IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG … · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU (obvezni kolegij) Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski dvopredmetni

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

I. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Opća pedagogija Povijest odgoja i obrazovanja

Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja Razvojna psihologija

III. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Obiteljska pedagogija Didaktika

Školska pedagogija s teorijama škole Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju

V. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Andragogija Komparativna pedagogija

Razvojna pedagoška djelatnost

Interni izborni predmeti

Odgoj i obrazovanje za civilno društvo Sociologija obrazovanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU (obvezni kolegij)

Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 1 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (P3+V+S1) tjedno, 60 (P45+V0+S15) semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 14:15-17:00; soba 301 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Suradnik dr. sc. Slavica Žužić, kabinet 319 Vrijeme za konzultacije Srijeda 13:00-14:00; Četvrtak 13:00-14:00 Kabinet 323 Telefon 051/265-721 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija, položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski kategorijalni sustav

Velikani pedagogijske misli Institucionalizacija odgoja Razvoj Prakse i modeli odgoja Odgoj i reprodukcija čovjekova života Odgoj kao humanističko-društveni fenomen Antropologijske osnove odgoja Odgoj – konstituanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija, individuacija) Bitne odrednice odgoja Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija, formalizacija odgojne prakse) Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine Odgoj kao društvena funkcija Odgoj kao upravljanje Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra,oblikovanje sposobnosti i formiranje, rekonstrukcija iskustva,

emancipacija) Odgojni ideali, ciljevi i metode odgoja Odgoj kao komunikacijski proces Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina, masovni

mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama Školski sustav i školski kurikulum OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj predmeta je da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove i klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- vještinu indukcije, analize, sinteze, komparacije, evaluacije; - analizirati složenost fenomena odgoja; - vještinu primjene ideja u analizi prakse; - opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; - analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; - oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima; - izraditi i prezentirati rad na odabranu temu koja obrađuje fenomen odgoja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – obrazovanje na daljinu

x

1

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS ��DOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.5 0 Aktivnost u nastavi 0.5 5 Studij literature 1 20 Seminarski rad 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 40 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Pohađanje nastave nije obavezno. Aktivnost u nastavi Za aktivno sudjelovanje na nastavi student može ostvariti 5 bodova. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu za nastavni sat, da je student pročitao materijale, aktivno i argumentirano sudjelovanje u raspravama. Studij literature Student odabire tri knjige s popisa preporučene literature. Student treba pročitati i napraviti prikaz svake knjige na 3-5 kartica. Student će dobiti popis preporučene literaturei te obrazac prema kojem treba napraviti prikaz knjige. Svoje uratke student će predavati putem sustava Mudri. Iz ovog zadatka student može maksimalno ostvariti 20 ocjenskih bodova. Seminarski rad Student izrađuje Seminarski rad na temu koju odabire u dogovoru s asistenticom i prezentira ga na nastavi. Student će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu Seminarskog rada te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom izrade projekta student će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza statističkih izvještaja, dokumentacije i zakonskih propisa vezanih uz područje obrazovanja i rada. Iz Seminarskog rada student može maksimalno ostvariti 35 ocjenskih bodova – 20 bodova iz pismenog dijela i 15 bodova iz usmenog dijela. Pismeni dio seminarskog rada mora imati 10-12 kartica teksta ne računajući naslovnu stranicu, sadržaj i literaturu. Manji ili veći broj kartica teksta rezultirati će smanjivanjem bodova. Tijekom izrade seminarskog rada obavezne su konzultacije studenta s asistentom. Nakon pismenog dijela seminarskog rada slijedi usmeni dio u sklopu kojega student, prema utvrđenom rasporedu, prezentira seminarski rad drugim studentima na nastavi. Za prezentaciju (usmeni dio) može se dobiti maksimalno 15 bodova. Prezentacija seminarskog rada treba trajati 15 minuta. Student je obavezan predati seminarski rad u utvrđenom roku asistentu i svim ostalim studentima putem sustava Mudri. U svrhu pripremanja za nastavu svi studenti su obavezni pročitati seminarski rad koji slijedi prema rasporedu prezentacija. Za evaluaciju seminarskog rada izradit će se obrasci. Pismeni dio seminarskog rada evaluira i boduje asistent, dok će usmeni dio bodovati ostali studenti (vršnjačka evaluacija) i sam student (samoevaluacija). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova oko predaje seminarskog rada i prezentiranja istog rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova odnosno smanjivanjem ocjene. Bodovi za seminarski rad dodjeljuju se na sljedeći način:

Kriterij Ocjenski bodovi Napomena

Izrada projekta (pismeni dio) Adekvatna forma projekta (rad sadrži sve elemente koji su navedeni u uputama za pisanje projekta – naslovna stranica, sažetak,

2.5 Student će dobiti: upute za izradu seminarskog rada

2

sadržaj, uvod, glavni dio rada, zaključak, literatura) Relevantnost informacija i sadržaja za temu proj��ta 8

Strukturirano i jasno izložene ideje o problemu (integracija teksta, primjerenost zaključka, stil pisanja)

7

Kvaliteta i primjerenost zaključka te samostalna interpretacija o problemu (argumentirano i jasno prikazano kritičko promišljanje)

2.5

�kupno 1: 20 Prezentacija projekta (usmeni dio)

Prezentacija rada (jasnoća, struktura izlaganja, zanimljivost i didaktičko-metodički način izlaganja, trajanje)

9.5

Diskusija (uključivanje studenata, poticanje studenata na aktivno usvajanje znanja, usmjeravanje i vođenje studenata, dodatni materijali)

5.5

Ukupno 2: 15 Ukupno 1 + 2: 35

Kontinuirana provjera znanja Student tijekom semestra piše dvije pismene provjere znanja. S datumom održavanja pismene provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Pristupanje pismenim provjerama znanja je obvezno. Iz svake pismene provjere znanja student može ukupno dobiti 20 ocjenskih bodova. Student iz pismene provjere znanja mora ostvariti minimalno 10 ocjenskih bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Student koji ostvati manje od 10 bodova na međuispitu mora pristupiti popravku. Popravku međuispita mogu pristupiti studenti koji nisu zadovoljni ostvarenim brojem bodova na međuispitu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

