IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA ... - 2014 - DS - 2P - LJS - PED.pdf · Kvantitativne analitičke metode i statistički postupci . Odnosi u obitelji . Metodika

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

LJETNI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

II. SEMESTAR

Europska dimenzija u obrazovanju

Kvantitativne analitičke metode i statistički postupci

Odnosi u obitelji

Metodika rada pedagoga II

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

Sveuĉilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mreţ ne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŢR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Europska dimenzija u obrazovanju Studij Dvopredmetni diplomski studij Pedagogije Semestar 2 Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0

Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave Srijeda, Predavanja → 12.15 -14.00, Seminar → 14.15 -15.00 (Kolegij je hibridnog tipa, odvija se dominantno on-line putem sustava za udaljeno uĉenje MudRi, s minimalnim udjelom f2f nastave).

Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku DA Nositelj kolegija prof. dr. sc. Jasminka Ledić

Kabinet 311 Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru putem e-pošte

Telefon 051/265-711 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Marko Turk Kabinet 313

Vrijeme za konzultacije Utorkom i ĉetvrtkom od 18.00 do 18.45 sati Telefon 051/265-711

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŢAJ KOLEGIJA Kolegij je podijeljen u tri tematska modula s pripadajućim cjelinama. MODUL 1: ABC EUROPSKE UNIJE, INTEGRACIJSKIH PROCESA I OBRAZOVNE POLITIKE EU

CJELINA 1: ABC Europske unije i procesa pristupanja Hrvatske EU CJELINA 2: Kratka povijest (i budućnost) obrazovnih politika Europske unije

MODUL 2: EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU: POVIJEST, PRISTUPI, IZAZOVI

CJELINA 1: Povijest ideje europske dimenzije u obrazovanju CJELINA 2: Pristupi, iskustva i izazovi primjene europske dimenzije u obrazovanju

MODUL 3: EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU I NACIONALNI KONTEKST: IZAZOVI I PRISTUPI RJEŠENJIMA

CJELINA 1: Europska dimenzija u obrazovanju u Hrvatskoj i Europi: prema komparativnoj analizi CJELINA 2: Istraţ ivanje europske dimenzije u obrazovanju u Hrvatskoj

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta analizirati nastanak, razvoj, aktualno stanje i perspektive razvoja obrazovne politike Europske unije i europske dimenzije u obrazovanju. Poseban naglasak bit će na usuglašavanju nacionalnog sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj s trendovima u Europskoj uniji. Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu oĉekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije:

- sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost uĉenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost da rade samostalno i u timu.

Od specifičnih kompetencija, oĉekuje se da studenti nakon završetka rada u kolegiju mogu:

- objasniti tijek nastanka Europske unije i proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji - analizirati i kontekstualizirati temeljne aspekte obrazovne politike u Europskoj uniji i smjernice

1

mailto:[email protected]


njezina razvoja do 2020. godine; - objasniti nastanak ideje europske dimenzije u obrazovanju; - prepoznati pojavnosti europske dimenzije u obrazovanju u razliĉitim aspektima i kontekstima; - usporediti trendove ukljuĉivanja europske dimenzije u obrazovanju u Europi sa stanjem u Hrvatskoj; - vrednovati transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj u procesu pribliţ avanja europskim

standardima; - predloţ iti promjene koje vode prema osnaţ ivanju europske dimenzije u sustavu obrazovanja u

Republici Hrvatskoj. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x (Istraţ ivački rad) x (E-učenje)

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Izrada strateškog plana razvoja škole/institucije 1 22 Kontinuirana provjera znanja 1 1 28 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 15 Istraţ ivanje europske dimenzije u obrazovanju (I) 1,5 35 UKUPNO 100

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steĉenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreĊuje se konaĉna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Angeles, M., M. (2003). The European Dimension of Education. In M. I. Gomez Chacon (Ed.), European Identity.

Individual, Group and Society. (pp. 89-98). Bilbao: University of Deusto. 2. Brnĉić, A., et al. (2005). Mali leksikon europskih integracija. Zagreb: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih

integracija. Preuzeto 11.2.2012. s http://www.mvep.hr/ei/download/ 2005/06/15/ Mali_leksikon.pdf 3. Council of the European Union (2009). Council conclusions on a strategic framework for european cooperation in

education and training („ET 2020“). Preuzeto 20.2.2012. s http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/107622.pdf

4. Diamantopoulou, A. (2006). The European Dimension in Greek Education in the Context of the European Union. Comparative Education, 42, 1, 131-151.

5. Dojĉinović, G., Martinović, S. (2002). 100 pitanja o europskim integracijama. Zagreb:Ministarstvo za europske integracije.

6. Europska komisija, Opća uprava za obrazovanje i kulturu (2001). Pojmovnik. Institucije, politike i proširanje Europske unije. Luxembourg: Ured za sluţ bene publikacije Europskih zajednica. Preuzeto 11.2.2012. s http://regio-hr.com/dokumenti/pojmovnik_eu.pdf

7. Fontaine, P. (2004). Europa u 12 lekcija. Luxembourg : Ured za sluţ bene publikacije Europskih zajednica. Preuzeto 11.2.2012. s http://www.delhrv.ec.europa.eu/uploads/dokumenti/ b5cd1af17be73b23cc3f5fd573d15236.pdf

8. Ledić, J., Turk, M. (2012). Izazovi europske dimenzije u obazovanju: pristupi i implementacija u nacionalnom kontekstu. U: Hrvatić, N., Klapan, A. (ur.): Pedagogija i kultura. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 260-271. http://www.pedagogija.hr/wp-content/uploads/2012/09/KNJIGA-1.pdf

9. Philippou, S. (2005). The 'Problem' of the European Dimension in Education: a principled reconstruction of the Greek Cypriot curriculum. European Educational Reseacrh Journal, 4, 4, 343-367.

10. Priopćenje komisije Europa 2020. Strategija za pametan, odrţ iv i ukljuĉiv rast (2010). Bruxelles: Europska komisija. Preuzeto 11.2.2012. s http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Europa%202020.pdf (Napomena: Saţ etak izvješća, str. 6-8)

11. Ryba, R. (1995). Unity in Diversity: The Enigma of the European Dimension in Education. Oxford Review of

2

http://www.mvep.hr/ei/download/%202005/06/15/%20Mali_leksikon.pdf

http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/107622.pdf

http://regio-hr.com/dokumenti/pojmovnik_eu.pdf

http://regio-hr.com/dokumenti/pojmovnik_eu.pdf

http://www.delhrv.ec.europa.eu/uploads/dokumenti/%20b5cd1af17be73b23cc3f5fd573d15236.pdf

http://www.pedagogija.hr/wp-content/uploads/2012/09/KNJIGA-1.pdf

http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Europa%202020.pdf

Education, 21, 1, 25-36. 12. Savvides, N. (2008). The European dimension in education: Exploring pupils' perception at three European

Schools. Journal of Research in International Education, 7(3), 304-326. 13. Tišma, S., Samardţ ija, V., Jurlin, K. (2012). Hrvatska i europska unija. Prednosti i izazovi članstva. Zagreb: Institut

za meĊunarodne odnose. Preuzeto 11.2.2012. s http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/ file/articles-hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi-1326211380.pdf (poglavlja: Europsko graĊanstvo, Sloboda kretanja radnika, Informacijsko društvo i mediji, Socijalna politika i zapošljavanje, Znanost i obrazovanje)

14. Turk, M., Ledić, J. (2013). The competences for implementation of the European dimension in education: a challenge for (school) pedagogues in Croatia? Rad u postupku objave. Izlaganje na meĊunarodnoj znanstvenoj konferenciji - Unity and Disunity, Connections and Separations: intercultural education as a movement for promoting multiple identities, social inclusion and transformation, The International Association for Intercultural Education and Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, Zagreb, Hrvatska, 17.-21. rujan 2013. (Rad dostupan na sustavu za udaljeno uĉenje MudRi)

15. Zidarić, V., 1996. Europska dimenzija u obrazovanju – njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje. Društvena istraživanja, 21, 161-185.

IZBORNA LITERATURA 1. Baranović, B. (2000). „Slika“ žene u udžbenicima književnosti, Zagreb: IDIZ 2. Beernaert, Y. (2003). The Construction of European Identity in the School as a Learning Community. In M. I.

Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 223-248). Bilbao: University of Deusto.

3. Blitz, K. B. (2003). From monnet to delors: Educational co-operation in the european union. Contemporary European History, 12, 2 , 197-212.

4. Commision of the European Communities (2008). Progress towards Lisabon objectives in Education and Training. Preuzeto 12.2.2012. s http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/ progress08/ report_en.pdf

5. Commission of the European communities (1993). Green Paper on the European Dimension on Education. COM (93) 457 final BrusseIs: Commission of the European communities. Preuzeto 12.2.2012. s http://aei.pitt.edu/936/

6. Convery, A., Kerr, K. (2006). Exploring the European Dimension in Education: Practitioners' Attitudes. European Education, 37, 4, 22-34.

7. Council of Europe, (1989). Recommendation 1111 - on the european dimension of education. Preuzeto 20.2.2012. s http://assembly.coe.int//main.asp?link=http://assembly.coe.int/ documents/ adoptedtext/ ta89/erec1111.htm

8. Councile of Europe (1991). Resolution n°1 on "the european dimension of education: teaming and curriculum content". Preuzeto 20.2.2012. s http://www.coe.int/t/dg4/education/historyteaching/ Source/Results/AdoptedTexts/Vienna1991Res1_en.pdf

9. Ĉengić, D., Mijić, I. (2007). Kako tiskani mediji rekonstruiraju hrvatski put u Europsku Uniju: primjer Globusa. Društvena istraživanja, 4-5 (90-91), 653-675.

10. Ćulum, B., Ledić, J. (2009). Civilna misija sveučilišta – element u tragovima?, Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci 11. D. Vican & I. Milanović Litre (Ur.) (2006), Nastavni plan i program za osnovnu školu Zagreb: Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa RH. 12. Davos annual meeting 2010 - rebuilding education for the 21st century [Web]. (2010). Preuzeto 20.2.2012. s

http://www.youtube.com/watch?v=3g5M_9LmaX0&feature=relmfu 13. de Abreu, G. (2003). The Development of Cultural Identity/ies of Portuguese Students in English Schools: Some

Implications for Teacher Training. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 205-222). Bilbao: University of Deusto.

