-
1
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U
OSIJEKU - ODJEL ZA FIZIKU
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
u akademskoj 2015./2016. godini
SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE
SVEUILINI DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I INFORMATIKE, SMJER
NASTAVNIKI
Osijek, rujan 2015. godine
-
2
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
NASTAVNI KALENDAR ZA
AKADEMSKU GODINU 2015./2016.
1 . Nastava na prediplomskim sveuilinim studijima, integriranim
preddiplomskim i diplomskim
sveuilinim studijima, diplomskim sveuilinim studijima te na
strunim studijima, koji se izvode na
znanstveno-nastavnim i umjetniko-nastavnim sastavnicama
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku u akademskoj 2015./2016. godini zapoinje 1. listopada
2015. godine
2. Nastava u zimskom semestru odrava se od 1. listopada do 23.
prosinca 2015. godine, te od 7.
sijenja do 22. sijenja 2016. godine.
3. Boini i novogodinji blagdani traju od 24. prosinca 2015. do
6. sijenja 2016. godine.
4. Zimski ispitni rok traje od 25. sijenja do 26. veljae 2016.
godine.
5. Nastava u ljetnom semestru odrava se od 29. veljae do 10.
lipnja 2016. godine.
6. Ljetni ispitni rok traje od 13. lipnja do 15. srpnja 2016.
godine.
7. Jesenski ispitni rok traje od 29. kolovoza do 30. rujna 2016.
godine.
8. Znanstveno-nastavne sastavnice: Medicinski fakultet i Odjel
za biologiju, koje u akademskoj godini
2015./2016. izvode nastavu u turnusima i l i blok nastavu mogu
organizirati nastavu u kraem vremenu
od utvrenog u tokama 2. i 5.
Izvedbeni plan nastave Odjela za fiziku u akademskoj 2015./2016.
godini za sveuilini
preddiplomski studij Fizike i sveuilini diplomski studij Fizike
i informatike, smjer
nastavniki donijelo je Sveuilino vijee za prirodne znanosti na
14. sjednici u akademskoj
2014./2015. godini odranoj 24. rujna 2016. godine.
MJESTO IZVOENJA NASTAVE
Nastava na sveuilinom preddiplomskom studiju Fizike i sveuilinom
diplomskom studiju Fizike
i informatike, smjer nastavniki izvodi se na Odjelu za fiziku,
Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek.
Ured za studente Odjela za fiziku Radno vrijeme za studente:
7,30-14,30 sati Ivana Bili, voditelj ureda za studente
Jelena ui, struni referent za studentska pitanja
tel: (031) 232-726
e-mail: [email protected], [email protected]
mailto:[email protected]:[email protected]
-
3
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
NASTAVNICI I SURADNICI SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA
FIZIKE
I. godina, I. semestar (zimski)
Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici
Osnove fizike 1 60 15 30 9 Izv. prof. dr. sc.
B. Vukovi
D. Kuvedi, prof.
Matematika 1
(Diferencijalni raun) 30 45 6 izv. prof. dr. sc. A.
Klobuar
K. Vinceti, prof.
Osnove informatike 30 30 4 Izv. prof. dr. sc. T. Galeta
M. Bubalo, pred.
E-ured 30 3 Izv. prof. dr. sc. T. Galeta
Tjelesna i zdravstvena
kultura 1
30 1 J. Cveni, v. pred.
Izborni kolegiji: Studenti biraju 7 ECTS bodova
Opa i anorganska kemija
1 30 15 5 doc.dr.sc. G. mit
Geometrija ravnine i
prostora-Uvod u algebru 30 30 5 doc.dr.sc. T. Maroevi D.
Brajkovi, prof.
Strani jezik 1 30 2 K. Kneevi, v. pred.
II. semestar (ljetni)
Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici
Osnove fizike 2 60 15 30 9 izv. prof. dr. sc.
B. Vukovi
D. Kuvedi, prof.
Matematika 2 (Integralni
raun) 30 45 6 izv.prof.dr.sc. A.
Klobuar
K. Vinceti, prof.
Tjelesna i zdravstvena
kultura 2 30 1 J. Cveni, v. pred.
Izborni kolegiji: Studenti biraju 14 ECTS bodova
Opa i anorganska kemija
2 30 15 6 doc.dr.sc. G. mit
Linearna algebra 1 30 30 6 doc.dr.sc. D. Markovi dr. sc. I.
Soldo
Algoritmi i strukture
podataka 30 30 6 doc. dr.sc. Ivica Luki
Strani jezik 2 30 2 K. Kneevi, v. pred.
http://www.fizika.unios.hr/cms/fizos/hr/nastava/izvedbeni/nastavnici_suradnici/2010_2011/preddiplomski/I_godina/1/z101.html
-
4
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
II. godina, III. semestar (zimski)
Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici
Osnove fizike 3 60 15 30 9 doc. dr. sc. D. Stani I. Krpan,
asistentica
Matematika 3 (Funkcije
vie varijabli) 30 30 5 prof.dr.sc. N. Truhar K. Vinceti,
prof.
Osnove fizikih mjerenja i
statistike analize
30
15
4
doc.dr.sc. Z. Glumac
M. Muevi, prof.
Praktikum iz osnova fizike
A 60 5 doc. dr. sc. M. Poje
M. Muevi, prof.
Tjelesna i zdravstvena
kultura 3 30 1 J. Cveni, v. pred.
Osnove programiranja 1 15 30 4 doc.dr.sc. A. Baumgartner
doc. dr.sc. Ivica Luki
Strani jezik 3 30 2 K. Kneevi, v. pred.
IV. semestar (ljetni)
Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici
Osnove fizike 4 60 15 30 9 doc. dr. sc. D. Stani I. Krpan,
asistentica
Klasina mehanika 1 30 15 4 doc.dr.sc. Z. Glumac M. Muevi,
prof.
Praktikum iz osnova fizike
B 60 5 doc. dr.sc. M. Poje M. Muevi, prof.
Diferencijalne jednadbe 30 30 5 doc.dr.sc. K. Burazin
I.Vuksanovi, prof.
Tjelesna i zdravstvena
kultura 4 30 1 J. Cveni, v. pred.
Izborni kolegiji: Studenti biraju 6 ECTS bodova
Osnove programiranja 2 15 15 30 4 doc.dr.sc. A. Baumgartner
doc. dr.sc. Ivica Luki
Multimedijski sustavi 30 15 15 4 doc.dr.sc. D. Stani
mr.sc. S. Petrinak,
pred.
Strani jezik 4 30 2 K. Kneevi, v. pred.
Sveuilini izborni kolegij
-
5
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
III. godina, V. semestar (zimski)
Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici
Klasina mehanika 2 30 15 5 doc.dr.sc. Z. Glumac M. Muevi,
prof.
Elektrodinamika 1 30 30 5 doc.dr.sc. J. Brana
Uvod u statistiku fiziku 30 15 5 izv.prof.dr.sc. R. Risti
Izborni kolegiji: Studenti biraju 15 ECTS bodova
Nauk o vrstoi 30 15 3 prof.dr.sc. T. Mrela
Matematike metode
fizike 45 30 5 doc.dr.sc. Z. Glumac
M. Muevi, prof.
Raunalo u nastavi 30 30 5 izv.prof.dr.sc. V. Radoli mr.sc. S.
Petrinak, pred.
Raunalni praktikum 45 15 5 izv.prof.dr.sc. V. Radoli mr.sc. S.
Petrinak, pred.
Sveuilini izborni kolegij
VI. semestar (ljetni)
Naziv kolegija P S V L ECTS Nastavnici Suradnici
Uvod u kvantnu mehaniku 45 30 7 doc.dr.sc. I. Lukaevi
Osnove fizike kondezirane
materije 30 15 5 izv.prof.dr.sc. R. Risti
Raunalna fizika 15 30 15 5 doc.dr.sc. Z. Glumac doc.dr.sc. I.
Lukaevi
I. Miklavi, pred.
M. Muevi, prof.
Zavrni rad 15 5 izv.prof.dr.sc.V. Radoli
Izborni kolegiji: Studenti biraju 8 ECTS bodova
Sustavi e-uenja 15 15 30 4 izv.prof.dr.sc. D. Duki D. Matotek,
dipl.oec.
Elektrodinamika 2 30 15 4 izv.prof.dr.sc. R. Risti
Uvod u astronomiju i
astrofiziku 30 15 4 doc. dr.sc. M. Poje
Specijalna i opa teorija
relativnosti 30 15 4 doc.dr.sc. J. Brana M. Muevi, prof.
Sveuilini izborni kolegij
-
6
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
ISPITNI ROKOVI
I. godina
SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA FIZIKE
Predmet Zimski
ispitni rok
Ljetni
ispitni rok
Jesenski
ispitni rok
Osnove fizike 1
29.01.2016 u 9 sati
12.02.2016. u 9 sati
20.06.2016. u 9 sati
04.07.2016. u 9 sati
29.08.2016. u 9 sati
12.09.2016. u 9 sati
Matematika 1 (Diferencijalni
raun)
02. 02. 2016.
16. 02. 2016.
14. 06. 2016.
28. 06. 2016.
02. 09. 2016.
16. 09. 2016.
Osnove informatike
28.01.2016. u 8,30sati
11.02.2016. u 8,30sati 16.06.2016. u 8,30sati
30.06.2016. u 8,30sati 01.09.2016. u 8,30sati
15.09.2016. u 8,30sati
E-ured 05. 02. 2016.
19. 02. 2016.
17. 06. 2016.
01. 07. 2016.
09. 09. 2016.
23. 09. 2016.
Opa i anorganska kemija 1
29. 01. 2016.
19. 02. 2016.
17. 06. 2016.
01. 07. 2016.
09. 09. 2016.
23. 09. 201.
Geometrija ravnine i prostora
Uvod u algebru
10.02.2016.
24.02.2016.
21.06.2016.
05.07.2016.
01.09.2016.
15.09.2016.
Engleski jezik 1
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
Njemaki jezik 1 27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
Osnove fizike 2
02.02.2016 u 8 sati
23.02.2016. u 8 sati
17.06.2016. u 9 sati
01.07.2016. u 9 sati
31.08.2016. u 9 sati
14.09.2016. u 9 sati
Matematika 2 (Integralni raun)
02. 02. 2016.
16. 02. 2016.
14. 06. 2016.
28. 06. 2016.
02. 09. 2016.
16. 09. 2016.
Opa i anorganska kemija 2
29. 01. 2016.
19. 02. 2016.
17. 06. 2016.
01. 07. 2016.
09. 09. 2016.
23. 09. 201.
