IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA 63356 ... - unipu.hr · PDF fileHrvatski (engleski, francuski) Broj ECTS bodova 6 Broj sati u semestru ... ekspresionizam (slobodna atonalitetnost,

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 63356, PRIREĐIVANJE ZA ANSAMBLE

Nastavnik/nastavnica

Suradnik/suradnica prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija

Diplomski

Semestar Zimski Godina

studija 1.

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, Pula

Jezik

izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski (engleski,

francuski)

Broj ECTS bodova 6 Broj sati u

semestru 60 P – 0 V – 0 S

Preduvjeti za upis i/ili za

svladavanje Preduvjet su polože i kolegiji Priređiva je za ansamble 1 i 2

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Poznavanje glazbala, Glazbeni

oblici i stilovi, Osnove kompozicije i Harmonija

Cilj kolegija Ovladati vješti o priređiva ja za vokal o- instrumentalne ansamble

i orkestre koji su zastuplje i u os ov oj i sred joj glaz e oj školi

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u priređiva ja drugih glaz e ih sadržaja za gudački orkestar, si fo ijski orkestar i vokal o-

instrumentalne ansamble

2. Razviti sposobnost primjene znanja u praksi i u drugim

disciplinama.

Sadržaj kolegija

1. Gudački orkestar

2. Simfonijski orkestar, razvitak I vrste

3. Analiza orkestralnih partitura

4. Dinamika, harmonija, melodija, boja I pedal u orkestru

5. Arhitektonika partiture

6. Izrada klavirskog izvatka

7. Priređiva je za si fo ijski orkestar dvojnog i trojnog sklopa

8. Prieđiva je za vokal o- instrumentalne ansamble

Planirane aktivnosti,

etode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni

Pohađanje nastave 1.- 2. 60 1,6 5 %

http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=0%2F%3Fid%3Dhttp%3A%2F%2Fkaaos.org%2Frotarade

(45)

Aktivnost u nastavi 1.- 2. 14 0,50 5%

Samostalni radovi 1.- 2. 84 3 60%

Završni ispit 1.- 2. 25 0,9 30%

Ukupno 168 6 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. Pisati do aće zadaće 3. Izraditi 3 samostalna rada po dogovoru s nastavnikom

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a

rež i stra i a a Muzičke akademije i u ISVU.

Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij

Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-

uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. W. Piston: Orchestration, W.W. Norton and Comp., New

York, 1955.

2. A. O radović: Uvod u orkestraciju, Univerzitet umetnosti u

Beogradu, Beograd, 1978.

3. L. Malter: Instrumentovedenie v notnih obrazcah, VISK,

Moskva, 1981.

4. N. A. Rimski-Korsakov: Osnovi orkestrovki (I- II), Gos. Muz.

Izd., Moskva, 1946.

5. H. Berlioz: A treatise upon modern instrumentation and

orchestration, Cambridge Library Collection, 2010.

Izborna:

1. D. Despić: Muzički instrumenti, univerzitet umetnosti u

Beogradu, Beograd, 1986.

2. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature.


Kod i naziv kolegija 63357

POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE 1


Suradnik/suradnica Doc. dr. sc. Lada Duraković (nositeljica)

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija

Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija Diplomski

Semestar zimski Godina

studija V

Mjesto izvođe ja Predavaonica,

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski


semestru 30 P – 0V – 0S


svladavanje Nema preduvjeta za upis

Korelativnost Povijest glazbe I, II. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i

stilovi

Cilj kolegija Upoznavanje i razumijevanje glazbe, glazbenih epoha i stilova kroz

slušanje glazbe (hrvatska i svjetska literatura)

Ishodi uče ja

1. Pravilno tumačiti i definirati glazbene pojavnosti

2. Prepoznavati i kritički analizirati specifične glazbene pojavnosti

3. Razvijati vješti e prepoznavanja i analiziranja glazbenih vrsta,

epoha i stilova

4. Razvijati vješti e pre oše ja steče ih saz a ja u uduće radu

s uče i i a

Sadržaj kolegija

1. Glazbena umjetnost u srednjem vijeku

2. Glazbena umjetnost u renesansi

3. Glazbena umjetnost u baroku

4. Glazbena umjetnost u klasicizmu

5. Glazbena umjetnost u 19. stoljeću

6. Glazbena umjetnost u 20. stoljeću


metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

(alternativno stjecanje

navesti u studentskim

obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u

nastavi te terenska

nastava

1-4 23 0,8 10%

samostalni zadatci 1-4 54 2 20%

ispit (pismeni) 1-4 7 0, 2 70 %

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocjenjivanja):

http://www.unipu.hr/index.php?id=1796

Studentske obveze

Kolegij Upoznavanje glazbene literature je nastavak kolegija „Povijest

glazbe“ i tumači je kroz stručnu elaboraciju odabranih djela iz

cjelokupne glazbene povijesti (hrvatska i svjetska literatura) koje će

studenti, budući profesori, obrađivati u nastavi u osnovnim i srednjim

školama.

Sadržaj koji mora obraditi svaki student određuje nositeljica kolegija.

Studenti su obavezni prezentirati unaprijed dogovorene radne

materijale na skupnoj ili individualnoj nastavi. Radove treba predati u

tiska o o liku, o rađe e pre a dogovore o predlošku, uvezane,

te ih priložiti u elektro sko o liku. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u unaprijed dogovorenim terminima.

U ko ač u o je u ulaze o je a rad og aterijala te redovito dolaže je a astavu skup u i/ili i dividual u), završ i ispit ili ostali zada i.

)avrš i se ispit sastoji od sluš og prepoz ava ja oda ra ih djela iz cjelokupne glazbene povijesti (hrvatska i svjetska literatura) koje će stude ti, udući profesori, o rađivati u astavi u os ov i i sred ji škola a. )avrš i ispit ositelji a kolegija ože za ije iti eki drugi zadatkom (esej, referat, pismeni rad vezan uz terensku nastavu itd).

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a

rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja i dodatni kriteriji ocjenjivanja po svim

elementima i

razinama objavljeni su na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Josip Andreis: Povijest glazbe 1,2,3 i 4., Zagreb, Liber Mladost,

1974. (odabrana poglavlja)

2. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljiljana: Glazbeni susreti 1.

vrste, Profil edukacija, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

3. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljiljana: Glazbeni susreti 2.


4. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljilja a: Glazbeni susreti 3.


5. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljilja a: Glazbeni susreti 4.


6. Perak Lovričević Nataša: Glazbeni kontakti 1, Profil edukacija,

Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

7. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljilja a: Glazbeni kontakti 2,

Profil edukacija, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

8. Medenica Nada: Glazbena umjetnost 1, Znanje, Zagreb, 2005.

(odabrana poglavlja)

9. Medenica Nada: Glazbena umjetnost 2, Znanje, Zagreb, 2005.


10. Mede i a Nada, Palić Jelavić Rozina: Glazbena umjetnost 3 ,

Znanje, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)

11. Palić Jelavić Rozi a, Mede i a Nada: Glazbena umjetnost 4,

Znanje, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

Izborna: Studenti odabiru dio audio primjera i literature samostalno


Kod i naziv kolegija 63358, Aspekti suvremene glazbe


Suradnik/suradnica prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

Studijski programi

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Diplo ski sveučiliš i studij Solo pjevanje

Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija Diplomski

Semestar Zimski Godina studija I.

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija

(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja Hrvatski i Talijanski

Broj ECTS bodova 2 Broj sati u semestru P30 - 0S – 0V

Preduvjeti za upis i za

svladavanje O ziro da s o a sa o početku upoz ava ja sa kolegijo , preduvjeta e a.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim struč i i u jet ički kolegijima tijekom studija.

Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela i upoz ava je kompozicijsko-teh ičkih te stilskih o ilježja pojedi ih suvre e ih glaz e ih prava a s težište a a alizi oda ra ih djela ovog razdo lja, či e se ako studija Harmonije, Polifonije i Glaz e ih o lika i stilova želi do iti zaokruže i uvid u jeloviti razvoj glaz e og išlje ja.

Ishodi uče ja

1. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati suvre e e glaz e e stilove.

2. opisivati i analizirati dopuštena glazbena „odstupanja” od normi s

obzirom na funkcionalne stilove te primjenu takvih spoznaja u vlastitome

glaz e o izražava ju.

Sadržaj kolegija

Teorijsko-a alitička o rada ajvaž ijih pojava glaz e XX. stoljeća /i presio iza , ekspresionizam (slobodna atonalitetnost, dodekafonija), serijalnost,

strukturaliza , aleatorika, grafička ota ija, ko kret a i elektro ička glaz a i dr..





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnosti u

nastavi 1 30 0,50 30

kolokvij (usmeni) 2 10 0,50 40

ispit (usmeni) 2 20 1 30

Ukupno 60 2 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i

jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1786&L=1%2Findex.php%3Fid

Studenti su dužni kontinuirano analizirati zadane oblike. Prikupljeni materijal

zajed o će se a alizirati a kolokviju. U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili

minimalni postotak.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u astavi.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na predavanja.

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu,

12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke.

18% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke.

24% = Redovito je pripremljen/-na, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome

procesu.

30% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,

uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz enog oblika i stila.

Kolokvij se sastoji od izrade najmanje jednog samostalnog glazbenog uratka iz

obrađenog gradiva a o je juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 8% ocjene

od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza jedne suvremene skadbe, a o je jivat će se ovako i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji će se do iti ako toč oga broja pitanja u testu):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 6% ocjene

od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači : A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. izraditi najmanje jedan samostalni glazbeni uradak iz obrađenog gradiva tj

stilskog obilježja, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 03. i 17. veljače, 2016.

15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura

Obvezna:Kohoutek C.,Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: Preludiji i Fuge D. Šostakovića


Kod i naziv kolegija 79261, Zbor 1


Suradnik/suradnica doc. art. Do e iko Briški (nositelj)

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e e pedagogije

Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija Diplomski

Semestar Zimski Godina studija V.

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, 52000

Pula, dvorana 2

Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski, (engleski,

je ački)


semestru 60P – 0V – 0S


svladavanje Polože prethod i se estar

Korelativnost Kolegij Zbor korelira sa ostalim kolegijima studija Glazbene pedagogije i Solo pjevanja, posebice sa kolegijima: Osnove tehnike pjevanja, Dirigiranje, Sviranje partitura i Solfeggio.

Cilj kolegija

1. Stjecanje umijeća pjeva ja u z oru

2. Razvijanje navika skupnog muziciranja

3. Upoznavanje stude ata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja

1. Raspoznavanje ever al e ko u ika ije iz eđu dirigenta i

pjevača

2. Samostalno pripremiti zborske dionice

3. I terpretirati i a alizirati povijes o i stilski različite sklad e

4. Interaktivno djelovati prilikom skupnog muziciranja sa

kolegama u zboru

5. Voditi svoju dionicu

6. Prenijeti svoje znanje na drugoga

Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela glaz e e z orske literature. Upoz ava je ači a uzi ira ja u a sa lu. Ovaj kolegij ostvaruje se

praktič o orga iza ijo z ora, sudjelova je stude ata u pjevačko korpusu, nastupima.



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je nastave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%

Zalaganje i aktivnost u

nastavi 1.-6. 17 0.32 25%

Kolokvij 1 (provjera

znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena dobiva na sljedeći način:

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88.9 % ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62.9 % ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

1. 1. Sudjelovati u cijelosti u svim projektima zbora koji su uvršte i u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa student gubi pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).

2. U zada i ter i i a redovito pohađati astavu pokuse) i aktivno sudjelovati u radu zbora.

3. Kvalitetno svladati gradivo (zborske dionice).

4. Položiti kolokvij


rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


Na svako e satu stude ti će dobiti upute i materijale. Dodatni

aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godine.

Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.


Kod i naziv kolegija 84977

Metodički praktiku i praksa

Nastavnica

Doc. dr. sc. Sabina Vidulin

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija

Vrsta kolegija obvezan

Razina

kolegija

diplomski

Semestar zimski Godina studija I.

Mjesto izvođe ja predavaonica

(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik

(engleski i talijanski jezik)




svladavanje Nema preduvjeta za upis.

Korelativnost Glazbena pedagogija, Glazbena psihologija, Metodika nastave glazbe,

Upoznavanje glazbene literature, Povijest glazbe, Solfeggio, Klavir

Cilj kolegija

usavršiti kompetencije studenata/studentica potrebne za rad u školi, na

različitim razinama (OŠ, GŠ, SŠ) te potaknuti kreativnost pri planiranju i

izvođenju nastavnih jedinica

Ishodi uče ja

1. primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika

2. osmisliti program izvannastavnih glazbenih aktivnosti

3. odrediti cjelokupnu nastavnu tehnologiju uz obrazloženje izbora

4. realizirati suvremenu glazbenu nastavu na svim razinama

Sadržaj kolegija

1. Vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika.

2. Izvannastavne glazbene aktivnosti.

3. Praktični aspekti realizacije izvannastavnih glazbenih aktivnosti.

4. Realiza ija astav ih jedi i a u školi OŠ, GŠ, SŠ). 5. Struč o-pedagoška praksa.


etode uče ja i poučava ja i ači i vred ova ja

Obveze Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P) 1.-4. 45 1,6 27%

praktič i rad 3.-4. 70 2,5 42%

kontinuirana provjera znanja 1.-4. 42 1,5 25%

ispit (usmeni) 1.-2. 11 0,4 6%

ukupno 168 6 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Način vrjednovanja: obrazac za evaluaciju – uvid u rad i postignuće

studenata/studentica.

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u u aprijed dogovorenim terminima. Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu. U

konačnu ocjenu ulaze rezultati praktič oga rada u astavi, kontinuirane

provjere z a ja, o je a e tori a po škola a tere ska astava), o je a struč o-pedagoške prakse, o je a diplo skog predava ja te o je a završnoga

ispita.

http://www.unipu.hr/

Uput i u, izvješće i uputstva za struč o-pedagošku praksu pripre it će služ a u referadi Sveučilišta, u dogovoru s ositelji o kolegija.

