pejzaom

    FC-Strateko planiranje

    R-Usklaenost sa zakonskim propisima

    R-Upravljanje ZS/Rizicima

    R-Upravljanje biodiverzitetom i pejzaom

    FC-Direktna emisija CO2

    FC-Udeo klinkera u cementu

    FC-Upravljanje vodom

    Rezultati Interne revizije Sistema zatite ivotne sredine

    FC - fabrika cementaR - rudnici

    2014

    2009

    Reper-cilj

    Briga o ivotnoj sredini

  • 31

    energIja I klImatske promeneVisoki energetski zahtevi u procesu proizvodnje cementa iziskuju upotrebu fosilnih goriva, zbog ega se stvara ugljen-dioksid (CO

    2), gas koji najvie

    doprinosi nepovoljnom zagrevanju planete i klimatskoj neravnotei. Pored toga, ugljen-dioksid nastaje i hemijskim reakcijama tokom proizvodnje klinkera. Posledino, cementna industrija ima udeo od 5% u globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bate. Da bismo smanjili ovaj uticaj, posveeni smo unapreenju energetske efikasnosti u proizvodnim operacijama i posledinom smanjenju uticaja naih aktivnosti na klimatske promene.

    TITAN Grupa je lanica WBCSD/CSI, tako da obraun i izvetavanje, vezano za emisije ugljen-dioksida i utroenu energiju, obavljamo u skladu sa CSI Smernicama za CO

    2 i energiju (CO

    2 and Energy Protocol: CO

    2 and Energy Accounting and Reporting Standard for the Cement Industry, ver. 3.0).

    termalna energijaTermalna energija u TITAN Cementari Kosjeri, generisana direktnim sagorevanjem fosilnih goriva, koristi se u procesima proizvodnje klinkera i tehnoloke pare; za rad opreme i maina koje imaju motore sa unutranjim sagorevanjem; za grejanja radnog prostora. U 2014. godini TCK je utroila ukupno 914,8 TJ termalne energije. U odnosu na prethodnu godinu, to je vie za oko 3,36%, usled poveane koliine proizvedenog klinkera. Specifina potronja termalne energije u 2014. godini iznosila je 586,6 kcal/kg

    proizvoda.

    Planskom racionalizacijom proizvodnje tehnoloke pare i optimizovanjem vremena rada kotlova, koje smo zapoeli 2012. godine, smanjili smo potronju mazuta u 2014. godini za 17,7% i time utedeli 5,6 TJ energije.

    racionalizacija potronje termalne energije za grejanje

    U 2014. godini smo zapoeli realizaciju projekta koji obuhvata racionalizaciju utroka toplotne energije, potrebne za grejanje radnih prostorija u TITAN Cementari Kosjeri. Tehniku opravdanost i ekonomsku isplativost novog reenja prethodno je potvrdila Studija izvodljivosti, uzevi u obzir da se voda u dotadanjem grejnom sistemu zagrevala u izmenjivaima toplote, pomou prekomernih koliina zasiene vodene pare, proizvedene korienjem mazuta. U inovativni zahvat ukljuen je finansijski i ekoloki efikasniji energent: drvni pelet, koji je podrazumevao ugradnju novog kotla, snage 0,53MW.

    Novi sistem za grejanje prostorija puten je u rad poetkom 2015. godine, a ukupna vrednost investicije je oko 200.000 evra.

    Poto smo u aprilu 2013. godine dobili saglasnost Ministarstva energetike, razvoja i zatite ivotne sredine na Studiju o proceni uticaja na ivotnu sredinu Projekta doziranja i korienja vrstih goriva iz otpada (SRF) za kombinovano sagorevanje (koinsineraciju) sa osnovnim fosilnim gorivima u rotacionoj pei u 2014. godini smo nastavili da kompletiramo neophodnu dokumentaciju izradom Studije opravdanosti, kojom preduzimamo dalje ko-rake za realizaciju Projekta.

