IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr - DS - ZS... · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU ... Roman Jakobson: Lingvistika i poetika, Beograd: Nolit, ... Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pojmovi u stilistici Studij Hrvatski jezik i kjniževnost (diplomski dvopredmetni studij) Semestar I. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 14.15 do 16.00; 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Danijela Marot Kiš

Kabinet 704 Vrijeme za konzultacije

Telefon 265 703 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pojam stil od antike do danas. Retorika i stilistika. Deskriptivna stilistika. Genetička stilistika. Pragmatika stilskih figura. Makrostrukturalne i mikrostrukturalne figure (tipologija, funkcije, određenja). Lingvistička stilistika. Raslojavanje jezika. Diskursna stilistika. Diskursni tipovi. Pravci u diskursnoj stilistici: kritička diskursna stilistika (feministička stilistika), pragmatička stilistika (performativna teorija jezika), kognitivna stilistika.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: usvojiti temeljne stilističke pojmove; objasniti usvojene pojmove i primijeniti znanje o njima u samostalnoj stilističkoj interpretaciji fikcionalnih i

nefikcionalnih tekstova; pristupiti stilu nekoga teksta/autora/perioda i u njemu uočavati, imenovati i tumačiti pojedine pojave; prezentirati rezultate istraživanja recentnih pristupa stilistici i posebnih tema stilističkoga interesa.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 Seminarski rad 0,5 40 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti upisu ocjene (nema završnog ispita). Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Pierre Guiraud: Stilistika, Sarajevo: Veselin Masleša, 1964. Kovačević, Marina i Badurina, Lada: Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka: ICR, 2001. Antoine Compagnon: Demon teorije, prev. M. Čale, Zagreb: AGM, 2007. Krešimir Bagić: Rječnik stilskih figura, Zagreb: Školska knjiga 2012.

IZBORNA LITERATURA

Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, 2000. Georges Molinie: Stilistika, Popovača: Ceres, 2002. Marina Katnić-Bakaršić: Stilistika, Sarajevo: Ljiljan, 2001. Marina Katnić-Bakaršić: Stilistika diskursa kao kontekstualizirana stilistika, Fluminensia, god 15 (2003), br. 2, str. 37-48 Kristina Peternai: Učinci književnosti, Zagreb: Disput, 2005. Roman Jakobson: Lingvistika i poetika, Beograd: Nolit, 1966. Krešimir Bagić: Treba li pisati kao što dobri pisci pišu, Zagreb: Disput, 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom: [email protected]

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

U vrijeme konzultacija Elektronska pošta Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija Elektronska pošta.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni međuispiti: nema završnog ispita.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6. 2. i 20. 2. u 12.00

Proljetni izvanredni

9. 4. u 12.00

Ljetni 19. 6. i 3. 7. u 12.00

Jesenski izvanredni

4. 9. i 11. 9. u 12.00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1. Retorika, stilistika, pojam stila.

2. Stil i norma; stil i kontekst (stil kao otklon); povijesno shvaćanje pojma

3. Struktralna stilistika

4. Funkcionalna stilistika

5. Diskursna stilistika (pravci)

6. Raslojavanje polja diskursa

7. Diskursni tipovi

8. Pravci u stilistici: feministička stilistika

9. Pravci u stilistici: pragmatička stilistika

10. Pravci u stilistici: kognitivna stilistika/poetika

11. Intradiskurzivna i interdiskurzivna prožimanja

12. Stilske figure

13. Metafora i metonimija

14. Jakobsonova teorija (metaforski i metonimijski pol)

15. Metafora, izraz i stil: metafora u drugim umjetnostima




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika Studij HJK dvopredmetni, DN Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1 + 1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak 11,15-13,00 (406) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac/ prof. dr. sc. Silvana Vranić

Kabinet 603 (Stolac) / 706 (Vranić) Vrijeme za konzultacije srijeda 12,00-14,00 (Stolac) / ponedjeljak 8,30 -10,00 (Vranić)

Telefon 265-668 (Stolac) / 265-682 (Vranić) e-mail [email protected] / [email protected]

Suradnik na kolegiju - Kabinet


e-mail


Razvoj hrvatskoga književnog jezika. Odnos dijalekta i pisanoga jezika. Značajke standardizacijskih procesa. Hrvatski jezikoslovni priručnici do kraja 19. st. Jezikoslovni tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena – rječnici i gramatike (slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave, polemike). Razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. Izbor novoštokavštine kao osnovice standardnoga jezika. Odnos dijalekta i standardnoga jezika danas. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. Sinkronijsko tumačenje jedinica i inventara naglasnih sustava narječja hrvatskoga jezika. Narječja, dijalekti poddijalekti. Kvalitativne i kvantitativne jezične posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narječja. Dijalekti i poddijalekti čakavskoga narječja. Dijalekti kajkavskoga narječja. Dijalekti štokavskoga narječja.