Pri jerak D ev ika struč o-pedagoške prakse pokazat će se stude ti a tijeko jese a siječ ja. Nači pisa ja pripreme za

nastavni sat pokazan je na kolegiju Metodika nastave glazbe.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu;

Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izostane od 30% do

50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova.

2. održati šest sa ostal ih predava ja u školi OŠ, SŠ, GŠ); 3. prisustvovati struč o-pedagoškoj praksi u trajanju od tri tjedna

os ov a škola, os ov a glaz e a škola i sred ja škola-gimnazija):

prisustvovati astavi e tora, održati i i al o šest sa ostal ih predava ja tijeko struč o-pedagoške prakse, sudjelovati u radu izvannastavnih glazbenih skupina, napisati Dnevnik stručno-pedagoške prakse ovjerava sveučiliš a profesori a);

4. napisati izvedbeni plan i program za jednu izvannastavnu glazbenu

aktivnost;

5. održati Diplomsko predavanje;

6. položiti završ i ispit us e i ispit).

Rokovi ispita i kolokvija

Ispit: izvanredni u travnju; redoviti u lipnju, srpnju i rujnu

Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja, upute i dokumentacija za praksu te dodatni kriteriji

ocjenjivanja po svim elementima i razinama objavljeni su na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Brdarić, R. (1990), Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture.

Zagreb: Školska knjiga.

2. Kazić, S. (2013), Solfeggio: historija i praksa. Sarajevo: Muzička akademija u

Sarajevu.

3. Matijević, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: TIPEX.

4. Rojko, P. (1982), Psihološke osnove intonacije i rit a. )agre : Muzička akademija.

5. Rojko, P. (2004), Metodika glazbene nastave 1- praktič i dio. )agre : J. Zlatar.

6. Rojko, P. (2005), Metodika glazbene nastave 2- praktič i dio. )agre : J. Zlatar.

7. Vidulin-Or a ić, S., Duraković, L. 2012), Metodički aspekti o rade uzikoloških sadržaja: ediji u nastavi glaz e. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u

Puli.

8. Vidulin-Or a ić, S. 2012), Pita je o jektiv osti i pouzda osti o je a u različiti aktiv osti a astave Glaz e e kulture, Školski vjesnik, 61(1-2), 101-

114.

9. Vidulin-Orbanić, S. (2013), Glazbeno stvaralaštvo: teorijski i praktični prinos

izvannastavnim glazbenim aktivnostima, Pula: Udruga za promicanje kvalitete i

poticanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju SEM.

Iza rani članci u glaz eno-pedagoški časopisi a: Arti musices - Zagreb

Tonovi - Zagreb

Muzika – Sarajevo (BIH)

Musica – Milano (IT)

Glasbeno-pedagoški z or ik – Ljubljana (SLO)

International Journal of Music Education

British Journal of Music Education

Izborna:

1. Čavlović, I. 2004), Uvod u uzikologiju i etodologija auč o-istraživačkog rada. Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu.

2. Gall, M., Sammer, G., de Vugt, A. (ur.) (2012), European Perspectives on

Music Education: New Media in the Classroom. Insbruck: CPI Moravia books.

3. Konkol, G. K., Nieczyporowski, R., ur. (2012), International Aspects of Music

Education 1, Teaching and Learning Processes. Gdansk: The Stanislaw

Moniuszko Academy of Music.

4. Konkol, G. K., Kierkowski, M., ur. (2013), International Aspects of Music

Education 2, Competences, Gdansk: The Stanislaw Moniuszko Academy of

Music.

5. Radica, D. (2011), Rita ska ko po e ta glaz e 20. stoljeća. Split: Sveučilište u Splitu, U jet ička akade ija. 6. Vidulin-Or a ić, S. (2012), Creativity in the Teaching Process: Presumptions

and Results in Contemporary Music Education. U: Music in Society (ur. Talam,

J., Hadžić, F., Hodžić, R.), Sarajevo: Muzikološko društvo Muzičke akade ije, 302-313.

7. Vidulin-Or a ić, S., ur. (2013), Interdisciplinarni pristup glaz i: istraživanje, praksa i obrazovanje. Pula: Sveučilište Jurja Do rile. 8. Vidulin, S. (2013), Propitivanje ostvarenja cilja nastave glazbe u kontekstu

vremena glazbene hiperprodukcije, Arti musices 44 (2), 201-226.

Priruč a: *** Nastavni plan i program (2006)

***Nastav i pla i progra za sred ju školu 1994) *** Nastav i pla ovi i progra i predškolskog i os ov og o razova ja za glazbene i ples e škole 2006) *** Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće o vez o i sred joškolsko o razova je 2011) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glaz e u u jet ost

*** Teme iz Solfeggia (222, 555, 777, 999)

*** Udž e i i i priruč i i iz Solfeggia


Kod i naziv kolegija 64897, Engleski jezik 1


Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. ositelj

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjeva je

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klavir



Vrsta kolegija Izborni Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski

Semestar Ljetni Godina

studija

Preddiplomski I, II, III, IV

Diplomski I.

Mjesto izvođe ja UNIPU

Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P – 0S – 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika

Korelativnost Kolegij je u vezi s ostalim kolegijima iz područja stranih jezika i

lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije različitim

vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govore ja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira

ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog z a stve og područja

Vjež e iz e gleske gra atike

Ko verza ijske vjež e




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

samostalni zadatci 1.-4. 17,5 0,6 20%

kolokvij (pismeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja :

Studentske obveze

Student je obvezan:

redovito pohađati astavu

aktivno sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja

pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike pripremiti po svom izboru, samostalno ili u paru, aktivnost za

ostale polaznike kolegija (quiz, games, acti g …

služiti se literaturo a e glesko jeziku


. Veljače u .

. Veljače u .

Kolokvij u drugom tjednu u prosincu


Konzultacije s nastavnikom

Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija

oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o (jednosmjer o it će u ru ri i Obavijesti na internetskim stranicama

Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost.).

Elektro ičku poruku o vez o je asloviti kao Konzultacije.

E-adresa: [email protected]

Literatura

Obvezna:

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press, 2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University Press,

2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.

(28 sati rada=1 ECTS)

Izborna:

1. Časopisi Current. Mary Glasgow Magazines.

2. Časopisi Spotlight English, Spotlight Verlang GmbH & Co.

KG.Munchen

mailto:[email protected]




Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. (nositelj)

Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika

definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Stude t je o veza : · redovito pohađati astavu

· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja

· pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike

· pripre iti po svo iz oru, sa ostal o ili u paru, aktiv ost za ostale polaznike kolegija (quiz, games,

a ti g …

· služiti se literaturo a e glesko jeziku


. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen






Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika


lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije

različiti vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govorenja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposobljeni za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej prema zadanom tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




metodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

· od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja



a ti g …



. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povremeno (jednosmjer o it će u ru ri i Obavijesti na

internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za

hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku o vez o je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press,

2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University

Press, 2004.


3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998.

4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen








kolegija

Diplomski


studija Diplomski 1


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4. 15P+15V 0,8 20%

(22,5)



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja



a ti g …



. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen



Kod i naziv kolegija 147953, Harmonika 1


Suradnik/suradnica izv. prof. art. Borut Zagoranski

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e e pedagogije

Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

zimski

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D

Mjesto izvođe ja Dom hrvatskih branitelja

(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja hrvatski, engleski, slovenski



Preduvjeti Nisu predviđe i

Korelativnost Klavir, Orgulje

Cilj kolegija

Ovladati teh ički i interpretativnim aspektima zadane literature,

temeljene na programu od 1. do 2. razreda Os ov e glaz e e škole te

usavršiti u ijeće svira ja a harmonici.

Ishodi uče ja

1. Analizirati i izvoditi repertoar za harmoniku temeljen na programu

Os ov e glaz e e škole.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktičnog i teorijskog dijela

studija.

3. Kreirati i realizirati vlastite interpretacije zadanog programa te iste

predstaviti struč oj ko isiji a kolokviju i ispitu.

4. Razlikovati teh ičke vješti e izvođe ja na harmonici

5. Si tetizirati steče o z a je pri izvođe ju zadanog programa.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća.

Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od I. do II. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim

oguć osti a stude ta. )a stude te koji su svladali ovaj progra i čija su z a ja iz ad postavlje ih i i al ih zahtjeva, pojedi ač o se pre a

jihovo dosegu oda ire gradivo i učvršćuje u teh ičko i i terpretativ o smislu.

Dur ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do dva predznaka , paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi .



Obveze Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave i 1. – 6. 15P-15V 0,8 20%

http://www.unipu.hr/index.php?id=1792&L=0



obvezama)

aktivnosti u nastavi (22,5)

Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%

Kolokvij (provjera znanja

tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%

)avrš i ispit javni nastup) 1. – 6. 20 0,7 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi :durska ljestvi a, etida,

jed ostavač a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se do 30% izosta aka 4 izosta ka).

Pohađa je astave i aktiv ost u astavi važa je ele e t u z iru postotaka o je e. Stude ti su duž i seg e to sa ostal og rada pripre ati se prema uputama mentora, te prezentirati rezultate svojeg rada na svakom

slijedeće predava ju. Tokom semestra izvodi se provjera znanja putem

kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga nisu pristupili kolokviju u

redovitom roku ili nisu ostvarili minimalni postotak ocjene

(50% – prolazna ocjena) imaju dodatni rok nakon tjedan dana.

Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 20% ukup e o je e. Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave i aktivnost u nastavi, Samostalni rad, Kolokvij (maksimalno 70%) te

)avrš i ispit aksi al o 30%).

Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


Akade ska čestitost

Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog nastavnika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :

Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet har o ike 1,HD, )agre ,1997. V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet harmonike 2,HD, Zagreb,1997.

Dopunska literatura

Moge s Ellegard, Lars Hol , Tor jör Lu d uist: Akkordeo s hule für die jugend (melodije bass-akkordeon), Thore Ehrlig Musik, Stockholm,1972.,

H.Hummel: Leichte Tnspiele, Hohner AG., Musikverlag, Trossi ge / Württ, 1971. L.O.Anzaghi: Metodo completo teorico-pratico progressivo per

fisarmonica sistema "pianoforte" e "cromatico", G.Ricordi e C.,

Milano,1977. G.Boitsova; Young piano accordion player,"Muzika", Moskva,

1997. , M.Buchberger – Karlo: " Polifo ijo kroz stoljeća"







Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D


(Leharova 1)

Jezik




Preduvjeti Uspješ o apsolviran kolegij Harmonika 1


Cilj kolegija




Ishodi uče ja



2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija.




5. Si tetizirati steče o znanje pri izvođe ju zadanog programa.


Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od II. do III. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim



Mol ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do dva predznaka , paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi .




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)





obvezama)


Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%


tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%


Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi : molska ljestvica, etida,

polifo a sklad a, jed ostavač a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se do 30% izostanaka (4 izostanka).


slijedeće predavanju. Tokom semestra izvodi se provjera znanja putem




Na kraju se estra pristupa se završ o e ispitu. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 20% ukup e o je e. Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave i aktivnost u nastavi, Samostalni rad, Kolokvij (maksimalno 70%) te


Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :


Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet har o ike 2,HD, Zagreb,1997.


Dopunska literatura












Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

zimski

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D


(Leharova 1)

Jezik




Preduvjeti Uspješ o apsolviran kolegij Harmonika 2.


Cilj kolegija




Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od IV. do V. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim



Dur ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do sedam predznaka, paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi, dominantni septakord u velikoj rastvorbi kroz dvije oktave




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)





obvezama)


Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%


tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%


Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi : durska ljestvica, etida,

polifo a sklad a, iklič a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka (4 izostanka).








Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :


Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Jemrih,: Čudes i svijet harmonike 4,HD, Zagreb,1997.

V.Odak-Jemrih,: Čudes i svijet har o ike 5,HD, Zagreb,1997.

Dopunska literatura












Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D


(Leharova 1)

Jezik




Preduvjeti Uspješ o apsolviran kolegij Harmonika 3


Cilj kolegija




Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od V. do VI. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim



Mol ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do sedam predznaka, paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi , smanjeni septakord u velikoj rastvorbi kroz dvije oktave.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)





obvezama)


Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%


tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%


Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi : molska ljestvica, etida,

polifo a sklad a, iklič a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka (4 izostanka).








Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :


Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet harmonike 5,HD, Zagreb,1997.


Dopunska literatura







Kod i naziv kolegija 132474; KINEZIOLOŠKA KULTURA 1.

Nastavnik/nastavnica do .dr.s . Iva Blažević

Studijski program

Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika Preddiplo ski sveučilišni studij Solo pjevanje

Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir


kolegija Preddiplomski


studija I.

Mjesto izvođe ja sportska dvorana

Jezik


Hrvatski


semestru 30 V


svladavanje Nema preduvjeta

Korelativnost Ki eziološka kultura 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8.

Cilj kolegija - redovita pri je a različitih ki ezioloških aktiv osti prema

preferencijama studenata

Ishodi uče ja

1. podići razi u i fo d usvoje osti otoričkih z a ja

2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu

5. stje a je traj ih avika za svakod ev i tjeles i vjež a je

Sadržaj kolegija Aerobika, pilates, košarka, od ojka i sl.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.

Studentske obveze Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. Redovito pohađati astavu.

Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e

http://www.unipu.hr/index.php?id=1828&L=2%2FRS

vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:

1.) Anderson, B., Burke, E., Pearl, B. (1997). Fitness za sve. Zagreb:

Gopal d.o.o.

2.) Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal d.o.o.

3.) Bompa, T. (2006). Periodizacija-Teorija i metodologija treninga.

Zagreb: Gopal d.o.o.

4.) Clancy, M.E. (2009). Aktivno tijelo, aktivan um. Zagreb: Gopal d.o.o.

5.) Clark, N. (2008). Sportska prehrana-priručnik za sportaše, trenere i rekreativce. Zagreb: Gopal d.o.o.

6.) Findak, V. (1996). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb:

Školska k jiga.




Studijski program


Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir


kolegija Diplomski

Semestar ljetni Godina

studija I.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati bazič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolascima na vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.



Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e


vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. de o strirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se e o je juje. Redoviti dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.






Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22.5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Preddiplomski sveučilišni


studija III.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija III.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5 30 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija IV.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija IV.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Diplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Diplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Diplomski


studija I.D


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 2.



Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Diplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Diplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Diplomski


studija I.D


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 1.



Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.


Kod i naziv kolegija 132492, KLAVIR 1


Suradnik/suradnica

izv. prof. mr. art. Zdenko Osip (nositelj)

mr. art. Elda Krajcar Percan, v. pred. (nositeljica)

Mariza Burić pred. Melita Lasek, pred.

Ves a Iva ović-Ocvirk v. as.



kolegija Diplomski


studija I.


(Rovinjska 14. Pula)

Jezik


Hrvatski (engleski,

talijanski)


semestru 15P – 0S – 0V


svladavanje

Preduvjeti za kolegij Klavir 1-diplomski studij podrazu ijeva završe i preddiplomski studij, polože završ i rad i upis a diplo ski studij Glazbene pedagogije. Kolegij upisuju studenti koji su tijekom

preddiplo skog studija iz kolegija klavir ili odlič i ili vrlo dobri.

Kolegij klavir 1 je izborni kolegij.

Korelativnost Kolegij korelira sa ostalim kolegijima studija Glazbene pedagogije na

diplo sko studiju koji sadrže glaz e i izričaj.

Cilj kolegija

Daljnje razvijanje klavirske tehnike i muzikalnosti, stjecanje klavirskog

repertoara iz različitih stilskih razdoblja, iskustvo solističkog astupa kao i iskustvo komornog muziciranja i korepeticije.

Ishodi uče ja

1- analizirati, razumjeti, raščla iti i izvjež ati ko pozi iju

2.-pri ije iti teh ičke vješti e a izvođe je određe e sklad e

3.-upoznati stilska razdo lja i stilski izvoditi određe u sklad u

4.-upoz avati klavirsku literaturu i steći odgovarajući repertoar

5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju, otvorenom satu,

(javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija

Program kolegija zajednički iraju e tor i stude t pre a afi itetu i oguć osti stude ta iz širokog raspo a ko pozi ija različitih stilskih

razdoblja kao i kompozicije hrvatskih skladatelja. Prema afinitetu

oguće su ko pozi ije za klavir četveroruč o ili različite ko or e formacije kao i suradnja s kolegijem solo pjevanje.








Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1 -4

15

(11.25) 0,5 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, vjež a je)

1 -4 15 0,5 30%

Aktivnosti,nastupi,javni

sat 1 -5

15

11.25 0,5 20%

ispit 1 -5 15 0,5 30%

drugo

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1 .pohađati astavu

2. položiti završ i ispit..

Rokovi ispita i kolokvija Dva ispit a roka u veljači


Literatura

Izborna:Program se izabire po slobodnom izboru mentora i

oguć osti stude ta iz široke po ude klavirske literature (solo

program,komorno muziciranje ili korepeticija).


Kod i naziv kolegija 53957 Nje ački jezik 1

Nastavnik/nastavnica Marieta Djaković, v. pred.

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Vrsta kolegija

Izboran

Razina



studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski

jezik


semestru 15P – 15V –0S


svladavanje

)avrše a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik na

preddiplomskom i diplomskom studiju.

Cilj kolegija

Ovladati osnovnim znanjima iz lingvistike i morfologije je ačkog standardnog jezika, proširiti z a ja i voka ular je ačkog jezika steče

u sred joj školi te proširiti svoja z a ja čita je , sluša jem,

razumijevanjem govorom i interpretacijom pojedinih zadanih tema.

Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije.

Ishodi uče ja

1. Si tetizirati i pri ije iti z a ja iz orfologije je ačkog jezika. 2. A alizirati i uočiti svoje pogreške kod pisa ja i govora.

3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Spra he als )ei he syste , Varietäte der deuts he Spra he, Standardsprache, Umgangssprache, Dialekte, Jugendsprache

2. Schwerpunkte der Morphologie in der deutschen Sprache

3. Spra hü u ge

4. Hörverstä d isü u ge

5. Interpretation der bearbeiteten Themen





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave i aktivnosti u nastavi

1. – 3. 30 P, V

(22,5) 0.5 10%

Referat i prezentacije 1. – 3. 5,5 0.5 10%

Kolokvij i kontinuirana

provjera znanja, jezič i portfolio

1. – 3. 28 1 40%


Pismeni i/ili usmeni ispit 1. – 3. 28 1 40%

Ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijeko astave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u zbiru bodova.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora

1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i aktivnostima.

2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi

prezentaciju i seminarski rad te voditi jezični portfolio.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodatni

materijali i informacije dostupne su na rež oj stranici kolegija (e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sa lu g vo Texte u d Ü u ge

2. Marčetić: Deuts he Gra atik i Ü er li k, Školska k jiga Zagreb 2008;

Izborna:

1. Montali-Motta: Ü u gsheft zur Festigu g der gra atis he Kompetenz, Firenze

2. Autorengruppe: Hrvatsko- je ački frazeološki rječ ik; 3. Dude : Rede e du ge u d spri h örtli he Rede sarte , Dude verlag Ma hei , Leipzig, Wie )üri h 2014,

4. Autore kollektiv: Tatsa he ü er Deuts hla d, Mü he 2014, Tatsa he ü er Österreich, Wien 2014;

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska k jiga )agre ,

zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre , zadnje izdanje;

Internet adrese: www.dw-world.de, www.goethe.de,

www.deutschlandpanorama.de, www.vitaminde.de,

http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de

http://www.dw-world.de/

http://www.goethe.de/

http://www.deutschlandpanorama.de/

http://www.vitaminde.de/

http://www.alumniportal-deutschland.org/





Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija

Izboran

Razina



studija I.


institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski jezik




svladavanje Odsluša i polože kolegij Nje ački jezik 1.

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik a preddiplomskom i diplomskom studiju.

Cilj kolegija

Ovladati os ov i z a ji a iz si takse je ačkog sta dard og jezika, proširiti z a ja i voka ular je ačkog jezika na temelju zadanih tema te

proširiti svoja z a ja čita je , sluša je , razu ijeva je govoro i interpretacijom pojedinih zadanih tema.


Ishodi uče ja

1. Si tetizirati i pri ije iti z a ja iz si takse je ačkog jezika. 2. A alizirati i uočiti svoje pogreške kod pisa ja i govora. 3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Schwerpunkte der Synatax in der deutschen Sprache

2. Spra hü u ge

3. Hörverstä d isü u ge 4. Interpretation der bearbeiteten Themen





obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 3. 30 P,.V

(22,5) 0.5 10%




1. – 3. 28 1 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit 1. – 3. 28 1 40%

Ukupno 84 3 100%


Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći

i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u zbiru bodova.

Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi preze ta iju te voditi jezič i portfolio.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sa lu g vo Texte u d Ü u ge

2. Marčetić: Deuts he Gra atik i Ü er li k, Školska k jiga Zagreb 2008;

Izborna:

1. Montali-Motta: Ü u gsheft zur Festigu g der gra atis he Kompetenz, Firenze

2. Autorengruppe: Hrvatsko- je ački frazeološki rječ ik; 3. Dude : Rede e du ge u d spri h örtli he Rede sarte , Dude verlag Ma hei , Leipzig, Wie )üri h 2014, 4. Autore kollektiv: Tatsa he ü er Deuts hla d, Mü he 2014, Tatsa he ü er Österrei h, Wie 2014;

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska k jiga )agre ,

zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre , zadnje izdanje;



http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de,

www.duden.de, www.hueber.de , www.planet-wissen.de







http://www.duden.de/

http://www.hueber.de/

http://www.planet-wissen.de/





Vrsta kolegija

izboran

Razina



studija II.


institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski jezik






Cilj kolegija

Ovladati os ov i z a ji a o tekstu, gra atičkoj i stilističkoj a alizi teksta, upoznati razne vrste literarnih i neliterarnih tekstova

klasifika ijo tekstova te proširiti svoja z a ja čita je , sluša je , govorom i interpretacijom pojedinih zadanih tema.


Ishodi uče ja

1. Čitati i razu jeti k jižev e i ek jižev e tekstove a je ačko jeziku.

2. A alizirati k jižev e i ek jižev e tekstove. 3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Literarische und nicht literarische Texte

2. Textanalyse

3. Spra hü u ge

4. Hörverstä d isü u ge





obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 3. 30 P,V

(22,5) 0.5 10%




1. – 3. 28 1 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit 1. –3. 28 0.5 40%


Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zadani referat, izraditi

preze ta iju te voditi jezič i portfolio. 3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.






oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde

aktualisierte Sammlung von authentischen Texten und

Ü u ge

2. Dreyer-Schmitt: Lehr-und Übungsbu h der deuts hen Grammatik aktuell, Hue er Verlag, Mü he

Izborna:

1. Hering A., Matussek M., Perlmann – Balme M.: em

Übungsgra atik für die Mittelstufe B1 – C1, Hueber Verlag

Ismaning, 2009.

2. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Lesebuch mit CD, Ernst Klett

Verlag, Stuttgart 2009.

3. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Arbeitsbuch, Ernst Klett

Verlag, Stuttgart 2011.

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-nje ački rječnik, Školska k jiga )agre 2. Jakić-Hurm: Nje ačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre


















Vrsta kolegija Izboran Razina



studija II.

Mjesto izvođenja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezi, Hrvatski jezik


semestru 15P –15V –0S




Cilj kolegija

Cilj kolegija je razvija je re eptiv ih sposo osti čita je / sluša je) te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke, gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) kao i so ioli gvističke i prag atič e kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a 2. Čitati i razu jeti te us e o i u pisa o o liku i terpretirati o radive teme

3 Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisano komuniciranje

5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te razgovarati

o temama

Sadržaj kolegija

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje:

1. Musiksze e i deuts hspra hige Lä der

2. Interpretation von verschiedenen gesellschaftlichen Themen;

3. Hörverstä d isü u ge 4. Interpretation der bearbeiteten Themen



(alternativnostjecanje

Obveze Ishodi Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave i

aktivnosti u nastavi 1.- 5. 22,5 0,5 10%



obvezama)

Referat i prezentacije 1.- 5. 5,5 0,5 10%



1.- 5. 28 0,5 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit p 1.- 5. 28 1 40%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi preze ta iju te voditi jezič i portfolio.

3. Položiti kolokvij.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde

aktualisierte Sammlung von authentischen Texten und

Ü u ge

2. .Hering A., Matussek M., Perlmann – Balme M.: em

Übungsgra atik für die Mittelstufe B1 – C1, Hueber Verlag

Ismaning, 2009.

3. . Matecki U.: Dreimal Deutsch – Lesebuch mit Audio-CD, Ernst

Klett Verlag, Stuttgart 2009.

4. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Arbeitsbuch, Ernst Klett Verlag,

Stuttgart 2009.

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-nje ački rječnik, Školska k jiga )agre 2. Jakić-Hurm: Nje ačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre















Kod i naziv kolegija 148028, ORGULJE 1


Suradnik/suradnica mr. art. Eduard Kancelar, v. pred. (nositelj)

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski




svladavanje

Osnovna glazbena edu ira ost, završe a os ov a glaz e a škola (klavir).

Korelativnost Polifonija, Partiture, Poznavanje instrumenata, Glazbeni oblici i stilovi,

Harmonija na klaviru.

Cilj kolegija

Upoz ati teh ičke karakteristike i stru e ta, svladati osnovne vjež e

sviranja na manualu i pedalu, primijeniti uvod o upoz ava je korište ja registara

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glazbenih

djela iz zadane literature na internim i javnim nastupima.

2. Defi irati i razlikovati teh ičke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje instrumenta

Tehnika sviranja na manualu/manualima

Primjena pedala

Osnove o registrima




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


aktivnosti na nastavi 1. – 4.

30

(22,5) 0,8 50%

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%

kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%

http://www.unipu.hr/index.php?id=1808&L=http%3A%2F%2Ffrisaprodutora.com.br%2Fteste.htmOrgulje%201.docx

Studentske obveze


- Pohađati predava ja tijekom cijelog semestra

- Aktivno sudjelovati u nastavi kroz samostalni rad

- Svladati gradivo, teh ičke vjež e a uala i vjež e sa upotre o pedala, lakše ko pozi ije

- Položiti kolokvij

- Položiti ispit

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.

Ostale važ e či je i e vezane uzk olegij

Obvezna literatura – ovisno o sposobnosti studenata, mentor izabire i

usklađuje progra .

Literatura

Obvezna: Manual i pedal - os ov e vjež e ERNST KALLER: „ORGELSCHULE“

SCHNEIDER: „PEDALSTUDIEN FŰR ORGEL“

Lakše koral e predigre raz ih autora pre a iz oru e tora)

Izborna: Dopunjuje se ovisno sposobnosti studenata







kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.


Jezik


Hrvatski




svladavanje Polože i ispit iz Orgulja 1.



Cilj kolegija

Proširiti upoz ava je i stru e ta, astaviti svladava je os ov ih vjež i sviranja na manualu i pedalu, astaviti upoz ava je korište ja registara

te obogatiti program novim skladbama.

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glaz e ih djela iz zadane literature na internim i javnim nastupima.

2. Defi irati i razlikovati teh ičke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje instrumenta

Tehnika sviranja na manualu/manualima

Primjena pedala

Osnove o registrima





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



30

(22,5) 0,8 50%

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%

kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze






- Položiti ispit



Obvezna literatura – ovisno o sposobnosti studenata , mentor izabire i

usklađuje progra

Literatura

Obvezna: Manual i pedal - os ov e vjež e ERNSTKALLER: „ORGELSCHULE“, SCHNEIDER: „PEDALSTUDIEN FŰR ORGEL “Lakše koralne predigre raznih autora (prema izboru mentora),

J.Pachelbel, preludiji, G.Gabrielli, canzone, J.S.Bach, 8 malih preludija

(izbor)






Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija


kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II.


Jezik


Hrvatski




svladavanje Polože i ispit Orgulje 2.