14. du Bois-Reymond, M. (1998). European Identity in the Young and Dutch Students' Images of Germany and the Germans. Comparative Education, 34, 1, 27-40.

15. Ertl, H. (2006). European union policies in education and training: The lisbon agenda as a turning point?. Comparative Education, 42, 1, 5-27.

16. EuroLex. (2012). Resolution of the council and of the ministers of education, meeting within the council, of 9 february 1976 comprising an action programme in the field of education. Official Journal, C, 038, 0001-005. Preuzeto 20.2.2012. s http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41976X0219:EN:HTML

17. EuroLex. (2012). Resolution of the council and the ministers of education meeting within the council on environmental education of 24 may 1988. Official Journal, C, 177, 0008 - 0010. Preuzeto 20.2.2012. s http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41988X0706(02):EN:HTML

18. Eurypedia, europska enciklopedija nacionalnih sustava obrazovanja [Web]. Dostupno na http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/eurybase_en.php

19. Figueiral, L. (2003). Is the European Model Being Rejected? Repercussions in the Field of Education. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 121-126). Bilbao: University of Deusto.

20. Fuchs, R., Vican, D., & Litre Milanović, I. (Ur.) (2011). Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanje i športa RH.

21. Gomez-Chacon, M. I. (2003). What makes us european? Identity construction in the school framework. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 173-190). Bilbao: University of Deusto.

22. Gross, M. (2004). Europa – što je to?. Radovi Zavod za hrvatsku povijest, 34-35-36, 1, 291-301.

3

http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/%20file/articles-hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi-1326211380.pdf

http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/%20file/articles-hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi-1326211380.pdf

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51242

http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/%20progress08/%20report_en.pdf

http://aei.pitt.edu/936/01/education_gp_COM_93_457.pdf

http://aei.pitt.edu/936/

http://assembly.coe.int/main.asp?link=http://assembly.coe.int/%20documents/%20adoptedtext/%20ta89/erec1111.htm

http://www.coe.int/t/dg4/education/historyteaching/%20Source/Results/AdoptedTexts/Vienna1991Res1_en.pdf

http://www.coe.int/t/dg4/education/historyteaching/%20Source/Results/AdoptedTexts/Vienna1991Res1_en.pdf


http://www.youtube.com/watch?v=3g5M_9LmaX0&feature=relmfu

http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41976X0219:EN:HTML

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41988X0706(02):EN:HTML

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41988X0706(02):EN:HTML

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/eurybase_en.php


23. Gὀmez-Chacὀ n, M., I. (ed.) (2003). European Identity. Individual, Group and Society. Bilbao: University of Deusto 24. Grubiša, D. (2005). Politiĉka aksiologija Europske unije: ciljevi i vrijednosti europske integracije. U Ilišin, V. (ur.),

Mladi Hrvatske i europska integracija. (str. 33-63). Zagreb: Institut za društvena istraţ ivanja 25. Herrero, E. (2003). European Programmes from Spain. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual,

Group and Society. (pp. 111-120). Bilbao: University of Deusto. 26. Izvješće o napretku Hrvatske za 2010. godinu (2010). Bruxelles: Europska komisija. Preuzeto 11.2.2012. s

http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/vijesti/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20napretku%202010__hr.pdf (str. 55-56).

27. Janne, H. (1973). For a Community policy on education. Bulletin of the European Communities, Supplement 10/73, 1-61.

28. Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci 29. Lucić, R.B., Rogić, B.A., Šigir, M.D. et al. (2009). Hrvatski kvalifikacijski okvir: uvod u kvalifikacije. Zagreb: Vlada

Republike Hrvatske. 30. Lukšiĉ, B., Bahor, M. (2007). Koncepti demokracije u Europskoj uniji. Anali Hrvatskog politološkog društva, 3, 1,

149-176. 31. Marco, B. (2003). Multicultural and Non-Racist Science Education. New Approaches and Strategies for the

Learning of Science in a Multicultural Setting. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 313-326). Bilbao: University of Deusto.

32. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap (str. 500-520)

33. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (2012). Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji. Preuzeto 11.2.2012. s http://www.mvep.hr/ei/download/2012/01/02/Sve_sto_ste_htjeli_znati_o_EUropskoj_uniji_web.pdf

34. Nicaise, J., & Blondin, C. European Parliament, DIRECTORATE-GENERAL FOR RESEARCH. (2003). The european dimension in secondary education in Europe. Luxembourg: European Parliament.

35. Nordenbo, S.E. (1995). What Is Implied by a 'European Curriculum?' Issues of Eurocentrism, Rationality and Education. Oxford Review of Education, 21, 1, 37-46.

36. Obad, O. (2009). Imperij kao uzvraćanje udarca: predodţ be o kulturi i identitetu u hrvatskih pregovaraĉa s Europskom unijom. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 46, 2, 111-127.

37. Ott, K. (ur.) (2006). Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. Izazovi sudjelovanja. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Preuzeto 11.2.2012. s http://www.ijf.hr/Eu4/EU4.pdf

38. Pavić,R . (2009). Što je Europa, ili – pitanje identiteta. Anali Hrvatskog politološkog društva, 5, 1, 509-519. 39. Puhovski, T. (2010). Europska unija i kako podučavati o njoj. Zagreb: Forum za slobodu odgoja 40. Puzić, S. (2007). Interkulturalno obrazovanje u europskom kontekstu: analiza kurikuluma odabranih europskih

zemalja. Metodika, 8, 15, 2, 373-389. 41. Ross, A. (2003). Dilemmas and Tasks in the Formation of Education-based Professionals in the Context of

European Citizenship and European Identity. U M. I. Gomez-Chacon (Ur.), European Identity. Individual, Group and Society. 150-170. Bilbao: University of Deusto.

42. Ryan, C. (1995). Initial Primary Teacher Education in a Multinational Group: A European Dimension. British Educational Research Journal. 21, 3, 289-305

43. Ryba, R. (1992). Toward a European Dimension in Education: Intention and Reality in European Community Policy and Practice. Comparative Education Review, 36, 1, 10-24.

44. Samaniego, B., M. (2003). What do we Mean When we Say Europe? In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 37-48). Bilbao: University of Deusto.

45. Savvides, N. (2006). Developing a European Identity: A Case Study of the European School at Culham. Comparative Education, 42, 1, 113-129.

46. Savvides, N. (2008). The European dimension in education: Exploring pupils' perception at three European Schools. Journal of Research in International Education, 7(3), 304-326.

47. Sayer, J. (2006). European Perspectives of Teacher Education and Training. Comparative Education, 42, 1, 63-75 48. Schulltz Vugrin, Z., Forĉić, G. (2010). Strateško planiranje : put ka održivosti neprofitnih organizacija. Rijeka:

Udruga SMART 49. Theiler, T. (1999). The European Union and the 'European Dimension' in Schools: Theory and Evidence. European

Integration, 21, 307-341. 50. Usano, M., M. (2003). Difference as a Destabilizing Factor. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity.

Individual, Group and Society. (pp. 143-156). Bilbao: University of Deusto. 51. Walkenhorst, H. (2005). Europa u njemaĉkom srednjoškolskom i visokom obrazovanju. Politička misao, 17(2):101-

112. 52. Ţmegaĉ, V. (2012). Kako je stvorena ujedinjena Europa po mjeri ĉovjeka. Globus, 1103, 36-40. Pomoćna literatura i izvori: 1. APA Style. Dostupno na http://www.apastyle.org/ 2. European Commision. How to write clearly. Preuzeto 20.2.2012. s http://ec.europa.eu/translation/writing/

clear_writing/how_to_write_clearly_en.pdf 3. Son of Citation Machine. Dostupno na http://citationmachine.net/index2.php?start=#

4

http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/vijesti/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20napretku%202010__hr.pdf

http://www.mvep.hr/ei/download/2012/01/02/Sve_sto_ste_htjeli_znati_o_EUropskoj_uniji_web.pdf

http://www.ijf.hr/Eu4/EU4.pdf





http://www.apastyle.org/

http://ec.europa.eu/translation/writing/clear_writing/how_to_write_clearly_en.pdf

http://ec.europa.eu/translation/writing/clear_writing/how_to_write_clearly_en.pdf

http://citationmachine.net/index2.php?start=

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica oĉekuje se redovito pohaĊanje nastave koja će se organizirati u uĉionici. Oĉekuje se da studenti redovito posjećuju sustav za udaljeno uĉenje MudRi. Uĉenje i pouĉavanje proces je kojega se ne moţ e u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogoĉemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u uĉionicu nakon poĉetka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme poĉetka nastave, a u sluĉaju kašnjenja (do 15 minuta), da uĊu ĉim manje remeteći nastavu. Ne oĉekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno uĉenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno uĉenje MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (iskljuĉujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. NAČIN POLAGANJA ISPITA Na kolegiju nije predviĊen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinaĉnu aktivnost koja se ocjenjuje izraĊuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno uĉenje MudRi. Konaĉan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 40 do 49,9, polaţ u pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići iskljuĉivo ocjenu 2 (E), U svakom sluĉaju, studenti moraju na tom ispitu postići 50 ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili veći od 50. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u uĉionici, individualni rad izvan uĉionice i e-uĉenje, koristeći MudRi, sustav za udaljeno uĉenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Studenti će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Studenti neće moći postići ţ eljene ishode u predmetu ukoliko se od poĉetka ne zapoĉnu sluţ iti sustavom MudRi. Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroniĉkom poštom (ĉitati i slati poruke s privitkom), pretraţ ivati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), ĉitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, te da znaju engleski jezik na B1/B2 razini. Svi dokumenti koji se predaju trebaju biti pravopisno i gramatiĉki korektno napisani i usklaĊeni s Općim uputama za izradu seminarskog rada koji se nalazi na sustavu za udaljeno uĉenje MudRi. Dokumenti se imenuju tako da jednoznaĉno ukazuju na autora/studenta, vrstu aktivnosti i kolegij; primjerice: Turk_ PRIKAZ_EDO i predaju se u .doc ili .pdf formatu, ovisno o uputi koja stoji na sustavu za udaljeno uĉenje MudRi. Svako neovlašteno preuzimanje tuĊega teksta bez navoĊenja izvora smatra se intelektualnom kraĊom i podloţ no je sankcijama predviĊenim vaţ ećim aktima!