upoznati i znati tumačiti odnose među narječjima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja

samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova svih razdoblja

biti sposobni samostalno provesti egzaktnu raščlambu rječničkoga članka u starijim rječnicima biti sposobni samostalno provesti egzaktnu interpretaciju gramatičkih pravila iz starijih hrvatskih gramatika objasniti okolnosti izbora nacionalnoga književnog jezika u 19. stoljeću definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje jedinica i inventara naglasnih sustava narječja hrvatskoga jezika imenovati dijalekte i poddijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga

narječja i nabrojiti njihove posebnosti primijeniti prepoznate kriterije pri određivanju sustava na tekstovima pisanim na kojemu organskom idiomu i

argumentirati pripadnost pojedinomu apstraktnomu sustavu


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet


Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 50 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 50 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske leksikografije, Zagreb, 2010. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993.; Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb 2003. (stranice koje se odnose na tematiku) Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Zagreb 2009. (stranice koje se odnose na tematiku) Lončarić, M., Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. (stranice koje se odnose na tematiku) Lukežić, I., Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija, Zagreb 2012. (stranice koje se odnose na tematiku) Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. (stranice koje se odnose na tematiku)

IZBORNA LITERATURA

Bićanić, A. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb, 2013. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011. Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981, 5-129.; Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti zadatak za seminarski rad. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Web stranice Fakulteta e-pošta Mudri


u vrijeme konzultacija e-pošta tijekom radnih dana


1. Međuispiti: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na međuispitu. Prvi međuispit (iz povijesti hrvatskoga jezika) sastoji se od tri pitanja esejskoga tipa i testa objektivnoga tipa s dvadeset pitanja. Svaki točan odgovor na pitanja esejskoga tipa nosi maksimalno 10 bodova, a na pitanja iz testa objektivnoga tipa 1 bod, tj. ukupno je moguće sakupiti najviše 50 ocjenskih bodova počevši od 25, što je polovina uvjeta za položeni ispit. Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2014. Drugi međuispit (iz dijalektologije hrvatskoga jezika) sastoji se od pet pitanja esejskoga tipa. Svaki točan odgovor nosi maksimalno 10 bodova, tj. ukupno je moguće sakupiti najviše 50 ocjenskih bodova počevši od 25, što je polovina uvjeta za položeni ispit.

Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja 2015.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. i 17. 2. 2015. (pismeni ispit, 9 sati); 5. i 19. 2. 2015. (usmeni ispit, 10 sati) (Stolac); 9., 23. 2. 2015. u 9 sati (Vranić)


8. 4. 2015. u 14 sati (Stolac); 7. 4. 2015. u 13 sati (Vranić)

Ljetni -

Jesenski izvanredni

3. i 10. 9. 2015. u 9 sati (Stolac); 1. i 8. 9. 2015. u 9 sati (Vranić)


9. 10. Značajke standardizacijskih procesa; Nacionalni identitet i jezik; Naziv jezika kao standardološki čimbenik

16. 10. Standardizacijski procesi u predstandardnim razdobljima; Problematiziranje razdjelnice predstandardnih i standardnih razdoblja; Standardizacijski procesi u standardnim razdobljima

23. 10. Hrvatski jezikoslovni priručnici do kraja 19. st. (pregled, izbor predloška; rad na tekstu)

30. 10. Starija hrvatska leksikografija (pregled, izbor predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu)

6. 11. Starija hrvatska gramatikologija (pregled, izbor predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu)

13. 11. Stariji hrvatski slovopisi i pravopisi (pregled, izbor predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu)

20. 11. Odnos pisanoga jezika i dijalekta; Odnos dopreporodnih književnih jezika i dijalekta; Izbor novoštokavštine kao osnovice književnoga jezika; Odnos standardnoga jezika i dijalekta danas

27. 11. Naglasni sustavi u štokavskom narječju; Prepoznavanje sustava na predlošku

4. 12. Naglasni sustavi u čakavskom narječju; Prepoznavanje sustava na predlošku

11. 12. Naglasni sustavi u kajkavskom narječju; Prepoznavanje sustava na predlošku

18. 12. Naglasni tipovi imenica, pridjeva i glagola u narječjima hrvatskoga jezika

15. 1. Podsustavi unutar štokavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku

22. 1. Podsustavi unutar kajkavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku

29. 1. Podsustavi unutar čakavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz hrvatske književnosti – N. Fabrio Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 1. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak; 18,15 - 19,45; 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Sanja Tadić-Šokac

Kabinet 613 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 15,30-16,15; Četvrtak 15,30-16,15

Telefon 265685 e-mail [email protected]



e-mail


Književno djelo Nedjeljka Fabrija se motri u širem kontekstu epohe kojoj pripada. Pojedina se djela (izabrane drame, pripovjetke, romani i eseji) promatraju u odnosu prema ostalim djelima istoga pisca, ali i prema žanrovski istovrsnim djelima drugih pisaca u okvirima iste epohe. Analiza pojedinih tekstova (Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?, Sirventes o riječi, Prilaz izazovu, Frottola o Dubrovniku, Zaraza, Paklenski dominikanac, Oblutak, Sloboda, Brada, Vježbanje života, Berenikina kosa, Smrt Vronskog, Uvod u čitanje romana 'Vuci' Milutina Cihlara Nehajeva) pokazuje osnovna obilježja piščeve poetike te kako ti tekstovi korespondiraju s osnovnim postavkama epohe kojoj pisac pripada.