    Potronja termalne energije prema tipovima goriva (%)

    Ukupno914,8 TJ

    72% petrol koks

    24% lignit

    3% mazut

    1% euro dizel

  • 32Section

    elektrina energijaUkupna potronja elektrine energije u 2014. godini iznosila je 38.943.935 kWh (140,2 TJ). To je za 5,6% vie nego u 2013. godini, zbog veeg obima proizvodnje. Specifina potronja elektrine energije u 2014. godini bila je 102,4 kWh/t

    cementa.

    emisija ugljen-dioksida (Co2)

    Ukupna emisija ugljen-dioksida (CO2) u procesu proizvodnje cementa nastaje kao rezultat:

    kalcinacije karbonata i sagorevanja organskog ugljenika, sadranih u sirovinskom branu; sagorevanja goriva u rotacionoj pei za proizvodnju klinkera, sagorevanja goriva za potrebe grejanja, transporta materijala u fabrikom krugu; proizvodnje elektrine energije neophodne za proizvodnju klinkera i cementa (indirektna emisija CO

    2).

    Mada u Srbiji jo uvek ne postoji zakonska obaveza obraunavanja i izvetavanja podataka o emisijama ugljen-dioksida, TITAN Cementara Kosjeri, potujui Smernice WBCSD/CSI, obraunava direktnu emisiju ugljen-dioksida, poteklu od aktivnosti proizvodnje cementa, i o tome redovno izvetava. S obzirom da emisija ugljen-dioksida u cementnoj industriji, najveim delom, nastaje iz procesa transformacije sirovinskih materijala prilikom proizvodnje klinkera, kao i sagorevanjem goriva u pei osnovne mere koje se preduzimaju u cilju smanjenja naih emisija su: poveanje energetske efikasnosti procesa proizvodnje klinkera, smanjenje udela klinkera u cementu i korienje alternativnih goriva.

    Ukupna direktna emisija ugljen-dioksida u 2014. godini iznosila je 0,23 miliona tona, i bila je oko 3,6% vea nego u 2013. godini, to je uslovljeno poveanim obimom proizvodnje. Specifina direktna emisija ugljen-dioksida po toni proizvoda imala je vrednost od 615,8 kg/t

    proizvoda, a to je za 1,2%

    manje u odnosu na 2013. godinu.

    emIsIje U vazdUHKada se koriste fosilna goriva u cementnoj industriji, najvee emisije u vazduh ine azotovi oksidi (NO

    x), sumporovi oksidi (SO

    2) i prakaste materije,

    nastali kao posledica rada rotacione pei za proizvodnju klinkera. Adekvatnim rukovoenjem proizvodnim procesima, redovnim odravanjem opreme i kontinualnim praenjem nivoa emisija na glavnim emiterima u TCK, obezbeujemo efektivno upravljanje naim emisijama. Merenja emisija na ostalim emiterima prakastih materija periodino obavljaju ovlaene institucije.

    U obraunavanju i izvetavanju podataka o emisijama, rukovodimo se WBCSD/CSI Smernicama za monitoring emisija i izvetavanje (Guidelines for Emissions Monitoring and Reporting in the Cement Industry, ver. 2.0). U 2014. godini ukupna emisija prakastih materija iznosila je 1,08 tona, dok je specifina emisija bila 4,15 g/t

    klinkera, to je daleko ispod interno postavljenog cilja od 30 g/t

    klinkera. U ovom vremenskom okviru, ukupna emisija azotovih

    oksida, od 329,4 tone, vea je nego prethodne godine, a razlog je poveanje obima proizvodnje u 2014. godini. Za isti period, specifina emisija azotovih oksida belei iznos od 1.266,5 g/t

    klinkera, to je manje od postavljenog cilja TITAN Grupe, ija je vrednost 1.550 g/t

    klinkera. Koliina ukupne emisije

    sumporovih oksida u 2014. godini iznosila je 0,52 tone, dok je specifina emisija: 1,99 g/tklinkera

    bila ispod postavljenog cilja TITAN Grupe, od 385 g/tklinkera

    .