Cilj kolegija

Primijeniti svladani program. Upoz ati teh ičke karakteristike i stru e ta, svladati os ov e vjež e svira ja a a ualu i pedalu,

pri ije iti uvod o upoz ava je korište ja registara te obogatiti

program novim skladbama iz zadanog repertoara.

Ishodi uče ja

1. Interpretirati zadanu literaturu. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glaz e ih djela iz zada e literature a internim i javnim nastupima.

2. Defi irati i razlikovati teh ičke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu te upotpuniti

teh ičke vješti e svira ja sklad i različitih autora i stilskih razdoblja.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara kao i problema registracije.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje povijesnih instrumenata

Spe ifič e karakteristike i stru e ata različitih razdo lja

Daljnji razvoj tehnike sviranja na manualu i pedalu

Upoznavanje svih porodica registara, problemi registracije





obvezama)

Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



30

(22,5) 0,8 50%

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%


kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze






- Položiti ispit




usklađuje progra

Literatura

Obvezna: Pedal e vjež e, Ger a i, Peters, Walter Dierti h

Zahtjevnije kompozicije za manual i pedal autora XVII.-XX. stoljeća

J. Pachelbel, preludiji, G.Gabrielli, Canzone, J.S.Bach, 8 malih preludija

(izbor)

D. Buxtehude: Koralne predigre, G. Frescobaldi: Tocate, Canzone

J. Bajamonti : Sonata u C-duru, Sonata u F-duru

M. Reger: Koralne predigre, op. 135a








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II.


Jezik


Hrvatski




svladavanje Uspješ o apsolvira kolegij Orgulje 3.



Cilj kolegija

Primijeniti svladani program. Upoz ati teh ičke karakteristike i stru e ta, svladati os ov e vjež e svira ja a a ualu i pedalu,

pri ije iti uvod o upoz ava je korište ja registara te obogatiti

program novim skladbama iz zadanog repertoara. Generirati usvojeni

program.

Ishodi uče ja

1. I terpretirati zada u literaturu. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glaz e ih djela iz zada e literature a internim i javnim nastupima.

2. Definirati i razlikovati tehničke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu te upotpuniti

teh ičke vješti e svira ja sklad i različitih autora i stilskih razdoblja.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara kao i problema registracije.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje povijesnih instrumenata

Spe ifič e karakteristike i stru e ata različitih razdo lja

Daljnji razvoj tehnike sviranja na manualu i pedalu

Upoznavanje svih porodica registara, problemi registracije

Elementi interpretacije: stilske karakteristike, registracija


Metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja



ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



30

(22,5) 0,8 50%



obvezama)

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%

kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze






- Položiti ispit

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.



usklađuje progra

Literatura

Obvezna:

F. Couperin: izbor stavaka iz mise

J.S. Bach: Fantasia i fuga u a-molu, c-mol, BWV 549, e-mol BWV 533

J. HAYDN: Flőte uhrstű ke

M. Reger: 30 koralnih predigra, op. 135a

Th. Dubois: Toccata

A. Klo učar: Mi ijature, Partita za orgulje stav i po iz oru)

Izborna literatura:

Dopunjuje se ovisno sposobnosti studenata drugim kompozicijama

odgovarajuće teži e te ko pozi ija a drugih autora


Kod i naziv kolegija 148032, Osnove kompozicije 1


Suradnik/suradnica

prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

prof. mr. art. Bashkim Shehu (nositelj)

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija Preddiplomski

Diplomski

Semestar Zimski Godina studija IV. i I.D


(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja hrvatski i talijanski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V – 0S


svladavanje

Polože i svi ispiti struč ih pred eta koji su predviđe i astav i pla o i

programom (npr. Har o ija, A alitička har o ija, Glaz e i o li i i stilovi).


Cilj kolegija

Usvojiti osnovne postupke gradnje glazbenih oblika i razvijati smisao za muzikalni

i logički razvoj glazbene misli unutar granica povijesnih, estetsko-stilskih razmeđa

uz poštivanje individualnih sklonosti studenta

Ishodi uče ja 1. skladati glazbeno djelo

2. oda irati i stru e ate i izvođačke sastave

Sadržaj kolegija

Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih

glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene

principa gradnje glazbenih oblika – prošire ja, dijelje ja, saži a ja, ponavljanja,

variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 i 2 30 (22,5) 0,8 30%

vlastiti uradak 1 i 2 61,5 2,2 70%

Ukupno 84 3 100 %

Ko ač a se o je a dobiva sukladno Pravilniku o ocjenjivanju.

Studentske obveze

Da položi ispit, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu; 2. izraditi aj a je jeda sa ostal i glaz e i uradak iz o rađe og gradiva, do

kraja semestra.



http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=1%2Fsupport.php

Literatura

Obvezna: Kohoutek C.,Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: Raz e sklad e ilo kojeg stilskog razdo lja.


Kod i naziv kolegija 148033, Osnove kompozicije 2


Suradnik/suradnica

prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

prof. mr. art. Bashkim Shehu (nositelj)

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija



Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija IV. i I.D

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija (Rovinjska 14)

Jezik izvođe ja hrvatski i talijanski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V – 0S


svladavanje Polože i ispiti iz kolegija Osnove kompozicije 1.


Cilj kolegija

Usvojiti osnovne postupke gradnje glazbenih oblika i razvijati smisao za muzikalni

i logički razvoj glaz e e isli u utar gra i a povijes ih, estetsko-stilskih raz eđa uz poštiva je i dividual ih sklo osti stude ta

Ishodi uče ja 1. skladati glazbeno djelo

2. oda irati i stru e ate i izvođačke sastave

Sadržaj kolegija

Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih

glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene

principa gradnje glazbenih oblika – prošire ja, dijelje ja, saži a ja, ponavljanja,

variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 i 2 30 (22,5) 0,8 30%

vlastiti uradak 1 i 2 61,5 2,2 70%

Ukupno 84 3 100 %

Ko ač a se o je a do iva pre a Pravil iku o o je jiva ju.

Studentske obveze

Da položi ispit, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu; 2. izraditi aj a je jeda sa ostal i glaz e i uradak iz o rađe og gradiva, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=1%2Fsupport.php

Literatura

Obvezna: Kohoutek C., Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987.

Priruč a: Raz e sklad e ilo kojeg stilskog razdo lja.


Kod i naziv kolegija 54498, PRIMIJENJENA GLAZBA 1



Studijski program





kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija IV., I.D

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski (engleski,

francuski)




svladavanje

Poznavanje glazbene literature svih povijesnih razdoblja i ža rova,

poznavanje osnova kompozicije, poz ava je literar ih predložaka koji su os ova za projekt te poz ava je teh oloških ele e ata kao npr. scenarij, knjiga snimanja, fabula.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Povijest glazbe, Poznavanje

glazbene literature, Glazbeni oblici i stilovi, Osnove kompozicije,

Estetika glazbe.

Cilj kolegija

Osposobiti studenta da glaz e i sadržaj logički i funkcionalno

primijeni na nekoj drugoj vrsti umjetnosti npr. igrani film, TV film, TV

dra a, a i ira i fil , kazališ a predstava, a viso projekt, koristeći se pritom manjim kompozicijskim formama.

Ishodi uče ja 1. Razviti vješti u sa ostal og kreira ja spoja zvuka, slike i

pokreta.

Sadržaj kolegija

1. Moguć osti spoja glaz e s dra ski i vizual i umjetnostima.

2. Korespo de t ost različitih u jet osti, zajed ički struktural i elementi (boja, ritam, pojam oblika, linija)

3. Upoznavanje elemenata koji se koriste u primijenjenoj glazbi

(funkcionalna primjena, ilustrativna, kontrapunktska)

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni



Pohađanje nastave 1.

30

(22,5) 0,8 10 %

Samostalni projekti 1. 28 1 50 %

Do aće zadaće 1. 14 0,5 10 %

Završni ispit 1. 19,5 0,7 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito izrađivati do aće zadaće

3. Realizirati 2 samostalna projekta

4. Položiti završ i ispit




Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i infor a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. V. Ž egač- Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Matica

hrvatska, Zagreb, 2003.

2. C. Dalhaus- Estetika glazbe, AGM, Zagreb, 2003.

3. K. Kohoutek- Tehnika komponovanja u muzici XX veka, Univerzitet

umetnosti u Beogradu, 1984.

4. V. Baronijan- Muzika kao primijenjena umjetnost, Univerzitet


Izborna:

1. F. Porcile- Prese e de la usi ue a l᾿ e ra , Edit. Du Cerf, Paris, 1969.


Kod i naziv kolegija 54509, PRIMIJENJENA GLAZBA 2



Studijski program





kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija IV., I.D

Mjesto izvođe ja

Rovinjska 14,

Pula

Jezik

izvođenja (drugi jezici)

Hrvatski (engleski,

francuski)




svladavanje

Sposobnost primjenjivanja malih formi u kompozicijskoj tehnici u

svrhu primjenjivanja iste na nekoj drugoj vrsti umjetnosti.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Povijest glazbe, Poznavanje

glazbene literature, Glazbeni oblici i stilovi, Osnove kompozicije,

Estetika glazbe.

Cilj kolegija

Osposo iti stude ta da glaz e i sadržaj logički i fu k io al o primijeni na nekoj drugoj vrsti umjetnosti npr. igrani film, TV film, TV

dra a, a i ira i fil , kazališ a predstava, a viso projekt. Biraju se

sadržaji većeg iklič og karaktera sa a je ski tekstualnim

sadržaje - fa ulo koja o ogućava iklič i pristup rješava ju zadaće.

Ishodi uče ja 1. Razviti vješti u sa ostal og kreira ja spoja zvuka, slike i

pokreta.

Sadržaj kolegija

1. Moguć osti spoja glaz e s dra ski i vizual i umjetnostima.

2. Korespo de t ost različitih u jet osti, zajed ički struktural i elementi (boja, ritam, pojam oblika, linija)

3. Upoznavanje elemenata koji se koriste u primijenjenoj glazbi

(funkcionalna primjena, ilustrativna, kontrapunktska)


ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni



Pohađanje nastave 1.

30

(22,5) 0,8 10 %

Samostalni projekti 1. 28 1 50 %

Do aće zadaće 1. 14 0,5 10 %

Završni ispit 1. 19,5 0,7 30 %

Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito izrađivati do aće zadaće

3. Realizirati 2 samostalna projekta

4. Položiti završ i ispit


rež i stra i a a Muzičke akademije i u ISVU.




oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. V. Ž egač- Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Matica

hrvatska, Zagreb, 2003.

2. C. Dalhaus- Estetika glazbe, AGM, Zagreb, 2003.

3. K. Kohoutek- Tehnika komponovanja u muzici XX veka, Univerzitet


4. V. Baronijan- Muzika kao primijenjena umjetnost, Univerzitet


Izborna:

1. F. Porcile- Prese e de la usi ue a l᾿ e ra , Edit. Du Cerf, Paris, 1969.


Kod i naziv kolegija 53538, Psihologija komuniciranja


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a) Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II. III. IV. I.D

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova ili

Preradovićeva)

Jezik


hrvatski (talijanski,

engleski)




svladavanje Ne postoje preduvjeti za upis ovog kolegija

Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije

Cilj kolegija Razvijati komunikacijske kompetencije

Ishodi uče ja

1. analizirati komunikacijske poruke

2. razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije

3. prepoznavati smetnje u komunikaciji

Sadržaj kolegija

1. jezik i komunikacija

2. verbalna komunikacija

3. smetnje u komunikaciji

4. ko struktiv o rješava je suko a

5. nenasilna komunikacija

6. neverbalna komunikacija




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i

vjež i 1. – 3. 19,4 0,7 0 %

do aća zadaća 1. – 3. 22,6 0,8 70 %

samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1. – 3. 28 1 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0

http://www.unipu.hr/index.php?id=nealaambrosirandic&L=1%25


do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:

7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča

3,5 % ako je odgovor polovič o toča

0 % ako odgovora nema ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .

Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.

Obavljanje samostalnih zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu

predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci

nisu napravljeni prema uputama, student/ studentica ih treba doraditi

do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i

tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni

kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča

• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50

% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e). Tolerira se

30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijeko semestra.

3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra.

4. Položiti pismeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU


Prezentacije s predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

1. Hall, J. A., Knapp, M. L. Neverbalna komunikacija u ljudskoj

interakciji. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. (str.: 3. – 17., 71. – 97.,

109. – 135., 143. – 152., 229. – 296., 347. – 410.)

Izborna:

1. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i

komunikacija). Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

2. Peč ik, N. Nenasilno rješavanje suko a. Alinea, Zagreb, 1993.

3. Pennington, D. C. Osnove socijalne psihologije (pogl. 9.). Naklada

slap, Jastrebarsko, 2001.

4. Reardon, K. Interpersonalna ko unikacija: gdje se isli susreću.

Alinea, Zagreb, 1998.

5. Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i

ljudska prava, Osijek, 2006.

6. Rot, N. Znakovi i značenja: Ver alna i never alna ko unikacija.

Beograd: Nolit, 1982.

Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.


Kod i naziv kolegija 99048,

Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a)

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova 1)

Jezik


hrvatski




svladavanje

Odsluša kolegij Psihologija uče ja i astave i polože ispit iz Razvoj e psihologije.

Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije

Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i psihološki poteškoća a u djeti jstvu i adoles e iji.

Ishodi uče ja

1. opisivati it e oso i e pojedi ih pore ećaja

2. razlikovati spe ifič osti u po aša ju

3. definirati rizič e i zaštit e či e ike u razvoju pore ećaja

4. uputiti roditelje i uče ike a postojeće oguć osti preve ije i tret a a pore ećaja u po aša ju.