3

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa Mrnjaus, K. (2008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Marsh, C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa

Izborna literatura: Makarenko, A. S. (1965). Pedagoška poema. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Neill, A.S. (1985). Slobodna djeca Summerhilla. Beograd: BIGZ Ilič, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ Dewey, J. 1970. Vaspitanje i demokratija. Cetinje: Obod Descartes, R. (1951). Rasprava o metodi. Zagreb: Matica hrvatska Vrcelj, S., Mušanović, M. (2001). Pedagoška futurologija (Škola budućnosti). Rijeka: HPKZ, Graftrade Vrcelj, S., Mušanović, M. (2012). Kome još (ne)treba feministička pedagogija?! Rijeka: HFD Žužić, S. (2009). Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Dopunska literatura: Dopunska literatura daje pregled udžbenika, studija, monografija, priručnika i dokumenata korisnih za izradu seminarskih i diplomskih radova i studijski rad. Agnew, M. i dr. (1997). Kako do boljih ocjena. Zagreb: Mozaik knjiga Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Antić, S. (1995). Europska orijentacija hrvatskog školstva. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (1996). Hrvatska škola u trendu razvoja. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (2000). Rječnik suvremenog obrazovanja. Zagreb: HPKZ. Ayalon, O. (1995). Spasimo djecu. Zagreb: Školska knjiga Bastašić, Z. (1995). Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga Bašić, J. i dr. (1994). Integralna metoda. Zagreb: Alinea Berne, E. (1984). Koju igru igraš? Beograd: Nolit Berne, E.(1989). Što kažeš nakon "zdravo"? Beograd: Nolit Bezić, K., i Strugar, V. (1998). Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ Bićanić, J. (2001). Vježbanje životnih vještina – priručnik za razrednike. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Europska komisija (1995). Bijeli dokument o obrazovanju: Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Birkenbihl, E. V. (1998). Uključite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Boffey, D. B. (1995). Nanovo se roditi : postanite osoba kakva želite biti koristeći postavke teorije kontrole. Zagreb: Alinea Bognar L., Matijević M. (1993). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Bognar, L., Štumfol, B. (1998). Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja “Korak po korak” Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine Brajša, P. (1995). Sedam tajni uspješne škole. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. II izdanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Brdar, I., Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP Brezinka, W. (1992). Philosophy of Educational Knowledge. Kluwer Academic Publishers Buljan-Flander, G. (2003). Što je to školsko nasilje. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta Bunčić, K. i dr. (1994). Igrom do sebe. Zagreb: Alinea Cian, L. (1997). Kako do zrelosti. Zagreb: Katehetski Salezijanski centar Cindrić, Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Cvetković-Lay, J. (1996). Ja hoću i mogu više : Priručnik za odgoj darovite djece od 3-8 godina. Zagreb: Alinea. Cvetković-Lay, J. i Sekulic-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea. Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb: Znamen De Zan, D., i De Zan, M. (n.d.). Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Desforges, Ch. (ur.) (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa Dieter, L. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Nepušenje: Puniji doživljaj života. Zagreb: Klinika za djecje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). AIDS : Nemojte umrijeti zbog neznanja. Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Alkohol: život je previše dragocjen da biste ga utopili. Zagreb: Klinika za dječje bolesti, Služba za reproduktivno zdravlje. Dryden, G., Voss, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa Dyregrov, A. (2001). Tugovanje u djece. Zagreb: Educa

4

Edgar, M. (2002). Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa Ellis, A., Dryden, W. (2001). REBT - Racionalno- emocionalna bihevioralna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap Filipović, I. (1994). Kako biti bolji roditelj. Zagreb: Alinea Frankl, V.(1986). Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju. Zagreb Frankl, V.(1987). Nečujan vapaj za smislom. Zagreb: Naprijed Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija: različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija : različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Glasser, W. (1997). Teorija kontrole. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2002). Nesretni tinejdžeri - način na koji roditelji i učitelji mogu doprijeti do njih. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Alinea Glassser, W. (2001). Teorija izbora. Zagreb: Alinea Goleman, D. (1997.). Emocionalna inteligencija. Zagreb: Mozaik knjiga Gossen, D. (1994). Restitucija- preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea Gossen, D. Ch., i Anderson, J. (1996.). Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alinea Green, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb: Alinea Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap Hansen, A., Kirsten i dr. (1996). Odgoj za demokratsko društvo. Zagreb: «Mladi profesor» Harris A.B., Harris T.A. (1998). Ostati OK. Zagreb: V.B.Z. Harris T. A.(1998). Ja sam OK, ti si OK. Zagreb: V.B.Z. Hentig, H. (1997). Humana škola : škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa. Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga Hudek, J., i De Zan, I. (1995.). Kako zaštiti svoje dijete od ovisnosti. Đakovo: Temposhop Ilich, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ Jampolski, G. G. (1993). Ljubav umjesto straha. Zagreb: Znanje Janković, J. (1996). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea Janković, J. (1998). Savjetovanje – nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (2000). Pristupanje obitelji: sistemski pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea Jelavić, F. (1996). Kako (pravilno) izabrati zanimanje. Đakovo: Temposhop Jull, J. (1995). Razgovor s obiteljima. Zagreb: Alinea Jull, J. (1995). Vaše kompetentno dijete: Za nove temeljne vrijednosti obitelji. Zagreb: Educa Jull, J. (1995). Razgovori s obiteljima: Perspektive i procesi. Zagreb: Alinea Katz, L. G., i Mc Clellan, E. (1999). Poticanje razvoja djecje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa Kempler, W. (1994). Načela obiteljske geštalt terapije. Zagreb: Alinea Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Moje dijete se mijenja - u čemu je problem. Zagreb: Školska knjiga. Kocijan-Hercigonja, D. (1997). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lalić, D., i Nazor, M. (1997). Narkomani: smrtopisi. Zagreb: Alinea Lavrnja, I. (1985). Učenik kao subjekt obrazovanja. Rijeka: Izdavački centar Rijeka Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa Legrand, L. (1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb: Educa Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa Madelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Malenica, B. (1994). Ovisnosti. Zagreb: “August Šenoa Maleš, D. (1995.). Izmedu djetinjstva i mladosti. Đakovo: Temposhop Maleš, D., i Stričević, I. (1991). Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga Malić, J., Mužić, B. (1981). Pedagogija. Zagreb: Školska knjiga Marsh, C. J. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Matijević, M. i dr. (1994). Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar Matulović, M. (1992). Ljudska prava. Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava. Rijeka: Izdavački centar Medelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Metodički obzori Meyer, H. (2002). Didaktika - razredne kvake. Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa Mialaret, G. (1989). Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (1994). Osnove ustroja školskog sustava. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja). Zagreb: HPKZ Miličić, V. (1994). Smisleno učenje. Zagreb: Alinea Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Modrić, N. (1999). Lutka, vodić za razumijevanje ljudskih potreba i za rješavanje sukoba. Zagreb: vlastita naklada Mougniotte, A. (1995). Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada RH Neill, A. S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Neill, A. S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa Ogbu, J. G. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi - što znamo o nasilništvu i što možemo poduzeti. Zagreb: Educa

