IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE - 2 GODIN… · Web viewZaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta Odjel za zdravstvene studije Nastavni plan kolegija za III

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RPOO 2 2. GODINA – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje - 4. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaSveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24iZadar


1


IZVEDBENI PLAN NASTAVE2 . G O D I N A – R A N I I P R E D Š KO L S K I O D G O J I O B R A Z OVA N J E - 4 . S E M E S TA R

Voditelj studijske grupe RPOO2: Doc. dr.art. Marina Đira

ured 1, prizemlje termini mjesečnih sastanaka : individualne konzultacije: četvrtkom 13.00-14.00

kontakti: [email protected], 023/345-001

Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima zbog informiranja o aktualnim događajima. Osim grupnim sastanaka sa studentima, voditelj studijske grupe prima student na individualne konzultacije vezano za pitanja o studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija.

2


Kalendar nastavnih aktivnosti1.10.2018. ponedjeljak Početak akademske godine 2018./19.1.10.2018. ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija.2.10.2018. utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine

2018./19.8.10.2018. ponedjeljak Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime1.11.2018. četvrtak Blagdan Svih svetih – neradni dan

24.11.2018. Subota Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni dan19.11.–

23.11.2018.Izvanredni ispitni rok

10.12.-14.12.2018.

Apsolventski ispitni rok24.12.2018.-

4.1.2019.Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2019. nedjelja Sv. tri kralja15.1.2019. utorak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan25.1.2019. petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god

2018./19.28.1.-22.2.2019. Zimski ispitni rok18.2.-22.2.2019. Prijave za redoviti rok za vezane kolegije

25.2.2019. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2018./19.18.3.-22.3.2019. Apsolventski ispitni rok18.3.-22.3.2019. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije18.3.-20.3.2019. Prijave za redoviti rok za vezane kolegije

25.3.2019. ponedjeljak Dan sveučilišta18.4..-22.4.2019. Uskrsni blagdani23.4.-29.4.2019. Izvanredni ispitni rok23.4.-29.4.2019. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2019. srijeda Međunarodni praznik rada – neradni dan7.6.2019. petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god.

2018./19.10.6.-12.7.2019. Ljetni ispitni rok20.6.2019. četvrtak Tijelovo – neradni dan22.6.2019. subota Dan antifašističke borbe – neradni dan25.6.2019. utorak Dan državnosti – neradni dan

17.7.-31.8.2019. Godišnji odmor nastavnika22.7.2019. ponedjeljak Blagdan sv. Marije Magdalene – Dan grada Gospića5.8.2019. ponedjeljak Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hr. branitelja

15.8.2019. četvrtak Blagdan Velike gospe2.9.-30.9.2019. Jesenski ispitni rok

30.9.2019. ponedjeljak Završetak akademske godine 2018./19.

zimski semestar

ljetni semestar

3


Uredi i učionice:

Br. prostorij

eVrsta

prostorijeSmještaj prostorije Djelatnici

Telefon

1 Ured nastavnika Prizemlje

Doc.art. Saša ŽivkovićKarmen Travirka Marčina, prof.

Doc.dr. art. Marina Đira345-001


Doc.dr.sc. Jelena AlićMr.sc. Predrag SaratlijaDr.sc. Donata Vidaković

Samaržija345-002

3 Ured nastavnika Prizemlje Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan345-003345-004


Doc.dr.sc. Zorak ŠkodaDr.sc. Tomislav Košta

Josip Cindrić, prof.345-005


Prof.dr.sc. Mira KlarinIzv.prof.dr.sc. Teodora VigatoIzv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007345-006


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Mr.sc. Milena Radovan Burja345-008345-049

8 Ured nastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi BotunacMartina Šestan 345-043

13 Ured pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /35 Informatičk

i kabinet Prizemlje / /103 Učionica 1. kat / /

103B Ured nastavnika 1. kat Snježana Habuš Rončević,prof. 345-033

104 Ured nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica VigatoDoc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić345-032

105 Učionica 1. kat / /107 Učionica 1. kat / /109 Učionica 1. kat / /114 Ured 1. kat Doc.dr.sc. Katarina Ivon 345-047

4


nastavnika Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

Vježbaonice:

DV Radost PO Voštarnica PO Višnjik PO Vruljica

DV Sunce PO Ciciban PO Jazine PO Smiljevac

5


Red predavanja

Šifrapredmet

aIme i prezime

nastavnikaNaziv predmeta

Ukupno sati (semestralno)

ECTS bodov

iPredavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

RPO203 izv. prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

Pedagogija djece s posebnim potrebama I

30 15 0 3

RPO206 Karmen Travirka Marčina, prof. Likovna kultura 30 15 0 4

RPO208 mr.sc. Predrag Saratlija

Kineziologija 30 15 0 4

RPO204 prof.dr.sc. Robert Bacalja

Žanrovi u dječjoj književnosti

30 15 0 4

RPO202 doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Psihologija učenja i poučavanja

30 15 0 3

RPO207 Snježana Habuš-Rončević,prof.

Vokalno-instrumentalni praktikum I

15 15 1 2

RPO205 Snježana Habuš-Rončević,prof.

Glazbena kultura 30 15 0 3

RPO201 Doc. dr.sc. Nataša Skitarelić

Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta

15 15 0 2

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s

6

IZVEDBENI PLAN NASTAVEmatičnog studija.

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

RPO212 doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Rad s darovitom djecom 15 15 0 3

RPO211 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualne komunikacije 15 0 15 3

RPO210 dr.sc. Tomislav Košta

Rad s Orffovim instrumentarijem

15 0 15 3

Bilješka: Ukupan broj ECTS bodova za izborne predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS boda.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA

STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studentima je ponuđena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela.

Student pod A), B) i C) mora upisati predmete čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 bodova

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****

RPO212 doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Rad s darovitom djecom 15 15 0 3

RPO211 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualne komunikacije 15 0 15 3

RPO210 dr.sc. Tomislav Košta


15 0 15 3

7


Raspored sati

Sat Predavač Kolegij DVORANA

PONEDJELJAK8:00-10:30 izv. prof.dr.sc.

Smiljana ZrilićPedagogija djece s posebnim potrebama I

117

12:00-13:00 Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Rad s darovitom djecom (IZBORNI)

107

UTORAK10:30-13:00 Karmen Travirka

Marčina, prof. Likovna kultura 109

13:00-14:30 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualne komunikacije (IZBORNI)

109

15:00-16:30 dr.sc. Tomislav Košta

Rad s Orffovim instrumentarijem(IZBOR

103

8

IZVEDBENI PLAN NASTAVENI)

SRIJEDA8:00-10:00 mr.sc. Predrag

SaratlijaKineziologija 105

10:00-12:30 prof.dr.sc. Robert Bacalja

Žanrovi u dječjoj književnosti (P i S)

107

ČETVRTAK8:00-11:30 doc.dr.sc. Slavica

Šimić ŠašićPsihologija učenja i poučavanja

117

11:30-13:00 Snježana Habuš-Rončević,prof.

Vokalno-instrumentalni praktikum I

103

13:00-15:30 Snježana Habuš-Rončević,prof.

Glazbena kultura 103

PETAK9:00-11:00 VJEŽBAONICA

12:00-14:00 Doc. dr.sc. Nataša Skitarelić

Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta

Odjel za zdravstvene studije

Nastavni plan kolegija

za III. semestar Sveučilišnog preddiplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2018./2019.