Linearna algebra 1
02.02.2016. u 9 sati
16. 02.2016. u 9 sati
13. 06.2016. u 9 sati
27. 06.2016. u 9 sati
05. 09.2016. u 9 sati
19. 09.2016. u 9 sati
Algoritmi i strukture podataka
01.02.2016. u 10 sati
15.02.2016. u 10 sati
20.06.2016. u 10 sati
04.07.2016. u 10 sati
05.09.2016. u 10 sati
19.09.2016. u 10 sati
Engleski jezik 2
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
Njemaki jezik 2
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
-
7
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
II. godina
SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA FIZIKE
Predmet Zimski
ispitni rok
Ljetni
ispitni rok
Jesenski
ispitni rok
Osnove fizike 3
02.02.2016. u 10 sati
23.02.2016. u 10 sati
15.06.2016. u 8 sati
06.07.2016. u 8 sati
07.09.2016. u 8 sati
28.09.2016. u 8 sati
Matematika 3 (Funkcije vie
varijabli)
28. 01. 2016
18. 02. 2016.
16. 06. 2016 .
07. 07. 2016.
02. 09. 2016.
16. 09. 2016.
Osnove fizikih mjerenja i
statistike analize
01. 02. 2016. u 9 sati
15. 02. 2016. u 9 sati 20. 06. 2016. u 9 sati
04. 07. 2016. u 9 sati
05. 09. 2016. u 9 sati
19. 09. 2016. u 9 sati
Praktikum iz osnova fizike A
01.02.2016. u 9 sati
22.02.2016. u 9 sati 13.06.2016. u 9 sati
04.07.2016. u 9 sati
05.09.2016. u 9 sati
26.09.2016. u 9 sati
Osnove programiranja 1 07.02.2016.
21.02.2016. 13.06.2016.
27.06.2016. 05.09.2016.
12.09.201.6
Engleski jezik 3
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
Njemaki jezik 3
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
Osnove fizike 4
15.06.2016. 10 sati
06.07.2016. 10 sati
07.09.2016. 10 sati
28.09.2016. 10 sati
Klasina mehanika 1
02. 02. 2016. u 9 sati
16. 02. 2016. u 9 sati 21. 06. 2016. u 9 sati
05. 07. 2016. u 9 sati 06.09.2016. u 9 sati
20.09.2016. u 9 sati
Praktikum iz osnova fizike B
02.02.2016. u 9 sati
23.02.2016. u 9 sati 14.06.2016. u 9 sati
05.07.2016. u 9 sati 06.09.2016. u 9 sati
27.09.2016. u 9 sati
Diferencijalne jednadbe
28. 01. 2016.u 11sati
11. 02. 2016.u 11sati
20. 06. 2016.u 11sati
04. 07. 2016.u 11sati
05. 09. 2016.u 11 sati
19. 09. 2016.u 11 sati
Osnove programiranja 2 07.02.2016.
21.02.2016. 13.06.2016.
27.06.2016. 05.09.2016.
12.09.201.6
Multimedijski sustavi
24. 06. 2016. u 12sati
09. 07. 2016. u 12sati
13. 09. 2016. u 12 sati
27. 09. 2016. u 24 sati
Engleski jezik 4
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
Njemaki jezik 4
27. 01. 2016.u 10 sati
25. 02. 2016.u 10 sati
15. 06.2015.u 10 sati
29. 06.2015. u 10 sati
09.09.2015. u 10 sati
23.09.2015. u 10 sati
-
8
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
III. godina
SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA FIZIKE
Predmet Zimski
ispitni rok
Ljetni
ispitni rok
Jesenski
ispitni rok
Klasina mehanika 2 02. 02. 2016. u 9 sati
16. 02. 2016. u 9 sati 21. 06. 2016. u 9 sati
05. 07. 2016. u 9 sati 06.09.2016. u 9 sati
20.09.2016. u 9 sati
Elektrodinamika 1
05.02.2016. u 8 sati
19.02.2016. u 8 sati 10.06.2016. u 8 sati
08.07.2016. u 8 sati 09.09.2016. u 8 sati
23.09.2016. u 8 sati
Uvod u statistiku fiziku
25.01.2016. u 8 sati
22.02. 2016. u 8 sati
13.06.2016. u 8 sati
27.06.2016. u 8 sati
24.09.2016. u 8 sati
26.09.2016. u 8 sati
Nauk o vrstoi
PREMA DOGOVORU PREMA DOGOVORU PREMA DOGOVORU
Matematike metode fizike 01. 02. 2016. u 9 sati
15. 02. 2016. u 9 sati
20. 06. 2016. u 9 sati
04. 07. 2016. u 9 sati
05. 09. 2016. u 9 sati
19. 09. 2016. u 9 sati
Raunalo u nastavi
04. 02. 2016. u 8 sati
18. 02. 2016.u 8 sati 24. 06. 2016. u 8 sati
09. 07. 2016. u 8 sati 13. 09. 2016. u 8 sati
27. 09. 2016. u 8 sati
Specijalna i opa teorija
relativnosti
05.02.2016. u 8 sati
19.02.2016. u 8 sati 10.06.2016. u 8 sati
08.07.2016. u 8 sati 09.09.2016. u 8 sati
23.09.2016. u 8 sati
Uvod u kvantnu mehaniku 05. 02. 2016. 12 sati
19. 02. 2016. 12 sati 24. 06. 2016. 12 sati
08. 07. 2016. 12 sati 09.09.2016. 12 sati
23.09.2016. 12 sati
Osnove fizike kondenzirane
materije
25.01.2016. u 8 sati
22.02. 2016. u 8 sati
13.06.2016. u 8 sati
27.06.2016. u 8 sati
24.09.2016. u 8 sati
26.09.2016. u 8 sati
Raunalna fizika 01. 02. 2016. u 9 sati
15. 02. 2016. u 9 sati
20. 06. 2016. u 9 sati
04. 07. 2016. u 9 sati
05. 09. 2016. u 9 sati
19. 09. 2016. u 9 sati
Sustavi e-uenja
26.01.2016. u 10 sati
09.02.2016. u 10 sati
14.06.2016. u 10 sati
12.07.2016. u 10 sati
06.09.2016. u 10 sati
20.09.2016. u 10 sati
Elektrodinamika 2 25.01.2016. u 8 sati
22.02. 2016. u 8 sati
13.06.2016. u 8 sati
27.06.2016. u 8 sati
24.09.2016. u 8 sati
26.09.2016. u 8 sati
Uvod u astronomiju i astrofiziku
03.02.2016. u 9 sati
24.02.2016. u 9 sati
15.06.2016.u 9 sati
06.07.2016.u 9 sati
07.09.2016. u 9 sati
28.09.2016. u 9 sati
Raunalni praktikum 04.02.2016. u 12 sati
18.02.2016. u 12 sati
23.06.2016. u 10 sati
08.07.2016. u 10 sati
15.09.2016. u 8 sati
29.09.2016. u 8 sati
-
9
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za
fiziku
Sveuilini preddiplomski studij Fizike
Izvedbeni plan nastave u akademskoj 2015./2016.
KOLEGIJI - NAINI PROVJERE ZNANJA, ISHODI UENJA I LITERATURA
NA PREDDIPLOMSKOM SVEUILINOM STUDIJU FIZIKE
Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 1
Kod F101
Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vjebe (30)
Razina Osnovni predmet
Godina 1. Semestar 1.
ECTS 9 ECTS bodova
Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Branko Vukovi, D. Kuvedi, prof
Cilj ili svrha
kolegija
Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz podruja kinematike i
dinamike (mehanike),
statike te relativistike mehanike i mehanike fluida te titranja.
Pripremiti se za
kolegije koji slijede i koji zahtijevaju poznavanje prirodnih
zakona iz navedenih
podruja.
Preduvjeti za
upis
Steene kompetencije iz fizike i matematike na prethodnim
razinama obrazovanja;
upisan sveuilini preddiplomski studij.
Ishodi uenja
Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. Definirati osnovne fizikalne veliine i pripadne mjerne
jedinice; znati razlikovati osnovne i izvedene, te vektorske i
skalarne veliine.
2. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz kinematike i
dinamike. 3. Pravilno tumaiti grafiki prikaz fizikalnih veliina i
njihove meusobne
ovisnosti.
4. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz podruja
relativistike mehanike.
5. Pravilno opisati i interpretirati zakone ouvanja. 6. Pravilno
opisati i interpretirati zakone statike. 7. Pravilno opisati i
interpretirati zakone i pojave mehanike fluida te titranja. 8.
Ispravno vrednovati rezultate dobivene rjeavanjem zadataka.
Primijeniti
steeno znanje iz obraenih podruja.
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave 1 1-8
Prisutnost na
nastavi
Evidencija
prisutnosti
(vlastoruni
potpis
studenta).
0 10
Kolokviji
(provjera
znanja)
3 1-8 Iskazi definicija i
fizikalnih
zakona. Izvodi
Pismeni
kolokviji
(3 kolokvija u
0 30
-
10
matematikih
izraza za
pojedine
fizikalne veliine.
Opisivanje
demonstracijskih
pokusa izvedenih
na nastavi.
Rjeavanje
numerikih
zadataka.
semestru).
Seminari
(samostalan
rad)
1 1-8
Istraivanje na
zadanu temu, te
pisanje teksta
seminara. Izrada
prezentacije, te
usmeno izlaganje
seminara.
Ocjena pisanog
seminara (do 5
bodova), te
ocjena usmenog
izlaganja (do 5
bodova).
0 10
Domaa
zadaa 1 1-8
Rjeavanje
numerikih
zadataka.
Provjera i
diskusija na
sljedeim
vjebama ili
konzultacijama.
0 10
Zavrni
ispit 3 1-8
Rjeavanje
numerikih
zadataka kao
pismena
provjera znanja
i usmena
provjera
razumijevanja
fizikalnih
zakonitosti.
Pismeni ispit,
usmeni ispit. 0 40
Ukupno 9 0 100
Konzultacije
doc.dr.sc. Denis Stani: srijeda, 12:00-14:00
dr.sc. Marina Poje: utorak, 12:00-14:00
Maja Varga Pajtler, prof.: utorak, 12:00-14:00
Kompetencije
koje se stjeu
Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz
mehaniku, statiku,
relativistiku mehaniku, mehaniku fluida i titranje.
Uoavanje koncepata koji su zajedniki razliitim podrujima.
Sposobnost formuliranja i izvoenja osnovnih jednadbi i njihovog
koritenje u
rjeavanju problema, objanjavanju prirodnih pojava i principa
rada izabranih
ureaja i instrumenata.
Razvijanje analitikog i kvantitativnog pristupa rjeavanju
zadataka.
Prikazati odnos fizikalnih veliina pomou grafova te tumaiti
znaenje grafikog
prikaza i meusobnog odnosa fizikalnih veliina.
Razvijanje vjetina znanstvenog istraivanja.
Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vjetina te strunog
izraavanja
prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.