5

Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Pastuović, N. (1987). Edukološka istraživanja. Zagreb: Biblioteka suvremena istraživanja, Školske novine Pavlović, P. V. (1996). Filozofija odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Perls, F. (1983). Geštaltistički pristup psihoterapiji. Beograd: Zodijak Good, P. (n.d.). U potrazi za srećom. Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Opći smjer. Zagreb: Alinea Perry, N., i Zark Z. (1999). Razmisli o budućnosti : školski program profesionalnog razvoja za osnovne škole. Zagreb: Razbor Philipps, S. (1999). Montessori priprema za život - odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pivac, J. (1989). Škola na prekretnici. Zagreb: Školske novine Polić, M. (1993). Odgoj i svije(s)t. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo Rijeka Povjerenstvo EU (1996). Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Pregrad, J. (ur.) (1996). Stres, trauma oporavak - udžbenik programa Osnove psihosocijalne traume i oporavka. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Prekop, J. (1997). Mali tiranin : kakav oslonac djeca traže? Zagreb: Educa. Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum. Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma - čuvstveni i socijalni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea Rafajac, B. (1991). Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Rijeka Rečić, M. (1996). Odgoj u obitelji. Đakovo: Temposhop Rogers, C. R. (1985). Kako postati ličnost. Beograd: Nolit Rosić, V., Zloković, J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade Sagadin, J. (1991). Rasprave iz pedagoške metodologije. Ljubljana: Filozofska fakulteta Sakoman, S. (1995). Doktore, je li istina da trava čisti pluća. Zagreb: Sysprint Salovev, P., Sluvter, D. 1999. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija-pedagoške implikacije. Educa, Zagreb. Salovey, P., i Sluyter J. D. (ur.) (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija - pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. Savater, F. (1998). Etika za Amadora. Zagreb: Educa Schachl, H. (1999). Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb: Educa Cuidon, S., Cuidon, J. (2001). Izgrađivati dijete -ljubavlju i povjerenjem. Čakovec: Zrinski d.d. Shapiro, L. E. (1998). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga Silov, M. (2003). Pedagogija. Zagreb: Persona Sodobna pedagogika Srića V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga Staničić, S. (2003). Školski menadžment. Zagreb: Napredak, 144 (3): 286-3001 Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Šimunovic, M. (1997). Zašto ne pušiti? Zagreb: Vlastita naklada. Školstvo u svijetu; komparativna analiza hrvatskog i europskog (svjetskog) školstva. (1993). Zagreb: HPKZ Švajcer, V. (1964). Grupa kao subjekt obrazovanja. Zagreb: Matica hrvatska UN (1989). Konvencija o pravima djeteta UNESCO (1997). Međunarodna klasifikacija obrazovanja Uzelac, M. i dr. (1994). Budimo prijatelji. Priručnik odgoja za nenanasilje i suradnju. Zagreb: Biblioteka Slon Vrcelj S., i Mušanović M. (2001). Pedagoška futurologija. Rijek: Graftrade Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci Vrcelj, S., Mušanović, M. (2003). Reforma školstva - Je su li moguće promjene škole? Zbornik, Sabora pedagoga hrvatske, Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zagreb: HPKZ Vujević, E. (1998). Droga-opća opasnost. Spli : Lukana Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Wubbolding, R. E. (1998). Kako razumjeti realitetnu terapiju. Zagreb: Alinea Wubbolding, R.E. (1998). Primjena realitetne terapije. Zagreb: Alinea Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa Bošnjak, B., Vrgoč, H. (ur.) (1997). Školsko i razredno-nastavno ozračje - put prema kvalitetnoj hrvatskoj školi i nastavi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1998). Kvaliteta u uodgoju i obrazovanju. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1999). Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka x x x (1988). Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stoljeća. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1995). Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ x x x (1999). Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci x x x (2000). Prvi koraci. Priručnik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava. Zagreb: Amnesty International Hrvatske x x x (2002). Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Zbornik radova. Međunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet x x x (2003). Odgoj, obrazovanje i pedagogija. Mužić, V. (1977). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svjetlost Zaninović, M. (1985). Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Zbornici radova znanstvenih skupova:

6

Zibar-Komarica, V. (1993). Neuspjeh u školi. Zagreb: Školska knjiga. Zloković, J. (1998). Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja) Žanko, N. (1999). Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea Časopisi: Pedagogijska istraživanja, Napredak, Theleme, Zrno, Život i škola, Croatian Journal of Education

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student može ostvariti 5 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći pristupiti ispitu. Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju projekta i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka biti će dogovoreni sa studentima i objavljeni na Mudrom. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova regulirati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnoozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na Mudrom te na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem Mudrog. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će, osim na predavanjima i seminarima, moći kontaktirati s nositeljem kolegija u predviđenim terminima za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u predviđenim terminima za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Esmeralda Sunko _PDJ). Predstavnik studenata asistentu mora poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