Naziv kolegija PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA 1

ECTS

Nastavnici i/ili suradnici

Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama,

9

IZVEDBENI PLAN NASTAVEovladati temeljnim spoznajama u području inkluzivnog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost inkluzije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav.

Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim potrebama.

Opisati i implementirati temeljne spoznaje u području inkluzivnog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama.

Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.

Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe. Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog

profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna inkluzija, te otklonile sve možebitne emotivne i socijalne teškoće koje mogu biti izazvane tijekom njihove inkluzije.

Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koja pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…).

Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti.

Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu.

Preduvjeti za upis

NEMA

Ispitna

literatura

1. Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga, Zagreb.

2. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski, Čakovec.

Dopunska literatura

1. Bach, H. (2005), Osnove posebne pedagogije, Educa, Zagreb.

2. Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190.

3. Dulčić A. (2001): Djeca oštećena sluha. Alineja, Zagreb.

4. Galić-Jušić, I. (2001): Što učiniti s mucanjem – cjeloviti pristup govoru i psihi. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o.

5. Greenspan, I., S. (2004): Zahtjevna djece. Lekenik.

10

IZVEDBENI PLAN NASTAVEOstvarenje, d.o.o.

6. Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama. Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje.

7. Igrić, Lj. (2004): Moje dijete u školi, priručnik za roditelje djece s posebnim edukacijskim potrebama. Zagreb. MInistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

8. Ivanković, Katica (2003.): Downov sindrom u obitelji. Zagreb. FoMa

9. Jensen, E. (2004), Različiti mozgovi, različiti učenici, Educa, Zagreb.

10.Jurčić, M., Zrilić, S. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik., 60(2): 149-164.

11.Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb.

12.Kocijan-Hercigonja, D. i sur. (2000): Mentalna retardacija. Jastrebarsko. Naklada Slap

13.Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb.

14.Ljubešić, M (ur). (1997): Jezične teškoće školske djece. Školske novine. Zagreb.

15.Mehringer, A. (2003). Mala specijalna pedagogija. Educa: Zagreb.

16.Nikolić, S. (2000): Autistično dijete, Zagreb.17.Posokhova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija

govornih poremećaja u djece. Priručnik za roditelje. Zagreb. Ostvarenje.

18.Zrilić, S. i Košta, T. (2009): Specifičnosti rada sa slijepim djetetom u vrtiću i školi s posebnim naglaskom na slušnu percepciju. Magistra Jadertina – Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Sveučilišta u Zadru, (str. 171-187).

19.Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilities of Implementing the Croatian National Education Standard in Teaching Music to Pupils with Special Educational Needs.. Univerza v Ljubljani. Glasbeno-pedagoški zbornik. Zvezek 10. (str. 72-83)

20.Zrilić, S. (2010): Inovativni pedagog u kontekstu suvremenog kurikuluma. Zrno, br. 90-91 (116-117), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 24-25).

21.Zrilić, S. (2010): Kvaliteta komunikacije i socijalni odnosi u razredu. Pedagogijska istraživanja., 7(2): 231-242.

22. Zrilić, S. i Valjan-Vukić, V. (2012): Implementacija nekih elemenata Montessori metode u radu s djetetom s Down sindromom u redovitom vrtiću. U: Ljubetić, M. i Mendeš, B. (ur):

11

IZVEDBENI PLAN NASTAVEPrema kulturi (samo)vrjednovanja ustanove ranog i predškolskog odgoja. Znanstvena monografija: 181-194.

23.Zrilić, S. i Mlinarević, V. (2015): Strateški, kurikularni i zakonski dokumenti kao temelj razvoja socijalnih kompetencija u hrvatskoj školi. Školski vjesnik. Split.

24.Zrilić, S. (2015): Suvremene paradigme inkluzivnog odgoja i obrzovanja, u (ur.:) Opić, S.; Bilić, V. i Jurčić, M. Odgoj u školi, Zagreb, Tiskara Dikopa, (253-277).

25.Zrilić, S. i Brzoja, K. (2013): Promjene u pristupima odgoju i obrazovanju učernika s teškoćama. Magistra Iaderina, br.8, (str. 141-153).

26.Zrilić, S. i Buterin, T. (2016): Teaching assistants as support to inclusive upbringing and education in the Republic of Croatia . Technics technologies Education Management. DRUNPP. Sarajevo, 2(11), 132-143.

27.Zrilić, S. i Valjan-Vukić, V. (2016): The Connection between Pupil's School Success and Their Inclusiveness in Extracurricular and Out-of-School Activities in Croatia. World Journal of Education, Vol.6.No.3: (29-38).

Oblici provođenja nastave

P+S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni ispit i prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

1.Djeca i učenici s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju i daroviti), definicija, terminološka određenja, klasifikacija, etiologija, pojam višestrukih teškoća, općenito o teškoćama u razvoju.

2.Promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama. Položaj i prava djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH.

3.INKLUZIVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE (suvremeni sustavi i koncepcije posebne pedagogije, paradigme odgoja, integracija i inkluzija, osnovni pojmovi inkluzije, značaj i oblici inkluzije, negativne i

12

IZVEDBENI PLAN NASTAVEpozitivne strane kategorizacije.

4. SUDIONICI u odgoju djece s posebnim potrebama, kompetencije učitelja i odgojitelja suradnja obitelji djeteta s posebnim potrebama i odgojno-obrazovne ustanove.

5. NORMATIVNI AKTI: Državni pedagoški standard, Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, mogućnosti uključivanja u redovite vrtiće i škole, osnovno školovanje u Hrvatskoj, zakonske odrednice, HNOS i NOK.

6. Modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom sustavu, oblici rada, prilagođeni program, )Stručni suradnici (pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, postupak pedagoške opservacije).

7. OŠTEĆENJE VIDA (etiologija anomalija, slabovidnosti i sljepoće, znakovi za prepoznavanje slabovidnosti, školovanje djece s oštećenjem vida, kako pomoći slabovidnim učenicima u školi.

8 Slijepo dijete u vrtiću i školi; Vrste igara za poticanje uspješne integracije i inkluzije slijepog djeteta

9. POREMEĆAJ SLUHA (iz povijesti surdopedagogije, uzroci koji mogu dovesti do oštećenja sluha, stupanj i klasifikacija oštećenja sluha, prepoznavanje oštećenja sluha, značajke ponašanja i psihičkih procesa djece oštećena sluha, kako pomoći djeci sa smetnjama sluha u vrtiću i školi, kompetencije učitelja i odgojitelja, metodički pristup u radu s djecom oštećena sluha, položaj djece oštećena sluha u vršnjačkoj grupi

10. DJECA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA (iz povijesti tretiranja djece sniženih intelektualnih sposobnosti, etiologija uzroka mentalne zaostalosti, razine mentalne zaostalosti, djeca sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja integrirana u redovita odjeljenja, značajke mišljenja i ponašanja djece sniženih intelektualnih sposobnosti, kompetencije odgojitelja i učitelja, metodika rada u vrtiću i školi,

11. Down sindrom - etiologija, odgojno-obrazovna integracija i inkluzija, Sposobnosti učenja djece s DOWN SINDROMOM )

12. AUTIZAM (opća obilježja - definicija, etilologija i karakteristike, mogućnosti integracije i inkluzije u redoviti odgojno-obrazovni sustav učenika s autizmom, kompetencije odgojitelja i učitelja ,metodika rada); Aspergerov sindrom

13. POREMEĆAJI JEZIKA, GOVORA I GLASA poremećaji govora (artikulacijski poremećaji i poremećaji fluentnosti); posebne jezične

13

IZVEDBENI PLAN NASTAVEteškoće (teškoće u izražavanju, ekspresiji i teškoće u razumijevanju, recepciji jezika), govorni negativizam

14. MOTORIČKI POREMEĆAJI I KRONIČNE BOLESTI - djeca s oštećenjem lokomotornog aparata, - djeca s oštećenjem središnjeg živčanog sustava, - djeca s oštećenjem perifernog živčanog sustava

djeca s oštećenjima koja su posljedica kroničnih bolesti drugih sustava

15. KOLOKVIJ

Naziv kolegija LIKOVNA KULTURA

ECTS 4


Karmen Travirka Marčina, prof.