‐ objasniti temeljne odrednice književnopovijesne teme/pisca hrvatske književnosti koja/koji se aktualizira; ‐ kritički čitati tekstove/pisca koji se aktualizira; ‐ objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente književnopovijesne teme/pisca hrvatske

književnosti koja/koji se aktualizira; - riješiti jednostavnije književnopovijesne problema na temelju literature.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 - Seminarski rad 0,5 40 Kontinuirana provjera znanja 0,5 60 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Gašparović, D., Dubinski rez: kroz hrvatsku dramu 20. stoljeća, Hrvatski centar ITI, 2012. 2. Milanja, C., Hrvatski roman 1945. – 1990., Zagreb, 1996. 3. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana III (od 1945. do 2000), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 265-296. 4. Žmegač, V., Ozbiljne igre, u: Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B. Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007.,

str. 224-248. Ili u: Hrvatska novela. Interpretacije, Zagreb, 1998., str. 463-498. 5. Matanović, J., Partitura za slabe junake i veliku povijest, u: Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B. Donat,

Dora Krupićeva, Zagreb, 2007., str. 186-204.

Lektira: N Fabrio, Drame: Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?, Izbor iz pripovjedaka: Sirventes o riječi, Prilaz izazovu, Frottola o Dubrovniku, Zaraza, Pismo krvnika iz St-Gilles-du-Garda, Paklenski dominikanac, Čudnovata smrt i život Hortenzija našeg, crvuljka božjeg, Oblutak, Sloboda, Brada, Nagrada, Posljednja večera, Sedamdeset i druga, Kukavica, Romani: Vježbanje života, Berenikina kosa, Smrt Vronskog, Eseji: Uvod u čitanje romana 'Vuci' Milutina Cihlara Nehajeva u Štavljenje štiva.

IZBORNA LITERATURA

1. Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B. Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007. 2. Rijeka Fabriju, Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog kolokvija Rijeka Fabriju održanoga u Rijeci 16.

studenoga 2007., Rijeka, 2009. 3. Bačić-Karković, D., Epifanija u Berenikinoj kosi N. Fabrija, u: „Fluminensia“, 10/1998, br. 1, str. 121-144. Ili u:

Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B. Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007., str. 162-185. 4. Machiedo, V., Prema semiotičkom čitanju Fabriovih pripovijedaka, u: Književna kritika o Nedjeljku Fabriju, ur. B.

Donat, Dora Krupićeva, Zagreb, 2007., str. 215-224. 5. Grgurić, D., Glazba, riječ: istraživanje suodnosa: intermedijalna i povijesna razmatranja opusa Milutina Cihlara

Nehajeva i Nedjeljka Fabrija, Hrvatska sveučilišna naklada i Izdavački centar Rijeka, Zagreb, Rijeka, 2010.


Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta. Mudri sustav.


Na nastavi i u vrijeme konzultacija.Elektronska pošta. Mudri sustav.


Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature. Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi moraju predati u elektronskom obliku do određenog datuma u semestru. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvij se sastoji od zadataka višestrukoga izbora, zadataka nadopunjavanja i alternativnih zadataka (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno 10 bodova). Studentima se nudi jedna mogućnost popravka kolokvija.

Konačna ocjena predstavlja zbroj ocjene kolokvija i seminarskoga rada.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. 2. i 16. 2. u 17 h


9. 4. u 14 h

Ljetni 15. i 29. u 17 h

Jesenski izvanredni

31. 8. i 7. 9. u 17 h


P 1-2 Književno stvaralaštvo N. Fabrija unutar korpusa hrvatske književnosti - uvod

P 3-4 Dramsko stvaralaštvo N. Fabrija u odnosu prema ostalim djelima samog autora i u odnosu prema žanrovski istovrsnim djelima drugih pisaca u okvirima iste epohe

P 5-6 Novelistički opus N. Fabrija u odnosu prema ostalim djelima samog autora i u odnosu prema žanrovski istovrsnim djelima drugih pisaca u okvirima iste epohe (fantastičari)

P 7-8 Novelistički opus N. Fabrija – groteska, paradoks

P 9-10 Novopovijesni romani N. Fabrija i njegova ostala djela, Eco – Manzoni – Scott : Fabrio – Nehajev - Šenoa

P 11-12 Romaneskni opus N. Fabrija – novopovijesni roman u hrvatskoj književnosti (Aralica, F. Šehović)

P 13-14 Esejističko stvaralaštvo N. Fabrija Sinteza

S 1 Podjela seminarskih radova i dogovor o radu

S 2-3 Reformatori, Admiral Kristof Kolumbo, Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? Meštar, Kralj je pospan, Magnificat

S 4-5 Sirventes o riječi, Prilaz izazovu, Frottola o Dubrovniku, Zaraza, Pismo krvnika iz St-Gilles-du-Garda, Paklenski dominikanac, Čudnovata smrt i život Hortenzija našeg, crvuljka božjeg ...

S 6-7 Oblutak, Sloboda, Brada, Nagrada, Posljednja večera, Sedamdeset i druga, Kukavica ...