7

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticati će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude predavao putem sustava Mudri treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Vrsta rada (npr. Perić_Pero_analiza dokumenata; Perić_Pero_projekt). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

VI. POPIS TEMA - predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija 2. Pedagogijska praksa - teorije 3. Pojam pedagogije kao znanosti 4. Konstitutivni elementi pedagogije 5. Antički koncepcije odgoja 6. Fenomen odgoja – filogenetsko i ontogenetsko shvaćanje odgoja 7. Proces odgoja 8. Strukturni elementi procesa odgoja – ideali, ciljevi, sadržaji, metode, interakcije,

evaluacija

9. Pismena provjera znanja 1 10. Sredine odgoja – ustanove (obitelj, ustanove ranog odgoja,škola, vršnjaci, TV,

gospodarske sredine, virtualne sredine, crkva…)

11. Školski odgoj 12. Cjeloživotni odgoj 13. Odgojnoobrazovn komunikacija 14. Dinamika odgojne skupine 15. Pismena provjera znanja 2 *Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.

VI. POPIS TEMA - seminari Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. Upoznavanje s planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

Napomena: Studenti će dobiti sve upute i obrasce za rad na kolegiju. Studenti trebaju poslati svoju e-mail adresu

2. Odabir tema za seminarske radove Pretraživanje i upoznavanje literature s područja opće pedagogije (knjižnica, pregled web stranica i portala te dokumenata na internetu) Napomena: Rok za odabir tema seminarskog rada.

Pregledati literaturu i odabrati temu za seminarski rad.

3. Izrada rasporeda izlaganja seminarskih radova Konzultacije

4. Samostalan rad: Pisanje seminarskog rada

Konzultacije Proučavanje literature

8

5. Prezentacija: Seminarski radovi studenata Napomena: Predaja seminarskih radova putem sustava Mudri.

Pripremljeni i međusobno analizirani i recenzirani seminarski radovi.



7. Okrugli stol: rezime dosadašnjih izlaganja

Pripreme Tima za vođenje okruglog stola











13. Prezentacija: Seminarski radovi studenata


14. Okrugli stol: rezime dosadašnjih izlaganja

Pripreme Tima za vođenje okruglog stola

15. Evaluacija rada na seminarima (osvrt asistenta i studenata - diskusija) *Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.

9

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest odgoja i obrazovanja Studij Pedagogija, Dvopredmetni studij (DP) Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+V+S) 2+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda, 8.15 - 10.00, predavaonica 301 Nositelj kolegija Dr. sc. Jasminka Ledić, redovita profesorica Suradnik - asistent Marko Turk, prof. Suradnik - demonstrator Ivana Miočić, studentica 2. godine diplomskog studija Pedagogije Vrijeme za konzultacije Konzultacije se dogovaraju individualno uz prethodnu najavu putem e-pošte

Kabinet Nositeljica kolegija: 311 Suradnik-asistent: 313

Telefon Nositeljica kolegija: 051/ 26 57 18 Suradnik-asistent: 051/ 26 57 13

E-mail Nositeljica kolegija: [email protected] Suradnik-asistent: [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA I. Uvod u kolegij. Opći pregled razvoja odgoja i obrazovanja (pismenost u prvim civilizacijama; odgoj i obrazovanje u grčkim polisima; odgoj i obrazovanje u Rimu; obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka; humanističko obrazovanje; reformacija, protureformacija i obrazovanje; razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku). Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeću. Odgoj i obrazovanje u 20. stoljeću. II. Povijesni okviri nacionalne povijesti odgoja i obrazovanja: međuzavisnost pedagogijske teorije i društveno-političke konstelacije. Počeci pedagogijske misli u Hrvatskoj (1850-1918). Pedagogijske strujanja između ratova (1918-1941). «Socijalistička» pedagogija nakon drugog svjetskog rata. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u recentnom periodu: analiza i projekcije razvoja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja, s posebnim naglaskom na analizu i kritički pristup tekstu; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- prikazati temeljna obilježlja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u različitim vremenskim epohama i prostorima;

- opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj odgoja i obrazovanja;

- prikazati razvoj teorije i prakse odgoja i obrazovanja u nacionalnim okvirima; - vrednovati dosege recentnih pristupa odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim okvirima imajući u vidu njihova

izvorišta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X - E-učenje

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi 1 /

Izrada i prezentacija prikaza knjige 1 40 Međuispit 1 (opća povijest) 0,5 30 Međuispit 2 (nacionalna povijest) 0,5 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji

10

će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se iz 3 aktivnosti koje se ocjenjuju. Pozitivna ocjena svake aktivnosti jest minimalno 40% ocjenskih bodova. Studenti moraju imati pozitivno ocijenjenu svaku od 3 aktivnosti. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci. Studenti mogu jedan put ponavljati/popraviti 1 aktivnost u kojoj nisu zadovoljili prag prolaznosti od 40%. Studenti koji tijekom rada u kolegiju imaju negativno ocijenjene 2 ili više aktivnosti ne mogu popravljati aktivnosti već ponovno upisuju kolegij druge akademske godine. Aktivnosti se popravljaju na kraju semestra, kada se stekne uvid u cjelokupni rad. Valja naglasiti da je kolegij koncipiran tako da omogućuje studentima da SVE obaveze izvrše tijekom semestra budući da završni ispit na kolegiju nije predviđen. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 2. Ledić, J. (Ur.) (2009). Misli i ideje o odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, (interni materijal za kolegij

Povijest odgoja i obrazovanja) 3. UNESCO-va mrežna stranica http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/

(tekstovi koje će koristiti studenti bit će dostupni studentima na sustavu za udaljeno učenje MudRi) 4. Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati putem sustava za udaljeno učenje MudRi tijekom semestra. Studentima su dostupna i dva materijala za učenje u elektronskoj formi .