Objasniti temeljne pojmove iz likovne kulture i likovnog izražavanja.Vrednovanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja Razviti pozitivan odnos prema estetskom okruženju. Uvažavati različitosti i multikulturalnosti.Razviti kreativnu dimenziju odgajatelja.Razvijati vizualno i estetsko opažanje.

14


Razvijati vrijednosne stavove prema umjetnosti i kulturnoj baštini

Preduvjeti za upis

Nema ih.

Ispitnaliteratura

•Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil,•Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil,•Karaman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti, Zagreb, Školska knjiga,

Dopunska literatura

Janson H. W., Janson A. F.(2013.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Stanek d.o.o.Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketingLikovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža


Predavanje i seminari


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (12,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova)

Jezik poduke Hrvatski i engleski

PREDAVANJA


Utorkom

10 -12 sati

Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajnRelativnost povijesnog vremena.

Ovisnost likovnih oblika o društvenim okolnostima zajednice.

15


Osnovni likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja: prapovijestAntikasrednji vijeksrednji vijeksrednji vijekrenesansa početakrenesansarenesansaBarokBarokBarokAnaliziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti

Seminar


Utorkom

12-13 i 30

Arheološki muzej Zadar

Amfiteatar u Puli

Dioklecijanova palača

Eufrazijeva bazilika

Crkva sv. Križa u Ninu

Katedrala Trogir

Katedrala Zadar

Radovanov portal

Katedrala Šibenik

Katedrala Zagreb

16

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIvan Duknović

Franjo i Lucijan Vranjanin

Dubrovačka slikarska škola

Dubrovačke barokne crkve

Studij Preddiplomski i diplomski studij za učitelje i odgojitelje predškolske djece

Naziv kolegija Kineziologija

Status kolegija

Obavezni

Godina 2. godina RN ,1.god.PO

Semestar 4.RN ; 2.PO

ECTS 2

17



Mr.sc. Predrag Saratlija,


navesti i opisati pojam, cilj i strukturu kineziologije kao znanosti o kretanju

navesti i objasniti anatomske i fiziološke osnove kretanja, motoričko učenje, kineziološke sustave

odabrati primjerene kineziološke tretmane prikazati utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje analizirati kineziološke aktivnosti analizirati i objašnjavati efekte pojedinih kinezioloških

procesa interpretirati parametre dijagnostike antropološkog

statusa kinezioloških subjekataPreduvjeti za upis

Nema

Sadržaj Osnove kineziologije uvode studente u poznavanje i korištenje metoda, metodologije i postupaka za analizu i upravljanje kineziološkim aktivnostima, kao polazište za planiranje, programiranje, kontrolu i provedbu kinezioloških transformacijskih procesa, posebno s djecom Predškolskog odgoja i djecom u razrednoj nastavi.

Ispitnaliteratura

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka učiteljska škola u Petrinji,

Petrinja. Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju.

Kineziološki fakultet u Zagrebu, Zagreb. Findak V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon. Petrinja: Visoka

učiteljska škola u Petrinji Dopunska literatura

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.

Zbornici radova ljetne škole kineziologa Zbornici radova kondicijska priprema sportaša Časopisi Kineziology


Predavanje i seminari

Način 1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni

18


provjere znanja i polaganja ispita

redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 25% ocjene

2. Seminarski rad – – 25% ocjene3. Usmeni ispit- 50% ocjene

Jezik poduke Hrvatski jezik

Način praćenja kvalitete

Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave

Usmenom diskusijom i davanjem prijedloga od strane studenata ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave

Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnosti na ispitu

IZVEDBENI PROGRAM(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

PREDAVANJA TERMIN

Prostorija dvorana

Konzultacije

SEMINARI TERMIN Utorkom 13,00-15,00

Prostorija Učiona 105

Konzultacije

PREDAVANJA


1. Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije;

2. Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije;

3. Struktura kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja;

4. Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog vježbanja

5. Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja

19


6. Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta

7. Određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i slijed postupaka programiranja;

8. Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnogvježbanja;

9. Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja,provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog vježbanja

10. Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke sposobnosti;

11. Utjecaj tjelesnog vježbanja na morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na funkcionalne sposobnosti;

12. Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti;

13. Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja;

14.15.

Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja;

Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje.__________________________________________________________

SEMINARI


28.2. 2 Uvodni sat, dostupna literatura iz područja kineziologije, forma pisanja seminarskog rada i izrada prezentacije te način izlaganja

6.3 2 Kineziologija, predmet proučavanja, cilj, zadaće, interdisciplinarnost

13.3. 2 Pokret, kineziološka aktivnost, neaktivnost

20.3. 2 Struktura kinezioloških aktivnosti (cikličke , acikličke, monostrukturalne ...)

27.3. 2Antropološka obilježja; antropološki status, motoričke sposobnosti, motorička dostignuća, motorička znanja, funkcionalne sposobnosti

20

IZVEDBENI PLAN NASTAVE3.4. 2 Motoričke sposobnosti; snaga i brzina

10.4. 2 Motoričke sposobnosti; koordinacija17.4. 2 Motoričke sposobnosti; fleksibilnost i ravnoteža

24.4. 2 Motoričke sposobnosti; preciznost

8.5. 2 Motoričko učenje; motorička informacija, motoričko učenje, motorička greška

15.5. 2 Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje22.5. 2 Kineziološki procesi; kineziološki operatori29.5. 2 Opterećenja u kineziolškim aktivnostima5.6.

2Biopsihosociološke značajke djece u razrednoj nastaviKineziološki sadržaji u radu s djecom u razrednoj nastavi

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 25% ocjene

Seminarski rad – 25% ocjene Usmeni ispit- 50% ocjene

Termini ispita:12 .6 i 3.7.2012. u 11,00 sati4.9. i 20.9.2012. u 11,00 sati

21


Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učiteljeNaziv kolegija Žanrovi u dječjoj književnostiStatus kolegija obvezniGodina 2 Semestar 4.ECTS bodovi 6Nastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja

e-mail [email protected] konzultacija utorak 10-11, srijeda 10-11

Suradnik / asistente-mailvrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.