Sadržaj kolegija

1. Ko ept or al og i a or al og po aša ja; rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju

2. Defi it paž je / hiperaktiv i pore ećaj 3. Pore ećaji ophođe ja

4. Spe ifič e teškoće uče ja pore ećaji čita ja, pisa ja, poteškoće u uče ju ate atike)

5. Strahovi u djetinjstvu

6. Depresija

7. Pore ećaji hra je ja

8. Mentalna retardacija

9. Pore ećaji autistič og spektra

10. Zdravstveno rizič a po ašanja

11. Preve ija i tret a pore ećaja u po aša ju

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati ECTS Maksimalni



udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja 1. – 4. 11,2 0,4 0 %

samostalni zadaci 1. – 3. 30,8 1,1 70 %

pismeni ispit 1. – 4. 42 1,5 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Dva su samostalna zadatka u sklopu kolegija i to: a aliza slučaja i se i arski rad. Te a a alize slučaja ira se u dogovoru s astav i o za vrije e ko zulta ija. Izrađuje se pre a aput i a koji se alaze u skripti. Seminarski rad o ič o je te atski je veza uz praktič i rad. Sa ostal i zada i a aliza slučaja i se i arski rad) o je juju se a slijedeći

ači : 0% = Rad nije predan

5% = Rad je izrađe , ali e sadrži potre e ele e te avede e u uputa a nastavnika

10% = Rad i a potre e ele e te, ali sadrži roj e pogreške jezič og i didaktič og tipa, izrađe je uz velike

nedostatke u formalnom i estetskom pogledu

15% = Rad ima potrebne elemente, no sadrži pogreške u i terpreta iji. 20% = Rad je formalno ispravan, no nema osobnog doprinosa

25% = Rad je for al o isprava , i sadrži ele e te oso og dopri osa u interpretaciji

35% - Rad je isprav o izrađe , slijedi pravila i upute, sadrži sve potre e elemente, ogato je doku e tira i sadrži origi al e ele e te oso e i terpreta ije te ukazuje a stvar o razu ijeva je oda ra og područja.

Pismeni ispit sastoji se od 25 pita ja višestrukog izbora. Pismeni ispit je polože ako je postig uti postotak veći od 50% . Polože i pis e i ispit nije garancija

pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih

postotaka:

- a aliza slučaja (max. 35%)

- seminarski rad (max. 35%)

- pismeni ispit (max. 30%).

Preduvjet za izlazak a ispit je polože ispit iz Razvojne psihologije.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati i i al o 50% astave. Tolerira se 50% izosta aka i jih ije potrebno opravdati.

2. Izraditi samostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijeko se estra. U sa ostal i zada i a očekuje se da stude t/ stude ti a sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i primjerima.

3. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo cijelog kolegija. Alternativno stjecanje ecta-a: u iz i i slučajevi a, ukoliko zbog

opravda ih razloga stude t i a) ije u oguć osti prisustvovati predava ji a, predviđe i dio e ts-a 0,4) ože steći pisa je eseja a te u koja se ira u dogovoru s nastavnicom a u opsegu koji odgovara izostancima (1 kartica teksta

= 4 sata rada).

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU


Skripta predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

Davison, G.C., Neale, J.M. Psihologija a nor alnog doživljavanja i ponašanja.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. (poglavlje 1 (str.6-28); 9 (str. 261-303); 15

(str. 491-523); 16 (525-564).

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Razvoj pore ećaja hranjenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2004.

2. Bašić, J., Ja ković, J. Ur.) Rizični i zaštitni či enici u razvoju pore ećaja u ponašanju djece i ladeži. Povjere stvo Vlade RH za preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, )agre , 2001.

3. Davis, H. Pomozimo bolesnoj djeci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

4. Davis, R.D., Braun, E.M. Dar disleksije. Alinea, Zagreb, 2001.

5. Dulčić, A., Ko dić, Lj., Djeca oštećena sluha – priručnik za roditelje i udomitelje. Alinea, Zagreb, 2001.

6. Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

7. Ja ković, J., Bašić, J. Ur.) Prevencija pore ećaja u ponašanju djece i ladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade RH za preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, )agre , 2001.

8. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Fla der, G., Vučković, D. Hiperaktivno dijete.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

9. Riemann, F. Temeljni oblici straha. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.


10. Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija

obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (poglavlje 2)

11. Žit ik, E., Magli a, T. Bol i nada – Priručnik za prevenciju suicida ladih.

Udruga Mi, Split, 2002.

12. Wenar, Ch. Psihopatologija i psihijatrija dojenačke do i do adolescencije.


Priruč a: 12. Višeosna klasifikacija psihijatrijskih pore ećaja u djece i adolescenata.

Svjetska zdravstvena organizacija.


Kod i naziv kolegija 41578, Psihologija učenja i nastave


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a)

Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova)

Jezik


hrvatski (talijanski,

engleski)




svladavanje

Za upis Psihologije uče ja i astave potrebno je izvršiti sve o veze iz Razvojne psihologije osi polaga ja ispita. Polože ispit iz Razvojne

psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Psihologije uče ja i astave.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djetinjstvu i adolescenciji, Pedagogija, Didaktika, Metodike

Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i psihološki pro esi a u o razova ju

Ishodi uče ja

1. analizirati bitne psihološke pro ese i o ilježja u o razova ju

2. izraditi praktič e pri jere vezane za psihološke pro ese u obrazovanju

Sadržaj kolegija

1. psihologija nastavnika/nastavnice

2. motivacija

3. kognitivni procesi

4. disciplina

5. asertivnost

6. suradnja s roditeljima

7. kreativnost i darovitost

8. medijska pismenost




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i

radionica 1., 2. 15,8 0,6 0 %

do aća zadaća 1., 2. 20,1 0,7 70 %

samostalni zadaci 1., 2. 20,1 0,7 0 %



usmeni ispit 1., 2. 28 1 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:

7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča

3,5 % ako je odgovor polovič o toča

0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .

Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.

Obavljanje samostalnih zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu

predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci

nisu napravljeni prema uputama, student/ studentica ih treba doraditi

do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od

ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja. Udio pojedinog odgovora u

ukup oj o je i kolegija je sljedeći: • 6 % ako je odgovor toča

• 3 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora nema ili ako je netoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50

% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e).Tolerira se

30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijekom

semestra.

3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra.

4. Položiti usmeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež im

stra i a a Sveučilišta i u ISVU


Prezentacije s predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (70. – 84. i 127. – 334.)

Izborna:

1. A drilović, V. Sa ostalno učenje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

2. A drilović, V., Čudi a, M. Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

3. Čudi a-O radović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,

razvijanje. Školska k jiga, )agre , 1991. 4. Grgin, T. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

5. Olweus, D. Nasilje eđu djeco u školi. Školska k jiga, )agre , 1998.

6. Rijave , M. i Miljković, D. Pozitivna disciplina u razredu. IEP, Zagreb,

2010.

7. Woolfolk, A. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2007.

8. Zarevski, P. Psihologija pa ćenja i učenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2001.

9. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

10. Zarevski, P. (Ur.). Učitelji za učitelje. IEP d.o.o. Zagreb, 2000.

Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.


Kod i naziv kolegija 53954, Raču alo u glaz i 1


Suradnik/suradnica Bra ko Škara, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Diplomski

Semestar Zimski Godina studija I. II. III. IV. I.D


Rovinjska 14, Pula


Hrvatski

(engleski, talijanski)




svladavanje Bez spe ifič ih preduvjeta

Korelativnost Program kolegija korelira s ECDL programom (modula 1, 2, i 3)

Cilj kolegija Razvoj ge eričkih ICT) vješti a i osposo ljava je za pri je u općih informacijskih znanja

Ishodi uče ja

(Learning outcomes):

Nakon prvog modula - Pojmovi informacijske tehnologije (IT),

Studenti će oći:

opisati i tu ačiti građu oso ih raču ala, ači e pohrane/pa će ja podataka i i for a ijskih reža.

prilagoditi postavke raču al ih aplika ija i konfigurirati lokalnu

raču al u režu za upotrebu u svakod ev o životu. vrjednovati zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao i kao i

ekološke aspekte korište ja raču ala. osvijestiti i oći argu e tirati sigurnosne i pravne aspekate

korište ja raču ala.

U Modulu 2 - Korištenje računala i upravljanje datotekama, Stude ti će oći:

prilagoditi postavke GUI sučelja i koristiti ugrađe u fu k iju po oći, te z ati zaustaviti aplika iju koje e reagira.

upravljati i organizirati datoteke i mape (direktorije, foldere)

oći kopirati, pre ještati i risati, komprimirati i

dekomprimirati datoteke i mape (direktorije, foldere).

biti sposobani koristiti anti-virusni softver i alate za oporavak


operacijskog sustava

U Modulu 3 Obrada teksta, studenti će oći:

upravljati, kreirati, formatirati i pripremiti manje dokumente

(eseje, seminarske radove, dopise) za distribuciju.

upotrijebiti napredne oguć osti i kreirati tablice, koristiti

slike, grafikone i rteže u utar doku e ta, te pri je iti alate za

cirkularna pisma i kreiranje referenca.

Sadržaj kolegija

MODUL 1 - Pojmovi informacijske tehnologije

(Temeljni pojmovi, softver, raču al e reže, uporaba it-a u

svakod ev o životu, zdravlje, jere opreza i okoliš, sigurnost i

zaštita podataka, autorska prava i zakon)

MODUL 2 - Korište je raču ala i upravljanje datotekama

(Raču al a okoli a, rad a površi a – desktop, upravljanje

datotekama, virusi, upravljanje ispisom)

MODUL 3

Rad s aplikacijom za obradu teksta,

(Osnovni postupci, oblikovanje, objekti, rad s objektima,

priprema ispisa, cirkularna ili skupna pisma, reference i kazala)




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi (P, V) M1-M3

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

Kontinuirana provjera

znanja, e-testovi znanja M1-M3 30 1,07 30%

Praktiča rad, Projekt M2-M3 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 33% izosta aka do 5 izosta ka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt a vrije e. Na kraju

se estra pristupa se ispitu uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovremeno upoznati sa evaluacijskim sastavnicama ocjene. U

ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta, rezultati zadataka, e-

testova i aktivnost u nastavi.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

Sa ostal o proučiti zada u građu

Prisustvovati radionicama i terenskoj nastavi

Ured o i pravovre e o izvršiti vjež e i rad e zadatke

Ured o i pravovre e o predati završ i zadatak projekt)

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi u veljači i ruj u


Opcija - pohađa je kolegija o ogućava ertifi ira o polaga je ECDL ispita u ovlašte i e tri a SRCe, CARNet). Studentima je potrebno oso o ili prije os o raču alo kako bi mogli

pohađati kolegij i izvršavati zadatke

Literatura

Obvezna:

Služ e a, odo re a ECDL literatura,vidi popis : http://www.ecdl.hr/literatura

Izborna:

Na io al i portal za uče je a dalji u „Nikola Tesla“ ECDL oduli 1-3

https://tesla.carnet.hr/

Priruč a: http://www.ecdl.hr/literatura





Studijski program




Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja

Muzička akade ija

(Pula, Rovinjska 14)

Učio i a / raču al i kabinet


Hrvatski



semestru 15P – 0S - 15V


svladavanje Polože kolegij Raču alo u glaz i 1

Korelativnost Program korelira s osnovnim ECDL programom

Cilj kolegija

Te elj i ilj kolegija Raču alo u glaz i 2 stje a je je ge eričkih ICT) vješti a i osposo ljava je za pri je u različitih multimedijalnih i

prezentacijskih alata vodeći raču a o psihološki i teh ički aspektima

o likova ja sadržaja.

Ishodi uče ja


Modul 4 - Tablične kalkula ije

stude ti će oći:

kreirati, formatirati i prilagoditi radne listove i radne knjige

ogra iče og opsega, te distri uirati iste.

pri ije iti sta dard e ate atičke i logičke for ule korište je os ov ih for ula i fu k ija.

osmisliti i oblikovati dijagrame i grafikone

Modul 6 Prezentacije i uvod multimediju

upoznati i usporediti prezentacijske alate (MS PowerPoint,

Keynote, Prezi, MindManager, MS MovieMaker).

demonstrirati vrše je os ov ih opera ija (kreiranje,

formatiranje, izmjena i priprema sadržaja) te voditi prezentacije

koristeći različite postavke i e-alate.

kombinirati tekst, slike, rteže i grafiko e, kreirati i uređivati video isječke, o likovati zvuk u utar preze ta ije i iz eđu


različitih preze ta ija, te ra iti različite preze ta ijske efekte (tranzicije, animacije i upravljenje vremenskom osi).

prepoz ati i vred ovati psihološke, teh ičke i estetske elemente kvalitetne prezentacije

U Modulu 7 Informacije i komunikacije,

demonstrirati razumijevanje pojmova i izraza vezanih uz

korište je I ter eta, izvršiti os ov a pretraživa ja I ter eta koristeći pregled ik i dostup e alate za pretraživa je.

uređivati i kreirati hiper edijski sadržaj HTML) koristiteći CMS alate (Wordpress)

upoznati POP i IMAP protokole, organizirati i upravljati mapama

(direktorijima) sa porukama unutar klijentskog softvera za

elektro sku poštu

Sadržaj kolegija

MODUL 4 Ex el i tablični kalkulatori

(Rad s aplika ijo za proraču ske ta li e, ćelije, Radni list,

Formule i funkcije, Oblikovanje, Grafikoni, Priprema izlaza)

MODUL 6 Kvalitetna prezentacija

(Orije ta ija: pregled aplika ija i oguć osti: MS Po erPoi t, MindManager, Keynote, PREZI, Izrada statič e preze ta ije,

Tekst i slike, Grafikoni, dijagrami, crtani objekti, Video i zvuk u

prezentaciji, alati oblikovanja: MS MovieMaker, Audacity,

Di a ič a prezentacija, Prezentacijski efekti (tranzicija,

animacija, upravljanje vremenskom osi) Kvalitetna prezentacija

(psihološko-perceptivne zakonitosti, pravila oblikovanja)

Pripre a, ispis i vođe je preze ta ije))

MODUL 7 WEB

WEB Osnovni pojmovi/Termini, Protokoli, Navigacija,

Pretraživa je na Webu, Elektro ička pošta, We ured ištvo i izdavaštvo



Obveze

Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi (P, V) M4-M7

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

Kontinuirana provjera

znanja, e-testovi znanja M4-M7 30 1,07 30%

Praktiča rad, Projekt M4-M7 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 33% izosta aka do 5 izosta ka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt a vrije e. Na kraju

se estra pristupa se ispitu uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga

ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovremeno upoznati sa evaluacijskim sastavnicama ocjene. U

ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta, rezultati zadataka, e-

testova i aktivnost u nastavi.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu





Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju i rujnu


Opcija - pohađa je kolegija o ogućava ertifi ira o polaga je ECDL ispita u ovlašte i e tri a SRCe, CARNet)

Literatura

Obvezna:

Služ e a, odo re a ECDL literatura,vidi popis : http://www.ecdl.hr/literatura

Izborna:

Na io al i portal za uče je a dalji u „Nikola Tesla“ ECDL moduli 1-3


Priruč a: http://www.ecdl.hr/literatura

http://www.ecdl.hr/literatura


http://www.ecdl.hr/literatura





Studijski program




kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II. III. IV. I.D


(Rovinjska 14, Pula)

Jezik


Hrvatski

(Engleski, talijanski)


semestru (15P –15V–0S )


svladavanje Polože i kolegiji Raču alo u glaz i 1 i 2 ili ertifi ira a ECDL diplo a)

Korelativnost Progra se estra koorelira progra i a «Musi Te h ology» i «Co puter Musi »

Cilj kolegija

Stje a je je spe ifič ih ICT) vješti a i pri je a otografskih, multimedijskih i produkcijskih digitalnih alata s ciljem oblikovanja

notnih partitura, zvuč ih i MIDI zapisa, koristeći pri to e za polazište praktič e i ko krete e zadatke digitaliza ija ot e građe, studijsko i terensko snimanje audio materijala).