Izborna literatura: 1. Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: Globus 2. Cicero, M., T. (2006). O dužnostima. Zagreb: Nova Akropola 3. Dewey, J. (1970). Vaspitanje i demokratija. Cetinje: OBOD 4. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju 5. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 6. Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod 7. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa 8. Komensky, J. A. (1967). Velika didaktika: koja obuhvata opštu veštinu o tome kako valja poučavati svakoga u svemu.

Beograd: Zavod za izdavanje užbenika Socijalističke Republike Srbije 9. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 10. Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1. dio). Rijeka: Sveučilište u Rijeci 11. Locke, J. (1967). Misli o vaspitanju. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije 12. Makarenko, A., S. (1948). Predavanja o odgoju djece. Zagreb: Pedagoško-književni zbor 13. Matičević, S. (1934). K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak nadbiskupske tiskare 14. Matijević, M. (2001). Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex. 15. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap 16. Neill, A., S. (1999). Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93 17. Platon (2005). Država. Zagreb: Naklada Jurčić 18. Rabelais, F. (1996). Gargantua. Zagreb: Matica Hrvatska 19. Trstenjak. D. (1951). O odgoju djece, nagradama i kaznama. Zagreb: Pedagoško-književni zbor


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka reguliran je Statutom. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o

11

nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje MudRi. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA: Kašnjenje s predajom zadaća (seminara, eseja i sl.) rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 25%. Valja napomenuti da sustav za udaljeno učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Izvedbenim planom predviđa se da sve predmetom određene obveze izvrše do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje. OSTALE UPUTE: Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroničkom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati i baratati dokumentima u *.doc i *.pdf formatu te napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Ukoliko nije precizirano svi materijali koje studenti predaju za ocjenjivanje putem sustava za udaljeno učenje MudRi predaju se u *.doc formatu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

VI. POPIS TEMA - predavanja

Tjedan/ Datum Tema Prethodna priprema studenata

1./2.10. Uvod u kolegij, Sudjelovanje na otvaranju izložbe „Učitelji i učiteljice u Hrvatskoj od 1849. - 2009. godine“ i tematskim predavanjima1

2./9.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 1/4




6./6.11. Prezentacije prikaza knjige (stari/srednji vijek)

7./13.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek)

8./20.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek)

9./27.11. Međuispit 1

10./4.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 1/2

11./11.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 2/2

12./18.12. Prezentacije prikaza knjige (nacionalna povijest)

13./8.1. Priprema za provjeru znanja

14./15.1. Međuispit 2

15./22.1. Predavanje stručnjaka iz prakse – Branka Manin, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja, Zaključak rada u kolegiju

1 Otvorenje izložbe i tematska predavanja održavaju se u prostorima Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u vremenu od 12.00 do 14.00 sati. Studenti su dužni prisustvovati otvorenju izložbe i jednom od dva tematska predavanja.

12

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2P + 2S Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom od 12:15 do 14:00 (301)

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Suradnik (asistent) Maja Močibob Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00 Kabinet 310/III Telefon 051 265714 E-mail [email protected], [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja; Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam); Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup; Određivanje svrhe i ciljeva; Odnos teorije i empirijskog istraživanja; Analiza procesa istraživanja – faze; Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova; Definiranje cilja i zadataka istraživanja; Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka; Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli; Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja; Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja; Dizajniranje korelacijskog, kauzalno-komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja; Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje); Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja; Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i paradigme u istraživanju odgojnih i obrazovnih fenomena; Razlikovati svrhe istraživanja i vrste nacrta; Formulirati i obrazložiti istraživački problem, odrediti ciljeve, hipoteze i definirati varijable; izvršiti pretraživanje baza podataka i biti osposobljeni za analizu znanstvene literature. Kolegij Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja sam za sebe, a posebno u kombinaciji s kolegijima Metodologija pedagoških istraživanja, Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju i Evaluacijska istraživanja predstavlja sadržajnu i logičku cjelinu koja na dodiplomskom studiju ostvaruje dvojaku funkciju: a) omogućuje izgradnju konkretnih radnih kompetencija i b) predispozicija za daljnje stručno i napose znanstveno usavršavanje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Prisustvo na predavanjima i seminarima 0 0 Pretraživanje baza podataka i kataloga 0,5 35 Kritički osvrt 0,5 35 Međuispiti (kolokvij) 2* 30* ZAVRŠNI ISPIT 2** 30** UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

13

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Varijanta 1* (bez završnog ispita): Ispit se može položiti kroz dva kolokvija (sredinom i na kraju semestra), pri čemu svaki kolokvij obuhvaća dio gradiva i nosi 15 ocjenskih bodova. Prvi međuispit će se održati 25.11.2013., a drugi 20.01.2014. Drugom međuispitu mogu pristupiti samo studenti koji su položili prvi međuispit. Završni ispit Varijanta 2** (završni ispit): Studenti koji ne pristupe kolokvijima, ili ne polože oba kolokvija, pristupaju ispitu u ispitnim rokovima, koji se sastoji od pismenog dijela. Završni ispit nosi 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodov� 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap.(do 92 str.) Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima.Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Vujević, M. (2002). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga (osim poglavlja 9., 10. i 11.)

Izborna literatura: Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003). Educational Research, An Introduction. Boston [etc.]: Allyn andBacon, Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Rafajac, B (1995). Methodological and strategic condition for research improvement in education. Research in the field of education, Univerza v Mariboru, str. 394-398. Rafajac, B. (2001). Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theoretical and Methodological foundation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 51-58.


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na nastavi). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail.

14

Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e-učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.

VI. POPIS TEMA - Predavanja Tjedan Tema Prethodna

priprema studenata 06.01. Blagdan

14.10. Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja

21.10. Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam) 28.10. Određivanje svrhe i ciljeva, odnos teorije i empirijskog istraživanja

04.11.

Analiza procesa istraživanja - faze Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova Rad na literaturi Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

11.11. Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

18.11. Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja

25.11. 1. kolokvij Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).