Nastavno opterećenje P+S+V 30P+0V+15S


Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru

Ispitni rokovi1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prva pol. veljače

Druga pol. veljače Prva pol. rujna Druga pol. rujna


Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija . Poznavanje, razumijevanje i definiranje pojma dječja književnost. Razumijevanje odnosa između dječje književnosti i dječje dobi. Razumijevanje kriterija u vrednovanju dječje književnosti. Poznavanje i razumijevanje žanrova u dječjoj književnosti. Analiziranje tekstova iz dječje književnosti te diskutiranje o

osnovnim značajkama vrsta kojima tekstovi pripadaju Uočavanje osnovnih karakteristika dječjih književnih vrsta. Prepoznavanje slikovnice prema uporabi. Razumijevanje odgojnih vrijednosti prve slikovnice. Navesti i opisati karakteristike žanrova u dječjoj književnosti.

22

IZVEDBENI PLAN NASTAVE Razlikovati romane i pripovijetke o djetinjstvu. Opisati i ovladati strukturnim osobinama dječjeg igrokaza. Prepoznavati književni tekst iz područja dječje književnosti kao

osnovu za nastanak drugih umjetničkih ostvarenja (filmova, kazališnih predstava itd.)

Nabrojiti ključne predstavnike svjetskog i hrvatskog stripa. Razumijevanje pedagoškog aspekta hrvatske dječje književnosti te

pokušaj korelacije s ostalim znanstvenim područjima. Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Uvod u dječju književnost. Recepcija dječje književnosti. Kultura čitanja. Izgradnja suvremenog čitatelja. Dječja književnost i dječja dob. Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. Pregled žanrova: slikovnica, dječja priča, dječja poezija, romani i pripovijetke o djetinjstvu, igrokaz; granične vrste: basna, roman o životinjama, pustolovni, povijesni i znanstveno-fantastični roman, strip. Značenje dječjih časopisa i listova za razvoj dječje književnosti.

Obvezna literatura

Crnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Zagreb:ZnanjeCrnković, M. (1990), Dječja književnost, Zagreb: Školska knjiga.Crnković, M. (1987), Sto lica priče, antologija dječje priče s interpretacijama. Zagreb: Školska knjiga. Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga.Hranjec, S. (2009), Ogledi o dječjoj književnosti, Zagreb: Alfa.Težak, D., Težak, S. (1997), Interpretacija bajke. Zagreb: DiVič.Bacalja, R. (1999). Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, str.22-30.Peroš, Z.; Ivon, K.; Bacalja, R.(2007). More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Magistra Iadertina, god.2., sv.2., str.61-78.

Dopunska literatura Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres.Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb.Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik.Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga, Zagreb.Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.Zima, D. (2011), Kraći ljudi, Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Zagreb: Školska knjigaČasopisi o dječjoj književnosti: Libri&Liberi, Književnost i dijeteHranjec, S (1998), Hrvatski dječji roman, Zagreb: ZnanjeHranjec, S (2004), Dječji hrvatski klasici, Zagreb; Školska knjigaMajhut, B. (2005), Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945. Zagreb: FF pres Pintarić, Ana (1999), Bajke (pregled i interpretacije), Osijek: Matica hrvatskaPintarić, Ana (2008), Umjetničke bajke, teorija, pregled i interpretacije,

23

IZVEDBENI PLAN NASTAVEOsijek: FFHameršak, M. (2011), Pričalice (o povijesti djetinjstva i bajke), Zagreb: Algoritam.Kos-Lajtman,A.(2011),Autobiografski diskurs djetinjstva, Zagreb: Naklada Ljevak.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 1 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 1 ECTS, aktivnost u nastavi 1 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 2 ECTS bod.

Način formiranja konačne ocjene

Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena

Nastavne teme-predavanjaRed. br. Datum Naslov Literatura

1.

Upoznavanje s kolegijem, literatura Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2. Uvod u dječju književnost

3.Definicija dječje književnosti. Dječja književnost i dječja dob.

4.Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. O recepciji dj. knjiž.

5. O kulturi čitanja. Načini razvijanja kulture čitanja.

6. Pregled žanrova iz dječje knjiž.. Slikovnica ( prva dječja knjiga, povijest slikovnice)

7. Oblik i veličina prve slikovnice. Dvodimenzionalnost.

24

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIlustracije. Vrste slikovnica prema uporabi. Vrste s obzirom na dječju dob.

8.Odgojna vrijednost slikovnice. Uvod u dječju priču. Teorije o postanku usmene priče. Hrvatska usmena priča.

9.Usmena i umjetnička bajka. Podvrste dječje priče: bajka (klasična i umjetnička), fantastična priča.

10.

Realistična priča. Hrvatska dj. priča Uvod u dječju poeziju. Stara i nova dječja poezija. Oblici u dječjoj poeziji. Hrvatska dječja poezija.

11.

Romani i pripovijetke o djetinjstvu. Roman za djecu i dječji roman. Hrvatski dječji roman Strukturne osobine dječjeg romana.

12. Dječji igrokaz. Strukturne osobine dj. igrokaza. Vrste dječjeg igrokaza.

13. Basna. Strukturne osobine i podrijetlo basne.

14. Strip, povijest stripa. Predstavnici svjetskog i hrvatskog stripa.

15.Pregled ostalih žanrova: putopisi, biografije, romani za djecu. Hrvatska dječja periodika.

SeminariRed. br. Datum Naslov Literatura

1.

Slikovnica- prva dječja knjiga. Simbolička i problemska slikovnica. Multimedijalna slikovnica.

Andrea Petrlik-Huseinović,Ana Đokić- Pongrašić, Ivana Guljašević, Željka Mezić, Ana Kadoić, Pika Vončina….

Susanne Rotraut Berner, Melanie Joyce, Dick Bruna, Trace Moroney…

Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2.C. Perault / Braća Grimm – interpretacija bajki/ analiza zajedničkih motiva : Crvenkapica, Pepeljuga….

3.

H.C. Andersen : Mala sirena /Kraljevna na zrnu graška/Djevojčica sa žigicama/ Carevo novo ruho/ Cvijeće male Ide/Pastirica i dimnjačar….

4.Lewis Carroll – Alica u zemlji čudesaJames M. Barrie - Petar PanL.F.Baum: Čarobnjak iz Oza

5. Carlo Collodi – PinokioAstrid Lindgren – Pipi duga čarapa

25


6.Hugh Lofting – Pripovijest o dru DolittleuEla Peroci – Djeco, laku noć

7.Karel Čapek – Poštarska bajkaGianni Rodari – Čipolino

8.Felix Salten - BambiRudyard Kipling – Knjiga o džungli

9.Johanna Heusser-Spyri – HeidiErich Kastner - Emil i detektivi

10.

Grigor Vitez – Kako živi Antuntun, Paun, A zašto ne bi, Kad bi drveće hodaloZvonimir Balog – Veseli zemljopis/Pusa od KrampusaLuko Paljetak – Nevidljiva Iva/Miševi i mačke naglavačke

11. Basne: Ezop, Jean de la Fontaine, Lessing, Krilov,

12. Z.Krilić, Zagonetno pismoH.Kovačević, Tajna mačje šape

13. Hitrec, Eko Eko,Gardaš, Duh u močvari

14. W.Saroyan, Tata, ti si ludS.Pilić - O mamama sve najbolje

15. Evaluacija

Nastavnik: Prof.dr.sc. Robert Bacalja

Naziv kolegija Psihologija učenja i poučavanja

26


ECTS 3


Izv.prof.dr.sc. Slavica Šimić Šašić


- usporediti različite mehanizme učenja - objasniti kojim mehanizmima učenja su naučena određena ponašanja (npr. emocionalne reakcije, navike, znanja u užem smislu)- primijeniti osnovne principe različitih mehanizama učenja - usporediti strategije i metode poučavanja - procijeniti i vrednovati učinkovitost i primjerenost metoda poučavanja za djecu ovog uzrasta- procijeniti odnos različitih čimbenika učenja i ishoda učenja

Preduvjeti za upis

Nema

Ispitnaliteratura

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (2004). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja) Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Rathus, S.A. (2000): Temelji psihologije (Odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap.