Ishodi uče ja


Modul 1 – Muzička tehnologija (MT)

Stude t će oći:

opisati i diferencirati audio tehnologiju s osvrtom na

psiho)akustič a svojstva i povijes a o ilježja ove građe. pokazati ko pete tost u korište ju aplika ija i hardwarea za

audio produk iju a raču alu. izvršiti zadatke poveza e sa kreira je , for atira je ,

iz je o svojstava zvuč og i MIDI zapisa, te distri u ijo istih.

Modul 2 - Notografija

digitalizirati notnu građu.

koristiti notografske alate(Sibelius, Finale, Notion, Rosegarden)

stude ti će kreirati, for atirati, u ožavati i pre ještati ot i


tekst, o jekte, slojeve layers), te usklađivati iste s video/audio isječ i a.

oblikovati, sintetizirati i upotrijebiti banke zvukova unutar i

iz eđu različitih aplikacija (ReWire).

de o strirati sposo ost korište ja ekih os ov ih apred ih opera ija ad ot i teksto koristeći priključke VST plugi s) i napredne alate.

stvoriti tri različite ot e partiture koji a će de o strirati u ijeće otografije u vokal oj, orkestral oj i solistič oj

pija ističkoj) literaturi.

Modul 3 Digitalni audio

opisati i objasniti pojam digitalizacije;

izvršiti praktič a snimanja, editiranja i distribuciju audio zapisa

a osači a zvuka i rež i servisi a.

primjeniti i generirati markere, regija i playliste

primjeniti osnovna z a ja i vješti a pri tere sko radu tehnike

snimanja).

Sadržaj kolegija

MODUL 1

Te elj i poj ovi. Os ove glaz e og raču alstva. Povijes i razvoj uzičke teh ologije. Audio Platfor e. Akustika i

psihoakustika glaz e. Fizikal a određe ja zvuka. Per ep ija zvuka. Digitalni audio. Signali i uzorkovanje. Audio oprema.

Audio formati. Sinteza zvuka. MIDI protokol

MODUL 2

Digitalna Notografija. Kreiranje i editiranje notnih zapisa. Layout.

Objekti. Ključ. Mjera. U os, oz ačava je i editra je ot og teksta. Slojevi layers). Uređiva je ot og teksta. Si oli, (agogika/dinamika) notne linije i kratice

Oblikovanje teksta, simbola akorda, brojeva taktova

Formatiranje i priprema ispisa. Rad na dionicama

Ba ke zvukova. Reprodu ija i s i a je dio i a. VST priključ i. ReWire tehnologija. Napredne funkcije. Komentari. Repozitorij

glazbenih ideja. Notna grafika

MODUL 3

Snimanje i obrada zvuka. Optimizacija sustava. Aplikacijsko i

audio sučelje. Palete i alati. Reprodukcija i snimanje zvuka. Rad

sa projekti a. Uređiva je audija. Naviga ija, zu ira je i odabiranje. Regije, Loop i Playliste. Mikrofonske tehnike u

terenskom radu.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V M1-M3 15P+15V 0,8 20%

(22,5)

Rad u studiju, radionice M1-M3 30 1,07 30%

samostalni zadatci

(praktiča rad, rad a projektu)

M2-M3 31,5 1,13 50%

Ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Radi di a ike astave i vjež i tolerira se

do 3 izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo

završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt pravovremeno (48 sati unaprijed). Na kraju semestra pristupa se ispitu

uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovre e o upoz ati sa evalua ijski sastav i a a o je e. U ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta i aktivnost u nastavi.

Aktiv osti: i dividual i rad, praktiča rad, rad u studiju, tere ski rad, vjež e, rad a projektu, proučava je građe, (zadane i izborne literature), predavanja sudjelovanje u diskusijama na

e-forumu (opcija).

Nači vrjed ova ja: for ativ a i su ativ a evalua ija praktič og rada / projekta, i formativni testovi znanja.

Studentske obveze


Pohađati nastave i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu





Rokovi ispita i kolokvija Zimski i rokovi u rujnu


Nastava se izvodi u o liku predava ja, vjež i i tere ske astave. Terenska nastava objedinjuje: organizirane produkcijske radionice,

aktiv osti zajed i e uče ja C.O.P.), rad u studiju, s i a je ko erata / live astupa, i zvuč e i stala ije. Paralel o sa predava ji a astava se

odvija on-li e u hi rid o ači u le ded ourse)

Literatura

Obvezna:

The Digital Musician, A.Hugill, Routledge, 2008

Sibelius 7 Music Notation Essentials, J.Hombestone, Avid Learning, 2012

Sound Forge 8, Sony Media Software, 2005

Composing Digital Music for Dummies, R.D.Vines, Wilez Publishing,

2008

Computer Music, C.Dodge, T.A.Jerse, Schimer 1997

Izborna:

Computer Sound Design, E.R.Miranda, Focal Press, Oxford 2002

Electronic and Experimental Music,T.Holmes, ROUTLEDGE NEW YORK

AND LONDON 2002

Concert Sound and Lightning Systems, J. Vasey, Focal Press, Boston,

1999

Home Recording dor Dummies, J. Strong, Wiley Publishing, Hoboken,

2005

How we Hear Music, J.Beament, Boydell Press, Woodbridge, 2001

Interactive Music Media Technoogies, K. Ng/P.Nesi, Information Science

reference, NY, 2008

Acoustic and Psychoacoustics, D.M.Howard/J.Angus Focal press Oxford,

2001

Microsound, C.Roads, MIT Press, 2001

Priruč a: The Routledge Guide to Music Technology,T.Holmes/ Routledge New

York And London 2006



Nastavnik/Nastavnica

Suradnik/Suradnica Bra ko Škara, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, Pula,

terenska nastava

Jezik


Hrvatski



semestru P15 – V15 – S0


svladavanje

Polože i kolegij Raču alo u glaz i 3.

Stude ti a je potre o oso o / prije os o raču alo kako i ogli pohađati kolegij i izvršavati zadatke

Korelativnost Progra se estra koorelira progra i a «Musi Te h ology» i «Co puter Musi »

Cilj kolegija

Razvoj spe ifič ih ICT) vješti a u praktič oj primjeni notografskih,

ulti edijskih i produk ijskih digital ih alata. Spe ifič ost četvrtog semestra ogleda se u upoznavanju i ovladavanju DAW alatima. Krajnji

ishod je stvaranje integralnog glazbenog ostvarenja koje objedinjuje

produkcijske i studijske teh ike u krea iji višeka al og zvuč og ili audio-vizual og ostvare ja. Suklad o afi iteti a stude ata po uđe e su višestruke op ije pri krea iji završ og projekta: Glaz e i video spot, zvuč a i stala ija, Sou ds ape, VST ara ž a ili rad a autorskom

glaz e o djelu. Neovis o o ža ru projekt ora o jedi javati višeka al i audio i/ili MIDI trake, koristiti auto atiza iju i pro esuira je zvuka.

Ishodi uče ja

Stude ti će oći:

MT Modul 4 – Digitalni audio 2

demonstrirati ko pete tost u uređivanju, restauriranju,

procesiuiranju i sintetiziranju zvuka korište je digitalnih

produkcijskih alata

opisati i tu ačiti funkcioniranje efekata (reverb,delay,EQ)

modificirati i dizaj irati zvuč e uzorke, te koristeći iste


uzorkovati će, ko figurirati i trigerirati sampler, generirati

soundfontove putem MIDI kontrolera.

pripremiti uzorke (sample) za iklič o po avlja je loopi g) i ovladati će teh ika a pravlje ja petlji.

MT Modul 5 - DAW

sekvencirati MIDI i audio trake koristeći višekanalno DAW

okruže je kombinirati, o likovati i uskladiti audio dio i e u utar veće

cjeline i ovladati osnovnim (post)produkcijskim tehnikama.

sinkronizirati audio i video dionice na vremenskoj osi aplikacije

istražiti oguć osti upora e ReWire teh ologije i remote

sučelja u projekt o radu. pripremiti audio/video proizvode za distribuciju i objaviti ih na

medijima - osači a zapisa i/ili loud servisi a (SoundCloud/Vimeo)

MT Modul 6 Audiosinteza i uzorkovanje zvuka

definirati principe i metode audiosinteze;

sintetizirati zvuk koristeći DAW i stru e te i VST priključke koristeći ( granularna, distorzijska, aditivna)

istražiti oguć osti si teze i se plira ja te stvoriti ove zvuč e teksture i modificirati virtualne instrumente za rad na

završ o projektu.

Sadržaj kolegija

MODUL 4

Digitalni audio 2

Uređiva je popravaka i si tetizira je zvuka O rada audija. Rad s efekti a. Korište je Plug-i Chai era ula čava je) Auto atiza ija para etara. Podešava je ovoj i a E velope) VST priključ i i efekti pregled). Korište je skripti. Radi sa MIDI / SMPTE. Sempliranje.

Ciklič o po avlja je. Petlje. Loopi g teh ike

Rad s video . Korište je a alize spektra. MODUL 5 - DAW

Digital Audio Workstation. (Pregled: Ableton Live, Cubase, Logic Pro X)

Optimizacija sustava, izbor opreme. Instalacija softwarea

A leto Live. Aplika ijsko Sučelje Ti eli e.Sessio i Arra ger vie . Audio browser, playliste, audio trake i audio kanali.Tempo i warping.

Neli ear o sekve ira je. Višeka al o s i a je i sekve ira je. Mo itori g. Uređiva je MIDI zapisa. Kva tiza ija. Routi g I/o. Miješa je signala.

Uređiva je e velope to ska ovoj i a). Di a ika. Auto atiza ija para etara. Rad s VST i stru e ti a, priključ i a i efekti a. Re ire. Si kro iza ija videa. Re ote sučelja i rad s ko troleri a. Mashups.Audio scene i Live DJing. Audio ekstrakcija: bouncing i

mixdown.

Razvijanje skica i ideja: e-session i projektni rad

MODUL 6

Audiosinteza, sempliranje i VST instrumenti

Osnovni gradivni blokovi i principi audio sinteze.

Aditivna, distorzijska, subtraktivna i granularna sinteza.

Wavetable i sample-bazirana sinteza. Osnove uzorkovanja i

soundfontiranja.

Virtualni instrumenti i sampleri. CSound i audio programiranje (osvrt)

Estetska dimenzija audio oblikovanja. Vibroterapija (osvrt)

Rad na projektu




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V M1-M3

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

Rad u studiju, radionice M1-M3 30 1,07 30%

samostalni zadatci

(praktiča rad, rad a projektu)

M2-M3 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Nači vrjed ova ja uključuje formativnu i sumativna evaluacija

praktič og rada / projekta, te formativne testove znanja.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i vjež e te aktivno sudjelovanje u nastavnom

procesu


(samostalni rad na literaturi, prema kalendaru nastave)


Ured o i pravovre e o izvršiti vjež e i rad e zadatke (za

vrijeme trajanja modula)

Ured o i pravovre e o predati završ i zadatak projekt) najmanje 48 sati prije izlaska na ispitni rok, radi evaluacije

Rokovi ispita i kolokvija U lipnju/srpnju i rujnu


Nastava se izvodi u o liku predava ja, vjež i i tere ske astave. Terenska nastava objedinjuje: organizirane produkcijske radionice,

aktiv osti zajed i e uče ja C.O.P.), rad u studiju, snimanje koncerata /

live astupa, i zvuč e i stala ije. Paralel o sa predava ji a astava se odvija on-li e u hi rid o ači u le ded ourse)

Literatura

Obvezna:

Sound Forge 8, Sony Media Software, 2005

Ableton Live 9 Power!: The Comprehensive Guide Paperback, Cengage

Learning PTR, 2013

Computer Music, C.Dodge, T.A.Jerse, Schimer 1997

Composing Digital Music for Dummies, R.D.Vines, Wiley Publishing,

2008

Izborna:

Computer Sound Design, E.R.Miranda, Focal Press, Oxford 2002

Electronic and Experimental Music,T.Holmes, Routledge New York And

London 2002

Concert Sound and Lightning Systems, J. Vasey, Focal Press, Boston,

1999

Home Recording dor Dummies, J. Strong, Wiley Publishing, Hoboken,

2005

How we Hear Music, J.Beament, Boydell Press, Woodbridge, 2001

Interactive Music Media Technoogies, K. Ng/P.Nesi, Information Science

reference, NY, 2008

Acoustic and Psychoacoustics, D.M.Howard/J.Angus Focal press Oxford,

2001

Microsound, C.Roads, MIT Press, 2001

Interactive Composition, V. J. Manzo / Will Kuhn, Oxford University

press 2015

Priruč a: The Routledge Guide to Music Technology,T.Holmes/ Routledge New

York And London 2006


Kod i naziv kolegija 147889, REPETITORIJ TEORIJE GLAZBE


Suradnik/suradnica Izv. prof. r. art. Mirja a Grakalić (nositeljica)

Studijski program

Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e harmonike

Preddiplomski sveučiliš i studij Solo pjevanja




studija I.