5

ISPITNI ROKOVI Zimski /

Proljetni izvanredni /

Ljetni 18.06. i 1.07. 2014. Jesenski

izvanredni 3.09. 10.09.2014.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1 Uvod u kolegij ABC Europske unije i procesa pristupanja Hrvatske EU (1/3)

2 ABC Europske unije i procesa pristupanja Hrvatske EU (2/3) 3 ABC Europske unije i procesa pristupanja Hrvatske EU (3/3) 4 Kratka povijest (i budućnost) obrazovnih politika EU 5 ABC Europske unije, integracijskih procesa i obrazovne politike EU 6 Povijest ideje europske dimenzije u obrazovanju 7 Pristupi, iskustva i izazovi primjene europske dimenzije u obrazovanju (1/2) 8 Pristupi, iskustva i izazovi primjene europske dimenzije u obrazovanju (2/2) 9 Europska dimenzija obrazovanja u Hrvatskoj (1/3)

10 Europska dimenzija obrazovanja u Hrvatskoj (2/3) 11 Europska dimenzija obrazovanja u Hrvatskoj (3/3) 12 / 13 / 14 / 15 /

Napomena: Sastavni dio Izvedbenog plana kolegija ĉini i detaljan pregled svih aktivnosti u kolegiju s oĉekivanim udjelom utrošenog vremena te prikazom opterećenja u ECTS bodovima za JP i DP studente. Pregled aktivnosti bit će objavljen studentima na sustavu za udaljeno uĉenje MudRi.

6


Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kvantitativne analitičke metode i statistički postupci Studij Diplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave P: pon 12,15-14,00 učionica 201/201; V: ut 8.15-9,00 učionica 201/202 Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Nena Rončević

Kabinet 314 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10.45 do 12.15


Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Deskriptivni i korelacijski nacrti (planiranje korelacijskih studija, interpretacija i mogude pogreške u deskriptivnim i korelacijskim istraživanjima) Eksperimentalni i quasi – eksperimentalni nacrti; Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima;

Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima; OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opde kompetencije: - sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; Od specifičnih kompetencija, očekuje se da de studenti: - razumjeti i samostalno dizajnirati složene istraživačke nacrte empirijskih istraživanja; - razumjeti i primijeniti statističke postupke obrade i analize empirijskih podataka te interpretirati dobivene rezultate.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA PohaĎanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

7

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja) 2. Halmi, A. (1999). Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. Zagreb: Alineja (odabrana poglavlja) 3. Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet - Jastrebarsko: Slap, (odabrana poglavlja) 4. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja) 5. Petz B. (2007.) Osnovne statističke metode za nematematičare Jastrebarsko : Naklada Slap ( odabarana poglavalja, bilo koje izdanje)

IZBORNA LITERATURA 1. 1. Argyrous, G. (2006.) Statistics for research : with a guide to SPSS, 2nd ed, London; Thousand Oaks ; New

Delhi : Sage Publications, 2. Halmi, A. (2003). Multivarijatna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alineja (odabrana poglavlja) 3. Minium, E.W., Clarke, R.C., Coladarci, T. (1999). Elements of Statistical Reasoning (Second Edition). NY: John

Wwiley & Sons, Inc.

4. Muijs, Daniel (2008.) Doing quantitative research in education with SPSS, Los Angeles Sage

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Neposredno na nastavi, tijekom konzultacija ili na e-mail KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Tijekom konzultacija ili na email NAČIN POLAGANJA ISPITA

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 27.01.2014. i 10.02.2014. Proljetni

izvanredni 22.4.2014.

Ljetni 17.6.2014. i 2.7.2014. Jesenski

izvanredni 2.9.2014. i 8.9.2014.

8


24.2.2014. Uvod, ponavljanje

3.3.2014. Deskriptivni nacrti (planiranje deskriptivni studija, interpretacija i mogude pogreške u deskriptivnim istraživanjima)

10.3.2014. Korelacijski nacrti (planiranje korelacijskih studija, interpretacija i mogude pogreške u korelacijskim istraživanjima)

17.03.2014. Eksperimentalni i quasi – eksperimentalni nacrti; 24.3.2014. Nema nastave zbog održavanja izvanrednog ispitnog roka 31.3.2014. Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima (I) 7.4.2014. Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima (II)

14.4.2014. Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima (III) 28.4.2014. Ponavljanje 5.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (I)

12.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (II) 19.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (III) 26.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (III) 2.6.2014. Ponavljanje

9.6.2014 Kolokvij /predrok / Evaluacija kolegija

VJEŽBE DATUM NAZIV TEME

25.2.2014. Uvod

4.3.2014. Ponavljanje deskriptivna statistika i grafičko prikazivanje

11.3.2014. Ponavljanje hi-kvadrat,bivarijatna korelacija

18.3.2014. Ponavljanje t-test (zavisni i nezavisni uzorci i neparametrijska zamjena)

25.03.2014. Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima (I)

1.4.2014. Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima (II)

15.04.2014. Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima (III)

29.04.2014. Kolokvij

6.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (I)

13.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (II)

20.5.2014. Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima (III)

27.5.2014. Ponavljanje i vježbanje

2.6.2014. Ponavljanje i vježbanje

9.6.2014. Kolokvij /predrok / Evaluacija kolegija

9




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŢR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odnosi u obitelji Studij Diplomski studij pedagogije (dvopredmetni studij) Semestar 2 Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10.15 – 13.00 (prostorija 301) Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković

Kabinet 317 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja) Kabinet 321

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 782


SADRŽAJ KOLEGIJA

- Obitelj kao sustav. Teorije o odnosima u obitelji. Međugeneracijski odnosi u obitelji. Odnosi braće i sestara. Odnosi odrasle djece i roditelja. Odnosi djedova/baka i unučadi. Međusobni odnosi obitelji i porodice. Komunikacija i komunikacijski poremećaji.

- Pojam i tehnike genograma. Obiteljske koalicije. Obiteljska pravila i međusobni odnosi. Hijerarhija

obiteljskih uloga. Obiteljski menagement. Kompetencije obitelji (Beavers Systems Model i dr.). Obiteljski ţ ivotni ciklus. Alternativne obitelji i međusobni odnosi.

- Metodologija ispitivanja obiteljskih odnosa. Kvalitativna istraţ ivanja obitelji. Primjeri obiteljske prakse. Holistički pristupi obitelji. Odnosi u obitelji i socijalni kontekst.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- Identificirati i objasniti temeljne oblike i vaţ nosti međusobno pozitivnih obiteljskih odnosa, te ukazati

na njihovu vaţ nost - Opisati, interpretirati funkcije i utjecaje obitelji na odgoj i razvoj djece. - Osposobiti za identificiranje, analizu i ispitivanje obiteljskih odnosa - Definirati, objasniti i kritički pristupiti različitosti tipova odnosa u obitelji - Implementirati u praksi stečena znanja i sposobnosti u stvaranju i poticanju međusobno pozitivnih

odnosa u obitelji. - Primijeniti u praksi nove teorijske spoznaje i metodologije aktivnog razvijanja svoje profesionalne

uloge u radu s djecom i obitelji.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (vježbe) X X X

10

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

PohaĎanje nastave 1 20 Kontinuirana provjera znanja 1 – ocjenska vježba 1 10

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici

2 40

ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100


Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:



IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Zloković, Jasminka (2007). Suvremene obitelji između tradicionalnih i virtualnih odnosa. U: Previšić, V., Šoljan, N. N. i Hrvatić, N. (ur.), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 761-770.

2. Buljan –Flander, G. i Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete. Savjeti za roditelje. Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. (str. 140-258)

3. Vrcelj, S. i Zloković, J. (2004). Pedagoški vidiki razvoja in spodbujanja odgovornosti. Didactica Slovenica – pedagoška obzorja, br. 1, str. 38-53.

4. Zloković, J. (1996). Uloga obitelji za učenikov uspjeh. Napredak, vol. 137 (br. 4), str. 415– 423.

IZBORNA LITERATURA 1. Bezić, K. (1995). Pedagoške mogućnosti urbane obitelji. U: Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški

fakultet u Rijeci. 2. Bredekamps, S. (1996). Kako odgajati djecu. Zagreb: Educa. 3. Campbell, R. (2001). Kako zaista voljeti svoje dijete. Zagreb: STEPpress. 4. Edgar, M. (2002). Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa. 5. Lavrnja, I. (1995). Suvremena obitelj i problemi identiteta djeteta. U: Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka:

Pedagoški fakultet u Rijeci. 6. Longo, I. (2001). Roditeljstvo se može učiti. Zagreb: Alinea. 7. Maleš, D. (1992). Usporedba nekih aspekata odgoja u potpunim i nepotpunim obiteljima. Napredak, br. 4. 8. Vrgoč, H. (1994). Značajke obiteljskih odnosa i ponašanje djece. U: Naša obitelj danas, Zagreb: Ministarstvo

rada i socijalne skrbi. 9. XXX (1994), Naša obitelj danas. Zagreb: Ministarstvo


Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni i usmeni ispit.