02.12. Dizajniranje korelacijskog, kauzalno-komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja

09.12. Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup

16.12. Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje)

06.01. Blagdan 13.01. Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja. 20.01. 2. kolokvij

15

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Studij Pedagogija- dvopredmetni Semestar I (P) Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja: srijeda, 10,15-12,00

učionica: 302 Nositelj kolegija izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić Suradnik - Vrijeme za konzultacije Utorak 10,00-11,30

Četvrtak 11,00-12,30 Kabinet 367 Telefon 265-764 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Razvojne teorije; Fizički rast i razvoj: norme psihomotoričkog razvoja; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Razvoj govora; Emocionalni razvoj; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole; Odnosi s vršnjacima; Uloga medija u razvoju; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji; Razvoj u odrasloj dobi. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,7 - Aktivnost u nastavi 0,3 - Esej 0,2 10 1. međuispit 0,5 30 2. međuispit 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,8 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1.Esej – osvrt na jednu od tema iz sadržaja kolegija (odnosi s vršnjacima, razvoj spolnih uloga, utjecaj medija; kognitivni razvoj). Maksimalni broj ocjenskih bodova je 10. Bodovi se raspoređuju prema sljedećem kriteriju:

1 ocjenski bod - napisan esej do 1 - 2 stranice; 3 ocjenska boda – interpretacija odgovora povezana s teorijskom podlogom ili potkrjepljenja rezultatima istraživanja; 2 ocjenska boda – osobni osvrt u analizi fenomena; 1 ocjenski bod – navedeni izvori literature 2.Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti/ce su obavezni/e položiti 2 međuispita. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki međuispit je 20. Kriterij za dobivanje bodova je 40% riješenih zadataka. Pristup popravku međuispita U slučaju neuspjeha na jednom od međuispita moguće je pisanje ispravka u posljednjem tjednu nastave. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Završni ispit Završni ispit je pismeni. Pismeni ispit sastoji se od 4 problemska zadatka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na pismenom ispitu je 30. Ispitni prag na pismenom ispitu je 50% uspješno riješenih zadataka.

16

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Izabrati 1 . • Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) • Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409)

Izborna literatura: • Bujšić, G. (2005). Dijete i kriza. Zagreb: Golden Marketing. Tehnička knjiga • Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko.M. • Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. • Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap • Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap • Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. • Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap • Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa. • Vizek-Vidović, V., Rijavec, M. Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-Vern (41-140) • Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb:Educa • http://hrcak.srce.hr/index.php • mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


POHAĐANJE NASTAVE Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastavni materijali, dodatne upute za izradu eseja bit će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

U izradi eseja svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju eseja. Kod nepridržavanja dogovorenih rokova oduzima se 1 bod. Studenti su dužni pristupiti međuispitima u dogovoreno vrijeme.

VI. POPIS TEMA-predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. Uvod u razvojnu psihologiju, osnovni pojmovi 2. Razvojne teorije 3. Razvojne teorije 4. Tjelesni rast i razvoj 5. Kognitivni razvoj 6. Kognitivni razvoj 7. Intelektualni razvoj Međuispit 8. Emocionalni razvoj 9. Moralni razvoj 10. Razvoj slike o sebi 11. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike 12. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima Međuispit 13. Odnosi s vršnjacima 14. Razvojni zadaci u adolescenciji rok za predaju eseja 15. Rizični i zaštitni faktori razvoja

17

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Obiteljska pedagogija (preddiplomski dvopredmetni studij)

4 1 P + 1 S

- predavanja i seminari utorkom 10.15 - 12.00 - prostorija 301

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail

Prof.dr.sc. Jasminka Zloković

Utorkom od 9.30 do 10.30 Srijedom od 13.00 do 14.00 317 051 265 707 [email protected]

Petra Polić, prof., znanstvena novakinja - asistentica

Utorkom od 9.30 do 10.30 Srijedom od 13.00 do 14.00 321 051 265 782 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Osnovni pojmovi. Obitelj prva odgojna i obrazovna sredina. Odgoj kao proces. Temeljne teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Tradicionalne, moderne i postmoderne obitelji. Taksonomija obitelji. Funkcioniranje obitelji i međusobni odnosi. Obiteljske vrijednosti. (Ne)univerzalnost obitelji i globalizacijski trendovi. Socijalni, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta. Međuodnos roditeljskih uloga. Odgoj i komunikacija. Stilovi odgoja. Uspostavljanja discipline. Učenje spolnih uloga. Socijalizacija. Metode i tehnike u ispitivanju obitelji. Sustav predškolske brige o djeci. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja. Odgoj i socijalizacija kroz predškolske institucije. Moralni razvoj. Odgojne strategije. Dječja igra i stvaralaštvo. Razvijanje socijalne kompetencija u ranom djetinjstvu. Uobičajeni problemi socijalizacije. Prosocijalno ponašanje. Uloga vršnjaka. Prijateljstvo među djecom. Uloga socijalnog konteksta u razvoju djece. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- usvojiti znanja o različitim pogledima i suvremenim teorijama o obitelji - usvojiti znanja o važnosti obiteljske kohezije, fleksibilnosti, komunikacije i kompetencije - osposobiti studente za usvajanje novih stavova, znanja i umijeća te za samostalno, otvoreno i kritičko razmišljanje na području

obiteljske i predškolske pedagogije; - usvojiti znanja i osposobiti studente za učinkovito djelovanje u promjeni odgojne prakse u obitelji i predškolskom odgoju; - osposobiti i usvojiti osnovne vještine za uspostavljanje bolje interakcije s obitelji; - shvatiti ulogu prosvjetnog djelatnika kao odnos suradnje obitelji i škole; - osposobiti za primjenu osnovne metodologije istraživanja obitelji i obiteljskih odnosa; - usvojiti znanja i osposobiti za opažanje, praćenje, preveniranje i interveniranje u nekim aktualnim odgojno-obrazovnim

problemima na području obiteljske i predškolske pedagogije NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe X X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Prisustvo na predavanjima i vježbama 0.5 10 Aktivnost u nastavi 0.5 10 Seminari 1 20 Kontinuirana provjera znanja 0.2 10 Istraživanje 0.3 10 Praktičan rad 0.5 10 Pismeni ispit 0.5 20 Usmeni ispit 0.5 10 UKUPNO 4 100

18

*OCJENJIVANJE Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici) s ravnomjernim raspoređivanjem bodova na ostale aktivnosti umjesto ispita. IV. LITERATURA Obavezna literatura

1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade, str.11-52.