-
11
Sadraj
Uvod u fiziku. Jedinice fizikalnih veliina. Gibanje tijela;
brzina gibanja, ubrzanje,
slobodni pad , kosina, vertikalni hitac, kosi hitac, kruno
gibanje. Dinamika;
Newtonovi zakoni, zakon ouvanja koliine gibanja. Gravitacija.
Zakoni dinamike
za dva sustava u relativnom gibanju; Galileijeve transformacije
koordinata, kruno
gibanje sustava, Coriolisova sila. Elastina sila. Sila trenja.
Rad. Energija; zakon
ouvanja mehanike energije. Snaga. Sraz. Relativistika mehanika;
Lorentzove
transformacije, kontrakcija duine, dilatacija vremena,
relativistika koliina
gibanja; relativistika energija. Statika; teite, poluga,
rotacija tijela oko nepomine
osi, pouak o usporednim osima, zakon sauvanja zakretnog momenta,
rotacija tijela
oko slobodne osi. Statika fluida; ravnotea za vie fluida u polju
sile tee, hidrauliki
tlak, uzgon, atmosferski tlak, povrinska napetost, kapilarnost.
Dinamika fluida;
jednadba kontinuiteta, Bernoullijeva jednadba, viskoznost,
protjecanje realnog
fluida kroz cijev, gibanje tijela u fluidu, mjerenje viskoznosti
i pogrjeke mjerenja.
Titranje; matematiko njihalo, Lissajousove krivulje, prigueno
titranje, tjerani
harmoniki oscilator, fizikalno njihalo.
Preporuena
literatura
1. Planini, J., Osnove fizike 1, kolska knjiga, Zagreb, 2005. 2.
Cindro, N., Fizika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1988. 3. Kulii, P.,
Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1990. 4.
http://kolegij.fizika.unios.hr/of1/nastavni-materijali/
Dopunska
literatura
1. Pai, M., Gibanje, Sile, Valovi, Liber, Zagreb, 1997. 2.
Kittel, C., Knight, W., Ruderman, M., Mehanika, Tehnika knjiga,
Zagreb,
1986.
3. Young, H., Freedman, R., University Physics, Addison-Wesley
Publ., New York, 1996.
4. E. Babi, R. Krsnik i M. Oko, Zbirka rijeenih zadataka iz
fizike, kolska knjiga, Zagreb 2004.
5. P. Kulii, L.Bistrii, D. Horvat, Z. Narani, T. Petrovi i D.
Pevec, Rijeeni zadaci iz mehanike i topline, kolska knjiga, Zagreb,
2002.
Oblici
provoenja
nastave
Predavanja (60 sati) uz koritenje Power Point prezentacija,
interaktivnih simulacija,
izvoenje demonstracijskih pokusa, rjeavanje izabranih primjera
zadataka,
samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru
znanja.
Rjeavanje numerikih zadataka na auditornim vjebama (30 sati) uz
vodstvo
asistenta. U sklopu auditornih vjebi studenti dobivaju dodatne
zadatke za vjebu,
koje samostalno rjeavaju.
Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru
(15 sati).
Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za
konzultacije.
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Studenti imaju mogunost polaganja numerikih zadataka i teorije
putem tri
kolokvija u semestru. Ako iz svakog podruja na svakom kolokviju
ostvare vie od
60% bodova osloboeni su pismenog odnosno usmenog dijela
ispita.
Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
http://kolegij.fizika.unios.hr/of1/nastavni-materijali/
-
12
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon odrane nastave posluit e u identifikaciji
i ispravljanju
slabih toaka u strukturi i izvedbi kolegija.
Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 2
Kod F102
Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vjebe (30)
Razina Osnovni predmet
Godina 1. Semestar 2.
ECTS 9 ECTS bodova
Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Branko Vukovi, D. Kuvedi, prof
Cilj ili svrha
kolegija
Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz podruja elektriciteta i
magnetizma. Pripremiti
se za kolegije koji slijede i koji zahtijevaju poznavanje
prirodnih zakona iz navedenih
podruja.
Preduvjeti za
upis
Steene kompetencije iz fizike i matematike na prethodnim
razinama obrazovanja;
upisan sveuilini preddiplomski studij.
Ishodi uenja
Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz podruja
elektriciteta i magnetizma.
2. Pravilno tumaiti grafiki prikaz fizikalnih veliina i njihove
meusobne ovisnosti.
3. Pravilno opisati i interpretirati demonstracijske pokuse i z
navedenih podruja. 4. Ispravno vrednovati rezultate dobivene
rjeavanjem zadataka. Primijeniti
steeno znanje iz obraenih podruja te samostalno nastaviti
proirivati svoja
znanja iz navedenog podruja.
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnst
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave 1 1-4
Prisutnost na
nastavi
Evidencija
prisutnosti
(vlastoruni
potpis
studenta).
0 10
Kolokviji
(provjera
znanja)
3 1-4
Iskazi definicija i
fizikalnih
zakona. Izvodi
matematikih
izraza za
pojedine
fizikalne veliine.
Opisivanje
demonstracijskih
Pismeni
kolokviji
(3 kolokvija u
semestru).
0 30
-
13
pokusa izvedenih
na nastavi.
Rjeavanje
numerikih
zadataka.
Seminari
(samostalan
rad)
1 1-4
Istraivanje na
zadanu temu, te
pisanje teksta
seminara. Izrada
prezentacije, te
usmeno izlaganje
seminara.
Ocjena pisanog
seminara (do 5
bodova), te
ocjena usmenog
izlaganja (do 5
bodova).
0 10
Domaa
zadaa 1 4
Rjeavanje
numerikih
zadataka.
Provjera i
diskusija na
sljedeim
vjebama ili
konzultacijama.
10
Zavrni
ispit 3 1-4
Rjeavanje
numerikih
zadataka kao
pismena
provjera znanja
i usmena
provjera
razumijevanja
fizikalnih
zakonitosti.
Pismeni ispit,
usmeni ispit. 0 40
Ukupno 9 0 100
Konzultacije
doc.dr.sc. Denis Stani: srijeda, 12:00-14:00
dr.sc. Marina Poje: utorak, 12:00-14:00
Maja Varga Pajtler, prof.: utorak, 12:00-14:00
Kompetencije
koje se stjeu
Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz
elektricitet i
magnetizam.
Uoavanje koncepata koji su zajedniki razliitim podrujima.
Sposobnost formuliranja i izvoenja osnovnih jednadbi i njihovog
koritenje u
rjeavanju problema, objanjavanju prirodnih pojava i principa
rada izabranih ureaja
i instrumenata.
Razvijanje analitikog i kvantitativnog pristupa rjeavanju
zadataka.
Prikazati odnos fizikalnih veliina pomou grafova te tumaiti
znaenje grafikog
prikaza i meusobnog odnosa fizikalnih veliina.
Razvijanje vjetina znanstvenog istraivanja.
Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vjetina te strunog
izraavanja
prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.
Sadraj
Elektricitet. Coulombov zakon. Elektrino polje. Rad u elektrinom
polju. Elektrini
potencijal. Elektrina influencija, indukcija. Gaussov teorem.
Raspodjela naboja na
vodiu. Elektrini kondenzatori. Dielektrinost; polarizacija
dielektrika. Energija
elektrostatskog polja. Izvori elektrine energije, elektrostatski
strojevi. Elektromotorna
sila. Elektrina struja. Jouleov zakon. Ohmov zakon. Elektrini
otpor. Spajanje otpora.
Potenciometar. Kirchoffovi zakoni. antiranje vodia. Struja u
elektrolitima. Struja u
-
14
vakuumu i plinovima. Struja u poluvodiima.
Magnetizam. Magnetsko polje elektrine struje. Biot-Savartov
zakon. Amperov
teorem. Djelovanje magnetskog polja na elektrinu struju.
Elektrodinamika sila.
Lorentzova sila. Sila izmeu usporednih vodia struje; amper. Rad
elektrodinamike
sile. Magnetski tok. Strujna petlja u magnetskom polju.
Galvanometar: ampermetar,
voltmetar. Elektromagnetska indukcija; inducirana struja.
Faradayev zakon
elektromagnetske indukcije. Lenzovo pravilo. Inducirana
elektromotorna sila;
generator izmjenine struje, dinamostroj. Meuinduktivitet.
Samoindukcija. Elektrina
struja u RL, RC i LC krugu. Energija magnetskog polja. Energija
kondenzatora;
izbijanje kondenzatora u LC krugu i u LRC krugu. Izmjenina
elektrina struja; otpori
u krugu izmjenine struje. Ohmov zakon za izmjeninu struju..
Snaga izmjenine
struje.. Transformator. Induktor. Trofazna izmjenina struja..
Elektrini motori.
Magnetska svojstva tvari. Magnetska permeabilnost. Potencijalna
energija tijela u
magnetskom polju. Magnetizacija. Dijamagnetizam.
Paramagnetizam.
Feromagnetizam. Krivulja magnetizacije. Magnetska histereza.
Elektromagneti.
Elektrodinamiki mikrofon. Magnetska vrpca. Maxwellove
jednadbe.
Elektromagnetski valovi; spektar elektromagnetskih valova.
Preporuena
literatura
1. Cindro, N., Fizika 2, kolska knjiga, Zagreb, 1988. 2. Kulii,
P., Lopac, V., Elektromagnetske pojave i struktura tvari,
kolska
knjiga, Zagreb, 1991.
3. http://kolegij.fizika.unios.hr/of2/nastavni-materijali/
Dopunska
literatura
1. Pai, M., Osnove fizike, III dio, Liber, Zagreb, 1989. 2.
Purcell, M., Berkeleyski teaj fizike, II dio (Elektricitet i
magnetizam),
Tehnika knjiga, Zagreb 1988.
3. E. Babi, R. Krsnik i M. Oko, Zbirka rijeenih zadataka iz
fizike, kolska knjiga, Zagreb 2004.
Oblici
provoenja
nastave
Predavanja (60 sati) uz koritenje Power Point prezentacija,
interaktivnih simulacija,
izvoenje demonstracijskih pokusa, rjeavanje izabranih primjera
zadataka,
samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru
znanja.
Rjeavanje numerikih zadataka na auditornim vjebama (30 sati) uz
vodstvo
asistenta. U sklopu auditornih vjebi studenti dobivaju dodatne
zadatke za vjebu,
koje samostalno rjeavaju. Provjera rjeenja i diskusija na
satovima predvienim za
konzultacije.
Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru
(15 sati).
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Studenti imaju mogunost polaganja numerikih zadataka i teorije
putem tri kolokvija
u semestru. Ako iz svakog podruja na svakom kolokviju ostvare
vie od 60% bodova
osloboeni su pismenog odnosno usmenog dijela ispita.