11

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=326300

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podloţ no je

sankcijama predviđenim vaţ ećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -


izvanredni 09.09. i 11.09. 2014.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

DATUM NAZIV TEME 25.02. Uvod u kolegij, pojmovi i obaveze studenata 04.03. Povijesni pregled odnosa u obitelji I 11.03. Povijesni pregled odnosa u obitelji II 18.03. Odnosi u obitelji – teorije, definicije, klasifikacijski pristupi 25.03. Obiteljska kohezija i fleksibilnost 01.04. Centrifugalne i centripetalne obitelji 08.04. Međugeneracijski odnosi u obitelji I 15.04. Međugeneracijski odnosi u obitelji II 29.04. Metode istraţ ivanja odnosa u obitelji 06.05. Obiteljski genogram 13.05. Obiteljski nadzor i komunikacija, manipulacija u obitelji 20.05. Socijalne, emocionalne i komunikacijske kompetencije članova obitelji 27.05. Odgađanje braka i roditeljstva (socijalni sterilitet) 03.06. Virtualne obitelji 10.06. Evaluacija

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) SEMINAR

DATUM NAZIV TEME

25.02. Uvod u seminar, obaveze i mogućnosti u izvršavanju seminarskih obaveza 04.03. Odgojni postupci u obitelji – uvod 11.03. Odgojni postupci u obitelji - vjeţ ba 18.03. Odgojni postupci u obitelji – ocjenska vjeţ ba 25.03. Kohezija i fleksibilnost – izrada mape para i obitelji – uvod i vjeţ ba 01.04. Kohezija i fleksibilnost – izrada mape para i obitelji – vjeţ ba na primjerima studenata 08.04. Kritički prikaz knjige i članka – kako izraditi 15.04. Prezentacije seminarskih radova 29.04. Prezentacije seminarskih radova 06.05. Prezentacije seminarskih radova 13.05. Prezentacije seminarskih radova 20.05. Prezentacije iskustva volontiranja 27.05. Prezentacije iskustva volontiranja 03.06. Posjet Obiteljskom centru (termin uskladiti tijekom semestra) 10.06. Evaluacija

12

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Metodika rada pedagoga II

Studij diplomski dvopredmetni studij pedagogije

Semestar II

Akademska godina 2013./14.

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Srijedom od 17:15 do 19:00 sati, učionica 302

Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija Dr.sc. Slavica Ţuţ ić

Kabinet 315

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 12:30 – 13,15 i 18:00 – 18:45 sati telefon, e-mail, po dogovoru

Telefon 091/ 9567599

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju -

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Metodika rada u funkciji primjene teorijskih i praktičnih spoznaja. Pedagog u funkciji ostvarivanja ciljeva odgojno-obrazovne ustanove. Rad pedagoga s grupama učenika. Rad pedagoga s učenicima s posebnim potrebama. Upis učenika i formiranje razreda. Pedagoška supervizija. Samovrednovanje u školama. Praćenje i analiza izostanaka učenika. Suradnja pedagoga s roditeljima. Pedagog i profesionalno informiranje i savjetovanje. Uloga pedagoga u projektiranju razvoja odgojno-obrazovne ustanove. Pedagog kao istraţ ivač. Uloga pedagoga u stvaranju pozitivnog razrednog ozračja. Uloga pedagoga u procesu ocjenjivanja učeničkih postignuća. Pedagogizacija radnih prostora odgojno-obrazovnih ustanova. Zdravstveni odgoj. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - Pravilno interpretirati profesiju školskog pedagoga i njegovu ulogu u razvoju odgojno-obrazovne ustanove.

13


- Projektirati pedagoški razvoj odgojno-obrazovne ustanove. - Prepoznati vaţ nost i razlikovati razvojnu djelatnost pedagoga od djelatnosti drugih profila stručnih suradnika. - Opisati osnovna područja razvojne djelatnosti pedagoga u odgojno-obrazovnoj ustanovi. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Izrada i izlaganje seminarskog/istraţ ivačkog rada

0,5 25

Pismeni ispit

1,5 40

Usmeni ispit

1,0 35

UKUPNO 3,0 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom i 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodijeli:

6

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA Jurić, Vladimir (2004) Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga. Ţuţić, Slavica (2012) Pedagoška supervizija. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile. Slunjski E. (2013) Kako djetetu pomoći da bude pametno na različite načine: priručnik za roditelje, odgajatelje i

učitelje. Zagreb: Element. Ledić, J., Staničić, S., Marko, T. (2013) Kompetencije školskih pedagoga. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. Staničić, Stjepan (2000.) Ravnatelj – pedagoški rukovoditelj i školski pedagog. U: Pedagozi – stručni suradnici u

inovacijskom vrtiću i školi (zbornik 24. škole pedagoga). Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţe vni zbor. 53-62. IZBORNA LITERATURA

Ljubetić, M. (2011) Partnerstvo obitelji, vrtića i škole. Zagreb: Školska knjiga. Armstrong, T. (2006) Višestruke inteligencije u razredu. Zagreb: Educa. Terhart, E. (2001) Metode učenja i poučavanja. Zagreb: Educa. Glasser, W. (2001) Svaki učenik moţe uspjeti. Zagreb: Alinea. Glasser, W. (1999) Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa.

14

Matijević, M., Radovanović, D. (2011) Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školska knjiga. Klippert, H. (2001) Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. Armstrong, T. (2008) Najbolje škole. Zagreb: Educa. Greene, B. (1996) Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb: Alinea. Ljubetić, M. (2012) Nosi li dobre roditelje roda? Zagreb: Profil. Ljubetić, M. (2007) Biti kompetentan roditelj. Zagreb. Mali profesor. Slunjski E. (2008) Dječji vrtić: zajednica koja uči : mjesto dijaloga, suradnje i zajedničkog učenja. Nova

Gradiška: Spektar media. Slunjski E. (2003) Devet lica jednog odgajatelja-roditelja. Zagreb: Mali profesor. Staničić, S.(1997) Prema novoj koncepciji razvojno-pedagoške djelatnosti škole. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

knjiţev ni zbor. Staničić, S. (2007.) Razvojno planiranje u školi. U: Staničić, S. (ur.) Školski priručnik 2007./2008. Zagreb:

Znamen. 166-177. Staničić, S. (2006.) Školski pedagog – od administratora do inovatora. U: Vrgoč, H. (ur.) Europski izazov

hrvatskom školstvu. Zbornik 30. škole pedagoga Hrvatske. Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţev ni zbor. 177-186.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta. Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno i e-poštom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e-poštom. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni i usmeni ispit.


-

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

22. 4.2014. P/U u 16:00 sati

Ljetni 23.6. i 7.7. P/U – 16:00 sati

Jesenski izvanredni 1.9. i 10.9. 2014. P/U – 16:00 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

26.02.2014. Upoznavanje studenata s programom rada, obvezama, načinom rada i očekivanjima u sklopu kolegija. Metodika rada u funkciji primjene teorijskih i praktičnih spoznaja.

5.03.2014. Rad pedagoga s grupama učenika (pojam grupe, nastanak, etape rada u grupi, razred, posebne grupe).

12.03.2014. Rad pedagoga s učenicima s posebnim potrebama (izrada individualiziranog odgojno-obrazovnog programa).

19.03.2014. Upis učenika i formiranje razreda (priprema djece/učenika za odgojno-obrazovne ustanove, kriteriji formiranja razreda).

26.03.2014. Pedagoška supervizija (supervizija, supervizija u školi, školski pedagog i supervizija u nastavi, etape pedagoške supervizije, model supervizijskog usavršavanja nastavnika).

15

2.04.2014. Samovrednovanje u školama (pojam, razvojni plan škole, tim za kvalitetu). 9.04.2014. Praćenje i analiza izostanaka učenika (pojam, škola kao čimbenik izostajanja učenika, model

uspješne škole, rezultati istraţ ivanja – stavovi učenika i nastavnika o izostancima s nastave). 16.04.2014. Suradnja pedagoga s roditeljima (institucionalizacija, načini rada s roditeljima, primjer modela

suradnje s roditeljima). 30.04.2014. Pedagog i profesionalno informiranje i savjetovanje (preduvjeti za rad, suradnja s ostalim

čimbenicima profesionalnog informiranja i savjetovanja). 7.05.2014. Uvođenje pedagoških inovacija (područja uvođenja inovacija, projekti, istraţ ivanja, slobodne

aktivnosti). 14.05.2014. Uloga pedagoga u stvaranju pozitivnog razrednog ozračja (disciplina u razredu, odnosi

učenika i nastavnika). 21.05.2014. Uloga pedagoga u procesu ocjenjivanja učeničkih postignuća (komponente ocjenjivanja,

poteškoće i problemi s kojima se susreću nastavnici, učenici i roditelji vezano na ocjenjivanje).

28.05.2014. Pedagogizacija radnih prostora odgojno-obrazovnih ustanova.

4.06.2014. Zdravstveni odgoj (sadrţ aj, načini ostvarivanja, problemi u realizaciji). 11.06.2014. Evaluacija rada

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova izbora

seminarskih radova.

Vježbe se realiziraju u odgojno-obrazovnim ustanovama pod vodstvom mentora. Neke od

mogućih vježbi su sljedeće:

Analiza namjene i primjene osnovnih instrumenata za rad pedagoga s djecom/učenicima,

roditeljima, učiteljima/nastavnicima i dr.

Priprema, praćenje i analiza neposrednog odgojno-obrazovnog rada učitelja/nastavnika te

izvođenje zaključaka i sugestija za afirmaciju dobre prakse ili poboljšanje rada.

Priprema i provedba istraživanja jednog odgojno-obrazovnog fenomena u školi, te izvođenje

preporuka za rješavanje/unapređivanje.

Priprema, uvođenje i vrednovanje inovacije u pedagoškom radu.

Realizacija savjetodavnog razgovora pedagoga s učenikom. Rad pedagoga s grupom djece/učenika. Praktičan rad na odabranu temu. Rad školskog pedagoga na profesionalnom informiranju i orijentaciji učenika Rad pedagoga s učenicima s posebnim potrebama (izrada individualiziranog odgojno-

obrazovnog programa). Suradnja pedagoga s roditeljima. Uloga pedagoga u procesu ocjenjivanja učeničkih postignuća (komponente ocjenjivanja,

poteškoće i problemi s kojima se susreću nastavnici, učenici i roditelji vezano na ocjenjivanje).