  • 33

    vrednosti emisija u odnosu na zakonom propisane vrednostiGranine vrednosti emisija u vazduh propisane su Uredbom o graninim vrednostima emisija zagaujuih materija u vazduh, kao i IPPC dozvolom koju je TITAN Cementara Kosjeri dobila u junu 2011. godine. O vrednostima svojih emisija kompanija redovno izvetava nadleno Ministarstvo poljoprivrede i zatite ivotne sredine i Agenciju za zatitu ivotne sredine.Takoe, petnaestodnevne prosene vrednosti emisija objavljujemo na naem veb-sajtu: www.titan.rs.

    Sve vrednosti emisija TITAN Cementare Kosjeriu 2014. godini su bile ispod zakonski propisanih limita.

    Emisija prakastih materija

    60

    40

    20

    0

    50

    2012 2013 2014

    2,3 2,1 1,88

    mg/

    Nm

    3

    Granina vrednost

    emisije

    680,8 600,2 573,7

    Emisija NOx

    1400

    1200

    1000

    800

    600

    400

    200

    0

    1300

    2012 2013 2014

    mg/

    Nm

    3

    Granina vrednost

    emisije

    Emisija SO2

    6

    4

    2

    0

    400

    2012 2013 2014

    0,38 0,25 0,9

    mg/

    Nm

    3

    Granina vrednost

    emisije

    oUvanje resUrsaPoslovni rast nae kompanije osnaen je stratekim ouvanjem prirodnih resursa. Na ovom planu, TITAN Cementara Kosjeri vidi svoje anse u redukovanju upotrebe izvornih sirovina, na raun poveanja alternativnih sirovinskih materijala. Tako bi se smanjila eksploatacija neobnovljivih prirodnih bogatstava i izalo u susret problemu deponovanja nusproizvoda u industriji.

    prirodni i alternativni sirovinski materijaliZa proizvodnju cementa u 2014. godini TITAN Cementara Kosjeri je potroila 537.285,76 tona sirovinskih materijala, od ega su prirodni sirovinski materijali bili zastupljeni sa 466.429 tona, a sekundarni alternativni sirovinski materijali iznosili su 70.856,76 tona. Udeo sekundarnih materijala u ukupnoj potronji sirovinskih materijala bio je 13,2% i belei porast od 3%, u odnosu na 2013. godinu.

    krenjak (76,8%)

    laporac (22,2%)

    glina (0,5%)

    boksit (0,4%)

    hematit (0,2%)

    preni pirit (7,8%)

    suvi (letei) pepeo (73,2%)

    visokopena ljaka (4,0%)

    industrijski gips (14,8%)

    FeSO4*H

    20 (0,2%)

    Ukupno466.429 t

    Potronja prirodnih sirovinskih materijala (%) Potronja sekundarnih sirovina (%)

    Ukupno70.856,76 t

    Briga o ivotnoj sredini

  • 34

    vodaU TITAN Cementari Kosjeri vodu koristimo za industrijske i sanitarne potrebe, i za pie. U industrijske svrhe, zahvatamo vodu iz reke Skrape i upotrebljavamo sakupljenu atmosfersku i drenanu vodu, dok pijau i sanitarnu vodu dopremamo sistemom gradskog vodovoda. U naem proizvodnom ciklusu ne stvaraju se otpadne procesno-tehnoloke vode, jer industrijsku vodu u proizvodnji koristimo iskljuivo kao rashladni medij: za hlaenje materijala, gasova, opreme, kao i za pranje saobraajnica.

    U 2014. godini pustili smo u rad sistem za recirkulaciju industrijske vode, kojim je racionalizovana upotreba svee industrijske vode, smanjenjem za ak 92,3%, u poreenju s potronjom iz 2013. godine. Ovaj projekat nam omoguuje da za industrijske potrebe, osim vode iz reke Skrape, koristimo atmosfersku i drenanu vodu koja se prikuplja u namenskom kanalizacionom sistemu fabrike.