Mjesto izvođe ja Muzička akademija

Puli, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski


semestru

0 P – 30 V – 0 S


svladavanje nema

Korelativnost Svi glazbeni kolegiji.

Cilj kolegija Prepoznati, razlikovati i ispravno primijeniti temeljna znanja iz teorije

glazbe, od os o, teorijske poj ove i jihova z ače ja.

Ishodi uče ja

1. Defi irati, tu ačiti i for ulirati os ov e poj ove teorije glazbe – u teoriji i u praksi.

2. Razumjeti osnove glazbene teorije i primijeniti saznanja u

korela iji sa sadržaji a ostalih kolegija. 3. Upotpuniti osnovna teorijska znanja glazbene umjetnosti te

objasniti temeljne glazbeno-teorijske pojmove.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija o uhvaća: - Osnovni pojmovi i osobine tona, tonski sustav, not i ključevi - Predznaci

- Intervali, ljestvice, akordi

- Tonaliteti, modulacije, transpozicija

- Melodija

- Notne vrijednosti, metar i ritam

- Pravilno pisanje nota i pauza

- Posebne tonske grupe

- Nepotpuni taktovi

- Poliritmija, polimetrija

- Oznake za tempo, agogiku, artikulaciju, dinamiku

- Ukrasi

- Kratice u glazbi


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



Pohađa je i aktivno

sudjelovanje na

vjež a a 1 22,5 1 100%

Nema ispita. Studenti svojim prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na

vjež a a, ez provjere z a ja, ostvaruju 1 ECTS.


Redovno dolaziti i aktiv o sudjelovati a vjež a a.




Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči

Literatura

Obvezna:

Izborna: Pre , Nevio: Os ove teorije glaz e, Pedagoški fakultet u Puli, Pula 1997.

Priruč a:Preze ta ije vjež i


Kod i naziv kolegija 147974, Solo pjevanje 1


Suradnik/suradnica doc. mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)



Vrsta kolegija

Izborni

Razina



studija I. II. III. IV.

Mjesto izvođe ja Dvorana 2

Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski jezik, Nje ački jezik, Engleski jezik,

Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i programom

sred je glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije nema

posebnih preduvjeta za upis i svladavanje.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili stude ti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i kandidati moraju položiti kratku audi iju provjeru os ov ih vokal ih kompetencija).

Korelativnost

Osnove vokal e teh ike, Vjež e iz vokal e tehnike, Zbor, Solfeggio,

Harmonija, Povijest glazbe, Komorna glazba, Talijanski jezik, Klavir,

Harmonija na klaviru, Dirigiranje.

Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, defi irati i uklo iti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Defi irati i de o strirati isprav o pjevačko drža je, disanje,

jas u dekla a iju i poželj u i posta iju slo od o produciranog tona.

2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e jihove ispravne interpretacije.

3. Kritički a alizirati i pro ije iti kvalitetu vokal e izved e pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz di a ičku iz ija sira ost pjeva e fraze.

Sadržaj kolegija 1. Osnovni elementi vokalne tehnike.

2. Te elj a o jaš je ja rada vokal e uskulature.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=1%22%27

3. Rad a os ov i pjevački fu k ija a respirator a, fonatorna, rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih teh ika legato, sta ato, kolorature, trileri, ukrasi).

5. Rad na zadanom programu.

6. Priprema i izvedba internih i javnih nastupa – solistički i u ansamblu.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V 1. – 4.

15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, us e i i pismeni, sviranje,

pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e,

radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 4. 18 0.6 20%

interni i javni nastupi 1. – 4. 25,5 1 20%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 30% izosta aka (dakle, 4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj tijekom nastave,

doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i optičke a alize astupa pojedi a a i/ili a sa la te eventualne nastupe na javnom satu i/ili internim ili javnim

produk ija a i ko erti a u orga iza iji Muzičke akade ije u Puli. Izrazito uspješ i jav i astupi ogu se priz ati kao završ i ispit.

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi nastavnim

aktivnostima.

2. Sa ostal o raditi a usavršava ju vokal o-teh ičkih vješti a izvođe je zada ih vjež i i sklad i.

3. Sudjelovati solistički i/ili u a sa lu) a i ter i i jav i nastupima, produkcijama i/ili koncertima u organizaciji

Akademije.

4. Položiti završ i ispit.







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. VOKALIZE BEZ TEKSTA – po izboru nositeljice kolegija, iz

zbirki „Con one“, „Abt“, „Lütgen“ i sl.

2. I. Lhotka-Kalinski: Umjetnost pjevanja, ŠK )agre , 1975. 3. N. Vaccai: Metodo pratico

4. L. Horvat Dunjko: Ljuven sanak, Music Play, Zagreb 2004.

5. M. Togunjac: Čujte, ja pjeva ! Music Play, Zagreb, 1997.

6. Parisotti: Arie antiche - album I, Ricordi

7. Parisotti: Arie antiche – albumII, Ricordi

8. Parisotti: Arie antiche – album III, Ricordi

Izborna:

Sklad e iz z irki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije

Suvremene skladbe CCM stilova.

Priruč a: 1. J. C. McKinney: THE DIAGNOSIS AND CORRECTION OF VOCAL

FAULTS, a manual for teachers of singing and for choir

directors, Genevox Music Group, 1994. (odabrana poglavlja)

2. Marijan Majcen: Umjetnost pjevanja, Zagreb 1943. (odabrana

poglavlja)

3. Biserka i Duša Cvejić: Umetnost pevanja, Beograd 2009.


4. L. Leman: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd,


5. C. Grindea: Napetosti u glazbenoj umjetnosti, Music Play,


6. H. Pinksterboer: Tipbook Vocals The Singing Voice – The

Complete Guide, Hal Leonard, 2008. (odabrana poglavlja)

7. R. Celletti: Geschichte des Belcanto, Bäre reiter Kassel.Basel, 1989. (odabrana poglavlja)

8. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung - Grundlagen und

praktis he Übungen, Schott Musik International, Mainz,








Vrsta kolegija

Izborni

Razina





Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i progra o srednje glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije e a posebnih preduvjeta za upis i svladavanje, osi uspješ o polože og ispita iz kolegija Solo pjevanje 1.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o moraju uspješ o položiti ispit iz kolegija Solo

pjevanje 1.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti osnovne pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja



2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije.


4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz di a ičku iznijansiranost pjevane fraze.

Sadržaj kolegija

1. Osnovni elementi vokalne tehnike.

2. Te elj a o jaš je ja rada vokal e uskulature. 3. Rad a os ov i pjevački fu k ija a respirator a, fo ator a,


rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih teh ika legato, staccato,

kolorature, trileri, ukrasi).







obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%


izostanka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj tijekom nastave,

doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i

optičke a alize astupa pojedi a a i/ili a sa la te eve tual e astupe na javnom satu i/ili internim ili javnim produkcijama i koncertima u

orga iza iji Muzičke akade ije u Puli. Izrazito uspješ i jav i astupi ogu se priz ati kao završ i ispit.

Studentske obveze




3. Sudjelovati solistički i/ili u ansamblu) na interninm i javnim

nastupima, produkcijama i/ili koncertima u organizaciji

Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. VOKALIZE BEZ TEKSTA – po izboru nositeljice kolegija, iz zbirki

„Con one“, „Abt“, „Lütgen“ i sl.







Izborna:

Skladbe iz zbirki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije






poglavlja)



4. L. Leman: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd, 2004.








praktis he Übungen, Schott Musik International, Mainz, 2001.













Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i progra o srednje glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije e a pose ih preduvjeta za upis i svladava je, osi uspješ o polože ih ispita iz kolegija Solo pjevanje 1 - 2.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o oraju uspješ o položiti ispite iz kolegija Solo pjevanje 1 - 2.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja





4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz

di a ičku iz ija sira ost pjeva e fraze.

Sadržaj kolegija




rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih tehnika (legato, staccato,








obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktivnosti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4

izostanka po semestru) i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo

završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj tijeko astave, doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u

ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i optičke a alize nastupa pojedinaca i/ili ansambla te eventualne nastupe

na javnom satu i/ili internim ili javnim produkcijama i koncertima u


Studentske obveze




3. Sudjelovati solistički i/ili u a sa lu) a i terninm i javnim


Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:

Sklad e iz z irki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz

razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije






poglavlja)









7. R. Celletti: Geschichte des Belcanto, Bäre reiter Kassel.Basel,
















Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje


U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o oraju uspješ o položiti ispite iz kolegija Solo pjevanje 1 -7.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti osnovne pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)














Kod i naziv kolegija 130658, Talijanski jezik 1


Suradnik/suradnica

prof. dr. s . Rita S otti Jurić, (nositeljica)

dr. s . Iva a Lalli Paćelat, zn. novak-poslijedoktorand

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II.III.IV. ID

Mjesto izvođe ja predavaonica

Jezik


Talijanski jezik



Preduvjeti -

Korelativnost Nje ački jezik, Engleski jezik

Cilj kolegija -usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini

A1(a) sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.

Ishodi uče ja

1. razumijeti i odgovoriti na jednostavna pitanja i upute od strane

izvornog govornika.

2. sudjelovati u kratkim razgovorima u svakodnevnim situacijama poput

upoznavanja, davanja osnovnih podataka o se i, traže ja i for a ija, jed ostav og telefo skog razgovora, aručiva ja u restora u, jednostavne kupovine i sl.

3. čitati i pisati kratke jed ostav e tekstove: kao npr. pisanje poruka,

za ilješki, ispu java je kratkih o raza a, pisa je razgled i a, čestitki i kratkih pisa a,čita je jednostavnijih i kratkih glazbenih tekstova.

4. definirati osobitosti talijanske glazbe i jezika

5. uspoređivati i a alizirati razlike talijanskog jezika i kulture s hrvatskim

jezikom i drugim stranim jezicima i kulturama koje poznaju studenti

Sadržaj kolegija

1. Predstavljanje i opisivanje osoba

2. Na fakultetu

3. Radni dan

4. U kafiću

5. Praznici

6. Aktual e te e iz područja kulture s pose i osvrto a glaz u

7. Spe ijalizira e te e iz područja glaz e pre a oda iru stude ata


metodeuče ja i Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

http://www.unipu.hr/index.php?id=ritascottijuric&L=0

http://www.unipu.hr/index.php?id=ivanalallipacelat

poučava ja i ači i vrednovanja

ocjeni (%)

pohađa je 1-5 22 0,79 10%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je)

1-5 10 0,35 30%

2 kolokvija (pismeni) 1,2,3 16 0,57 40%

ispit (usmeni) 1,2 8 0,29 20%

ukupno

56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1.pohađati astavu; 2. aktivno sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada;

3. apisati, izložiti i predati sa ostal e zadatke zadaće i istraživa ja); 4. položiti dva pis e a kolokvija; 5. položiti us e i ispit.


Ispit i rokovi o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta. Datumi

kolokvija dogovaraju se sa studentima. Okvirni datumi: 7. i 14. tjedan

nastave.

Napomena: Svi se ispiti mogu polagati u svim ispitnim rokovima!

Ostale važ e či je i e vezaneuzkolegij

Student/studentica mora ispuniti obveze, osim usmenog ispita i

popravnih kolokvija, do kraja tekućeg se estra. Opravdani izostanci

studenata mogu se nadomjestiti dodatnim zadatcima kako bi se ispunila

pla ira a stude tska optereće ost.

Literatura

Obvezna:

1. Piotti, Danila; de Savorgnani, Giulia: Corso di italiano, Alma

Edizioni, Firenze (12-77 str.)

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

Izborna:

1. Ragni, Stefano: Corso di storia della musica italiana, Guerra

edizioni, Perugia - pojedina poglavlja

2. Ger, Paola: Manuale d'italiano per cantanti d'opera, Guerra


3. Naddeo, Massimo Ciro, Trama Giuliana: Canta che ti passa,

Alma Edizioni, Firenze - pojedina poglavlja

4. Canepari, Luciano; Viaro, Giuseppe; Giovannelli, Barbara: Arie

antiche con trascrizione fonetica per lo studio del canto, Guerra


5. Raz i glaz e i priruč i i i izvorni materijali na talijanskome

jeziku iz područja glaz e

Priruč a: 1. Jernej, Josip (2001.): Talijanska konverzacijska gramatika,

)agre , Školska k jiga

2. Da ia i Ei alter, I grid; Marković Mari ković, Mirja a; Siro ić Bo efačić, Nives 1996.): Talijanski slikov i rječ ik, Školska k jiga, )agre

3. Deanović, Mirko; Jer ej, Josip 1998.): Talijansko-hrvatski

rječ ik, Školska k jiga, )agre

4. Deanović Mirko-Jernej Josip (1993.): Hrvatsko-talija ski rječ ik,

Školska k jiga, )agre

5. Zingarelli Nicola (2005.): Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua

italiana, Zanichelli editore, Bologna


Kod i naziv kolegija 130700, Talijanski jezik 2


Suradnik/suradnica

prof. dr. s . Rita S otti Jurić, (nositeljica)

dr. s . Iva a Lalli Paćelat, zn. novak-poslijedoktorand

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II.III.IV. ID

Mjestoizvođe ja predavaonica

Jezik


Talijanski jezik



Preduvjeti -

Korelativnost Nje ački jezik, E gleski jezik

Cilj kolegija -usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini

A1+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.