16

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

LJETNI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

IV. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Praktičan rad II

Interni izborni predmeti

Nasilje u bliskim vezama

Obrazovanje i globalizacijski procesi

Osiguranje kvalitete u odgojno-obrazovnim organizacijama

Domska pedagogija

17




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktičan rad 2 Studij Sveučilišni diplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar IV Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+60 Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave - Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Maja Močibob

Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 16,00 do 17.30 ili putem e-maila

Telefon 051 265782 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŢAJ KOLEGIJA

Studenti mogu praktičan rad obavljati u odgojno-obrazovnim institucijama svih razina i u ostalim vladinim, nevladinim, privatnim i gospodarskim institucijama. Kriterij primjerenosti odabira institucije mjeri se mogućnošću izvršavanja očekivanih ishoda za predmet i obavljanja studijskih obveza.

Precizan sadržaj rada studenta određuje se za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti steknu praktična iskustva koja će ih pripremati za buduće zanimanje, da se osposobe povezivati teorijska znanja sa situacijom u praksi, da mogu uočavati probleme u praksi i ponuditi pristupe njihovim rješenjima.

Očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: - sposobnosti intelektualnog operiranja u praktičnom radu; - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost da rade samostalno i u timu. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: - primijeniti proceduralna znanja - primjena teorijska znanja u raznolikim oblicima institucionalnog i

neinstitucionalnog odgoja i obrazovanja - kvalificirano opaţ ati pedagoške probleme; - razvijati strategije za rješavanja praktičnih problema; - biti samostalni u donošenju profesionalnih odluka povezanih s rješavanjem konkretnih problema; - profesionalno komunicirati sa korisnicima odgojno-obrazovnih usluga; - kolegijalno komunicirati sa sustručnjacima; - primijeniti socijalne vještine timskog i suradničkog rada. - mogu analizirati i vrednovati utjecaj europske dimenzije u obrazovanju u instituciji u kojoj obavljaju

praktičan rad; - mogu uočiti i istaći primjere «dobre prakse» u instituciji u kojoj obavljaju praktični rad (koji se mogu

transferirati u druge institucije); - mogu – razvijajući osobine razmišljajućeg praktičara - predloţ iti promjene koje vode prema

usavršavanju rada u instituciji i u drugim područjima, u skladu s potrebama institucije.


x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x

18


Praktičan rad u instituciji 5 10 Samostalni zadaci (dnevnici studentske prakse, kritički osvrt) 3 90

UKUPNO 8 100 Studenti su dužni provesti 60 sati na praktičnom radu u odabranoj instituciji i voditi dnevnik praktičnog

rada. Precizan sadržaj rada studenta određuje se za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.

Bodovanje: 3 dnevnika praktičnog rada (studenti mogu dobiti maksimalno 25 bodova za svaki dnevnik), kritički osvrt (maksimalno 15 bodova), zadaci tijekom praktičnog rada u instituciji (maksimalno 10 bodova – vrednuje mentor)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


Tijekom praktičnog rada student u dogovoru s mentorom iz institucije/organizacije koristi predloženu literaturu. IZBORNA LITERATURA

Tijekom praktičnog rada student u dogovoru s mentorom iz institucije/organizacije koristi predloženu literaturu.


Nastava će se održati u terminima o kojima će studenti biti pravovremeno obaviješteni. Od studenata se očekuje pohađanje nastave i da redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u e-kolegiju. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail.

Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija tijekom nastave, konzultacija-ponedjeljkom od 16,00 do 17.30 ili putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Bodovanje: 3 dnevnika praktičnog rada (studenti mogu dobiti maksimalno 25 bodova za svaki dnevnik), kritički osvrt (maksimalno 15 bodova), zadaci tijekom praktičnog rada u instituciji (maksimalno 10 bodova – vrednuje mentor)

19


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 17.6. i 30.6. (9 sati) Jesenski

izvanredni 2.9. i 8.9. (9 sati)


1. Uvodni sat – obaveze, rokovi, MudRi; upute - dnevnici studentske prakse 2. Odabir institucija u kojima će studenti obavljati praksu 3. Praksa u odabranoj instituciji 4. Praksa u odabranoj instituciji 5. Praksa u odabranoj instituciji 6. Praksa u odabranoj instituciji 7. Praksa u odabranoj instituciji 8. Praksa u odabranoj instituciji 9. Praksa u odabranoj instituciji 10. Praksa u odabranoj instituciji 11. Praksa u odabranoj instituciji 12. Praksa u odabranoj instituciji 13. Praksa u odabranoj instituciji 14. Praksa u odabranoj instituciji 15. Osvrt na provedenu praksu

20




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŢR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Nasilje u bliskim vezama Studij Diplomski studij pedagogije (dvopredmetni studij) Semestar 4 Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 14.15 – 18.00 (prostorija 302) Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković

Kabinet 317 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja) Kabinet 321

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 782


SADRŽAJ KOLEGIJA - Što (ni)je nasilno ponašanje u vezi. Oblici nasilja u bliskim vezama. Prepoznavanje nasilnih

ponašanja. Prevalencija nasilnog ponašanja u različitim vrstama bliskih veza. - Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima. Faktori rizika za nasilje u vezi. - Nasilje u obitelji: prepoznavanje i reagiranje, posljedice izravne i neizravne izloţ enosti nasilju u

obiteljskom okruţ enju. Hrvatski i europski pravni okvir suzbijanja nasilja u obitelji. - Nasilje u partnerskim odnosima: dinamika nastanka i odrţ avanja nasilnog odnosa. - Nasilje u mladenačkim vezama: rodna socijalizacija i nasilni obrasci ponašanja. Specifične potrebe i

motivacija mladih ljudi u bliskim vezama. Socijalne kompetencije, komunikacijske vještine i suočavanje sa sukobom u vezi.

- Intervencije radi suzbijanja nasilja. Intervencije namijenjene ţ rtvama. Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u partnerskim odnosima. Uloga obitelji, prijatelja, vršnjaka i uloga institucija.

- Priprema za provedbu i provedba standardnih radionica prevencija nasilja u adolescentnim vezama putem škola.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon završenog kolegija:

- Poznavati uzroke, raširenost, vrste i načine prepoznavanja nasilja u bliskim vezama, te specifično o nasilju u adolescentskim vezama

- Razumjeti faktore rizika za nasilje u bliskim vezama - Poznavati psihološku podlogu nasilja u partnerskim odnosima - Poznavati intervencije koje se koriste u radu sa ţ rtvama i počiniteljima nasilja - Poznavati osnovne intervencijske strategije - Poznavati načela preventivnog rada u lokalnoj zajednici - Moći odabrati primjerenu strategiju prevencije nasilja u bliskim vezama - Povećati kompetencije za rad s adolescentskom populacijom - Steći kompetencije za izradu interaktivnu radionicu za adolescente - Moći provoditi preventivne radionice s adolescentima


X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (vježbe)

X X X

21


PohaĎanje nastave i aktivnost u nastavi 2 30

Kontinuirana provjera znanja 1 – vježbe 1 30

Kontinuirana provjera znanja 2 – kritički prikaz 3 40

ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 6 100






1. Ajduković, D. (2001) (ur.) Priručnik za provedbu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

2. Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ţ., Löw A., Sušac, N. (2010) Prevencija nasilja u mladenačkim vezama – Priručnik za voditelje programa. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

3. Ajduković, M., Pavleković, G. (2004) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

4. Cesar, S., Bijelić, N., Hodţ ić, A., Kobaš, V. (2006) Bolje spriječiti nego liječiti – prevencija nasilja u adolescentskim vezama. Zagreb: Cesi

5. Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima. Rijeka: Zambelli.

IZBORNA LITERATURA

1. Collin-Vezina, D., Hebert, M., Manseau , H., Blais, M., Fernet; M. (2006) Self-concept and dating violence in 220 adolescent girls in the child protective system. Child Youth Care Forum 35, 319–326.

2. Espelage, D.L., Holt, M.K. (2007) Dating violence and sexual harassment across the bully-victim continuum among middle and high school students. Journal of Youth and Adolescence, 36, 799–811.

3. Foshee, V.A., Bauman K.E., Ennett, S., Linder, G.F., Benefield, T., Suchindran, C. (2004) Assessing the long-term effects of the safe dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration. American Journal of Public Health, 94(4), 619-624.

4. Hall Smith, P., White, J., Holland, L.L. (2003) A longitudinal perspective on dating violence among adolescent and college-age women. American Journal of Public Healt, 93 (7), 1104-1109.

5. Howard, D.E., Wang, M.Q. (2003) Psychosocial factors associated with boys' reports of dating violence. Adolescence, 38 (151), 519-533.

6. Nowakowski Sims, E., Noland Dodd, V.J., Tejeda, M.J. (2008) The relationship between severity of violence in the home and dating violence. Journal of Forensic Nursing, 4, 166–173.

7. Rapoza, K.A., Baker, A.T. (2008) Attachment styles, alcohol, and childhood experiences of abuse: An analysis of physical violence in dating couples. Violence and Victims, 23(1), 52-65.

8. Schnurr, M.P., Lohman, B.J. (2008) How much does school matter? An examination of adolescent dating violence perpetration. Journal of Youth and Adolescence, 37, 266–283.

9. Teten, A.L., Ball, B,. Valle, L.A., Noonan, R., Rosenbluth, B. (2009) Considerations for the definition, measurement, consequences, and prevention of dating violence victimization among adolescent girls. Journal of Women’s Health, 18 (7), 923-927.