S 8-9 Vježbanje života, Berenikina kosa,

S 10-11 Smrt Vronskog, Triemeron

S 12-13 Eseji: Apeninski eseji, Štavljenje štiva, Odora Talije, Kazalištarije, Koncert za pero i život, Maestro i njegov šegrt

S 14 Sinteza




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Hrvatski kao drugi i strani jezik Studij HJK (DN) Semestar 1., 3. Akademska godina 2014./15. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 08:15 – 10:00, 702 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Da.

Nositelj kolegija Željka Macan, viša lektorica Kabinet 612

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 13:00 do 14:30 Telefon (385) 51 265 677

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pojmovi: prvi jezik, drugi jezik, materinski jezik, nematerinski jezik, domovinski jezik, strani jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Ovladavanje drugim jezikom. Dvojezičnost. Tipovi dvojezičnosti. Sociolingvistička i psiholingvistička određenja. Opće sličnosti u usvajanju jezika. Pojedinačne razlike u usvajanju jezika. Jezične razine. Znanja o govornom razvoju. Usvajanje i učenje jezika. Teorije učenja jezika. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Tipovi nastavnih sati i specifične strukture nastavnih sati hrvatskoga jezika kao J2. Razvijanje jezičnih sposobnosti i mišljenja – jezične vježbe, zadaci i igre. Pitanja i zadaci u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Nastava jezičnoga izražavanja – jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Jezično-komunikacijske kompetencije. Ocjenjivanje jezičnih djelatnosti učenika. Vrednovanje pisanih radova učenika. Hrvatski na stranim sveučilištima. Jezik u zrcalu tekstova. Metodičke vježbe: pripremanje nastavnog sata (pisana priprema), izbor lingvodidaktičkih predložaka, ispravljanje učeničkih pisanih radova, pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa, diktat.


Znanje o tijeku usvajanja hrvatskoga kao materinskoga jezika (J1) i osnovnim obilježjima ovladavanja inojezičnim hrvatskim (J2), osposobljenost za pristup pisanoj građi koja se bavi tim područjem i prikupljanje vlastite građe materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Samostalnost i kreativnost u pristupima i metodama poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika; razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jezika i jezičnome izražavanju; razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima u nastavnome procesu te primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja i sposobnostima učenika određene dobi; izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrednovanje učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga kao J2 (putem organiziranih metodičkih vježbi). Studenti će razviti sposobnost vrednovanja ustroja nastavnoga sata u nastavi hrvatskoga kao J2 te sposobnost organizacije i primjene sastavnica pripreme za sat hrvatskoga kao J2.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x


Nastavna praksa s

polaznicima Riječke kroatističke škole

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 40 Ogledna priprema 0,5 10 Ogledni sat 1 10 UKUPNO 3 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Jelaska, Z. i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada (str. 11-124, 186-195, 277-286). Požgaj-Hadži, V., Smolić, M., Benjak, M. (2007) Hrvatski izvana, Zagreb, Školska knjiga (str. 11 – 44; 61 – 174) Vijeće Europe (2005) Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Zagreb, Školska knjiga. Dunja Pavličević-Franić: Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije; Lahor 1, Zagreb 2006. Sanda Lucija Udier, Milvia Gulešić-Machata i Marica Čilaš: Gramatičko-semantički pristup obradi padeža; Lahor 1, Zagreb 2006. Jasna Novak-Milić i Milvia Gulešić-Machata: Međukulturna kompetencija u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 1, Zagreb 2006. Nives Opačić: Nastavnici hrvatskoga kao stranoga jezika u susretu različitih kultura; Lahor 1, Zagreb 2006. Maša Musulin i Željka Macan: Usvajanje priloga u inojezičnome hrvatskome; Lahor 2, Zagreb 2006. Lidija Cvikić i Zrinka Jelaska: Složenost ovladavanja glagolskim vidom u inojezičnome hrvatskome; Lahor 4, Zagreb 2007. Mirjana Benjak i Vesna Požgaj-Hadži: Sprečavanje komunikacijskih smetnji u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti; Lahor 5, Zagreb 2008. Sanda Lucija Udier: Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 7, Zagreb 2009. Udžbenici i vježbenice: Barac-Kostrenčić, V. i sur. (1999) Učimo hrvatski, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike Vodnikova. Bošnjak, M., Cvikić, L. (2012) Hrvatski u malom prstu 1, leksički priručnik, Zagreb: HFD Kosovac, V. i Lukić, V. (2004) Učimo hrvatski 1, udžbenik s vježbenicom, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike Vodnikova Korom, M. (2005) Kroatisch fuer die Mittelstufe Lese- und Uebungstexte, (3. prom. i proš. izd.), Muenchen: Verlag Otto Sagner. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – vježbenica i gramatički pregled, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama – vježbenica, gramatika i fonetika hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – vježbenica, gramatika i fonetika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Novak, J., Barbaroša-Šikić, M. i L. Cvikić (2001) Govorim hrvatski, Zagreb: Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture.

IZBORNA LITERATURA

Prebeg-Vilke, M. (1977) Uvod u glotodidaktiku, Zagreb, Školska knjiga Cvikić, L. (2008) ur. Drugi jezik hrvatski, Zagreb: Profil. (14-77, 84-92, 140-149) Raecke, J. (2006) Njemački u Hrvatskoj: hrvatski s njemačkim riječima, Lahor 2, 151-159. Rosandić, D. (1991) Hrvatska riječ u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Zagreb, Školske novine Škvorc, B. (2006) Hrvatski uokviren engleskim, Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, 1, 1, 15-26.