Ostali studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim
jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
Anonimna anketa nakon odrane nastave posluit e u identifikaciji
i ispravljanju
slabih toaka u strukturi i izvedbi kolegija.
http://kolegij.fizika.unios.hr/of2/nastavni-materijali/
-
15
modula
Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 3
Kod F103
Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vjebe (30)
Razina Osnovni predmet
Godina 2. Semestar 3.
ECTS 9 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Denis Stani, I. Krpan, asistentica
(znanstveni novak)
Cilj ili svrha
kolegija
Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz podruja valova, optike,
akustike i atomske
fizike. Pripremiti se za kolegije koji slijede i koji
zahtijevaju poznavanje prirodnih
zakona iz navedenih podruja.
Preduvjeti za upis Kompetencije steene u kolegijima Osnove
fizike 1, Osnove fizike 2, Matematike
1 i Matematike 2.
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz teorije
valova. 2. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz podruja
akustike. 3. Pravilno opisati i interpretirati zakone i pojave
geometrijske i fizikalne
optike.
4. Objasniti linijske spektre i energijske nivoe u atomima. 5.
Objasniti princip rada lasera. 6. Ispravno vrjednovati rezultate
dobivene rjeavanjem zadataka. 7. Primijeniti steeno znanje iz
podruja valova i optike u praksi te
samostalno nastaviti proirivati svoja znanja iz navedenog
podruja.
Povezanost ishoda
uenja, nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Na
sta
vn
a
ak
tiv
no
st
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Ak
tiv
no
st
stu
den
ata
Met
od
e
pro
cjen
jiv
an
ja
Bodovi
min
ma
x
Pohaanje
predavanja
0,9 1-7 Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 10
Provjera
znanja
(kolokvij)
4,5 1-7 Iskazi definicija i
fizikalnih zakona.
Izvodi
matematikih
izraza za pojedine
fizikalne veliine.
Pismeni
kolokvij (3
kolokvija u
semestru)
0 50
-
16
Opisivanje
demonstracijskih
pokusa izvedenih
na nastavi.
Rjeavanje
numerikih
zadataka
Seminari 0,9 7 Istraivanje na
zadanu temu, te
pisanje teksta
seminara. Izdrada
prezentacije, te
usmeno izlaganje
seminara.
Ocjena
pisanog
seminara (do 5
bodova) te
ocjena
usmenog
izlaganja (do 5
bodova)
0 10
Domae
zadae
1,35 6 Rjeavanje
numerikih
zadataka
Kratki pismeni
ispit na
poetku svakih
auditornih
vjebi
0 15
Zavrni
ispit
1,35 1-7 Rjeavanje
zadataka
viestrukog izbora
Pismeni (ili
usmeni) ispit
0 15
Ukupno 9 0 100
Konzultacije
Izv. prof. dr.sc. Branko Vukovi: srijeda, 10-12
Ivana Krpan, prof.: etvrtak, 12-13
Maja Varga Pajtler, prof.: etvrtak, 12-13
Kompetencije koje
se stjeu
Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija vezanih uz
titranje, valove i
optiku. Uoavanje koncepata koji su zajedniki razliitim
podrujima. Sposobnost
izvoenja osnovnih jednadbi i njihovog koritenje u rjeavanju
problema,
objanjavanju prirodnih pojava i principa rada izabranih ureaja i
instrumenata.
Razvijanje analitikog i kvantitativnog pristupa rjevanju
zadataka. Sposobnost
prikazivanja odnosa fizikalnih veliina pomou grafova te tumaenje
grafikog
prikaza. Razvijanje vjetina znanstvenog istraivanja. Razvijanje
pisanih i
govornih komunikacijskih vjetina te strunog izraavanja prilikom
pisanja
seminara te javnog natupa.
Sadraj
Valovi; jednadba longitudinalnog vala, stojni valovi,
transverzalni valovi.
Akustika; stojni valovi u stupu zraka, brzina zvuka, prijenos
energije progresivnim
valovima. Dopplerov efekt. Izvori zvuka. Osjetljivost ljudskog
uha na zvuk.
Ultrazvuk. Optika; geometrijska optika, zakoni odbijanja i loma
svjetlosti, totalna
refleksija. Ravno zrcalo, sferna zrcala. Optika prizma.
Disperzija svjetlosti. Sferni
dioptar. Optiki ureaji; oko, lupa, mikroskop, dalekozor.
Fotometrija. Fizikalna
optika; interferencija svjetlosti. Fresnelova zrcala, Lloydovo
zrcalo, interferencija
na planparalelnoj ploi, Newtonovi kolobari. Michelsonov
interferometar. Ogib
svjetlosti; Fraunhoferov ogib, optika reetka, Fresnelov ogib.
Polarizirana
svjetlost. Dvolom. Malusev zakon. Optika aktivnost. Linijski
atomski spektri.
-
17
Struktura atoma. Laseri.
Preporuena
literatura
- Planini, J., Osnove fizike III., Valovi akustika optika - uvod
u atomsku fiziku, Filozofski fakultet Osijek, 2005.
- http://kolegij.fizika.unios.hr/of3
- http://moodle.fizika.unios.hr/
- Hen-Bartoli, V., Kulii, P., Valovi i optika, kolska knjiga,
Zagreb, 1991.
- Cindro, N., Fizika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1988.
- Hen-Bartoli, V., Bae, M., Bistrii, L., Horvat, D., Kulii, P.,
Rjeeni zadaci iz valova i optike, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
Dopunska
literatura
- Pai, M., Gibanje, Sile, Valovi, Liber, Zagreb, 1997.
- Pai, M., Osnove fizike, IV dio, Sveuilina naklada Liber,
Zagreb, 1983.
- Halliday, D., Resnick, R., Walker, J., Fundamentals of
physics, John Wiley & Sons, Hoboken, 2003.
- Young, H., Freedman, R., University Physics, with modern
physics Addison-Wesley Publ., New York, 2008.
- Giambattista, A i suradnici, College physics, McGraw Hill,
2007.
- E. Babi, R. Krsnik i M. Oko. Zbirka rijeenih zadataka iz
fizike. kolska knjiga, Zagreb 2004.
Oblici provoenja
nastave
Predavanja (60 sati) uz koritenje Power Point prezentacija,
interaktivnih
simulacija, izvoenje demonstracijskih pokusa, rjeavanje
izabranih primjera
zadataka, samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru
znanja.
Rjeavanje numerikih zadataka na auditornim vjebama (30 sati) uz
vodstvo
asistenta. U sklopu auditornih vjebi studenti dobivaju dodatne
zadatke za vjebu,
koje samostalno rjeavaju.
Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru
(15 sati).
Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za
konzultacije.
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Kratke provjere znanja na svakim vjebama, kolokvij svakog
mjeseca, te zavrni
ispit na kraju semestra. Studenti koji pri provjerama znanja,
pohaanju nastave te
izradi seminara ostvare vie od 60% bodova osloboeni su polaganja
pismenog i
usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i
usmenom ispitu.
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
Anonimna anketa nakon odrane nastave posluit e da se
identificiraju slabe toke
u strukturi i izvedbi kolegija.
http://kolegij.fizika.unios.hr/of3http://moodle.fizika.unios.hr/
-
18
Naziv predmeta OSNOVE FIZIKE 4
Kod F104
Vrsta Predavanja (60), Seminari (15), Auditorne vjebe (30)
Razina Osnovni predmet
Godina 2. Semestar 4.
ECTS 9 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Denis Stani, I. Krpan, asistentica
(znanstveni novak)
Cilj ili svrha
kolegija
Usvojiti temeljna znanja i koncepte iz podruja: struktura tvari,
kinetika teorija
plinova, toplina, termodinamika, struktura atoma, nuklarne
reakcije, standardni
kozmoloki model estica. Pripremiti se za kolegije koji slijede i
koji zahtijevaju
poznavanje prirodnih zakona iz navedenih podruja.
Preduvjeti za upis Poloeni ispiti iz kolegija Osnove fizike 1,
Osnove fizike 2, Matematika 1 i
Matematika 2.
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz strukture
tvari. 2. Definirati osnovne pojmove i opisati pojave iz kinetike
teorije plinova. 3. Pravilno opisati i interpretirati zakone i
pojave vezane uz prijenos topline,
termodinamiku i toplinske strojeve.
4. Izloiti povijesni razvoj ideje o strukturi atoma, opisati
strukturu atomske jezgre.
5. Samostalno rijeiti Schroedingerovu jednadbu u jednostavnijim
sluajevima.
6. Definirati osnovne pojmove iz podruja kozmologije i
elementarnih estica. 7. Definirati osnovne pojmove i objasniti
strukturu periodnog sustava
elemenata
8. Ispravno vrjednovati rezultate dobivene rjeavanjem zadataka.
9. Primijeniti steeno znanje iz podruja topline, termodinamike i
moderne
fizike u praksi, te samostalno nastaviti proirivati svoja znanja
iz navedenog
podruja.
Povezanost ishoda
uenja, nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Na
sta
vn
a
ak
tiv
no
st
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Ak
tiv
no
st
stu
den
ata
Met
od
e
pro
cjen
jiv
an
ja
Bodovi
min
ma
x
Pohaanje
predavanja
0,9 1-9 Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 10
Provjera
znanja
(kolokvij)
4,5 1-9 Iskazi definicija i
fizikalnih zakona.
Izvodi
matematikih
izraza za pojedine
Pismeni
kolokvij (3
kolokvija u
semestru)
0 50
-
19
fizikalne veliine.
Opisivanje
demonstracijskih
pokusa izvedenih
na nastavi.
Rjeavanje
numerikih
zadataka
Seminari 0,9 9 Istraivanje na
zadanu temu, te
pisanje teksta
seminara. Izdrada
prezentacije, te
usmeno izlaganje
seminara.
Ocjena
pisanog
seminara (do 5
bodova) te
ocjena
usmenog
izlaganja (do 5
bodova)
0 10
Domae
zadae
1,35 8 Rjeavanje
numerikih
zadataka
Kratki pismeni
ispit na
poetku svakih
auditornih
vjebi
0 15
Zavrni
ispit
1,35 1-9 Rjeavanje
zadataka
viestrukog izbora
Pismeni ispit 0 15
Ukupno 9 0 100
Konzultacije
Izv. prof. dr.sc. Branko Vukovi: srijeda, 10-12
Ivana Krpan, prof.: etvrtak, 12-13
Maja Varga Pajtler, prof.: etvrtak, 12-13
Kompetencije koje
se stjeu
Pretpostavke statistikog i termodinamikog opisa mnogoestinih
sustava.
Povezivanje zakona porasta entropije u izoliranim sustavima i
fenomenolokih
formulacija drugog zakona termodinamike. Rastumaiti princip rada
toplinskih
strojeva pomou p-V dijagrama. Primjena temeljnih termodinamikih
zakona na
fazne prijelaze. Rjeavanje jednostavnih problema vezanih uz
prijenosne pojave.