    Za funkcionisanje naeg proizvodnog procesa, tokom 2014. godine bilo je potrebno ukupno 560.656,2 m3 vode, od ega smo 504.383,4 m3, odnosno 90% ponovo koristili, zahvaljujui sistemu za recirkulaciju. Samo 56.272,8 m3, ili 10% potrebne vode zahvaeno je iz spoljanjih izvora: 1.871,3 m3 iz Skrapea, 42.992,5 m3 bila je sakupljena kina i drenana voda, dok je koliina vode iz gradskog sistema za vodosnabdevanje iznosila 11.409 m3.

    Implementirali smo najvie standarde sistema za zatitu voda, tako da sve nae otpadne, drenane i atmosferske vode podleu tretmanu preiavanja prema zahtevanim kriterijumima, i tek posle ovog postupka isputaju se u reku Skrape. Kvalitet preienih otpadnih voda, kao i vode iz Skrapea,redovno se prate i kontroliu, a izvetaji i analize o njihovim svojstvima pokazuju da su u TCK zadovoljeni propisani uslovi za isputanje otpadnih voda u vodotok. Nakon tretmana preiavanja, u reku Skrape je isputeno 182.609 m3 vode.

    Upravljanje otpadomU tehnolokom toku proizvodnje klinkera i cementa ne nastaje nikakav otpad. On se generie iskljuivo u procesu odravanja postrojenja i sva njegova koliina predaje se ovlaenim sakupljaima i operaterima na dalji tretman.

    Suma generisanog otpada u TITAN Cementari Kosjeri, za 2014. godinu, iznosila je 441,4 tone. Neopasni otpad (metalni otpad, papirni otpad, otpadne palete, otpadna folija, komunalni otpad, itd.) bio je zastupljen u koliini od 147,5 tona, od ega je 123,5 tona regularno prosleeno na reciklau, a 24 tone na odlaganje. Opasni otpad (otpadna ulja i masti, otpadni kondenzat i mazut, akumulatori, sijalice, itd.) iznosio je 293,9 tona. Sva koliina generisanog opasnog otpada u 2014. godini je predata ovlaenim operaterima na dalji tretman.

    ambalani otpadU 2014. godini TITAN Cementara Kosjeri je na trite Republike Srbije isporuila ukupno 1.425 tona ambalae, i to: papirna ambalaa 324 tone, plastina ambalaa 36 tona, drvena ambalaa 1.065 tona.

    TITAN Cementara Kosjeri uestvuje u nacionalnom sistemu upravljanja ambalaom i ambalanim otpadom, odnosno u nacionalnoj strategiji Plana smanjenja ambalanog otpada. S tim u vezi, kompanija je, u saradnji sa ovlaenim operaterom, ispunila svoje obaveze za 2014. godinu i nastavlja aktivnosti u ovom smeru, kako bi cilj uspenog sprovoenja nacionalne strategije bio ostvaren.

    Briga o ivotnoj sredini

  • 35

    oUvanje BIodIverzItetaTITAN Cementara Kosjeri ne vri svoje proizvodne aktivnosti na lokacijama u zatienim podrujima, niti na podrujima od posebnog znaaja za ouvanje i unapreenje prirode.

    Poto na proizvodni proces direktno zavisi od eksploatacije mineralnih sirovina, mi se sa razvijenom odgovornou posveujemo efikasnom upravljanju zemljitem, uz ouvanje bioloke raznovrsnosti. Stalnim naporima pospeujemo rehabilitaciju naih kopova i biodiverziteta, primenjujui u svojim aktivnostima standarde i dobre prakse, formulisane u WBCSD/CSI Smernicama za rehabilitaciju rudnika, kao i Smernicama za planove upravljanja biodiverzitetom.