Udžbenici i vježbenice: - Barešić, J. (1993) Dobro došli 1, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Barešić, J. (2002) Dobro došli 1-2, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Cesarec, M i Čilaš, M. (2003) Učimo hrvatski: Čitanka, Zagreb: FF press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti mogu maksimalno izostati s 30% sati predavanja i seminara. • Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu nastavnika. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


Studenti/ce će sve potrebne informacije dobivati tijekom nastave i e- poštom.


Studenti/ce mogu kontaktirati s nastavnicom usmeno na konzultacijama ili putem e- pošte. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja e – poštom.


Dva pismena međuispita, izlaganje uz oglednu pripremu i održani ogledni sat.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. 2. i 17. 2. 2015.


7. 4. 2015.

Ljetni 15. 6. i 30. 6. 2015.

Jesenski izvanredni

1.9. i 8.9. 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatski u svijetu. Hrvatski na stranim sveučilištima. 2. Strani jezik. Drugi jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Razlike između usvajanja

materinskoga i drugoga jezika. Usvajanje i učenje drugoga jezika. 3. Jezik – znanje i sposobnost. Jezične djelatnosti. 4. Opća obilježja usvajanja jezika. Jezični razvoj u J1. Jezični razvoj u J2. Učenje i usvajanje jezika.

Usvajanje jezika. Učenje jezika. Ovladavanje jezikom – usvajanje i učenje. 5. Dvojezičnost i višejezičnost. Hrvatski u višejezičnosti – psiholingvistička i sociolingvistička perspektiva. 6. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 1 7. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 2 8. Prvi međuispit 9. Jezik u zrcalu tekstova

10. Književni tekst kao lingvodidaktički predložak 11. Fonetske vježbe u nastavi hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika 12. Usvajanje leksika – pristupi i metode 13. Usvajanje leksika 2 - mnemotehnike 14. Nastavna sredstva u poučavanju hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika: slikovni materijal, audio-

vizualni materijal, didaktičke igre... 15. Drugi međuispit

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika književnog odgoja i obrazovanja Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 2+0+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8.15 do 11.30 sati u predavaonici 105 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko Suradnik / Vrijeme za konzultacije srijedom od 12.30 do 14.00

Kabinet 609 Telefon 265-669 E-mail [email protected] ; [email protected]


Književni odgoj i obrazovanje u školskome predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga književnoga odgoja i obrazovanja. Književni odgoj i obrazovanje u suodnosu sa znanstvenim proučavanjima književnosti. Teorije poučavanja književnosti. Obilježja ustroja nastavnih sati književnosti. Učitelj i učenik u procesu književnog odgoja i obrazovanja. Interpretativno-analitički i problemsko-stvaralački pristup u nastavi književnosti. Znanje o književnosti – poučavanje i vrjednovanje. Unutarpredmetno povezivanje nastave književnosti i nastave jezičnoga izražavanja. Mogućnosti međupredmetnih veza (korelacijsko-integracijski pristup u nastavi književnosti). Osobitosti nastave književnosti u osnovnoj i nastave književnosti u srednjoj školi. Književna lektira. Nastava književnosti i Internet. Literarne sposobnosti i vještine. Pripremanje učitelja za organiziranje i vođenje školske interpretacije. Recepcijska pripremljenost učenika za sudjelovanje u školskoj interpretaciji. Čitanje književnih tekstova u kontekstu suvremenoga poučavanja, učenja i nastave čitanja. Metodičke vježbe: izbor književnoga teksta za interpretaciju – priprema motivacije i najave teksta, interpretativnoga čitanja i pitanja za objavu dojmova; interpretacija lika u osnovnoj i srednjoj školi; interpretacija pjesme, cjelovitoga proznoga teksta i odabranoga ulomka (metodička priprema).


Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći:

1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga književnoga odgoja i obrazovanja, napose složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik

2. navesti i primijeniti postupke kojima se potiču i razvijaju literarne sposobnosti i vještine, osobito one koje su u poveznici s učeničkim jezičnim izražavanjem

3. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja ustroja nastavnih sati književnosti u osnovnoj i srednjoj školi

4. navesti i primijeniti sastavnice teorije recepcije i interpretacije književnoga djela s gledišta školske/nastavne prakse (specifičnosti školske interpretacije)

5. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe književnim djelima u nastavnoj praksi te primijeniti interpretativno-analitički, problemsko-stvaralački i korelacijso-integracijski metodički pristup; razumjeti nove metodičke sustave u nastajanju (osobito multimedijski)

6. razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima te primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik rada te rad u paru, sve u skladu s osobitostima književnih sadržaja i s osobnostima učenika određene dobi

7. razlikovati obilježja procesa književnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi od onoga u srednjoj školi, oprimjeriti i argumentirati nužnost, važnost i vrijednost utvrđenih različitosti