Izloiti povijesni razvoj ideje o strukturi atoma. Rastumaiti
nunost zamjene
deterministikog opisa prirode s probabilistikim. Rjeavanje
Schroedingerove
jednadbe u jednostavnim sluajevima. Opis strukture jezgre.
Opisati princip rada
nuklearnih reaktora
Sadraj
Struktura tvari; koliina tvari, mol. Brownovo gibanje. Difuzija.
Molekulske sile.
Agregatna stanja tvari. Kinetika teorija plinova. Plinske
jednadbe. Raspodjela
brzina molekula plina. Temperatura. Termometrija. Promjena
agregatnih stanja
tvari. Zasiene pare. Vlanost zraka. Prijelazni dijagrami
kristal-tekuina-plin trojna
toka. Kalorimetrija; mjerenje topline, toplinski kapacitet,
kalorimetri. Vrelite,
talite, latentna toplina. Daltonov zakon. Realni plinovi, van
der Walsova
jednadba. Termodinamika; unutarnja energija, rad plina. Prvi
zakon
termodinamike. Gay-Lussac Jouleov pokus. Mayerova relacija.
Entalpija.
Adijabatske jednadbe. Drugi zakon termodinamike, perpetuum
mobile.
Reverzibilni i ireverzibilni procesi. Statistika teorija
topline. Entropija. Ditermni
-
20
kruni procesi. Carnotov kruni proces. Koeficijent toplinskog
iskoritenja..
Prigueno protjecanje plina. Clausius-Clapeyronova jednadba.
Toplinski strojevi.
Termodinamika ljestvica temperature. Motori s unutarnjim
sagorjevanjem.
Hladnjak. Toplinska pumpa. Prijenos topline. Spektar zraenja
crnog tijela.
Kirchhoffov zakon zraenja. Planckov zakon zraenja. Stefanov
zakon zraenja.
Struktura atoma. Schroedingerova valna jednadba, valne funkcije
elektrona za
vodikov atom. Relacija neodreenosti. Kvantni brojevi. Paulijev
princip iskljuenja.
Periodni sustav elemenata. Atomska jezgra. radioaktivnost i
zakon raspada.
Nuklearne reakcije; fisija, fuzija. Akceleratori estica.
Rentgensko zraenje.
Interakcija zraenja u tvari. Dozimetrija zraenja. Zatita od
zraenja. Fizika
estica; kvarkovi. Standardni kozmoloki model svemira.
Preporuena
literatura
- Cindro, N., Fizika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
- http://kolegij.fizika.unios.hr/of4
- http://moodle.fizika.unios.hr/
- Kulii, P., Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb,
2005.
- Kulii, P., Lopac, V., Elektromagnetske pojave i struktura
tvari, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
- Kulii, P., Bistrii, L., Horvat, D. et al., Rijeeni zadaci iz
mehanike i topline, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
Dopunska
literatura
- Pai, M., Toplina, Termodinamika, Energija, Liber, Zagreb,
1993.
- Halliday, D., Resnick, R., Walker, J., Fundamentals of
physics, John Wiley & Sons, Hoboken, 2003.
- Young, H., Freedman, R., University Physics, with modern
physics Addison-Wesley Publ., New York, 2008.
- Giambattista, A i suradnici, College physics, McGraw Hill,
2007.
- E. Babi, R. Krsnik i M. Oko. Zbirka rijeenih zadataka iz
fizike. kolska knjiga, Zagreb 2004.
Oblici provoenja
nastave
Predavanja (60 sati) uz koritenje Power Point prezentacija,
interaktivnih
simulacija, izvoenje demonstracijskih pokusa, rjeavanje
izabranih primjera
zadataka, samostalno i u grupi, diskusiju te testove za provjeru
znanja.
Rjeavanje numerikih zadataka na auditornim vjebama (30 sati) uz
vodstvo
asistenta. U sklopu auditornih vjebi studenti dobivaju dodatne
zadatke za vjebu,
koje samostalno rjeavaju.
Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru
(15 sati).
Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za
konzultacije.
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Kratke provjere znanja na svakim vjebama, kolokvij svakog
mjeseca, te zavrni
ispit na kraju semestra. Studenti koji pri provjerama znanja,
pohaanju nastave te
izradi seminara ostvare vie od 60% bodova osloboeni su polaganja
pismenog i
usmenog dijela ispita. Ostali studenti pristupaju pismenom i
usmenom ispitu.
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja Anonimna anketa nakon odrane nastave posluit e da
se identificiraju slabe toke
http://kolegij.fizika.unios.hr/of4http://moodle.fizika.unios.hr/
-
21
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
u strukturi i izvedbi kolegija.
Naziv predmeta KLASINA MEHANIKA 1
Kod F105
Vrsta Predavanja (30), Auditorne vjebe (15)
Razina Osnovni predmet
Godina 2. Semestar 4.
ECTS 4
Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac; Matko Muevi, prof
Cilj ili svrha
kolegija
1. Pokazati poznavanje i razumjevanje slijedeih temeljnih
koncepata u:
- Newtonovoj mehanici u jednoj, dvije i tri dimenzije,
- titranjima,
- gibanju estice pod djelovanjem centralnih sila,
- Newtonovi zakoni gibanja u neinercijskim sustavima.
2. Razviti kod studenata vjetinu primjene matematike na
rjeavanje fizikih problema.
Preduvjeti za upis Opa fizika 1, F101.
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. primjeniti vektorski raun pri rjeavanju osnovnih problema
klasine mehanike,
2. razumjeti i primijeniti Newtonove aksiome, 3. opisati
svojstva slobodnog, priguenog i tjeranog harmonijskog oscilatora,
4. razumjeti zakon gravitacije, 5. razumjeti vezu meu inercijskim i
neinercijskim sustavima.
Povezanost ishoda
uenja, nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivan
ja
Bodovi
min max
Pohaanj
e
predavan
ja
0 - Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 0
Provjera
znanja
(kolokvij)
2 1-5 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni
kolokvij
0 50
Zavrni
ispit
2 1-5 Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit 0 50
Ukupno 4 1-5 0 100
Konzultacije Petak, 12.00 14.00.
Kompetencije koje Studenti stjeu znanja o konceptima i
matematikoj formulaciji zakona
-
22
se stjeu mehanike, to im omoguava razumijevanje mehanikih pojava
u prirodi, kao i
rjeavanje jednostavnijih zadataka.
Sadraj Uvod; definicija i osnovna svojstva vektora; zbrajanje
vektora; skalarno,
vektorsko i viestruko mnoenje vektora; zrcaljenje; derivacija i
integral
vektorskog polja; gradijent; divergencija i Gaussov teorem;
rotacija i
Stokesov teorem; Laplaceov operator; cilindrini koordinatni
sustav; sferni
koordinatni sustav; brzina i ubrzanje u pravokutnom, cilindrinom
i sfernom
koordinatnom sustavu; trobrid pratilac; kruno gibanje; Newtonovi
aksiomi;
troma i teka masa; rad, snaga, kinetika energija; konzervativne
sile i
potencijalna energija, sauvanje mehanike energije, impuls sile,
moment sile i
moment koliine gibanja, uvjeti ravnotee estice; gibanje u polju
konstantne
sile: slobodan pad, kosi hitac i kosina; sile ovisne o brzini:
priguenje; gibanje
naelektrizirane estice u polju Lorentzove sile; slobodni
harmonijski oscilator i
oscilator s priguenjem; prisilni titraji harmonijskog
oscilatora, rezonancija,
sauvanje energije; dvodimenzijski harmonijski oscilator,
matematiko njihalo;
gravitacijska sila, polje, potencijalna energija i potencijal;
centralne sile;
potencijalna energija, sauvanje energije, graf energije;
ekvivalentnost
Keplerovih zakona i zakona gravitacije; virijalni teorem;
vremenska promjena
vektora u inercijskom i neinercijskom sustavu; brzina i ubrzanje
u neinercijskom
sustavu; jednadba gibanja u neinercijskom sustavu vezanom za
povrinu
Zemlje; primjeri gibanja u neinercijskom sustavu vezanom za
povrinu Zemlje.
Preporuena
literatura Klasina mehanika, uvod - Z. Glumac,
http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/utm.pdf
Teorijska mehanika - Z. Jankovi
Dopunska
literatura Theory and Problems in Theoretical Mechanics - M.
Spiegel
Classical Mechanics - H. Goldstein;
Mehanika - L. D. Landau, E. M. Lific;
Teorijska fizika i struktura materije - I. Supek;
Mathematical Methods of Classical Mechanics - V. I. Arnold;
Teorijska mehanika - S. M. Targ;
A Guided Tour of Mathematical Physics - R. Snieder,
http://samizdat.mines.edu/snieder/
Oblici provoenja
nastave
Predavanja (30 sati) i auditorne vjebe (15 sati).
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Tri kolokvija (90 min) tijekom semestra (50 %) i usmeni ispit
(50 %) ili
standardni pismeni (120 min) ispit (50%) i usmeni ispit (50
%).
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvedbe
svakog predmeta
i/ili modula
Studentska anketa.
Stalni kontakt sa studentima.
-
23
Naziv predmeta KLASINA MEHANIKA 2
Kod F106
Vrsta Predavanja (30), Auditorne vjebe (15)
Razina Osnovni predmet
Godina 3. Semestar 5.
ECTS 5
Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac; Matko Muevi, prof
Cilj ili svrha
kolegija
1 prikazati poznavanje i razumijevanje temeljnih pojmova
- dinamike sustava estica,
- gibanje krutog tijela,
- Lagrangeove i Hamiltonove formulacije mehanike.
Preduvjeti za
upis
Klasina mehanika 1, F105
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi: 1.
definirati i razumijeti osnovne mehanike pojmove vezane za
diskretne i
kontinuirane mehanike sustave,
2. opisati i razumijeti titraje diskretnih i kontinuiranih
mehanikih sustava, 3. opisati i razumijeti ravninsko i prostorno
gibanje krutog tijela, 4. opisati i razumijeti gibanje mehanikog
sustava koristei Lagrange-
Hamiltonov formalizam
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivan
ja
Bodovi
min max
Pohaanj
e
predavan
ja
0 - Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 0
Provjera
znanja
(kolokvij)
2 1-4 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni
kolokvij
0 50
Zavrni
ispit
3 1-4 Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit 0 50
Ukupno 5 1-4 0 100
Konzultacije Petak, 12.00 14.00
Kompetencije
koje se stjeu
Studenti stjeu znanja o konceptima i matematikoj formulaciji
zakona
mehanike, to im omoguava razumijevanje mehanikih pojava u
prirodi, kao i
rjeavanje jednostavnijih zadataka.