22

10. Theriot, M.T. (2008) Conceptual and methodological considerations for assessment and prevention of adolescent dating violence and stalking at school. Children & Schools, 30 (4), 22


Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila. NAČIN POLAGANJA ISPITA

- Formalnog ispita (pismenog i usmenog) nema, već će se ocjenjivanje znanja i usvajanje vještina provoditi tijekom nastave kroz individualne i grupne zadatke i rasprave, procjenu stupnja uvjeţ banosti za odrţ avanje radionica, povratne informacije studenta o pripremljenosti za provedbu i provedbi radionica u razredima srednjih škola te ocjenu kvalitete kritičkog prikaza provedbe.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podloţ no je sankcijama predviđenim vaţ ećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -


izvanredni 09.09. i 11.09. 2014.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

DATUM NAZIV TEME 25.02. Uvod: upoznavanje programa i definiranje obaveza 04.03. Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama: upoznavanje strukture radionica 1 11.03. Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama: upoznavanje strukture radionica 2 18.03. Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama: upoznavanje strukture radionica 3 25.03. Značajke kvalitetne bliske veze 01.04. Nasilje u bliskim vezama: definiranje, oblici i prepoznavanje 08.04. Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima 15.04. Nasilje u obitelji: prepoznavanje i reagiranje 29.04. Nasilje u partnerskim odnosima 06.05. Nasilje u mladenačkim vezama 13.05. Problem postavljanja granica i odrţ avanja bliskosti u odnosu 20.05. Pravni okvir nasilja u obitelji 27.05. Preventivni i interventni programi 03.06. Poteškoće i moguća poboljšanja radionica - rasprava 10.06. Evaluacija

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) VJEŽBA

DATUM NAZIV TEME

25.02. Uvod: definiranje očekivanja i obaveza, dogovaranje rasporeda 04.03. Upoznavanje strukture radionica 11.03. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 18.03. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu

23

25.03. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 01.04. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 08.04. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 15.04. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 29.04. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 06.05. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 13.05. Uvjeţ bavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu 20.05. Prezentacija provedbe radionica: kritički prikaz, rasprava 27.05. Prezentacija provedbe radionica: kritički prikaz, rasprava 03.06. Prezentacija provedbe radionica: kritički prikaz, rasprava 10.06. Evaluacija

24




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obrazovanje i globalizacijski procesi Studij Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij Pedagogije Semestar 4 Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Četvrtak, Predavanja → 10.15 - 12.00, Seminar → 12.15 - 14.00 (Kolegij je hibridnog tipa, odvija se dominantno on-line putem sustava za udaljeno učenje MudRi, s minimalnim udjelom f2f nastave)

Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku DA Nositelj kolegija prof. dr. sc. Jasminka Ledić

Kabinet 311 Vrijeme za konzultacije Srijedom od 13.00 do 14.30


Suradnik na kolegiju Marko Turk Kabinet 313

Vrijeme za konzultacije Utorkom i četvrtkom od 18.00 do 18.45 sati Telefon 051/265713


SADRŽAJ KOLEGIJA Budući da se radi o izbornom kolegiju, sadržaj kolegija odreĎuje se za svakog studenta individualno, ovisno o temi njegova diplomskog rada (ili drugih razloga/motiva za odabir predmeta). Ipak,očekuje se da svi studenti ostvare ishode kolegija (opće i specifične kompetencije, pri čemu će se specifične kompetencije razlikovati s obzirom na interese studenata. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije:

- sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost da rade samostalno i u timu.

Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove specifične kompetencije: - da poznaju teorijski okvir globalizacijskih procesa; - da analiziraju i vrednuju recentne trendove u razvoju područja; - da identificiraju implikacije globalizacije na lokalnoj, nacionalnoj i meĎunarodnoj razini; - da mogu analizirati i vrednovati ulogu meĎunarodnih agencija (npr. Svjetska banka i Ujedinjeni

narodi) u odreĎivanju nacionalnih i meĎunarodnih obrazovnih politika; - da mogu usporediti globalno stanje i trendove u obrazovanju s nacionalnim stanjem i trendovima; - da mogu identificirati snage i slabosti strategija za smanjivanje nejednakosti u obrazovanju i

povećanje kvalitete; - da razumiju ulogu obrazovanja kao promotora društvene pravde i napretka u društvu.

Ovisno o vlastitim interesima, studenti će razviti i druge specifične kompetencije.


X X x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x (E-learning)

25




Analiza i prikaz literature 2 30 Prikaz i prezentacija knjige 1 20 Izrada i prezentacija materijala za samostalno učenje 2 30

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 UKUPNO 6 100 Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreĎuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:




1) Lončar, J. (2005). Globalizacija: Pojam, nastanak i trendovi razvoja. Geoadria, 10(1), str. 91-104.

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14812. 2) Parjanadze, N. (2009). Globalisation Theories and Their Effect on Education. IBSU Scientific Journal,

2(3), str. 77-88. Dostupno na: http://www.econstor.eu/obitstream/10419/54631/1/644238321.pdf. 3) UNESCO (2014). Teaching and learning: Achieving quality for all. United Nations Educational, Scientific

and Cultural Organization: Paris. Dostupno na: http://lrweb.beds.ac.uk/guides/a-guide-to-referencing/cite-govt-report.

IZBORNA LITERATURA 1) Al’Abri, K. (2011). The Impact of Globalization on Education Policy of Developing Countries: Oman as an

Example. Literacy Information and Computer Education Journal, 2(4), str. 491-502. Dostupno na: http://infonomics-society.org/LICEJ/The%20Impact%20of%20Globalization%20on%20Education%20Policy%20of%20Developing%20Countries_Oman%20as%20an%20Example.pdf.

2) Chang Hiang-Chu, A. (2003). Rasprava o globalizaciji. Odgojno gledište. Kateheza, 25(2), str. 106-117. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=168414.

3) Duduć, M. (2011). Globalizacija i obrazovanje. Informatologia, 44(2), str. 137-141. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105650.

4) Kulić, R. (2008). Globalizacija i Bolonjski proces. Pedagogija, 63(4), str. 527-539. Dostupno na: http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0031-3807/2008/0031-38070804527K.pdf.

5) Marginson, S., van der Wende, M. (2007). Globalisation and Higher Education, OECD Education Working Papers, No. 8, OECD Publishing. Dostupno na: http://doc.utwente.nl/60264/1/Marginson07globalisation.pdf.

6) Schröttner, B. T. (2010). The effects of globalization phenomena on educational concepts. US – China Education Review, 7(8), str. 50-61. Dostupno na: http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED514734.pdf.

7) Singh, P. (2004). Globalization and Education. Educational Theory, 54(1), str. 103-115. Dostupno na: http://eprints.qut.edu.au/2284/1/2284.pdf.

8) te Velde, D. W. (2005). Globalisation and Education: What do the trade, investment and migration literatures tell us? London: Overseas Development Institute. Dostupno na: http://www.odi.org.uk/sites/odi.org.uk/files/odi-assets/publications-opinion-files/2484.pdf.

9) Välimaa, J. (2004). Nationalisation, Localisation and Globalisation in Finnish Higher Education. The International Journal of Higher Education and Educational Planning, 48(1), str. 27-54. Dostupno na: http://www.jstor.org/stable/4151529.

26


http://www.econstor.eu/obitstream/10419/54631/1/644238321.pdf

http://lrweb.beds.ac.uk/guides/a-guide-to-referencing/cite-govt-report

http://lrweb.beds.ac.uk/guides/a-guide-to-referencing/cite-govt-report

http://infonomics-society.org/LICEJ/The%20Impact%20of%20Globalization%20on%20Education%20Policy%20of%20Developing%20Countries_Oman%20as%20an%20Example.pdf





http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0031-3807/2008/0031-38070804527K.pdf

http://doc.utwente.nl/60264/1/Marginson07globalisation.pdf

http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED514734.pdf

http://eprints.qut.edu.au/2284/1/2284.pdf

http://www.odi.org.uk/sites/odi.org.uk/files/odi-assets/publications-opinion-files/2484.pdf

http://www.jstor.org/stable/4151529

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohaĎanje nastave koja će se organizirati u učionici. Očekuje se da studenti redovito posjećuju sustav za udaljeno učenje MudRi. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uĎu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Na kolegiju nije predviĎen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izraĎuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 40 do 49,9, polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići isključivo ocjenu 2 (E), U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postići 50 ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili veći od 50. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći MudRi, sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Studenti će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Studenti neće moći postići željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom MudRi. Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroničkom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, te da znaju engleski jezik na B1/B2 razini. Svi dokumenti koji se predaju trebaju biti pravopisno i gramatički korektno napisani i usklaĎeni s Općim uputama za izradu seminarskog rada koji se nalazi na sustavu za udaljeno učenje MudRi. Dokumenti se imenuju tako da jednoznačno ukazuju na autora/studenta, vrstu aktivnosti i kolegij; primjerice: Turk_ PRIKAZ_OGP i predaju se u .doc ili .pdf formatu, ovisno o uputi koja stoji na sustavu za udaljeno učenje MudRi. Svako neovlašteno preuzimanje tuĎega teksta bez navoĎenja izvora smatra se intelektualnom kraĎom i podložno je sankcijama predviĎenim važećim aktima!

27

ISPITNI ROKOVI Zimski /

Proljetni izvanredni /


izvanredni 3.09. i 10.09.2014.


1 Uvod u kolegij 2 Teorijski okvir globalizacijskih procesa 3 Globalizacija: recentne teme 4 EFA global monitoring report – prezentacija (1/2) 5 EFA global monitoring report – prezentacija (2/2) 6 Rad na literaturi 7 Rad na literaturi 8 Prezentacija prikaza knjige (1/2) 9 Prezentacija prikaza knjige (2/2) 10 Izrada materijala za samostalno učenje 11 Izrada materijala za samostalno učenje 12 Prezentacija materijala za samostalno učenje (1/2) 13 Prezentacija materijala za samostalno učenje (2/2) 14 Pisana provjera znanja 15 Zaključak i evaluacija kolegija

28




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osiguranje kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama Studij Diplomski studij pedagogije – jednopredmetni i dvopredmetni Semestar IV Akademska godina 2013/14 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0

Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave Ponedjeljak, Predavanja → 10.15 -12.00, Seminar → 12.15 -14.00 (Kolegij je hibridnog tipa, dio nastave odvijat će se putem sustava za udaljeno učenje MudRi).

Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Kovač

Kabinet 312 Vrijeme za konzultacije Srijedom od 12.00-13.30

Telefon 265-717 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Marko Turk, prof. Kabinet 313

Vrijeme za konzultacije Utorkom i četvrtkom od 18.00 do 18.45 Telefon 265-713


SADRŢAJ KOLEGIJA Pojam osiguranja kvalitete u obrazovanju. Definiranje kvalitete u obrazovanju: poznati pristupi i teškoće. Problemi utvrđivanja standarda i indikatora kvalitete. Evaluacija kvalitete. Sumativna i formativna evaluacija. Unutarnja i vanjska evaluacija. Svrha procjena. Poboljšanje vs. odgovornost; odlučivanje vs. organizacijsko učenje. Fokus procjene. Subjekti procjene. Tijela procjene: samo evaluacija; kolegijalna evaluacija; vanjska revizija, nezavisna agencija? Instrumenti procjene. Rezultati i izvješća procjene. Top down vs. bottom up pristupi osiguranju kvalitete. Organizacijska kultura i osiguranje kvalitete. Utvrđivanje, analiza i modifikacija organizacijske kulture. Pregled novijih istraživanja primjene i učinkovitosti mehanizama osiguranja kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama. Aktivno sudjelovanje u radu institucijskog mehanizma osiguranja kvalitete. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon odslušanog kolegija Osiguranje kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama mogu:

- interpretirati i analizirati fenomen osiguranja kvalitete u obrazovnom kontekstu imajući u vidu složenost i multidimenzionalnost fenomena;

- interpretirati suvremene trendove i istraživanja osiguranja kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama - analizirati i interpretirati odabrane mehanizme usavršavanja kvalitete rada odgojno obrazovne organizacije; - utvrditi i analizirati organizacijsku kulturu i njezin utjecaj na kvalitetu rada organizacije; - utvrditi željene dimenzije organizacijske kulture i strategije kojima se željena dimenzija organizacijske kulture

može postići NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

29



Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad e-učenje (Mudri) x x


PohaĎanje nastave 1,25 - Priprema za nastavu 0,75 - Priprema i provedba istraţ ivanja 2 50 Prezentacija aktualne teme 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100






1. ENQA (2009). Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area. Helsinki: EC. http://www.enqa.eu/pubs.lasso

2. EUA (2010). Creativity and Diversity: Challenges for the Quality Assurance Beyond 2010. A selection of papers from the 4th European Quality assurance Forum, 19-21 November 2009, hosted by Copenhagen Business School, Denmark. Brussels: EUA.

3. Bezinović, P., Marušić, I. i Ristić-Dedić, Z. (2012). Opažanje i unapređivanje školske nastave. Zagreb: AZOO I IDI.

4. Bezinović, P. (ur.) (2010). Samovrednovanje škola – Prva iskustva u osnovnim školama. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje i Institut za društvena istraživanja.

5. Mishra, S. (2007). Quality Assurance in Higher Education: an Introduction. Bangalore, India: NPP 6. OECD (2013), PISA 2012 Results: What Makes Schools Successful? Resources, Policies and

Practices (Volume IV), PISA , OECD Publishing. http://dx.doi.org/10.1787/9789264201156-en 7. Pastuović, N. (2014). Kvaliteta predtercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na

strukturu obveznog obrazovanja kao čimbenika njegove kvalitete. Sociologija i prostor, 51,3, 449-470.

Izborna literatura: Knjige:

1. Alvesson, M. (2002). Understanding Organisational Culture. London: Sage Publications. 2. Bergan, S. (2007). The Legitimacy of Quality Assurance in Higher Education: the role of public

authorities and institutions. Strasbourg: Council of Europe Publishing 3. Brennan, J. and Shah, T. (2000). Quality Assessment and Institutional Change: Experiences from

14 countries. Higher Education. 40, 3, 331-349. 4. Morley, L. (2003). Quality and Power in Higher Education. London: SRHE and Open University

Press 5. OECD (2013), Education at a Glance 2013: OECD Indicators, OECD Publishing.

http://dx.doi.org/10.1787/eag-2013-en 6. Smodlaka Krajinović, M., Rosandić, A. (2011). Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne

organizacije. Rijeka: Udruga za razvoj civilnog društva SMART.

30

http://www.enqa.eu/pubs.lasso

7. Tavenas, F. (2003). Quality Assurance: A Reference System for Indicators and Evaluation procedures. Brussels: EUA

8. Weiss, C. H. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Pretice Hall.

Odabrani članci iz časopisa: “Quality Assurance in Education”; “School Effectiveness and School Improvement” “Quality in Higher Education” Mrežni izvori:

1. European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA). Dostupno na: http://www.enqa.eu/

2. INQAAHE. Dostupno na: http://www.inqaahe.org 3. Samovrednovanje škola. Pristup unaprjeđivanju kvalitete obrazovanja. Dostupno na:

http://www.idi.hr/vrednovanje/

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 6 ECTS (180 radnih sati) student je dužan uložiti cca 10 sati rada na predmetu tjedno i 30 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz: a) prisustvo na nastavi (cca 36 sati); b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika (cca 24 sati), c) proučavanje ispitne literature i izradu prikaza pročitanih tekstova (cca 60 sati) te d) kroz izradu vježbi (cca 60 sati). Studenti su dužni voditi tjedna izvješća o izvršenim aktivnostima (vidjeti obrazac) i po potrebi ih prodiskutirati s nastavnikom. Direktna nastava. Prisustvo na nastavi predavanja je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Rad na nastavi koncipiran je tako da pomaže i osigurava uspješnu izradu svih aktivnosti koje se prate i ocjenjuju. Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju podataka. Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Tijekom prvog tjedna nastave studenti su se dužni prijaviti u sustav. Izrada vjeţ bi. Svaki student dužan je samostalno izraditi i prezentirati dvije vježbe. Upute za izradu vježbi bit će pravovremeno objavljene na MudRom. Također je dužan pratiti prezentacije vježbi koje su napravili ostali studenti. Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su dužni pratiti novosti objavljene na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti mogu preuzimati sa sustava za udaljeno učenje MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu pratiti novosti na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-maila. NAČIN POLAGANJA ISPITA Praćenje i ocjenjivanje: Istraţ ivanje (50 ocjenskih bodova): Jedan od zadataka studenata bit će izrada istraživanja manjeg opsega (ankete ili studije slučaja). Vrednovat će se kvaliteta istraživačkog nacrta, analize i prikupljenih podataka te stručnost istraživačkog izvještaja.

31

http://www.enqa.eu/

http://www.inqaahe.org/

http://www.idi.hr/vrednovanje/

Prezentacija aktualne teme (20 ocjenskih bodova): Studenti trebaju izraditi prikaz stručnog članka/teksta u skladu s uputama koje će biti objavljene na sustavu za udaljeno učenje MudRi. Od studenata se u ovom zadatku očekuje visoka razina kritičkog mišljenja, analize, sinteze i vrednovanja pročitanog te adekvatno poznavanje sadržaja kojega analiziraju/prikazuju. Završni ispit (30 ocjenskih bodova) Završni (usmeni) ispit temelji se na razgovoru o svim temama o kojima je bilo riječi tijekom rada na predmetu s posebnim osvrtom na poznavanje sadržaja iz pročitanih izvora s popisa literature. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 30.01.2014. 14.02.2014.

Proljetni izvanredni 22.04.2014.

Ljetni 16.06.2014. 08.07.2014.

Jesenski izvanredni

04.09.2014. 08.09.2014.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - PREDAVANJA)

DATUM NAZIV TEME

TEMATSKI BLOK 1: TEMELJNI POJMOVI I TEORIJSKI PRISTUPI OSIGURANJA KVALITETE U ODGOJU I OBRAZOVANJU

24.02. Uvod u kolegij Pregled temeljnih pojmova i povijesnog razvoja pristupa osiguranja kvalitete u odgoju i obrazovanju

3.3. Teorijska analiza fenomena osiguranja kvalitete

10.3. Modeli osiguranja kvalitete (Baldridge, ISO, TQM i dr.)

17.3. Mehanizmi i postupci osiguravanja kvalitete

24.3. Kultura kvalitete

TEMATSKI BLOK 2: PREGLED POLICY DOKUMENATA KOJIMA SE REGULIRA OBAVEZA UVOĐENJA MEHANIZAMA OSIGURANJA KVALITETE U INSTITUCIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA

31.3. Pregled međunarodnih dokumenata i izdvajanje temeljnih elemenata

7.4. Pregled policy dokumenata u RH Uloga nacionalnih i međunarodnih agencija osiguranja kvalitete u obrazovanju

14.4. Kvaliteta obrazovanja u PISA 2012 izvješćima

TEMATSKI BLOK 3: ANALIZA AKTUALNIH TEMA IZ OSIGURANJA KVALITETE OBRAZOVANJA

28.4. Upute za analizu aktualnih tema iz osiguranja kvalitete obrazovanja (primjerice: samovrednovanje škola, rad fakultetskog odbora za unapređivanje kvalitete, opažanje nastave...)

5.5. Prezentacija i rasprava




2.6. Tema po izboru studenata

9.6. Zaključna razmatranja i pripreme za završni ispit

32

TJEDAN (POPIS TEMA - SEMINAR) PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA NAPOMENA

3.3. Uvod. Pregled rasporeda (MudRi). Upute za istraživački rad. / F2F

10.3. Rasprava o istraživačkim područjima. Proučene ponuđene teme i formirani istraživači timovi.

Obvezne f2f konzultacije.

17.3. Definiranje istraživačkog pitanja/ cilja i izrada nacrta istraživanja.

Proučena literatura - o odabranoj temi i metodološka, o izradi nacrta istraživanja.

F2F

24.3. Predati radnu verziju nacrta istraživanja. Rasprava o nacrtima istraživanja. Proučena literatura i izvori.

MudRi i obavezne

F2F konzultacije.

31.3. Individualni rad na pripremi nacrta istraživanja. Proučena literatura i izvori. MudRi

7.4. Predati konačnu verziju nacrta istraživanja. Obrane nacrta istraživanja

Početak provedbe istraživanja F2F

14.4. Rad na istraživačkom zadatku izvan učionice. Konzultacije po potrebi (F2F). MudRi







2.6. Predaja konačne verzije rada/ istraživačkog zadatka. Individualni rad izvan učionice na pripremi rasprave.

Konzultacije po potrebi (F2F). MudRi

9.6. Prezentacije i rasprava. Vrednovanje i zaključak rada na seminaru.

Pripremljene i održane prezentacije. Vrednovan i zaključen rad na seminaru.