8. navesti i primijeniti programske sadržaje u vezi s književnom lektirom i ključnim književnoteorijskim pojmovima; s tim u vezi poučavanje čitanju u kontekstu suvremenih zahtjeva

9. objasniti mogućnosti primjene sadržaja u vezi s književnom lektirom na mrežnim stranicama (Internetu)

10. primijeniti metodička znanja u pisanju pripreme za izvođenje nastavnoga sata književnosti.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Terenska nastava X Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (metodička

vježba)


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)

0.5 /

Kolokvij, koji se odnosi na: 1. poznavanje metodičke teorije

(obvezna literatura) 2. sadržaje po izboru

0.5 30

20

Priprema uzorka prvih pet nastavnih faza školske interpretacije

0.5 30

Vježba čitanja književnog teksta 0.5 20 UKUPNO 2 boda 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na kolokviju određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: . Rosandić, D., Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb, 11986. ili 21988. ili 2005, odabrana poglavlja:

Motiviranje učenika za recepciju lirske pjesme (309-327); Motiviranje učenika za čitanje pripovjedne proze (426-433);

Roman u nastavi (453-463); Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu, Teorijske osnove za interpretaciju

dramskog lika, Scenski zadaci, dramske i scenske vježbe (524-551) Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Školska knjiga, Zagreb, 12005., 22009., odabrana poglavlja:

Temelji literarnoga iskustva (13-32) Susreti s dječjom pričom; O interpretaciji dječje priče (68-76) Priče iz davnine u kontekstu naših dana (139-169)

Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010., odabrano poglavlje: Pisanje motivirano književnim tekstom (132-157) Visinko, K., Čitanje: poučavanje, učenje i nastava, Zagreb, Školska knjiga, 2014.

Izborna literatura: Banaš, L. V., Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Zagreb, 1991. Diklić, Z., Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Zagreb, 1989. Kajić, R., Roman u sustavu problemske nastave, Zagreb, 1980. Kajić, R., Povezivanje umjetnosti u nastavi, Zagreb, 1991. Kovačević, M., Metodičko-književna motrišta, Zagreb, 1997. Lagumdžija, N., Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Zagreb,2000. Pandžić, V., Hrvatski roman u školi, Zagreb, 1989. Pavletić, V., Kako čitati poeziju, Zagreb, 1988. Šabić, A. G., Učenik i lirika : Razvijanje literarnih sposobnosti učenika u komunikaciji s lirskom poezijom, Zagreb, 1991.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati predavanjima i vježbama. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom nastave, poglavito tijekom metodičkih vježbi, student ostvaruje aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u tablici o sustavu ocjenjivanja. Hoće se pripomenuti da se pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi međusobno isprepleću. U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student će tijekom trajanja izvedbe sadržaja predmeta pripremiti i demonstrirati nekoliko metodičkih vježbi, od kojih se osobito ocjenjuje vježba recepcijske pripremljenosti za interpretaciju i vježba čitanja književnog djela. Student na završetku nastave polaže usmeni kolokvij. Student prijavljuje ispit (upis ocjene) tek nakon ostvarenih svih obveza tijekom semestra, što uključuje i položeni usmeni kolokvij.


Studenti su obvezni pridržavati se dogovorenih rokova za kolokvij te termina za izvođenje metodičkih vježbi.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. 9. 10. Književnost u nastavi (metodička transpozicija – teorijska utemeljenost) 2. 16. 10 Ustroji nastavnih sati književnosti

Istraživačka nastava književnosti. Projektna nastava književnosti.

3. 23. 10. Literarne sposobnosti i vještine (sustav) Znanje o književnosti.

4. 30.10. Interpretativno-analitički pristup u nastavi književnosti Primjer interpretacije lirske pjesme.

5. 6. 11. Unutarpredmetno povezivanje nastave književnosti i nastave jezičnoga izražavanja. Mogućnosti međupredmetnih veza (korelacijsko-integracijski metodički pristup u nastavi književnosti)

6. 13. 11. Interpretacija proznoga teksta Nastava književnosti u srednjoj školi.

7. 20. 11. Čitanje u nastavi književnosti (vrste i strategije) Problemsko-stvaralački pristup u nastavi književnosti

8. 27. 12. Praćenje i analiza metodičkih vježbi studenata

Rad u vježbaonici


Rad u vježbaonici


Rad u vježbaonici


Rad u vježbaonici

12. 15. 01. Recepcijska pripremljenost za interpretaciju. Čitanje u nastavi književnosti – metodička vježba

Studenti pripremaju uzorak prvih pet nastavnih faza školske interpretacije. Ocjenjuje se.

13. 22. 01. Recepcijska pripremljenost za interpretaciju. Čitanje u nastavi književnosti – metodička vježba (nastavak)

Studenti pripremaju uzorak prvih pet nastavnih faza školske interpretacije. Ocjenjuje se.