Sadraj Uvod; diskretni i kontinuirani sustavi estica; masena
gustoa; sredite mase;
koliina gibanja sustava estica; moment koliine gibanja sustva
estica;
energija sustava estica; rad unutranjih sila i unutranja
potencijalna energija;
rad vanjskih sila i vanjska potencijalna energija; gibanje u
odnosu na sredite
mase (koliina gibanja, moment koliine gibanja, kinetika
energija);
Lagrangeovo i D'Alembertovo naelo; gibanje rakete; sudari
estica; mali
longitudinalni titraji jednodimenzijskog diskretnog sustava
estica; mali
transverzalni titraji jednodimenzijskog kontinuiranog sustava
estica; stojni val;
putujui val; energija vala; ravninsko gibanje krutog tijela;
moment tromosti;
teoremi o momentima tromosti; parovi sila; kinetika energija,
rad i snaga
-
24
vrtnje; fiziko njihalo; trenutno sredite vrtnje; statika krutog
tijela; tenzor
tromosti; glavni momenti tromosti; Eulerove jednadbe gibanja;
gibanje Zemlje;
precesija; Eulerovi kutovi; zvrk: precesija, nutacija i spin;
stupnjevi slobode;
uvjeti na gibanje; Lagrangeove jednadbe za holonomne i
neholonomne sustave;
Lagrangeova funkcija naelektrizirane estice u elektromagnetskom
polju;
Euler-Lagrangeove jednadbe i Hamiltonovo naelo; Hamiltonove
jednadbe
gibanja; Poissonove zagrade; kanonska preobrazba; Liouvilleov
teorem;
prijelaz na kvantnu mehaniku.
Preporuena
literatura Klasina mehanika, uvod - Z. Glumac,
http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/utm.pdf;
Teorijska mehanika - Z. Jankovi;
Dopunska
literatura
1. Theory and Problems in Theoretical Mechanics - M. Spiegel 2.
Classical Mechanics - H. Goldstein; 3. Mehanika - L. D. Landau, E.
M. Lific; 4. Teorijska fizika i struktura materije - I. Supek; 5.
Mathematical Methods of Classical Mechanics - V. I. Arnold; 6. Uvod
u analitiku mehaniku - I. Aganovi, K. Veseli; 7. Teorijska mehanika
- S. M. Targ; 8. A Guided Tour of Mathematical Physics - R.
Snieder,
http://samizdat.mines.edu/snieder/
Oblici
provoenja
nastave
Predavanja (30 sati) i auditorne vjebe (15 sati).
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Tri kolokvija (90 min) tijekom semestra (50 %) i usmeni ispit
(50 %) ili
standardni pismeni (120 min) ispit (50%) i usmeni ispit (50
%).
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Studentska anketa.
Stalni kontakt sa studentima.
Naziv predmeta OSNOVE FIZIKIH MJERENJA I STATISTIKE ANALILZE
Kod F107
Vrsta Predavanja (30), Auditorne vjebe (15)
Razina Osnovni predmet
Godina 2. Semestar 3.
ECTS 4
Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac; Matko Muevi, prof.
Cilj ili svrha Upoznati studente s osnovnim pojmovima statistike
i vjerojatnosti.
-
25
kolegija Pojasniti koncept sluajne varijable i raspodjele
vjerojatnosti i uvesti ih kao
matematiki model za stvarne fizike problemime.
Preduvjeti za
upis
Nema
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi: 1.
koristiti permutacije, kombinacije i varijacije; 2. razumjeti
osnovne pojmove rauna vjerojatnosti; 3. opisati svojstva binomne,
Poissonove, Gaussove i drugih raspodjela; 4. raunati s funkcijama
izvodnicama binomne, Poissonove, Gaussove i
drugih raspodjela;
5. koristiti raun korelacija u statistikoj analizi; 6. koristiti
Markovljeve lance i metode u pronalaenju ravnotene raspodjele
vjerojatnosti.
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivan
ja
Bodovi
min max
Pohaanj
e
predavan
ja
0 - Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 0
Provjera
znanja
(kolokvij)
2 1-6 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni
kolokvij
0 50
Zavrni
ispit
2 1-6 Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit 0 50
Ukupno 4 1-6 0 100
Konzultacije petak, 12.00 14.00
Kompetencije
koje se stjeu
Studenti se pripremaju za znanstvena istraivanja, obradu
podataka te analizu
dobivenih rezultata.
Sadraj Uvod; permutacije sa i bez ponavljanja; kombinacije sa i
bez ponavljanja;
varijacije sa i bez ponavljanja; binomni pouak; definicija
osnovnih pojmova
vjerojatnosti; zbrajanje vjerojatnosti; mnoenje vjerojatnosti;
uvjetna
vjerojatnost; adicijski i multiplikacijski teorem; Bayesov
teorem; matematiko
oekivanje; vjerojatnost Bernoullijevih dogaaja; Gaussova
raspodjela; Gaussov
integral; prosjena vrijednost; varijanca; ebievljev teorem;
zakon velikih
brojeva (Bernoullijev teorem); geometrijske vjerojatnosti;
diskretne i
kontinuirane vjerojatnosti; teoremi o sluajnim varijablama;
preobrazba
varijable; metoda najmanjih kvadrata; greka funkcije; zakon
rasprostiranja
greaka; standardna devijacija aritmetike sredine;izravnanje
posrednih
opaanja; osnovni pojmovi statistike; momenti raspodjele;
raspodjele: binomna,
Poissonova, hipergeometrijska, Gaussova; gama raspodjela;
definicija funkcije
izvodnice; funkcija izvodnica binomne, Poissonove i Gaussove
raspodjele;
adicijski teorem za Gaussove raspodjele; funkcija izvodnica gama
raspodjele;
karakteristine funkcije; teorem inverzije; kumulativne funkcije;
sredinji
granini teorem; pojam korelacije; linearna korelacija; krivulja
regresije; pravci
regresije; koeficijent korelacije; nelinearna korelacija; indeks
korelacije; omjer
korelacije; sluajni hod u jednoj dimenziji; Markovljevi lanci;
Poissonov
-
26
proces.
Preporuena
literatura 1. Vjerojatnost i statistika, uvod - Z. Glumac,
http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/uvs.pdf;
2. Vjerojatnost i statistika, V. Vrani;
Dopunska
literatura 1. Statistika teorija i primjena, I. Pavli:
2. Introduction to Probability, C. M. Grinstead and J. M.
Snell.
Oblici
provoenja
nastave
Predavanja (30 sati) i auditorne vjebe (15 sati).
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Tri kolokvija (90 min) tijekom semestra (50 %) i usmeni ispit
(50 %) ili
standardni pismeni (120 min) ispit (50%) i usmeni ispit (50
%).
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Studentska anketa.
Stalni kontakt sa studentima.
Naziv
predmeta ELEKTRODINAMIKA 1
Kod F108
Vrsta Predavanja (30) , Vjebe (30)
Razina Osnovni predmet
Godina 3 Semestar 5
ECTS 5
Nastavnik doc.dr.sc. Josip Brana
Cilj ili svrha
kolegija
Student treba nauiti i biti u stanju pravilno iskazati osnovne
zakone elektrostatike
magnetostatike i elektrodinamike u vakuumu, te moi rijeiti
razliite probleme.
Preduvjeti za
upis
Matematika 1 diferencijalni raun, Matematika 2 integralni raun,
Matematika 3
funkcije viih varijabli, Osnove fizike 1, 2, 3, Klasina mehanika
I.
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. Razumjeti i pravilno iskazati osnovne zakone elektrostatike
2. Opisati i interpretirati osnovna svojstva elektrinog polja 3.
Razumjeti i pravilno iskazati osnovne zakone magnetostatike 4.
Opisati i interpretirati osnovna svojstva magnetskog polja 5.
Primijeniti steeno znanje iz podruja elektrostatike i
magnetostatike u praksi te
samostalno rjeavati problemske zadatke
6. Opisati osnovne principe elektrodinamike u vakuumu 7.
Razumjeti, interpretirati i primijeniti znanje Maxwellovih jednadbi
na
http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/uvs.pdf
-
27
problemskim zadacima
8. Razumjeti pojam elektromagnetskog vala, njegove strukture i
svojstava 9. Interpretirati skalarni, vektorski i elektromagnetski
potencijal 10. Opisati i razumjeti uinke zraenja u elektrodinamici
11. Primijeniti nauene spoznaje na rjeavanje problemskih
zadataka
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
predavanja 1
1-
11
Prisutnost na
nastavi Evidencija 0 10
Pohaanje
vjebi 1
1-
11 Prisutnost na
nastavi Evidencija
0 10
Domae
zadae 0,5
1-
11
Samostalno
rjeavanje
domae
zadae
Pismena predaja
zadataka 0
15
Seminari 0,5 1-
11
Samostalna
obrada zadane
teme,
konzultacije
Usmeni izlaganje,
pismena predaja 0
15
Provjera
znanja
putem dva
kolokvija
1 1-
11
Kontinuirani
rad tijekom
cijelog
semestra
Pismeni kolokvij
(uspjeno poloeni
kolokviji zamjenjuju
pismeni ispit)
0 25
Zavrni
ispit 1
1-
11 Ponavljanje
gradiva
Pismeni ispit
(ukoliko nije
zadovoljio prag
prolaznosti na
kolokvijima)Usmeni
ispit
0 25
Ukupno 5 0 100
Konzultacije Utorkom, 11:00-12:00
Kompetencije
koje se stjeu
1. Razvijanje analitikog i kvantitativnog pristupa 2. Razvijanje
apstraktnog i vizualizacija prirodnih pojava 3. Identificirati
problem, sudjelovati u rjeavanju problema, te logiki povezati
kljune injenice i elemente
4. Timski rad 5. Razvijanje odgovornosti i etinosti
Sadraj 1. Elektrostatika o Coulombov zakon
o elektrino polje
o princip linearne superpozicije
o Gaussov zakon
o skalarni potencijal Poissonova jednadba
o rad naboja u elektrostatskom polju
2. Magnetostatika
-
28
o magnetska indukcija i Biot-Savartov zakon
o vektorski potencijal badarna sloboda
o multipolni razvitak
o magnetski moment
o sila i moment sile na lokalizirane struje u zadanom magnetskom
polju
3. Elektrodinamika u vakuumu o gibanje naboja u zadanim
elektromagnetskim poljima
gibanje u stalnim homogenim poljima
gibanje u periodinim poljima
o elektromagnetsko polje naboja i struja ija su gibanja
zadana
Maxwellove jednadbe u vakuumu
jednadba kontinuiteta
Maxwellove jednadbe daleko od struja i naboja
elektromagnetski
valovi, polarizacija
energija i impuls elektromagnetskog polja
elektromagnetski potencijali, njihov znaaj i gradijentna
invarijantnost
retardirana i advansirana rjeenja
Lienard-Wichertovi potecijali
o uinci zraenja
Larmorova formula za dipolno zraenje
sila koenja zraenjem i priguenje zraenjem
Preporuena
literatura
- J. D. Jackson: Classical Electrodynamics, 3rd edition, John
Wiley, New York, 1998.