F2F

33




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Domska pedagogija

Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI i DIPLOMSKI jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije

Semestar Preddiplomski studij VI; Diplomski studij IV Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 (1+1+0) – tjedno; 30 (15+15+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak od 14:15 do 16:00; predavaonica 301 Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof.dr.sc. Anita Klapan

Kabinet F-327 Vrijeme za konzultacije utorak od 10:30 do 12:00

Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić Kabinet F-324

Vrijeme za konzultacije utorak od 14:30 do 16:00; četvrtak od 11:00 do 12:00 Telefon 051/ 265 709


SADRŽAJ KOLEGIJA

Teorijsko-metodološka utemeljenost domske pedagogije. Položaj domske pedagogije u sustavu pedagoških disciplina. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost domske pedagogije. Učenički domovi jučer, danas i sutra - povijesni hod domskog odgoja. Povijesno-komparativni prikaz razvoja domova kod nas i u svijetu. Ciljevi domskog odgoja. Vrste domova (dječji domovi, učenički domovi, odgojno-popravni domovi, starački domovi, studentski domovi,

…). Teorijske osnove programirnja, izvođenja i vrednovanja rada u domovima. Područja temeljnog programa. Funkcije života i rada u domu. Društveno-ekonomski položaj domova. Povezanost domova sa lokalnom sredinom. Razvijanje profesionalnih kompetencija odgajatelja i stručnih suradnika u domovima. Budućnost domske pedagogije.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je kolegija da se studenti upoznaju sa predmetom i sadržajem domske pedagogije kao jedne od pedagogijskih disciplina; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost domske pedagogije i temeljne pojmove iz tog područja; da se upoznaju sa društvenom uvjetovanošću i pedagoškim zakonitostima rada u domovima; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz domske pedagogije za rad i djelovanje u sličnim institucijama. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni:

1. identificirati domsku pedagogiju kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama;

2. definirati i objasniti temeljne pojmove iz područja domske pedagogije; 3. identificirati i analizirati različite tipove odgajatelja u domovima; 4. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode rada u različitim tipovima (vrstama) domova; 5. izraditi različite vrste programa za rad i djelovanje u različitim tipovima domova.

34



NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Vježbe Samostalni rad

X X X Terenska nastava Mentorski rad Konzultacije E-učenje

X X X X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0.8 0 Projekt 2.0 70 Portfolio 1.2 30 UKUPNO 4.0 100

Napomena: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju/ boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.

Prilog: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz kolegija (posebno za preddiplomski i diplomski studij).





1. Klapan, A. (1996). Učenje u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. 2. Rosić, V. (2001). Domski odgoj. Rijeka: Graftrade. 3. Stilin, E. (2005). Stilovi rada i kompetencije odgajatelja u učeničkim domovima. Rijeka: Adamić.

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature prouče materijale s predavanja i seminara. IZBORNA LITERATURA

1. Hrvatić, N. (2002). Domska pedagogija: od teorije do odgojne prakse. Zbornik radova: Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

2. Rosić, V. (1996). Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet. 3. Vukasović, A. (2001). Pedagogija (poglavlje VI.- Odgoj u domovima). Zagreb: HKZ „MI“.


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.5 ECTS bodova.

Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće biti u mogućnosti položiti kolegij. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija.

Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je.Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili

35

individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni).Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

Napomena:

Zajednička e-pošta za kolegij na koju će se slati svi materijali s predavanja i seminara: E-adresa: [email protected] Zaporka: studenti će zaporuku dobiti na prvom satu nastave. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta.

U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PS/ DS). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

NAČIN POLAGANJA ISPITA Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.

Prilog: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz kolegija.


Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju, a jedinim dijelom rad sa studentima prelazi u oblik mentorskog rada.

Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_Projekt; Kušić_Portfolio). Student kopije svojih radova treba čuvati sve do završetka kolegija.

Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet.

Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

ISPITNI ROKOVI Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 16.6.2014. u 12:00 sati; 30.6.2014. u 12:00 sati Jesenski

izvanredni 8.9.2014. u 12:00 sati; 11.9.2014. u 12:00 sati

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2013./2014. – PREDAVANJA DATUM NAZIV TEME

6.3. Teorijsko-metodološka utemeljenost domske pedagogije. Položaj domske pedagogije u sustavu pedagoških disciplina. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost domske pedagogije.

13.3. Učenički domovi jučer, danas i sutra - povijesni hod domskog odgoja. 20.3. Povijesno-komparativni prikaz razvoja domova kod nas i u svijetu. 27.3. Ciljevi domskog odgoja. 3.4. Vrste domova (dječji, učenički, studentski, odgojno-popravni, starački domovi, …) 1/2.

10.4. Vrste domova (dječji, učenički, studentski, odgojno-popravni, starački domovi, …) 2/2. 17.4. Teorijske osnove programirnja, izvođenja i vrednovanja rada u domovima.

36



8.5. Područja temeljnog programa. 15.5. Funkcije života i rada u domu. 22.5. Razvijanje profesionalnih kompetencija odgajatelja i stručnih suradnika u domovima. 29.5. Društveno-ekonomski položaj domova. 5.6. Povezanost domova sa lokalnom sredinom.

12.6. Budućnost domske pedagogije.

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2013./2014. – SEMINARI DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

6.3.

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Upute za izradu portfolia

Motiviranje studenata za rad na kolegiju Podjela studenata za grupni rad na seminarima (formirane grupe studenata vrijede do kraja nastave iz kolegija)

13.3.

Upute za izradu projekata Faze projektnog zadatka Samostalni rad: Izrada portfolia

Promišljanje o temi projekta (grupna aktivnost)

Odabir tema projekata (grupa studenata)

20.3.

Posjet dječjem domu u Lovranu Ivana Brlić Mažuranić/ Dom za dnevni boravak djece "Tić" * Samostalni rad: Izrada portfolia Grupni rad: Izrada projekta

Na internetu se informirati o domu/ centru

Terenska nastava Samostalni i grupni rad izvan predavaonice

27.3.

Posjet učeničkom domu „Podmurvice“ * Samostalni rad: Izrada portfolia Grupni rad: Izrada projekta



3.4.

Posjet domu za odgoj djece i mladeži Rijeka/ Dom za djecu i mladež - Kraljevica – Oštro/ Centar za rehabilitaciju Rijeka * Samostalni rad: Izrada portfolia Grupni rad: Izrada projekta



10.4.

Posjet domu za starije i nemoćne osobe "Kantrida" – Rijeka * Samostalni rad: Izrada portfolia Grupni rad: Izrada projekta



17.4.

Posjet sjemeništu internatskog tipa na Trsatu (svetište Majke Božje) * Samostalni rad: Izrada portfolia Grupni rad: Izrada projekta



8.5. Samostalni rad: Izrada portfolia Grupni rad: Izrada projekta Samostalni i grupni rad

izvan predavaonice 15.5. Prezentacija projekta (jedna grupa) Predaja projekata 22.5. Prezentacija projekta (jedna grupa) 29.5. Prezentacija projekta (jedna grupa) 5.6. Prezentacija projekta (jedna grupa) Predaja portfolia

12.6. Evaluacija rada na kolegiju

Promišljanje o načinima rada na seminarima iz kolegija Domska pedagogija

Evaluacija u pismenoj formi (anonimno)

Predaja ispunjenih evaluacijskih upitnika (anonimno)

* Napomena: Moguća su manja odstupanja od predviđenih datuma u organizaciji terenske nastave

37

VIII. PRILOG

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Aktivnost ECTS Ishodi učenja Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

PohaĎanje nastave 0.8 1-5

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

Projekt 2.0 3-5

Studenti se dijele u grupe (4-5 studenta) i odabiru temu te izrađuju projekt iz područja domske pedagogije. Projektni zadatak studenti izrađuju prema uputama koje će dobiti na početku nastave. Tijekom izrade projektnog zadatka obvezne su konzultacije, a studenti predaju tjedne izvještaje o radu na projektnom zadatku. Projektni zadatak grupe studenata prezentiraju u zadnjim tjednima nastave.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

70 (pismeni dio

60 +

usmeni dio 10)

28 (pismeni dio

24 +

usmeni dio 4)

Portfolio 1.2 1-3

Student izrađuje razvojni portfolio rada na kolegiju u okviru kojega prikuplja relevantne članke o fenomenima i pitanjima iz područja domske pedagogije, u pismenom obliku kritički promišlja o istima, piše izvještaje o terenskoj nastavite...


30 12

UKUPNO 4.0 100 40 * 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Konačna ocjena se formira zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na SVIM aktivnostima koje se ocjenjuju tijekom nastave. Minimum ocjenskih bodova koje je potrebno ostvariti na svakoj od aktivnosti je 40%. Konačna ocjena na kolegiju se donosi u skladu s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci.

DIPLOMSKI STUDIJ

Aktivnost ECTS Ishodi učenja Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

PohaĎanje nastave 0.8 1-5

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima

38

minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

nastave.

Projekt 2.0 3-5

Studenti se dijele u grupe (4-5 studenta) i odabiru temu te izrađuju projekt iz područja domske pedagogije. Projektni zadatak studenti izrađuju prema uputama koje će dobiti na početku nastave. Tijekom izrade projektnog zadatka obvezne su konzultacije, a studenti predaju tjedne izvještaje o radu na projektnom zadatku. Projektni zadatak grupe studenata prezentiraju u zadnjim tjednima nastave.


70 (pismeni dio

60 +

usmeni dio 10)

35 (pismeni dio

30 +

usmeni dio 5)

Portfolio 1.2 1-3

Student izrađuje razvojni portfolio rada na kolegiju u okviru kojega prikuplja relevantne članke o fenomenima i pitanjima iz područja domske pedagogije, u pismenom obliku kritički promišlja o istima, piše izvještaje o terenskoj nastavite...


30 15

UKUPNO 4.0 100 50 * 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Konačna ocjena se formira zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na SVIM aktivnostima koje se ocjenjuju tijekom nastave. Minimum ocjenskih bodova koje je potrebno ostvariti na svakoj od aktivnosti je 50%. Konačna ocjena na kolegiju se donosi u skladu s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci.

39

Documents

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA ... - 2014 - DS - 2P - LJS - PED.pdf · Kvantitativne analitičke metode i statistički postupci . Odnosi u obitelji . Metodika