Predavanja i seminari

27



Pisani ispit (kolokvij ili završni ispit) sastoje se od niza pitanja različitih vrsta koji nose različit broj bodova. Rezultat ispita postotak je ispravno riješenih zadataka. Ocjena se formira na sljedeći način:0 – 59% - nedovoljan60 – 65% – dovoljan66-75% - dobar76-85% – vrlo dobar86-100 %- izvrstan

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


4.10. 2 Uvodni sat, predstavljanje kolegija i ishoda učenja; Definiranje učenja, odnos maturacije i učenja

11.10. 3 Teorije učenja: klasično i operantno uvjetovanje

18.10. 2 Teorije učenja: uvjetovanje emocija kod djece i principi potkrepljivanja, principi kažnjavanja

25.10. 2 Teorija socijalnog učenja – uloga modela

8.11. 2 Kognitivne teorije učenja

15.11. 2 Teorija obrade informacija - pamćenje

22.11. 2 I kolokvij

29.11. 2 Individualne karakteristike djece važne za učenje, sposobnosti

6.12. 2 temperament, motivacija, okolina i učenje

13.12 2 Metode poučavanja predškolskog djeteta

20.12. 2 Interakcija odgojitelj- dijete

3.1. 2 Igra

10.1. 2 Crtež

17.1. 2 Učenje i poučavanje djece s posebnim potrebama

28

IZVEDBENI PLAN NASTAVE24.1. 1 Kolokvij

Seminar


4.10. 1 Uvodni sat: podjela tema*

11.10.

18.10. 1

25.10. 1

8.11. 1

15.11. 1

22.11. 1

29.11. 1

6.12. 1

13.12 1

20.12. 1

3.1. 1

10.1. 1

17.1. 1

24.1. 2

* Prezentacije seminarskih radova ovisit će o izboru tema od strane studenata ali će pratiti sadržaj kolegija

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITAStudenti su dužni prisustvovati nastavi (minimalno 70%), izraditi i prezentirati seminarski rad.Termini ispita:5.2.2019.

29


19.2.2019.10.9.2019.24.9.2019.

Naziv kolegija Vokalno instrumentalni praktikum I

ECTS


Snježana Habuš Rončević, prof.

Ishodi učenja Opće kompetencije

Na vježbama studenti su podijeljeni u grupe te zadatke izvode samostalno uz instrument i nastavnik pojedinačno prati napredovanje svakog studenta. Ocjenjivanje stečenih kompetencija izvodi se tijekom nastave praćenjem studentske aktivnosti na satu, ocjenjivanjem izvršenih zadaća i kontinuiranog rada. Na kraju svakog semestra pismenim i usmenim ispitom koji se sastoji od pjevanja i sviranja zadanih kompozicija.

Specifične kompetencije

Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencija: predavanje; demonstracija; diskusija; razgovor; vježbe.

Studenti će se osposobiti za čitanje i razumijevanje glazbenih znakova i pravila u crtovlju te na vježbama će se kontinuirano obrađivati sadržaji koji će se praktično primjenjivati, osvještavati i izvoditi na instrumentu.

Očekivani ishodi i način i način ocjenjivanja

Podrazumijeva prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje ritmičkih trajanja i visine nota i ostalih glazbenih sadržaja koje postepeno prenosi na instrumentalno izvođenje uz vokalnu pratnju. Vrednuje se točnost i osviještenost u povezivanju glazbenih teoretskih sadržaja sa praktičnom izvedbom te koliko je student razvio tehniku pjevanja i koordinirao je uz instrumentalnu pratnju.

Preduvjeti za upis

30


Ispitnaliteratura

Habuš Rončević, S.,(2007), Osnove glazbene teorije, Skripta za kolegij Sviranje i Glazbeni praktikum za studijske programe na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Sveučilište u Zadru, Universitas Studiorum Jadertina, Zadar

Đerfi-Bošnjak, V.,(2001), Ja volim pjesmu, pjesma voli mene, Centar za predškolski odgoj, Osijek

Lhotka-Kalinski, I.,(1975), Umjetnost pjevanja, ŠK Zagreb, Zagreb

Riman, M., (2008), Dijete pjeva, Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka

Dopunska literatura

Goran, Lj., Marić, Lj., (1991), Spavaj, spavaj zlato moje, ŠK Zagreb, Zagreb

Spiller, F., (1996), Muzički sustav, ŠK Zagreb, Zagreb,

Golčić, I.,(1998), Pjesmarica, HKD Sv. Jeronim, Zagreb

Jurišić, G.,Sam Palmić, R, (2002), Brojalica, Adamić, Rijeka

Sam., R.,(1992), Sviramo uz pjesmu, Glosa, rijeka


Na kolegiju student treba kontinuirano raditi i vježbati jer je princip učenja i realizacije sadržaja tako najučinkovitiji. Razviti naviku svakodnevnog i kratkog vježbanja, jer je potrebna koncentracija time veća, a češća ponavljanja daju najbolje rezultate. Posebnu pažnju treba uputiti na kontinuirano pohađanje nastave jer se glazbeni znakovi, pravila i sadržaji postupno nadograđuju, nadopunjuju na prethodne i svaki segment nastave ima potrebnu težinu i predviđeni kontinuitet. Na taj način studenti mogu očekivati razvijanje očekivanih kompetencija, uz redovito izvršavanje domaćih zadataka i aktivno sudjelovanje na vježbama.

Svaki student ima svojih cca pet minuta u kojima odsvira i pjeva prethodno zadani primjer te mu se zadaje novi (za idući sat). Ostali u grupi slušaju instrumentalnu izvedbu, pjevaju zajednički primjer i slušaju komentare i primjedbe nastavnika.


Obveza je studenta pohađanje vježbi te aktivno sudjelovanje na nastavi. O prisustvovanju nastavi nastavnik će voditi evidencijski list. Ako student izostane više od 6 puta s nastave, smatrati će se da nije izvršio svoje nastavne obveze i mora ponovno upisati kolegij.

Studenti koji su završili glazbene škole trebaju donijeti originalne svjedodžbe završnih razreda koje će nastavnik fotokopirati i spremiti u

31

IZVEDBENI PLAN NASTAVEsvoje evidencijske materijale.

Tijekom predavanja i vježbi student mora aktivno sudjelovati u nastavi što podrazumijeva izvršavanje zadanih radnih zadaća te aktivno praćenje nastavnih zadataka. Tijekom nastave mora odsvirati minimun 10 zadanih primjerA (pjesme) koji se na svakom satu zadaju studentima da ih kod kuće pripreme za idući sat vježbi.

Nastavnik ocjenjuje preciznost i točnost meloritmičkog primjera i vokalnu izvedbu istog. Student može samostalno savladati i više primjera i svirati ih na satu te na taj način je u mogućnosti dodatno povećati svoju konačnu ocjenu za kolegij.