- I. Supek: Teorijska fizika i struktura materije, kolska
knjiga, Zagreb, 1977.
Dopunska
literatura
- A.O. Barut: Electrodynamics and Classical Theory of Fields and
Particles, MacMillan, New York, 1964.
- F. Rorlich: Classical charged particles. Addison-Wisley,
Reading, Massachusetts, 1965.
- http://www.airynothing.com/jackson/ -
http://www.plasma.uu.se/CED/Book/
Oblici
provoenja
nastave
Na predavanjima teorija, a na vjebama rjeavanje problema i
seminarski radovi.
Nain
provjere
znanja i
polaganja
ispita
Pismeni i usmeni
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim
jezicima
Hrvatski i engleski
Nain
praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe
svakog
Ankete
-
29
predmeta i/ili
modula
Naziv predmeta UVOD U STATISTIKU FIZIKU
Kod F109
Vrsta Predavanje (30) , Vvjebe (15)
Razina Osnovni predmet
Godina 3 Semestar 5
ECTS 5
Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ramir Risti
Cilj ili svrha
kolegija
Dati mikroskopsko objanjenje o fenomenolokom ponaanju
mnogoestinih
sustava.
Preduvjeti za
upis
Osnove fizike 1,2,3 i 4
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. Objasniti termodinamike zakone 2. Objasniti Boltzmannovu
raspodjelu 3. Razlikovati Bose-Einsteinovu i Fermi-Diracovu
raspodjelu 4. Objasniti zraenje crnog tijela
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
predavanja
Prisutnost na
nastavi
Evidencija
Provjera
znanja
(kolokvij)
2,5 1-4 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni
kolokvij
50 50
Zavrni
ispit
2,5 1-4 Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit 50 50
Ukupno 5 100 100
Konzultacije Ponedjeljak 12-14
Kompetencije
koje se stjeu
Razumijevanje osnovnih fizikalnih pojmova i relacija. Razvijanje
analitikog i
kvantitativnog pristupa rjeavanja zadataka.
Sadraj Meumolekularni sudari. Jednadba stanja. Termodinamiki
zakoni. Termodinamiki
potencijali. Sustavi promjenljivog broja estica.
Maxwell-Boltzmannova raspodjela.
Fazni prostor. Objanjenje drugog zakona termodinamike. Zakon
jednake raspodjele.
Barometarska formula. Termika svojstva idealnog plina.
Objanjenje treeg zakona
termodinamike. Negativne temperature. Zraenje crnog tijela.
Titranje atoma u
kristalima. Bose-Einsteinova i Fermi-Diracova raspodjela. Limes
klasine statistike.
Jako degenerirani fermioni. Bose-Einsteinova kondenzacija.
-
30
Preporuena
literatura ips, V. Uvod u statistiku fiziku, kolska knjiga,
Zagreb, 1990.
Lenac, Z., ips, V. Zadaci iz statistike fizike I, Liber, Zagreb,
1980.
Lenac, Z., ips, V. Zadaci iz statistike fizike II, Liber,
Zagreb, 1981.
Knapp, V., Coli, P. Uvod u elektrina i magnetska svojstva
materijala, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
Dopunska
literatura Supek, Teorijska fizika i struktura materije, kolska
knjiga, Zagreb, 1974
Mandl, F. Statistical Physics, John Wiley & Sons, 1988.
Oblici
provoenja
nastave
Predavanja i vjebe
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Usmeni i pismeni ispit, te 2 kolokvija. Studenti koji poloe oba
kolokvija
osloboeni su pismenog dijela ispita u zimskom ispitnom roku. Da
bi konana
ocjena bila pozitivna i usmeni i pismeni dio ispita moraju biti
pozitivni. Da bi
pristupili ispitu, studenti moraju biti prisutni na 50% vjebi i
predavanja.
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski.
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Provoenje studentske ankete.
Naziv predmeta MATEMATIKE METODE FIZIKE
Kod F110
Vrsta Predavanja (45), Vjebe (30)
Razina Izborni predmet
Godina 3. Semestar 5.
ECTS 7
Nastavnik doc.dr.sc. Zvonko Glumac, M. Muevi, prof. asistent
Cilj ili svrha
kolegija
Glavni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa nizom
matematikih metoda koje
su bitne za rjeavanje naprednijih problema iz podruja teorijske
fizike.
Preduvjeti za
upis
Nema
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi: 1.
koristiti se kompleksnom analizom u rjeavanju fizikih problema; 2.
rjeavati obine i parcijalne diferencijalne jednadbe drugog reda,
koje se
esto pojavljuju u fizici;
3. koristiti se Greenovim funkcijama, 4. koristit se
ortogonalnim polinomima i drugim specijalnim funkcijama, 5.
koristiti Fourierove redove i integralne preobrazbe, 6. koristiti
se varijacijskim raunom.
-
31
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivan
ja
Bodovi
min max
Pohaanj
e
predavan
ja
0 - Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 0
Provjera
znanja
(kolokvij)
3 1-6 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni
kolokvij
0 50
Zavrni
ispit
4 1-6 Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit 0 50
Ukupno 7 1-6 0 100
Konzultacije Petak, 12.00 14.00.
Kompetencije
koje se stjeu
Zakoni fizike su esto izraeni sloenim matematikim aparatom.
Svrha je
kolegija dati studentima matematika znanja nuna za bolje
razumijevanje
kasnijih kolegija fizike kao to su klasina elektrodinamika,
kvantna mehanika,
vrsto stanje i statistika fizika.
Sadraj Uvod; kompleksna algebra; kompleksne funkcije; De
Moivreova formula;
Cauchy-Riemannovi uvjeti; krivuljni integral; Cauchyjev
integralni teorem;
Cauchyjeva integralna formula; Cauchyev integral i derivacija
funkcije;
Taylorov razvoj; analitiko produljenje; polovi funkcije;
odreivanje reziduuma;
Laurentov razvoj; preslikavanja; toka razgranita i vieznane
funkcije;
konformno preslikavanje; singulariteti funkcije; teorem o
reziduumima;
Cauchyjeva glavna vrijednost; diferencijalne jednadbe prvog
reda; homogene
diferencijalne jednadbe drugog reda; singularne toke
diferencijalne jednadbe;
Frobeniusov metod - razvoj u red; nehomogene diferencijalne
jednadbe drugog
reda; parcijalne diferencijalne jednadbe: razdvajanje varijabli
u PKS, CKS i
SKS; Greenove funkcije; samoadjungirane diferencijalne jednadbe;
hermitski
operatori;Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije; ortogonalni
polinomi;
potpunost svojstvenih funkcija; Besselova nejednakost;
Schwarzova
nejednakost; razvoj Greenove funkcije po svojstvenim funkcijama;
Greenove
funkcije u jednoj dimenziji; Diracova delta funkcija; gama
funkcija; Besselove
funkcije prve vrste; Legendreovi polinomi; pridrueni Legendreovi
polinomi;
kugline funkcije; Hermiteovi polinomi; Laguerreovi polinomi;
pridrueni
Laguerreovi polinomi; Fourierovi redovi; Integralne preobrazbe:
Fourierova
preobrazba; Integralne preobrazbe: Laplaceova preobrazba;
varijacijski raun;
Rayleigh-Ritzova varijacijska tehnika
Preporuena
literatura
1. Matematike metode fizike, uvod - Z. Glumac,
http://www.fizika.unios.hr/~zglumac/ummf.pdf;
2. Mathematical Physics - Eugene Butkov;
Dopunska
literatura
1. Mathematical Methods for Physicists, G. B. Arfken and H. J.
Weber; 2. Methods of Theoretical Physics- P. M. Morse and H.
Feshbach; 3. A Guided Tour of Mathematical Physics - R.
Snieder,
http://samizdat.mines.edu/snieder/.
Oblici
provoenja
nastave
Predavanja (45 sati) i auditorne vjebe (45 sati).
Nain provjere Tri kolokvija (90 min) tijekom semestra (50 %) i
usmeni ispit (50 %) ili
-
32
znanja i
polaganja ispita
standardni pismeni (120 min) ispit (50%) i usmeni ispit (50
%).
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Studentska anketa.
Stalni kontakt sa studentima.
Naziv predmeta PRAKTIKUM IZ OSNOVA FIZIKE A
Kod F111
Vrsta Laboratorijske vjebe (60)
Razina Osnovni predmet
Godina 2. Semestar 3.
ECTS 5 ECTS boda
Nastavnik Doc. dr. sc. M. Poje, M. Muevi, prof. asistent
Cilj ili svrha
kolegija
Samostalno izvoenje eksperimenata iz podruja ope fizike, obrada
i fizikalno
shvaanje dobivenih rezultata, te pisanje izvjea o eksperimentu.
Koritenje
raunala pri obradi podataka.
Preduvjeti za
upis
Steene kompetencije koje se na ovom preddiplomskom studiju stjeu
pohaanjem
kolegija Osnova fizike I i II.
Ishodi uenja
Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. Samostalno izvoenje pokusa iz podruja ope fizike (rukovanje
mjernim ureajima i instrumentima)
2. Objasniti fizikalne pojave u izvedenim pokusima (uspostaviti
vezu izmeu fizikalnih zakona i njihove primjene)
3. Statistika obrada rezultata dobivenih eksperimentom,
interpretacija rezultata
4. Koristiti raunalo u svrhu obrade rezultata 5. Izrada
detaljnog kompletnog izvjetaja odraene vjebe 6. Pratiti strunu i
znanstvenu literaturu u kojoj su iskazani rezultati mjerenja
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave 0,5 1-6
Prisutnost na
nastavi
Izvoenje
pojedine vjebe 0 10
Izvoenje
laboratorijskih
vjebi
1 1-6 Mjerenje i
obrada
rezultata
Preciznost
mjerenja i
obrada
rezultata,
pismena
0 30
-
33
provjera
rezultata
mjerenja
Samostalan
rad 2 2-6
Teorijska
priprema za
eksperimente,
pisanje
izvjea
Usmena
provjera
pripremljenosti
za
eksperiment,
provjera
pisane
pripreme,
predavanje
izvjea
0 40
Zavrni ispit 1,5 1-5
Izvoenje
pojedine
vjebe, obrada
rezultata i
pisanje
izvjetaja
Pisano izvjee,
usmeni ispit 0 20
Ukupno 5 0 100
Konzultacije
Izv.prof.dr.sc. Branko Vukovi: srijeda, 10:00-12:00
dr.sc. Marina Poje: srijeda, 12:00-14:00
Ivana Ivkovi, pred.: srijeda, 14:00-16:00
Kompetencije
koje se stjeu
OPE KOMPETECIJE:
1. Razvijanje analitikog i kvantitativnog pristupa 2.
Identificirati problem, sudjelovati u rjeavanju problema, te
logiki
povezati kljune injenice i elemente
3. Timski rad 4. Razvijanje odgovornosti i etinosti 5. Ponaanje
u skladu s pravilima ponaanja u laboratoriju i u skladu s opim
pravilima sigurnosti na radu.