Ishodi uče ja

1. čitati i razu ijeti opise gradova, 2. opisati vlastiti grad i obitelj

3. sudjelovati u kratkim razgovorima poput davanja uputa kako

stići do odredišta, razgovori o o itelji, u trgovini

4. definirati osobitosti talijanskih proizvoda,

5. sudjelovati u razgovorima o talijanskoj tradiciji

6. definirati osobitosti talijanske glazbene tradicije

Sadržaj kolegija

1. Grad

2. Obitelj

3. Kupovina

4. Tradicija

5. Aktual e te e iz područja glaz e

6. Spe ijalizira e te e iz područja glaz e pre a oda iru stude ata




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1-5 22 0,79 10%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je)

1-5 10 0,35 30%

2 kolokvija (pismeni) 1,2,3 16 0,57 40%

http://www.unipu.hr/index.php?id=ritascottijuric&L=0

http://www.unipu.hr/index.php?id=ivanalallipacelat

ispit (usmeni) 1,2 8 0,29 20%

ukupno

56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1.pohađati astavu;

2. aktivno sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada;

3. napisati, izložiti i predati sa ostal e zadatke zadaće i istraživa ja);

4. položiti dva pis e a kolokvija;

5. položiti us e i ispit.


Ispit i rokovi o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta. Datumi

kolokvija dogovaraju se sa studentima. Okvirni datumi: 7. i 14. tjedan

nastave.

Napomena: Svi se ispiti mogu polagati u svim ispitnim rokovima!

Ostale važ e či je i e vezaneuzkolegij

Student/studentica mora ispuniti obveze, osim usmenog ispita i

poprav ih kolokvija, do kraja tekućeg semestra. Opravdani izostanci

studenata mogu se nadomjestiti dodatnim zadatcima kako bi se ispunila

pla ira a stude tska optereće ost.

Literatura

Obvezna:

1. Piotti, Danila; de Savorgnani, Giulia: Corso di italiano, Alma

Edizioni, Firenze (77-124 str.)

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

Izborna:

1. Ragni, Stefano: Corso di storia della musica italiana, Guerra


2. Ger, Paola: Manuale d'italiano per cantanti d'opera, Guerra


3. Naddeo, Massimo Ciro, Trama Giuliana: Canta che ti passa,

Alma Edizioni, Firenze - pojedina poglavlja

4. Canepari, Luciano; Viaro, Giuseppe; Giovannelli, Barbara: Arie

antiche con trascrizione fonetica per lo studio del canto, Guerra


5. Raz i glaz e i priruč i i i izvor i aterijali a talija sko e

jeziku iz područja glaz e

Priruč a: 1. Jernej, Josip (2001.): Talijanska konverzacijska gramatika,

)agre , Školska k jiga

2. Da ia i Ei alter, I grid; Marković Mari ković, Mirja a; Siro ić Bo efačić, Nives 1996.): Talija ski slikov i rječ ik, Školska k jiga, )agre

3. Dea ović, Mirko; Jer ej, Josip 1998.): Talija sko-hrvatski

rječ ik, Školska k jiga, )agre

4. Dea ović Mirko-Jernej Josip (1993.): Hrvatsko-talija ski rječ ik, Školska k jiga, )agreb

5. Zingarelli Nicola (2005.): Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua

italiana, Zanichelli editore, Bologna


Kod i naziv kolegija 77959, VOKALNO-TEHNIČKI ASPEKTI DJEČJIH PJESMICA I VOKALNIH PRIMJERA U NASTAVI 1


Suradnik/suradnica doc.mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)





studija II. – IV.

Mjesto izvođe ja Predavaonica 2,

Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Os ov a ot a pis e ost je poželj a, ali ije už a u slučaju izbora

kolegija unutar vanjske izbornosti).

Korelativnost Os ove vokal e teh ike, Solo pjeva je iz or o, Vjež e iz vokal e tehnike, Harmonija na klaviru, Solfeggio.

Cilj kolegija

Sagledati dječje pjes i e i vokal e pri jere koji se koriste u astavi s aspekta vokalne tehnike u teoriji, jednako kao i u praksi te osposobiti

stude te za zdravo vođe je dječjega glasa i jegov isprava , priroda (optimalan) razvoj.

Ishodi uče ja

1. Definirati, analizirati i opisati razvojne i vokalno-teh ičke aspekte dječjega glasa.

2. Sintetizirati i analizirati vokalno-teh ičke ele e te i ajčešće melodijske obrasce u dječji pjes i a a i vokal i primjerima u nastavi.

3. Defi irati, prepoz ati i opisati pogod e početke pjes i a (primjerene uzrastu i vokalno-teh ičkoj ko di iji) i vokalnih

primjera (intervalski, melodijski, tekstualno).

4. Klasifi irati, uočiti i prepoz ati os ov e i slože ije vokal o-

teh ičke pogreške optičke i akustičke). 5. Interpretirati (svirati i pjevati) o rađe e pjes i e, vjež e i

dionice u grupi i individualno.

Sadržaj kolegija

Uvod u osnove vokalne tehnike

Razlike iz eđu dječjeg i odraslog glasa

)dravo vođe je dječjeg glasa i jegov isprava , priroda razvoj

Vjež e disa ja i vokal o-teh ičke vjež e

Vjež e za aktiv o osluškiva je i sluša je poveziva je o og što čuje o i o oga što pjeva o)

Vjež e kod poteškoća s etoč o i to a ijo

Analiza glasova

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=

Pose osti kod elodijskih o raza a u dječji pjes i a a i vokalnim primjerima u nastavi

Opis pjevačke lage i registara kod dje e

Odabir literature (izbor, primjena, interpretacija)





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P

1. – 5.

30

(22,5

)

0,8 5%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

sviranje, pjevanje,

praktič i rad…)

1. – 5. 9,5 0,3 5%


radionica)

1. – 5. 5 0,2 20%

pismeni radovi 1. – 5. 5 0,2 5%

usmena izlaganja

(interne i javne izvedbe i

nastupi)

1. – 5. 9 0,3 20%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 5. 5 0,2 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijekom nastave, doseći

i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i

aktivnostima.

2. Samostalno raditi na usavršava ju vokal o-teh ičkih vješti a izvođe je zada ih vjež i i sklad i.

3. Redovito ispu javati sve o veze i pisati zadaće. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. I. Lhotka-Kali ski: U jet ost pjeva ja, ŠK )agre , 1975. 2. D. Breitenfeld: Kad sviranje glazbe zaboli – patnje preigranih

glaz e ika i plesači a, Musi Play, )agre , 2009. 3. Biserka i Duša Cvejić: Umetnost pevanja, Beograd 2009.

4. Nikola Cvejić: Savre e i elka to, Beograd, 1980.

5. Lj. Stipišić Del ata: Moje prve 222 pjes e za dječje klape i školske z orove, gradska k již i a )adar, 2010.

6. T. Jerković: Pjes ari a, Profil, )agre , 2014. 7. I. Golčić: Pjes ari a za os ov e škole, Hrvatsko k jižev o

društvo Sv. Jero i a, )agre 1998. 8. S. Vidulin-Or a ić: Pjeva s veselje , Struč o vijeće

glaz e e kulture Istarske župa ije2003. 9. D. Gji i ur.): Glaz e a škri ji a. Pjes ari a OŠ Mate Balote

Buje, 2014.

Izborna:

1. A. Mohr: Handbuch der Kinderstimmbildung, Mainz, Schott

1997 (6. Izdanje 2006.)

2. A. Mohr: Lieder, Spiele, Kanons. Stimmbildung in

Kindergarten und Grundschule, Mainz, Schott Music, 2008.

3. P. Brüger: Si ge i Ki dergarte , Augs urg, Weiss er 2003. 4. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 1, Edition Metropol

5. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 2, Edition Metropol

6. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung – Grundlagen und

praktis he Ü u ge , S hott Musik I ter atio al, Mai z 2001.


Kod i naziv kolegija 77960, VOKALNO-TEHNIČKI ASPEKTI DJEČJIH PJESMICA I VOKALNIH PRIMJERA U NASTAVI 2


Suradnik/suradnica doc.mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)

Studijski program Glazbena Pedagogija




studija II. – IV.

Mjesto izvođe ja Predavaonica 2,

Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Os ov a ot a pis e ost je poželj a, ali ije už a u slučaju iz ora kolegija unutar vanjske izbornosti).

Korelativnost Os ove vokal e teh ike, Solo pjeva je iz or o, Vjež e iz vokal e tehnike, Harmonija na klaviru, Solfeggio.

Cilj kolegija

Sagledati dječje pjes i e i vokal e pri jere koji se koriste u astavi s aspekta vokalne tehnike u teoriji, jednako kao i u praksi te osposobiti

stude te za zdravo vođe je dječjega glasa i jegov isprava , priroda (optimalan) razvoj.

Ishodi uče ja

1. Definirati, analizirati i opisati razvojne i vokalno-teh ičke aspekte dječjega glasa.

2. Sintetizirati i analizirati vokalno-teh ičke ele e te i ajčešće melodijske obrasce u dječji pjes i a a i vokal i primjerima u nastavi.

3. Defi irati, prepoz ati i opisati pogod e početke pjes i a (primjerene uzrastu i vokalno-teh ičkoj ko di iji) i vokal ih primjera (intervalski, melodijski, tekstualno).

4. Klasifi irati, uočiti i prepoz ati os ov e i slože ije vokal o-

teh ičke pogreške optičke i akustičke). 5. Interpretirati (svirati i pjevati) o rađe e pjes i e, vjež e i

dionice u grupi i individualno.

Sadržaj kolegija

Uvod u osnove vokalne tehnike

Razlike iz eđu dječjeg i odraslog glasa

)dravo vođe je dječjeg glasa i jegov isprava , priroda razvoj

Vjež e disa ja i vokal o-teh ičke vjež e

Vjež e za aktiv o osluškiva je i sluša je poveziva je o og što čuje o i o oga što pjeva o)

Vjež e kod poteškoća s etoč o i to a ijo

Analiza glasova

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=

Pose osti kod elodijskih o raza a u dječji pjes i a a i vokalnim primjerima u nastavi

Opis pjevačke lage i registara kod dje e

Odabir literature (izbor, primjena, interpretacija)





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P

1. – 5.

30

(22,5

)

0,8 5%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

sviranje, pjevanje,

praktič i rad…)

1. – 5. 9,5 0,3 5%


radionica)

1. – 5. 5 0,2 20%

pismeni radovi 1. – 5. 5 0,2 5%

usmena izlaganja

(interne i javne izvedbe i

nastupi)

1. – 5. 9 0,3 20%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 5. 5 0,2 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i

aktivnostima.


3. Redovito ispu javati sve o veze i pisati zadaće. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. I. Lhotka-Kali ski: U jet ost pjeva ja, ŠK )agre , 1975. 2. D. Breitenfeld: Kad sviranje glazbe zaboli – patnje preigranih

glaz e ika i plesači a, Musi Play, )agre , 2009. 3. Biserka i Duša Cvejić: U et ost peva ja, Beograd 2009. 4. Nikola Cvejić: Savre e i elka to, Beograd, 1980.

5. Lj. Stipišić Del ata: Moje prve 222 pjes e za dječje klape i školske z orove, gradska k již i a )adar, 2010.

6. T. Jerković: Pjes ari a, Profil, )agre , 2014. 7. I. Golčić: Pjes ari a za os ov e škole, Hrvatsko k jižev o

društvo Sv. Jero i a, )agre 1998. 8. S. Vidulin-Or a ić: Pjeva s veselje , Struč o vijeće

glaz e e kulture Istarske župa ije2003. 9. D. Gji i ur.): Glaz e a škri ji a. Pjes ari a OŠ Mate Balote

Buje, 2014.

Izborna:

1. A. Mohr: Handbuch der Kinderstimmbildung, Mainz, Schott

1997 (6. Izdanje 2006.)

2. A. Mohr: Lieder, Spiele, Kanons. Stimmbildung in

Kindergarten und Grundschule, Mainz, Schott Music, 2008.

3. P. Brüger: Si ge i Ki dergarte , Augs urg, Weiss er 2003. 4. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 1, Edition Metropol

5. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 2, Edition Metropol

6. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung – Grundlagen und

praktis he Ü u ge , S hott Musik I ter atio al, Mai z 2001.


Kod i naziv kolegija 132493, Zbor 2


Suradnik/suradnica doc. art. Do e iko Briški (nositelj)

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e e pedagogije

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija V.

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, 52000

Pula, dvorana 2


Hrvatski, (engleski,

je ački)




svladavanje Polože prethod i se estar

Korelativnost Kolegij Zbor korelira sa ostalim kolegijima studija Glazbene pedagogije i Solo pjevanja, posebice sa kolegijima: Osnove tehnike pjevanja, Dirigiranje, Sviranje partitura i Solfeggio.

Cilj kolegija

1. Stjecanje umijeća pjeva ja u z oru

2. Razvijanje navika skupnog muziciranja

3. Upoznavanje stude ata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja

1. Raspoznavanje ever al e ko u ika ije iz eđu dirigenta i

pjevača

2. Samostalno pripremiti zborske dionice

3. I terpretirati i a alizirati povijes o i stilski različite sklad e

4. Interaktivno djelovati prilikom skupnog muziciranja sa

kolegama u zboru

5. Voditi svoju dionicu

6. Prenijeti svoje znanje na drugoga

Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela glaz e e z orske literature. Upoz ava je ači a uzi ira ja u a sa lu. Ovaj kolegij ostvaruje se

praktič o orga iza ijo z ora, sudjelova je stude ata u pjevačko korpusu, nastupima.



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je nastave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%

Zalaganje i aktivnost u

nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena dobiva na sljedeći način:

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88.9 % ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62.9 % ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

1. 1. Sudjelovati u cijelosti u svim projektima zbora koji su uvršte i u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa student gubi pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).

2. U zada i ter i i a redovito pohađati astavu pokuse) i aktivno sudjelovati u radu zbora.

3. Kvalitetno svladati gradivo (zborske dionice).

4. Položiti kolokvij




Na svako e satu stude ti će dobiti upute i materijale. Dodatni



oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godine.

Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA 63356 ... - unipu.hr · PDF fileHrvatski (engleski, francuski) Broj ECTS bodova 6 Broj sati u semestru ... ekspresionizam (slobodna atonalitetnost,