    Planove rehabilitacije naih kopova Suvo vrelo i Godljevo nastavili smo da realizujemo i u 2014. godini. Projekat, izraen 2013. godine, upuuje nas na savesno i sistematino upravljanje zemljitem u prostoru i okolini naih operacija, ime pomaemo opstanak prirodnih potencijala, kao najvrednijeg kapitala za budunost. Dugoroni dometi bioloke rekultivacije koju postupno sprovodimo, obuhvataju stvaranje zatitnog umskog pojasa, spreavanje erozije, osiguravanje stabilnosti zemljita, zatitu tla i regulaciju oticanja vode. Prema dinamici donetih Planova, u 2014. godini smo izvrili rekultivaciju dela kopova Suvo vrelo i Galovii, gde smo zasadili 520 sadnica hrasta, javora i graba.

    ozelenjavanje 2014 oduimo se prirodi

    Uzorno ukljuivanje TITAN Cementare Kosjeri u reavanje pitanja od opteg interesa, dokazala je i volonterska akcija ozelenjavanja dela rudnika laporca, odrana 1. novembra 2014. godine. Poumljavanje su organizovali zaposleni Cementare, a inicijativi su se odazvali predstavnici optinske uprave, ustanova, kola, sportskih klubova, kupaca i dobavljaa. Prikljuili su se i lanovi porodica zaposlenih, tako da su u poduhvatu ozelenjavanja uestvovali brojni entuzijasti razliitih generacija, promoviui duh kolektivne brige za vrednosti ivotne sredine.

    Ovaj ekoloki zadatak bio je povod i za druenje, nastavljeno na platou ispred fabrike, odakle su prireene posete postrojenjima, dopunjene zabavom, takmienjem, likovnom kreativnou najmlaih i prezentacijama urgentnog reagovanja koje su izveli medicinari i vatrogasci iz Kosjeria. Kompanija je toga dana otvorila vrata za prijateljsku saradnju sa svojim sugraanima i, zahvaljujui zajednikom angaovanju, na rudniku laporca se zazelenelo jo 150 mladih stabala poklonjenih prirodi.

    Briga o ivotnoj sredini

  • 36

    rezultati titan Cementare kosjeri 2012 2013 2014 Cilj 2020.

    potronja termalne energije (tj) 1.201,41 885,10 914,83

    specifina potronja termalne energije (kcal/kgproizvoda) 619,9 595,4 586,6

    potronja elektrine energije (kWh) 47.283.555 36.878.750 38.943.935

    potronja prirodnih sirovinskih materijala (t) 617.695,5 468.191,7 466.429

    potronja sekundarnih sirovina (t) 66.874,6 53.195,4 70.856,8

    Udeo sekundarnih sirovina u potronji materijala 9,8% 10,2% 13,2%

    Udeo sekundarnih sirovina u potronji materijala (prema WBCsd-CsI) 9,1%suvo 9,7%suvo 13,1%suvo 12%suvo