Pismeni ispit će obuhvatiti teoretske dimenzije kolegija koje su se obrađivale tijekom nastave vježbi kao što su prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje ritmičkih trajanja, ključeva, ljestvica, visine tona i ostalih glazbenih sadržaja primjerenih odgovarajućoj težini na kolegiju.

Usmeni ispit (sviranje i pjevanje) obuhvatiti će dimenzije kolegija koje su se obrađivale tijekom nastave vježbi. Student će praktično izvesti glazbene primjere i ocijeniti će se preciznost i točnost vokalne i manuelne tehnike. Predviđeni minimum je da uspješno izvede dva primjera (jedan u C duru, a drugi sa predznacima).

Nastavnik prati na svakom satu napredovanje i postignuće studenata. Ukoliko student kasni sa zadanim programom, nastavnik sam procjenjuje o ocjenjivanju postignuća, jer se nekad radi o smanjenim sposobnostima, a nekad o nepripremljenosti za sat. Ako student ima poteškoće u razvijanju manuelne tehnike sviranja ili intoniranja zadanih glazbenih primjera, onda mu se pomaže i zadaju jednostavniji radni zadatci. Vremensko ograničenje sata ne dozvoljava da student izvodi više od tri primjera na vježbi, zato se neizvršavanje obveza od nekoliko sati teško može nadoknaditi.


Vježbe


UVODNI SAT – upoznavanje sa sadržajem kolegija i literaturom

Elementi glazbenog djela - melodija, ritam, harmonija

Ponavljanje teorije glazbe

32

IZVEDBENI PLAN NASTAVEPonavljanje ljestvica, glavnih akorada i obrati kvintakorada

C-dur , G-dur, F-dur

Ljestvice sa dva predznaka – D-dur, B-dur

Sviranje dječjih pjesama

Kolokvij – glazbena teorija

Popis pjesama za ispit

Dječje pjesme sa dva predznaka

Ljestvice sa tri predznaka – A-dur, Es-dur

Dječje pjesme sa tri predznaka

Kolokvij – glazbena teorija

Kolokvij – sviranje zadanih dječjih pjesama


KALENDAR ISPITNIH ROKOVA ZA GLAZBENE KOLEGIJA AKAD. GOD. 2018./2019.

IZVANREDNI ISPITNI ROK: 21. 11. 2018. u 11sati

APSOLVENTSKI ISPITNI ROK: 12. 12. 2018. u 11 sati

ZIMSKI ISPITNI ROKOVI: 6. 2. 2019. u 9 sat i - Vokalno-inst. praktikum

6. 2. 2019. u 17 sati - Glazb.metod. u integ.kurikulumu

33

IZVEDBENI PLAN NASTAVE 27. 2. 2019. u 9 sati - Vokalno-inst. praktikum



IZVAREDNI ISPITNI ROKOVI: 24. 4. 2019. u 11 sati

LJETNI ISPITNI ROKOVI: 12. 6. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum


26. 6. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum


JESENSKI ISPITNI ROKOVI: 11. 9. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum





34


Naziv kolegija Glazbena kultura

ECTS



Ishodi učenja Opće kompetencije

* imati sposobnost organizacije i planiranja samostalnog učenja u glazbi i kroz glazbu u studiju na način kritičkog i samokritičkog propitivanja umjetničkih i znanstvenih/odgojno-obrazovnih istina,

* posjedovati kapacitet za stjecanje glazbenih spoznaja s ciljem generiranja novih ideja u različitim glazbenim situacijama,

* razviti sklonost prema timskom radu glazbenom interakcijom i suradnjom utemeljenom na partnerskim odnosima,

* kroz samostalni i kontinuirani glazbeni rad koristiti različite izvore, osobne dispozicije, glazbene sposobnosti i glazbene vještine.

Specifične kompetencije

* upoznavati, razumjeti i biti otvoren prema najnovijim glazbenim odgojno-obrazovnim spoznajama i spoznajama o prirodi glazbenog razvoja i učenja.

* demonstrirati znanje iz teorije glazbe, teorije glazbenog odgoja i obrazovanja, glazbene umjetnosti i znanosti, na teorijskoj i praktičnoj razini.

* glazbom podupirati odnose i razvijati komunikaciju s ciljem razvoja individualnosti i društvenosti.

* glazbom razvijati sposobnosti, vještine, mogućnosti, potrebe, interese i osobine djeteta čime se ostvaruje integrirana odgojno-obrazovna praksa.

Preduvjeti za upis

Ispitnaliteratura

Jurišić, G., Sam Palmić, R., (2002), Brojalica snažni glazbeni poticaj, Adamić, Rijeka

Sam, R., (1998), Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka

35

IZVEDBENI PLAN NASTAVENjirić, N., (1985), U susret glazbi, ŠK Zagreb, Zagreb

Rojko, P. (2004), Metodika glazbene nastave, praksa I dio, ITG Zg

Rojko, P. (2005), Metodika glazbene nastave, praksa II dio slušanje, ITG Zg

Šmit, M.B., (2002), Glazbom do govora, Naklada Haid, Zagreb

Peteh, M., (1998), Zlatno doba brojalice, Alineja, Zagreb

Petrović, T., (2002), Pričom, crtežom i popijevkom u notno pismo, HDGP, Teorija 4 -7, ZG

Dopunska literatura

Kiš, S.,(2000), Glazbeni odgoj - estetski odgoj, Tonovi 15(1), Zagreb

Županović, L. Tvorba glazbenog djela, HPKZ; Problemi suvremene nastave, Zagreb

Buble, N. (1997), Glazbe kao dio života, Umjetnička akademija, matica Hrvatska, Split

Sam, R., (1999), Glazbeno - likovna komunikacija - moguća odgojna stvarnost, Zbornik radova, Međunarodni stručno-znanstveni skup, str.79-83, Opatija


Kolegij podrazumijeva predavanja i seminare kao oblike nastave.


Studenti moraju prisustvovati i aktivno sudjelovati u nastavi. Student koji je izostao više od šest puta ne može dobiti potvrdu o izvršenim obvezama (potpis) niti pristupiti ispitu.

Pismeni ispit sadrži pitanja na koja studenti odgovaraju pismeno.


PREDAVANJA


Glazba kao sredstvo estetskog odgoja

Utjecaj glazbe na razvoj sposobnosti i psihičkih funkcija

Mjesto, uloga i zadatci glazbenog odgoja

Glazbeni sluh i igre za razvijanje sluha

36

IZVEDBENI PLAN NASTAVERazvijanje osjećaja za ritam

Brojalice

Pjesma u radu s djecom

Osnovne upute za pjevanje s djecom

Priprema odgojitelja za glazbenu aktivnost

Glazbeni sluh i igre za razvijanje sluha

Razvijanje osjećaja za ritam

Seminar


Osnovna metoda glazbenog odgojno-obrazovnog rada:

metoda glazbene recepcije

Didaktičke komponente glazbenog odgoja

(principi i načela

Glazbene aktivnosti , oblici i sadržaji

Glazba u predškolskom odgoju; vokalna glazba, instrumentalna glazba

Integracija i korelacija nekih glazbenih elemenata u različitim područjima dječjih aktivnosti

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA KALENDAR ISPITNIH ROKOVA ZA GLAZBENE KOLEGIJA AKAD. GOD. 2018./2019.