2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji:sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15-55. 3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa, str.15-98. 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: mali profesor. (odabrana poglavlja) 5. Sheridan, M. D. (1998), Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb:

Educa, str. 15-50. 6. Maleš, D. (ur.) (2011) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod

za pedagogiju. Dopunska literatura

1. Bašić, J. i dr. (1994), Integralna metoda u radu s djecom i njihovim roditeljima, Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, II izdanje. 3. Coloroso, B. (2007). Disciplina sa srcem! Buševec: Ostvarenje. 4. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: D-graf. 5. Fromm, E. (1981), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed. 6. Hart, B., Risley, T. R. (1995), Meaningful differences in the everyday experience of young American Children.

Baltimore: PH, Brookes. 7. Hechler, O. (2012). Pedagoško savjetovanje. Teorija i praksa odgojnog sredstva. Zagreb: Erudita. 8. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb. 9. Kušević, B. (2009). Licencija za roditeljstvo-buduća realnost ili utopijska projekcija. Pedagogijska istraživanja,

6, br. 1-2, str.191-202. 10. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: J. Čikeš (ur.), Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb:

Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladih, str.105-111. 11. Miljak, A. (1996), Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb: Persona. 12. Sims, M. (2002). Designing Family Support Programs: Building Children, Family and Community Resilience.

Altona: Common Ground Publishing. 13. XXX, Obiteljski zakon (NN 116/03). 14. XXX, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97). 15. Zloković, J., (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnership of Parents and

Teachers in Creating the Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in global society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

16. Zloković, J. (1998), Kvalitetan odgojno-obrazovni rad kao podrška razvoju djeteta. U: Rosić, V. (ur.) Kvaliteta u odgoju i obrazovanju, Međunarodni znanstveni kolokvij, Rijeka, 19–20. veljače, 1998, Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Odsjek za pedagogiju, str. 258–268.

XXX, Mrežni izvori

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obvezno je prisustvo na predavanjima i seminarima.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Podrazumijeva se.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Neposredno na nastavi, konzultacije, e-mail.

19

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tijekom predavanja, konzultacija, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. predavanja Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

01.10.2013. Perspektive i problemi odgoja djece u obitelji 15.10.2013. Suvremene obitelji da 22.10.2013. Obiteljska kohezija i fleksibilnost da 29.10.2013. Teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Teorija ekološke perspektive da 05.11.2013. Međuodnos roditeljskih uloga da 12.11.2013. Roditeljske kompetencije

‘Jesu li pećinski ljudi bili bolji roditelji?’ da

19.11.2013. Licencirano roditeljstvo da 26.11.2013. Međugeneracijski odnosi u obitelji da 03.12.2013. Tradicionalni i suvremeni pogledi na roditeljske uloge da 10.12.2013. Komunikacijski odnosi u obitelji da 17.12.2013. "Alternativne" obitelji i roditeljstvo - tradicionalni i suvremeni pogledi da 07.01.2014. Oblici (ne)primjerene skrbi o djeci da 14.01.2014. Pogledi na budućnost odgoja djece u obitelji da 21.01.2014. Odnos obieljskog i institucijskog odgoja. Evaluacija. da

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. seminari Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

01.10.2013. Uvod u seminar 15.10.2013. Roditeljstvo: određenja, determinante, dimenzije i temeljna obilježja da 22.10.2013. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (uvod) da 29.10.2013. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (vježba) da 05.11.2013. Postavljanje pravila (granica ponašanja) u odgoju djeteta (vježba) da 12.11.2013. Pedagoško obrazovanje roditelja: razvoj, podjele, programi (uvod) da 19.11.2013. Pedagoško obrazovanje roditelja: izrada radionice (vježba) da 26.11.2013. Pedagoško savjetovanje da 03.12.2013. Odnosi u obitelji djece s teškoćama u razvoju da 10.12.2013. Posjet Obiteljskom centru PGŽ-a da 17.12.2013. Izlaganja seminarskih radova da 07.01.2014. Izlaganja seminarskih radova da 14.01.2014. Izlaganja iskustva volontiranja u instucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima da 21.01.2014. Evaluacija da

20


Naziv kolegija DIDAKTIKA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI studij pedagogije Semestar III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 2 (1+0+1) – tjedno; 30 (15+0+15) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-327 Telefon 051/ 265 716 E-mail [email protected] Suradnik dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-324 Telefon 051/ 265 709 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije). Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. Odgojno-obrazovna ekologija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim teorijama; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama 2. identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika 3. definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove 4. identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena 5. identificirati različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave 6. razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces 7. nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa 8. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja 9. identificirati i objasniti različite teorije izbora sadržaja nastave 10. opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja 11. izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet 12. nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa 13. opisati artikulaciju situacije učenja i nastave 14. nabrojati i razlikovati didaktička načela, metode, socijalne oblike i medije u procesu nastave i učenja 15. izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada

21

16. definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci X X X

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Ostalo X X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAKSIMALAN BROJ

OCJENSKIH BODOVA

Pohađanje nastave 0.8 0 Set vježbi 1.2 40 Kolokvij 1 1.0 30 Završni ispit 1.0 30 UKUPNO 4.0 100

PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavalja) Teorijski pristup i terminološka pitanja (str. 13-36) Povijesni i suvremeni didaktički sustavi (str. 37-70) Odgojno-obrazovne strategije (str. 267-298)

Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. (odabrana poglavlja) Pojam, predmet i zadaci didaktike (str. 7-11) Temeljni pojmovi didaktike (str. 12-17) Cilj i zadaci nastave (str. 18-22) Planiranje i programiranje nastave (str. 23-33) Artikulacija i etape nastavnog procesa (osim evaluacije u procesu nastave i učenja)(str.34-45) Principi u procesu nastave i učenja (str. 54-68) Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja (str. 69-88) Oblici (forme) rada u nastavi i učenju (str. 89-101) Artikulacija (strukturiranje) situacije učenja i nastave (str. 102-113)

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i vježbi. Crveno označena poglavlja su dio literature koja će biti uključena u Kolokvij1.