    zahvaena voda ukupno (m3) 660.933,14 597.684,40 56.272,8

    zahvaena voda iz reke (m3) 637.968,14 581.764,40 1.871,3

    kina i drenana voda (m3) - - 42.992,5

    voda za pie (m3) 22.965 15.920 11.409

    Isputena voda (m3) 555.199,10 516.290,40 182.069

    Ukupna direktna emisija Co2 (miliona t) 0,30 0,22 0,23

    specifina direktna emisija Co2 (kg Co2/tproizvoda)* 650 623 615,8 631,5

    Ukupna emisija prakastih materija (t) 1,55 1,05 1,08

    specifina emisija prakastih materija (g/tklinkera) 4,5 4,2 4,15 30

    Ukupna emisija nox (t) 461,8 296,9 329,4

    specifina emisija nox (g/tklinkera) 1.353,7 1.183,5 1.266,5 1.550

    Ukupna emisija so2 (t) 0,26 0,12 0,52

    specifina emisija so2 (g/tklinkera) 0,8 0,5 1,99 385

    reciklirana (eksterno) koliina otpada (t) 83,74 166,58 417,4

    * proizvod je cementitious products prema WBCSD

    trokovi u oblasti ivotne sredine 2014

    Upravljanje zatitom ivotne sredine (000 ) 240,7

    Poumljavanje (000 ) 8

    Remedijacija (000 ) 0

    Obuke i razvoj svesti o ivotnoj sredini (000 ) 0

    Trokovi primene tehnologija za unapreenje ivotne sredine (000 ) 221,5

    Upravljanje otpadom (000 ) 11,1

    Ukupno (000 ) 481,3

    Uspeh poslovnih aktivnosti TITAN Cementare Kosjeri potkrepljuje injenica da tokom 2014. godine nije bilo akcidentnih prosipanja materijala, goriva, otpada, kao ni izlivanja ulja i hemikalija. Istovremeno, nije bilo ni kaznenih mera, predvienih za nepotovanje zakona i propisa u oblasti zatite ivotne sredine.

    Briga o ivotnoj sredini

  • 38

    grI Indeks # Informacije

    strana u ovom

    Izvetaju

    1. strategija i analiza

    G4-1 Izjava generalnog direktora 3

    G4-2 Kljuni uticaji 1013

    2. profil organizacije

    G4-3 Naziv organizacije 5

    G4-4 Osnovni brendovi, proizvodi i/ili usluge 7

    G4-5 Lokacija sedita organizacije 5

    G4-6 Broj zemalja u kojim organizacija posluje 2

    G4-7 Priroda vlasnitva i pravni oblik 5

    G4-8 Trita na kojima organizacija posluje 6

    G4-9 Veliina organizacije 6, 1011, 18

    G4-10 Struktura zaposlenih 13, 18

    G4-11 Procenat zaposlenih na koje se odnosi kolektivni ugovor U skladu sa lokalnim

    propisima

    G4-12 Lanac nabavke 24

    G4-13 Znaajne promene u toku perioda izvetavanja /

    3. posveenost eksternim inicijativama

    G4-14 Primena principa predostronosti (Rio Deklaracija) 12

    G4-15 Povelje, principi ili inicijative koje organizacija podrava 29

    G4-16 lanstvo u udruenjima koje organizacija smatra znaajnim 29

    4. materijalni aspekti i granice

    G4-17 Subjekti ukljueni u konsolidovane finansijske izvetaje 42

    G4-18 Postupak za definisanje sadraja izvetaja 16, 42

    G4-19 Materijalni aspekti 17

    G4-20 Ocena i granice materijalnosti unutar organizacije Nije primenljivo

    G4-21 Ocena i granice materijalnosti van organizacije 17

    G4-22 Efekat i razlozi korigovanja informacija datih u ranijim izvetajima /

    G4-23 Promene u odnosu na prethodne periode izvetavanja /

    # Informacijestrana

    u ovom Izvetaju

    5. Ukljuivanje zainteresovanih strana

    G4-24 Lista aktera / zainteresovanih strana 9, 16

    G4-25 Osnova za identifikaciju aktera / zainteresovanih strana 9, 16

    G4-26 Ukljuivanje zainteresovanih strana 1617

    G4-27 Kljune teme za zainteresovane strane i kako organi-zacija na njih odgovara 1617