SPECIFINE KOMPETENCIJE:
1. Upotreba ispravnih mjernih jedinica, te njihovih predmetaka
2. Rukovanje mjernim instrumentima i ureajima (sastavljanje
elektronikih
shema, sastavljanje pokusa za provjeru pojedinih fizikalnih
zakona)
3. Uoavanje, analiza i eventualno uklanjanje moguih pogreaka
mjerenja 4. Statistika obrada dobivenih rezultata, te njihov
ispravan zapis
Sadraj
Uvod u praktikum (fizikalne veliine i pripadne mjerne jedinice,
pojam, tonost i
zapis mjerenja, vrste pogreaka i iskazivanje rezultata mjerenja,
grafiki i tablini
prikaz mjerenja, sigurnosna pravila i pravila ponaanja u
laboratoriju)
Popis eksperimentalnih vjebi (bira se 10-ak vjebi):
- Pomina mjerka, mikrometarski vijak, sferometar, vaga
- Prouavanje helikoidalne zavojnice, odreivanje gustoe krutog
tijela
pomou dinamometra
- Matematiko i fizikalno njihalo
- Statiko odreivanje modula torzije, dinamiko odreivanje
modula
torzije
- Odreivanje gustoe pomou piknometra, Mohr-Westphalova vaga
- Odreivanje napetosti tekuina, Hoplerov viskozimetar
-
34
- Mjerenje otpora pomou Wheatstoneovog mosta, mjerenje
otpora
elektrine arulje u ovisnosti o jakosti struje
- Odreivanje specifinog naboja elektrona, magnetsko polje oko
ravnog
vodia
- Ispitivanje pomou katodnog oscilografa
- Badarenje preciznog galvanometra, Mjerenje temperature
pomou
termopara
- Trioda i tranzistor
Preporuena
literatura
- M. Poek, A. Duli; Fiziki praktikum I i II, Sunnypress, Zagreb,
1999. - Pai, M. Fizika mjerenja I, II i III, Liber, Zagreb, 1988. -
http://kolegij.fizika.unios.hr/pof1
Dopunska
literatura
- B. Markovi, D. Miler, A. Rubi, Raun pogreaka i statistika,
Liber, Zagreb, 1987.
Oblici
provoenja
nastave
Studenti u trajanju od po 4 sata izvode eksperimentalne vjebe s
temama iz
Osnova fizike I i II.
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Tijekom svakog termina studentu se usmeno provjerava znanje iz
eksperimenta
kojeg trenutno radi. O svakom izvedenom eksperimentu student je
duan napisati
izvjee koje e biti ocijenjeno. Ispit se sastoji u izvedbi jednog
od eksperimenata.
Ocjena se odreuje na temelju znanja pokazanog tijekom nastave i
ispitu te srednje
ocjene izvjea o izvrenim eksperimentima.
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski.
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Praenje napretka studenata u izvoenju eksperimenata, obradi i
fizikalnom
razumijevanju izmjerenih podataka, te pisanju izvjea o izvrenom
eksperimentu.
Tijekom izvedbe kolegija studenti e biti i anketirani o pounosti
i prikladnosti
eksperimenata te kvaliteti skripte, nastavnika i asistenata.
Naziv predmeta SPECIJALNA I OPA TEORIJA RELATIVNOSTI
Kod F112
Vrsta Predavanje ( 30 ), Seminari ( 0 ), Vjebe ( 15 )
Razina Osnovni predmet / Izborni predmet
Godina 3. Semestar 6.
ECTS 4 ECTS:
- 45 k. sati ~ 34 h ~ 1.1 ECTS oko 116 sati samostalnog rada
studenta uz konzultacije ~ 3.9 ECTS
Nastavnik doc.dr.sc. Josip Brana, Matko Muevi, prof.
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj ili svrha kolegija je studente upoznati s jednom od dvije
temeljne teorije
moderne fizike
Preduvjeti za
upis Tri matematike, tri ope fizike, klasine mehanike.
-
35
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. Razluiti glupa razmatranja o teoriji relativnosti u
kojekakvim internetskim stranicama i novinskim tivima od istina
koje ta teorija
poluuje.
2. Ispravno tumaiti prostorno vremenske odnose na lokalnoj i
globalnoj razini
3. Shvatiti Izvorita Standardnog modela elementarnih estica 4.
Shvatiti izvorita gravitacije preko zakrivljenosti prostor-vremena
5. Izraunati kut skretanja svjetlosti pod djelovanjem gravitacije
6. Izraunati poveanje valne duljine svjetlosti pri odlasku s
povrine
Zemlje
7. Izraunati popravke u tijeku vremena na GPS satelitima zbog
STR i OTR doprinosa
8. Shvatiti osnovne znaajke crnih rupa 9. Shvatiti osnovne
znaajke gravitacijskih valova 10. Shvatiti mogunost tumaenja
ubrzanog irenja svemira preko
Einsteinove kozmoloke konstante
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
predavanja
0.74 Prisutnost na
nastavi
Evidencija 0 100
Provjera
znanja
(kolokvij)
0.36 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni
kolokvij
0 100
Zavrni
ispit
3.9 Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit 0 100
Ukupno 4.0
Konzultacije Svakog utorka u 12 h
Kompetencije
koje se stjeu
Student valja shvatiti osnovne zamisli i principe specijalne i
ope teorije
relativnosti. Bit e upoznat s osnovnim posljedicama na mjerenje
duljina i
vremena, te predvianjima tri klasina testa OTR, crnim rupama u
Svemiru,
evoluciji Svemira i gravitacijskim valovima.
Sadraj Specijalna teorija relativnosti: Michelson-Morleyevi
pokusi. Principi STR,
Lorentzove transformacije i posljedice. 4-prostor-vrijeme
Minkowskog.
Mehanika u STR. Mehanika i Elektrodinamika u 4-dim. obliku. Opa
teorija
relativnosti: Principi OTR i program opisa gravitacijskog polja
zakrivljenim
prostor-vremenom. Riemannov 4-prostor-vrijeme. Tenzorska algebra
i analiza
u Riemannovu prostoru, poopenje deriviranja. Geodezijske. Tenzor
energije
impulsa. Einsteinove jednadbe gravitacijskog polja.
Schwartzschieldovo
rjeenje, crne rupe. Tri klasina testa OTR. Linearizirane
jednadbe,
gravitacijski valovi. Friedmanovi kozmoloki modeli i Hubbleov
zakon.
Ubrzano irenje Svemira.
Preporuena
literatura
- Josip Brana, Opa teorija relativnosti Einsteinova teorija
gravitacije (prvi dio), Odjel za fiziku sveuilita J. J.
Strossmayer, Osijek 2011.
- W. D. McGlinn: Introduction to Relativity, The John Hopkins
University Press, Baltimore and London, 2003.
- B. Schutz, Gravity from the ground up, Cambridge University
Press, 2004.
-
36
Dopunska
literatura
- Hobson, M. P., Efstathiou, G. and Lasenby, A. N., General
Relativity, An introduction for Physicists, Cambridge University
Press,
Cambridge, 2006.
- Adler, Bazin, Schiffer, Introduction to General Relativity,
McGraw-Hill 1975.
- Supek: Teorijska fizika I struktura materije, kolska knjiga,
Zagreb, 1977
- http://www2.slac.stanford.edu/vvc/theory/relativity.html -
http://archive.ncsa.uiuc.edu/Cyberia/NumRel/GenRelativity.html -
http://www-groups.dcs.st-
and.ac.uk/~history/HistTopics/General_relativity.htm
Oblici
provoenja
nastave
Na predavanjima teorija, a na vjebama rjeavanje problema i
seminarski
radovi
Nain provjere
znanja i
polaganja ispita
Pismeni i usmeni uz praenje i provjeru kroz seminarske radove
tijekom
semestra
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Hrvatski i engleski
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Ankete
Naziv predmeta UVOD U KVANTNU MEHANIKU
Kod F113
Vrsta Predavanja (45), Vjebe (30)
Razina Osnovni predmet
Godina 3. Semestar 2.
ECTS 7
Nastavnik Doc. dr. sc. Igor Lukaevi
Cilj ili svrha
kolegija
Povezati povjesni razvoj kvantne mehanike s prethodnim znanjem,
te nauiti
osnovne osobine kvantnog svijeta.
Preduvjeti za
upis
Osnove fizike 1, Matematika 1, Matematika 2
Ishodi uenja Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi:
1. ukazati na povijesne aspekte razvoja kvantne mehanike 2.
razumjeti, te moi objasniti razlike izmeu klasine i kvantne
mehanike
3. objasniti pojam valne funkcije 4. razumjeti relacije
neodreenosti 5. rijeiti Schroedingerovu jednadbu za jednostavne
potencijale 6. uoiti, identificirati, te povezati probleme
svojstvenih vrijednosti za
-
37
energiju, koliinu gibanja, kutnu koliinu gibanja, te
centralne
potencijale
7. objasniti pojam spina
Povezanost
ishoda uenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
ue
nja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Provjera
znanja
numeriki
dio
(kolokvij)
3.5 1-7 Priprema za
ispit
Pismeni
kolokvij
0% 50%
Provjera
znanja
teorijski
dio
(kolokvij)
3.5 1-7 Priprema za
ispit
Pismeni
kolokvij
0% 50%
Ukupno 7 0% 100%
Konzultacije Da
Kompetencije
koje se stjeu
- shvaanje i povezivanje dogaaja koji su vodili k razvoju
kvantne mehanike
- razumjevanje osnovne znaajke valne mehanike - sposobnost
rjeavanja jednostavnijih problema primjenom zakona
valne mehanike
- povezivanje prijanjeg znanja matematike s formalizmom kvantne
mehanike
- prilagoavanje dobivenog znanja iz kvantne mehanike
srednjokolskom uzrastu
Sadraj Fizika pri kraju 19. i poetkom 20. stoljea. Povijesni
razvoj kvantne
mehanike. Principi kvantne mehanike. Schroedingerova valna
mehanika:
povijesne i filozofske posljedice. Osnovna svojstva valne
mehanike i njezine
primjene (npr. potencijalne barijere). Svojstvene vrijednosti i
svojstvene
funkcije kvantno-mehanikih operatora (energija, koliina gibanja,
kutna
koliina giba