37


IZVANREDNI ISPITNI ROK: 21. 11. 2018. u 11sati


ZIMSKI ISPITNI ROKOVI: 6. 2. 2019. u 9 sat i - Vokalno-inst. praktikum





IZVAREDNI ISPITNI ROKOVI: 24. 4. 2019. u 11 sati

LJETNI ISPITNI ROKOVI: 12. 6. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum




JESENSKI ISPITNI ROKOVI: 11. 9. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum

11. 9. 2019. u 19 sati - Glazb.metod. u

38

IZVEDBENI PLAN NASTAVEinteg.kurikulumu




Naziv kolegija Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta

ECTS 2

39



Doc.dr.sc.Nataša Skitarelić, dr.med.


1. primijeniti osnovne mjere u zaštiti zdravlja djece predškolske dobi2. uočiti rizike za zdravlje predškolskog djeteta3. procijeniti psihofizički rast i razvoj predškolskog djeteta4. uočiti znakove zaostajanja u psihofizičkom rastu i razvoju predškolskog

djeteta3. primijeniti temeljna znanja o preventivnim mjerama zaštite zdravlja4. uočiti vodeće simptome najčešćih zaraznih bolesti predškolske dobi5. uočiti vodeće simptome najčešćih nezaraznih bolesti predškolske dobi6. razlikovati najčešće nasljedne bolesti i genetske poremećaje7. primijeniti temeljna načela zdrave prehrane8. shvatiti važnost i ev. nedostatke dojenja9. primijeniti umjetnu prehranu dojenčeta te pravilnu

nadohranu10. primijeniti osnovne mjere u zaštiti djece

predškolske dobi od mogućih nesreća i udesa11. znati primijeniti mjere prve pomoći kod djece s

traumom, krvarenjem12. ocijeniti važnost cijepljenja u predškolskoj dobi te

postupak s necijepljenim djetetom 13. postupati s djecom ometenom u razvoju

Preduvjeti za upis /

Ispitnaliteratura

Skitarelić Na, Skitarelić Ne, Matek Sarić M: Zaštita zdravlja dojenčadi i predškolske djece, Sveučilište u Zadru 2018.

Dopunska literatura

D.Mardešić i suradnici, Pedijatrija, 2016, Školska knjiga, ZagrebI.Bralić i sur. Prevencija bolesti u djece Medicinska naklada, Zagreb, 2014.Švel I., Grgurić J. Zdravstvena zaštita djece. Školska knjiga, Zagreb, 1996


Predavanja i seminari. Seminare izrađuju studenti. Student u dogovorenom terminu prezentira studijskoj godini svoj seminar. Teme seminara su po izboru iz liste ( u prilogu) koju je priredio nastavnik ili na prijedlog samog studenta ako se tema uklapa u sadržaj kolegija. Potreban pribor za održavanje nastave i seminara su predavaonica, nastavna pomagala, PC i

40


multimedia programi uz LCD projektor


Seminarski rad Pismeni ispit Uvjet za dobivanje potpisa i pristup ispitu: odrađen seminar i minimalno prisustvovanje 70% predavanja


PREDAVANJA


5.10.2018. 12-14 h

Uvod u predmetPedijatrija i zadaci pedijatrije

12.10.2018.

12-14 h

Principi socijalne pedijatrijeZdravstvena zaštita majke i djeteta, Vitalno-statistički pojmoviOsnovni principi zdravstvene zaštite majki i djece

26.10.2018.

12-14 h

Osobitosti rasta i razvoja dojenčadi i predškolske djeceRast i razvoj u pojedinim razdobljima djetinjstvaRazvoj zubi, Razvoj šake, razvoj govora

02.11.2018.

12-14 h

Dojenje, Fiziologija laktacije, Sastav i karakteristike majčina mlijeka, Prednosti i mane dojenja, Umjetna prehrana, Dohrana dojenčadi

09.11.2018.

12-14 h

Temelji prehrane predškolske djece

16.11.2018.

12-14 h

Osnove genetike i neke nasljedne bolesti Sy Down, Sy Turner Genetičko savjetovalište i prenatalna dijagnostika

23.11.2018.

12-14 h

Najčešći simptomi bolesti predškolske djece

41

IZVEDBENI PLAN NASTAVENeke najčešće bolesti djece predškolske dobi Alergijske bolesti, akutne respiracijske bolesti, Šećerna bolest i druge

30.11.2018.

12-14 h

Neke zarazne bolesti predškolske dobiBakterijske, virusne , parazitske bolesti

7.12.2018.12-14

hCijepljenje djece predškolske dobiKontraindikacije cijepljenjaObvezni kalendar cijepljenja djece predškolske dobi

14.12.2018.

12-14 h

Nesreće u djece predškolske dobiPovrede, trovanja, strana tijela u predškolskoj dobi Osnovne mjere pružanja prve pomoći

21.12.2018.

12-14 h

Seminar.Izlažu studenti prema unaprijed dogovorenima grupama i temama

11. 01.2018.

12-14 h


18.01.2018.

12-14 h


25.01.2018.

12-14 h


Seminar


Sistematski pregled predškolske djece, što obuhvaća, kad se provodi

Prijekoncepcijska zaštita i što ona obuhvaća

Cijepljenje predškolske djece, stavovi i dileme

Najčešći oblici smetnji ponašanja u djece

Kako pripremiti dijete za dolazak u vrtić

Hospitalizam i drugi oblici regresije ponašanja djece

42

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDijete kao kronični bolesnik

Uloga dječjeg vrtića u prevenciji karijesa kod predškolske djece

Najčešći psihosocijalni problemi djece predškolske dobi

Zlostavljano i zanemareno dijete

Šećerna bolest u djece

Sindrom Down, pristup u vrtiću

Trovanja djece i čime se najčešće truju

Grčevi u temperaturi kod djece, postupak u dječjem vrtiću

Vrućica u djece i kako postupati u dječjem vrtiću

Vitamin D u prehrani djece

Nedostatak željeza u prehrani djece

Najčešće nesreće i udesi kod djece vrtićke dobi

Pretilost kod predškolske djece

Dječja piramida prehrane

Djeca vegetarijanci

Djeca celijakičari

Sladoled i slatkiši u prehrani djece

Dohrana dojenčadi, redoslijed uvođenja namirnica

Teme po izboru studenata


Uvjet za dobivanje potpisa i pristup ispitu: odrađen seminar i minimalno prisustvovanje 70% predavanjaOcjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu uključuje: Aktivnost na nastavi: 10%Seminarski rad: 30%

43

IZVEDBENI PLAN NASTAVEPismeni ispit: 60%

Redoviti rokovi: Zimski- prvi ispitni rok: 6.02.2018 . drugi ispitni rok: 20.02.2018.Jesenski- prvi ispitni rok: 11.09.2019. drugi ispitni rok: 25.09.2019.

Naziv kolegija Rad s darovitom djecom

ECTS 3 ECTS


Doc. dr. sc Violeta Valjan Vukić


- Objasniti temeljne pojmove i pristupe darovitosti;

- Prepoznati potencijalno darovito dijete u odgojno-obrazovnoj ustanovi;

- Surađivati sa stručnjacima u procesu identifikacije darovitog djeteta;

- Ostvariti partnerski i podržavajući odnos s roditeljima darovitog djeteta;

- Osvijestiti značaj i ulogu odgojitelja u prepoznavanju, identifikaciji i radu s darovitom djecom;

Preduvjeti za Nema.