Izborna literatura: Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ. Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine. Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto, Nova Gorica:

Educa. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike. Novo mesto:

Pedagoška obzorja. Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa. Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i vježbe) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.8 ECTS bodova.

22

Student smije izostati 50% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 50% nastavnih sati predavanja i vježbi bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i vježbama iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i vježbama moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PDP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_GiMIP; Kušić_NP). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA – PREDAVANJA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata

2. Teorijsko-metodološko utemeljenje didaktike 3. Temeljni pojmovi didaktike( odgoj,obrazovanje,

23

sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

4. Ciljevi i zadaci nastave; Perspektive poučavanja 5. Nacionalni okvirni kurikulum 6. Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

7. Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

8. Proces planiranja i programiranja

9. Artikulacija nastavnog procesa Artikulacija situacije nastave i učenja

10. Oblici i metode rada u nastavi. 11. Nastavni principi 12. Tehnologija i mediji 13. E-učenje 14. Pedagoška klima 15. Evaluacija rada na kolegiju

VII. POPIS TEMA – VJEŽBE Tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1.

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Temeljni pojmovi didaktike

2. Tipovi učitelja

3. Daniel D. Pratt: Dobro poučavanje: Jedno rješenje za sve Perspektive poučavanja

ZADATAK 1 Pročitati i proučiti članak

Daniela D. Pratt Promišljanje o vlastitim

perspektivama poučavanja

4. Nacionalni okvirni kurikulum Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

ZADATAK 2 Pročitati i proučiti Nacionalni

okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

5. Proces planiranja i programiranja Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

ZADATAK 3 Pročitati i proučiti

prezentaciju „Proces planiranja i programiranja“

Pročitati i proučiti materijale o svrsi nastavnog sata i očekivanim ishodima učenja

6.

Predzadatak za Vježbu1 – očekivani ishodi za odabrani nastavni predmet Vježba1 – Predmetni kurikulum (izvedbeni program)

ZADATAK 4 Prikupljanje i upoznavanje

svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe1

7. Samostalan rad studenata Izrada Vježbe1 Priprema za Kolokvij1

8. Kolokvij1 Artikulacija nastavnog procesa Pismena provjera znanja u učionici na nastavnom satu

9. Artikulacija situacije nastave i učenja Vježba2 – Priprema za izvođenje nastavne situacije

ZADATAK 5 Pročitati i proučiti

prezentaciju „Artikulacija situacije nastave i učenja“

Prikupljanje i upoznavanje svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe2

Rok za predaju Vježbe1

10. Samostalan rad studenata Izrada Vježbe2 11. Nastavna načela, metode i oblici rada

12. Diskusija o tehnologiji i medijima u obrazovanju (koncept e-učenja)

ZADATAK 6 Pročitajte i proučite

poglavlje „Uloga medija i tehnologije u obrazovanju“

Rok za predaju Vježbe2

24

13. Didaktički problemi (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

14. Didaktički problemi (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

15. Priprema za završni ispit Evaluacija rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Promišljanje o načinima rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Evaluacija u pismenoj formi (anonimno)

Predaja ispunjenih evaluacijskih upitnika (anonimno)

ZAVRŠNI ISPIT

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave 0.8 1-16

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Set vježbi 1.2 11,15

Set vježbi sastoji se od 2 vježbe koje student samostalno izrađuje: Vježba1: Izvedbeni program (predmetni kurikulum) Vježba2: Priprema za izvođenje nastavne situacije

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

40 Vježba1=20 Vježba2=20

16 Vježba1=8 Vježba2=8

Kolokvij1 1.0 1-11 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


30 12

Završni ispit 1.0 1-16

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 3 postavljena pitanja)


30 (pismeni dio 15 + usmeni

dio 15)

12 (pismeni dio 6

+ usmeni dio 6)

UKUPNO 4.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju:

Postotak usvojenog znanja ECTS ocjena Brojčana ocjena

80-100 ocjenskih bodova A 5 70-79,9 ocjenskih bodova B 4 60-69,9 ocjenskih bodova C 3 50-59,9 ocjenskih bodova D 2 40-49,9 ocjenskih bodova E 2 30-39,9 ocjenskih bodova Fx 1 0-29,9 ocjenskih bodova F 1

25


Naziv kolegija Školska pedagogija s teorijama škole Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 2+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda 8,15.-11.00 Nositelj kolegija Dr.sc. Sofija Vrcelj, red. prof. Suradnik Iva Buchberger, mag. paed et phil. Vrijeme za konzultacije Srijeda 11.30-12,30. Kabinet 316 Telefon 265-710 (vrcelj); 265-617 (Buchberger) E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Školska pedagogija u sustavu pedagoška disciplina ; historijska i futuristička dimenzija škole; kritika škole i njena transformacija ; različita određenja i funkcije škole; Škola kao sustav i organizacija (teorijsko-metodološki problemi proučavanja sustava i organizacije: pojmovno šarenilo, različiti pristupi, različiti modeli , zakonska regulativa rada škole); Škola i okruženje ; Školska kultura. Budućnost škole

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA znati sadržaje školske pedagogije s teorijama škole znati izraditi plan i program rada školskog pedagoga ; znati napisati plan kulturne i javne djelatnosti škole ; analizirati organizacijska pitanja škole, suradnju škole i drugih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa; prezentirati i argumentirano diskutirati o manje složenom fenomenu iz školske pedagogije

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Terenska nastava x Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave

1 35

Kontinuirana provjera znanja 2 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 25 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popra

Documents

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG … · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU (obvezni kolegij) Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski dvopredmetni