    6. profil izvetaja

    G4-28 Period izvetavanja 42

    G4-29 Datum prethodnog izvetaja 8, 28

    G4-30 Ciklus izvetavanja 8

    G4-31 Kontakt za pitanja u vezi sa izvetajem 28, 42

    G4-32 GRI indeks 3841

    G4-33 Verifikacija izvetaja 4244

    7. Upravljanje

    G4-34 Struktura upravljanja organizacijom 12

    G4-35 Delegiranje odgovornosti o drutvenim, ekonomskim i ekolokim temama 13

    G4-36 Odgovornost za ekonomska i socijalna pitanja 12, 13

    G4-37 Mehanizam za komunikaciju akcionara i zaposlenih sa upravnim telom 12

    8. etika i integritet

    G4-56 Vrednosti i principi etinog poslovanja 5,7, 29

    G4-57 Mehanizam za savetovanje u vezi etikih i pravnih pitanja organizacije 16

    G4-58 Mehanizam za prijavljivanje krenja etikih i pravnih normi organizacije 16

    GRI Indeks

  • 39

    ekonomskI pokazateljIaspekt # Indikator strana u ovom Izvetaju

    Ekonomski uinak

    G4-DMA Pristup upravljanju 6

    G4-EC1 Direktna generisana i distribuirana ekonomska vrednost 6, 1011

    G4-EC3 Obaveze iz definisanog plana beneficija 12

    G4-EC4 Znaajna finansijska pomo od vlade Nije bilo

    Prisustvo na tritu

    G4-DMA Pristup upravljanju 19

    G4-EC5 Odnos najnie plate u kompaniji i minimalne zarade u Srbiji, prema polu 19

    G4-EC6 Lokalno zapoljavanje i procenat top menadmenta iz lokalne zajednice 19

    Prakse nabavkeG4-DMA Pristup upravljanju 19

    G4-EC9 Procenat troka za lokalne dobavljae 1011

    pokazateljI Ivotne sredIneaspekt # Indikator strana u ovom Izvetaju

    Materijali

    G4-DMA Pristup upravljanju 33

    G4-EN1 Korieni materijali, prema teini ili zapremini 33

    G4-EN2 Procenat korienih recikliranih ulaznih materijala 33

    Energija

    G4-DMA Pristup upravljanju 31

    G4-EN3 Potronja energije u organizaciji 3132

    G4-EN5 Specifina potronja energije 3132

    G4-EN6 Smanjenje potronje energije 31

    G4-EN7 Smanjenje zahtevane potronje energije u proizvodima Nije primenljivo

    Voda

    G4-DMA Pristup upravljanju 34

    G4-EN8 Ukupna potronja vode, prema izvoru 34

    G4-EN10 Procenat ili zapremina reciklirane i ponovo koriene vode 34

    Biodiverzitet

    G4-DMA Pristup upravljanju 35

    G4-EN11 Zemljite koje se nalazi uz ili u zatienim podrujima Nije bilo, strana 35

    G4-EN12 Opis znaajnih uticaja na biodiverzitet u zatienim podrujima S obzirom da TCK nema lokacija koje su zatiena prirodna dobra, ovaj indikator nije relevantan za Izvetaj

    G4-EN13 Zatiena ili obnovljena stanita 35

    G4-EN14 Ukupan broj ugroenih vrsta sa Crvene liste IUCN-a i nacionalne liste koje imaju stanita na podrujima obavljanja delatnosti Nije primenljivo

    Emisije

    G4-DMA Pristup upravljanju 32

    G4-EN15 Ukupne direktne emisije gasova sa efektom staklene bate (Podruje 1) 32

    G4-EN18 Specifina emisija gasova sa efektom staklene bate 32

    G4-EN20 Emisije supstanci koje unitavaju ozon Nije relevantno za proizvodne aktivnosti TCK

    G4-EN21 NOX, SOX i druge vane emisije 32

    Otpadne vodei otpad

    G4-DMA Pristup upravljanju 34

    G4-EN22 Otpadne vode 34

    G4-EN23 Ukupna koliina otpada i metode odlaganja 34

    G4-EN24 Broj velikih akcidentnih prosipanja materijala Nije bilo, strana 36

    Proizvodi i usluge

    G4-DMA Pristup upravljanju 34

    G4-EN27 Obim ublaavanja uticaja na ivotnu sredinu proizvoda i usluga 34

    G4-EN28 Procenat preuzetih prodatih proizvoda i njihovih ambalanih materijala po kategorijamaZbog prirode nacionalne strategije upravljanja otpadom, nije mogue prikazati podatke za pojedinane organizacije (strana 34)

    GRI Indeks

  • 40

    pokazateljI Ivotne sredIneaspekt # Indikator strana u ovom Izvetaju

    Usaglaenost G4-EN29Vrednost znaajnih novanih kazni i ukupan broj nenovanih sankcija zbog nepridravanja zakona i propisa iz oblasti zatite ivotne sredine

    Nije bilo

    OpteG4-DMA Pristup upravljanju 30

    G4-EN31 Ukupni trokovi i ulaganja u ivotnu