44


upisIspitnaliteratura

Cvetković Lay, J. ,Sekulić Majurec, A. (1998) Darovito je, što ću s njim?- priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb: Alinea.(odabrana poglavlja)

Cvetković Lay, J. (2002) Darovito je, što ću sa sobom?-priručnik za obitelj, vrtić i školu.Zagreb: Alinea.(odabrana poglavlja)

Cvetković Lay, J. ( 2002) Ja hoću i mogu više -priručnik za odgoj darovite djece od 3 do 8 godina.Zagreb:, Alinea.(odabrana poglavlja)

Čudina – Obradović, M. (1980) Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja)

Sekulić-Majurec, A. (1995) Darovita djeca i obitelj: istine i zablude. Društvena istraživanja 18-19 ( 44-5), 551-561.

Dopunska literatura

Crljen, M., Polić, R. (2006) Briga za nadarenu djecu. Metodički ogledi 13(1) 137-140.

Carrol, L.,Tober,J. (2003) Indigo djeca. Zagreb: Teledisk. Gardner, H. (1999.) Inteligencija - različita gledišta.

Jastrebarsko: Naklada Slap. George, D. (2005) Obrazovanje darovitih – kako identificirati

i obrazovati darovite i talentirane učenike. Zagreb: Educa. Koren, I (1989) Kako prepoznati i identificirati nadarenog

učenika. Zagreb: Školske novine. Kostelnik, M.J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2003) Djeca

s posenim potrebama-priručnik za odgajatelje, učitelje i roditelje. Zagreb: Educa.

Miljak, A. (1995) Odgajatelj i kreativnost djece. U: 4.dani predškolskog odgoja Čakovec.

Ozimec, S. (1996) Otkriće kreativnosti. Varaždinske Toplice: Tonimir.

Srića, V. (1992) Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga.

Stevanović, M. (1997) Edukacija za stvaralaštvo.Varaždinske Toplice: Tonimir.

Vlahović-Štetić , V. (2005) Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

Walker, Y.S. (2007) Darovita djeca-Vodič za roditelje i odgajatelje. Zagreb: Veble commerce.

Winner, E. (2005) Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje.Oblici provođenja

Predavanja i seminari.

45


nastaveNačin provjere znanja i polaganja ispita

Rad studenta na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na ispitu prema sljedećim sastavnicama: pohađanje i aktivnost u nastavi, seminarski rad, samostalan istraživački i praktični rad, te pismeni ispit i usmeni ispit .

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


1. 1 Istraživanje darovitosti kroz povijest

2. 1 Temeljni pojmovi - darovitost, talentiranost, kreativnost

3. 1 Darovita djeca - predrasude i mitovi

4. 1 Teorije darovitosti

5. 1 Osobine darovite djece

6. 1 Identifikacija darovitosti u ranoj dobi

7. 1 Rad sa darovitom djecom u predškolskim ustanovama

8. 1 Uloga i kompetencije odgajatelja u radu s darovitom djecom

9. 1 Darovito dijete i obitelj

10. 1 Osnovni oblici odgojno-obrazovne potpore darovitoj djeci u predškolskoj ustanovi

11. 1 Pojam kreativnosti i njeno razvijanje tijekom života pojedinca s naglaskom na predškolsku dob

12. 1 Talentiranost

13. 1 Iskustva iz odgojno-obrazovne prakse u radu s darovitima u RH

14. 1 Poticanje i rad s darovitom, kreativnom i talentiranom djecom u alternativnim predškolskimprogramima

15. 1

46


SEMINAR


1. 1 Prezentiranje seminarskih radova i diskusija.
















47


Studenti su dužni u skladu s Pravilnikom o studiranju redovito pohađati predavanja te aktivno sudjelovati u izvođenju nastave (pisani predlošci, diskusije, grupni rad, rad u paru, vrjednovanje). Za seminarski dio nastave student je dužan izraditi seminarski rad na odabranu temu i prezentirati isti prema kalendaru izlaganja.

Termini ispita

Zimski ispitni rok: 1. i 15. veljače 2019.Jesenski ispitni rok: 3. i 17. rujna 2019.

48


Naziv kolegija VIZUALNE KOMUNIKACIJE

ECTS 3


Karmen Travirka Marčina, prof.


Objasniti temeljne spoznaje iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom.Uvažavati različitosti i multikulturalnostiPromatrati i vrednovati djetetove kreativne mogućnosti i aktivnosti.Surađivati s kulturnim ustanovama lokalne zajedniceRazvijati vizualno i estetsko opažanje.Kritički vrednovati oblike vizualnih komunikacija

Preduvjeti za upis

Nema ih

Ispitnaliteratura

Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga, Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjigaPaić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS

Dopunska literatura

Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, MeandarJ.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum


Predavanje i vježbe


Praktični dio vježbe i pismeni ispit

49


Jezik poduke Hrvatski i engleski

PREDAVANJA


Utorkom

13-14 i 30

Uvod u kolegij

Fiziologija gledanjaPojedinac i okolinaPojedinac i okolinaVizualne komunikacijeGrafički dizajnGrafički dizajnPlakatFotografijaFotografijaStripFilmFilmTelevizijaMuzeji kao oblik komunikacije

50


Naziv kolegija


ECTS 3


Dr. sc. Tomislav Košta


Koristiti instrumente Orffovog instrumentarija;Pokazati sposobnost vještinu čitanja glazbenog pisma (glazbenu abecedu i ritam dječjih pjesama);Demonstrirati sviranje na melodijskim i ritamskim instrumentima Orffovog instrumentarija;Analizirati skladbe, dječje pjesme;Pokazati i razumijeti glazbeno znanje kod rada s partiturama za Orffov instrumentarij.

Preduvjeti za upis

Nema

Ispitnaliteratura

Manasteriotti, V. (1982) Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjigaKalan Pavle: Skladbe za Orffov instrumentarij, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana, 1997.Manasteriotti Višnja (1977) Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb

Dopunska literatura

Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb.


Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.

Način provjere

Usmeni i pismeni

51


znanja i polaganja ispitaJezik poduke Hrvatski i engleski

SADRŽAJ

Ponavljanje osnovnih glazbenih pojmova (zvuk, osobine tona, notno crtovlje i ključevi, tonski sustav, Nazivi tonova - glazbena abeceda, predznaci, ljestvice) Ponavljanje ritma (notne vrijednosti i oblici, ritmički slogovi i njihovo otkucavanje znakovi za produljenje nota, stanke, mjere – jednostavne i složene, glazbene dobe, arza – teza, vježbanje ritma - ritmički diktat) Upoznavanje Orffovog instrumentarija, Izvođenje brojalica na različitim ritamskim udaraljkama, Izvođenje dječjih pjesama na različitim melodijskim udaraljkama, Upoznavanje s partiturom za Orffov instrumentarij, Sviranje dječjih pjesama na Orffovom instrumentariju, Upoznavanje partiture dječjih pjesama za Orffov instrumentarij, Samostalna izrada orkestracije dječjih pjesama sa Orffovim instrumentarijem

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITAStudenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).

52

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE - 2 GODIN… · Web viewZaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta Odjel za zdravstvene studije Nastavni plan kolegija za III