14. 29. 01. KOLOKVIJ Student prijavljuje ispit (upis ocjene) tek nakon ostvarenih svih obveza tijekom semestra, što uključuje i položeni usmeni kolokvij.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska praksa – Metodički praktikum iz predmeta Metodika književnog odgoja i

obrazovanja Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost - jednopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 0+45+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom na Fakultetu i/ili u vježbaonici za osnovnu i srednju školu Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko Suradnik dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković, vanjski suradnik Vrijeme za konzultacije u dogovoru s vanjskim suradnikom i profesorima mentorima u vježbaonicama

Kabinet Telefon 0959195885 E-mail [email protected]


Tijekom semestra studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: *HRVATSKI JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori, učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba. Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije konačna ocjena kolegija. Suradnik (vanjski suradnik kojemu je povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore (udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće, pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate, prezentacije i ostala sredstva koja rabe u nastavi, tijekom pripremanja za nastavu ili u individualnome, individualiziranome, skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama, studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća. Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijeko zimskoga semestra student priprema metodičku vježbu (izvedbu nastavnog sata) iz područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti za osnovnu školu, a tijekom ljetnoga semestra za srednju školu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon boravka u školama vježbaonicama i ostvarenih obveza student će moći:

1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe nastavnih u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz školskoga predmeta

Hrvatski jezik.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Prema potrebi i putem

elektroničke pošte Izvođenje nastavnoga sata hrvatskoga jezika / jezičnoga izražavanja. Pisana priprema za izvedbu nastavnoga sata

Terenska nastava X Laboratorijski rad Mentorski rad X Ostalo Rad u školama vježbaonicama

Priprema studenta za izvođenje nastavnoga sata u vježbaonici

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO

AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Izvedba nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik: ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ Pisana priprema: ____________________________________ ________________________________________________________________________ Metodički osvrti:

0,5 0.5 0.5

35 35 30

UKUPNO 2 boda 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na kolokviju određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Udžbenici i priručnici za učitelje za nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.

Izborna literatura: Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja, Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih disciplina.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati svim dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama. Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je uključen.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastavnu jedinicu prema svome izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj (ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje sveučilišnome nastavniku, asistentu (vanjskome suradniku kojemu je povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga sata. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim nastavnikom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA zimski semestar 2013. / 2014. Datum/tjedan Hospitacije započinju u listopadu 2013. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne metodičke vježbe studenata.

Tema NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI.

Prethodna priprema studenata

Napomena

METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE SVAKOG PETKA U VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI VANJSKI SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lektorske vježbe Studij Diplomski studij HJK 1 i 2 Semestar I. semestar Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom 10.15 – 13 u predavaonici 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić

Kabinet 217 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 10 do 12 sati

Telefon 265671 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Cecilija Jurčić Katunar, prof. Kabinet


e-mail [email protected]


Jezična redaktura i lektura različitih tipova tekstova (različiti funkcionalni stilovi/diskursni tipovi). Tipovi odstupanja od standardnojezičnih normi. Prepoznavanje i rješavanje problema. Analiza i vrednovanje redaktorskih i/ili lektorskih postupaka.


Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * primijeniti poznavanje normi hrvatskoga standardnog jezika * u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika provesti ispravak pisanih tekstova i govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama * kategorizirati uočena odstupanja od jezičnih normi * zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od jezičnih normi * sastaviti kratak pismeni ispit za provjeru jezičnonormativnih kompetencija određenoga tipa ispitanika



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1.5 - Kontinuirana provjera znanja 2.5 100 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispitaUKUPNO 4 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstava u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost triju izlazaka na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovoga teksta). Obaveze studenata: - riješiti sve predviđene zadatke koji donose ocjenske bodove - prijaviti se na e-kolegij Lektorske vježbe na adresi http://mudri.uniri.hr.

Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku - 7 lektorskih zadataka koje student rješava izvan nastave i predaje ih nastavniku na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 5 ocjenskih bodova (7 zadataka x 5 bodova = 35 ocjenskih bodova). - 2 lektorske vježbe koje student rješava na nastavi (uz uporabu priručnika) i predaje ih nastavniku na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 10 ocjenskih bodova (2 zadatka x 10 bodova = 20 ocjenskih bodova). - pismenoga kolokvija koji student rješava na nastavi (bez uporabe priručnika). Kolokvij se boduje s maksimalno 45 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Napomena: Na popisu se literature posebno ne navode gramatike hrvatskoga standardnog jezika, iako se poznavanje normativne gramatike svakako pretpostavlja. Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005. Priručna literatura:

Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje).

Anić, V. – Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001.

Babić, S. – Finka, B. – Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996.

Badurina, L. – Marković, I. – Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 12007,

22008.

Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://pravopis.hr/

IZBORNA LITERATURA

Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982.


Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. Studenti su dužni za svaki nastavni sat preuzeti pripadajuće nastavne materijale koji su objavljeni na e-kolegiju Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr i donijeti nastavne materijale na nastavu. Tekstove koji su dio nastavnih materijala treba u okviru prethodne pripreme i pročitati.


predavanja i seminari, konsultacije, mrežne stranice kolegija


osobno na predavanjima i seminarima, u vremenu predviđenom za konsultacije, elektroničkom poštom (pravilo kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati poruku svojim punim imenom i prezimenom)

NAČIN POLAGANJA ISPITA I UPIS OCJENE

Nema završnoga ispita. Studentima koji su tijekom nastave ostvarili 50–100 ocjenskih bodova ocjena se upisuje tako da studenti preko ISVU-sustava prijave ispit iz kolegija Lektorske vježbe na jednome od redovitih ispitnih rokova (drugim riječima, ispit se ne polaže, premda se prijava izvršava).



ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. veljače 2015. i 26. veljače 2015. u 10 sati

Proljetni izvanredni 9. travnja 2015. u 13 sati

Ljetni 15. lipnja 2015. i 6. srpnja 2015. u 12 sati

Jesenski izvanredni 31. kolovoza 2015. i 7. rujna 2015. u 8 sati


7. 10. (Upisi izbornih kolegija – nema nastave)

14. 10. Uvod u Lektorske vježbe; dogovor sa studentima o načinu organizacije rada; podjela zadataka za studente.

21. 10. Pojam jezične norme. Pojam jezičnoga uzusa. Pristupi lektoriranju. Lektorske ingerencije. Jezični bonton. Priroda odstupanjā od jezičnih normi: pregled jezičnih i izvanjezičnih čimbenika koji uzrokuju odstupanja.

28. 10. Visoki i niski varijetet u hrvatskome jeziku – pojam i inventar jezičnih značajki. Pojam jezičnog osjećaja (jezični osjećaj kao kriterij u normiranju i lektoriranju). Jezično normiranje i funkcionalna stilistika. Rodna korektnost u hrvatskome jeziku. Pristup neologizmima.

4. 11.

Lektoriranje stručnih, znanstvenih i popularnoznanstvenih tekstova. Pravila lektoriranja administrativno-poslovnih tekstova. Lektoriranje tekstova i individualni stil autora teksta. Pojam prevođenja. Lektoriranje prevedenih tekstova. Lektor u izdavačkoj djelatnosti. Mogućnosti kontinuiranoga obrazovanja lektora. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo.

11. 11. Rješavanje i komentiranje pojedinih lektorskih problema putem foruma na stranicama e-kolegija Lektorske vježbe (http://mudri.uniri.hr).

18. 11. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo.


2. 12. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 1. zadatka






27. 1. Kolokvij (pisanje kolokvija 2 sata; zajednička analiza rješenja 1 sat)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lingvistika jezičnih dodiraStudij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar III. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom: predavanja + seminari od 13.15 do 14.45 u F-701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

NE

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marija Turk Kabinet 606

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 11 do 12.30 Telefon 051 265 663

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju


Telefon e-mail


1. Sociolingvistika (temeljni pojmovi, planiranje jezika) 2. Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira 3. Kulturna difuzija i akulturacija. Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). 4. Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje. Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. 5. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica. Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica. 6. Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi), tipovi prevedenica.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: � Pravilno tumačiti pojmove iz kontaktne i kontrastivne lingvistike � Otkrivati, prepoznavati i analizirate rezultate jezičnih dodira � Rješavati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja kontrastivne i kontaktne lingvistike. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Istraživanje 1 30 Seminarski rad 1,5 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. ----

UKUPNO 4 100 1. Kontinuirana provjera znanja – Međuispit. Studenti polažu jedan međuispit koji im donosi 20 ocjenskih bodova. Na međuispitu je potrebno ostvariti najmanje 12 ocjenskih bodova. 2. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu.

3. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:

pisani dio za koji student može dobiti 40 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza, kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika)

usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja)

Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima, skupina autora (odabrana poglavlja)

Nyomárkay, I. Uloga mađarskoga leksika u formiranju hrvatskoga književnog jezika u drugoj polovici

XIX. stoljeća, Rječnik i društvo, 1993, str. 283–287.

Samardžija, M., Nekoć i nedavno, 2002. poglavlja: Internacionalizmi u hrvatskom jeziku. Prošlost i aktualno stanje (str.

61-74) i Dvojbe oko internacionalizacije leksika na primjeru hrvatskoga glazbenog i računalnog nazivlja (str. 74-82)

Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1-2, 1994, str. 37-47.

Turk, M. – Opašić, M., «Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language», Suvremena lingvistika br. 65, sv.

1, 2008. (dostupan i prijevod)

Turk, M., Jezično kalkiranje u teoriji i praksi – Prilog lingvistici jezičnih dodira, 2013. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

Babić, S., Njemačke posuđenice u hrvatskom književnom jeziku, u: Hrvatska jezikoslovna čitanka,

Zagreb 1990.

Dürrigl, M.-A., Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, 4, 1988, str. 97–100.

Filipović, R., Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, Zagreb 1990.

Jernej, J., Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli ultimi cento anni, Studia Romanica, 1-2,

1956, str. 54-82.

Ivir, V., «Semantička neodređenost internacionalizama i njene posljedice za prevođenje», Suvremena lingvistika 41/42,

1996.

Menac, A., Svoje i posuđeno u frazeologiji, Strani jezici, 1, 1972, str. 9-18.

Mihaljević, M. i Hudeček, L., Anglizmi u hrvatskom jeziku - normativni problemi i leksikografska

obradba, Zbornik radova HDPL, Jezična norma i varijeteti, 2000, str. 335-341.

Muhvić-Dimanovski, V., Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU - knj. 446, Zagreb 1992,

str. 93-205.

Muljačić, Ž., Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata "stranog" porijekla, Rasprave Instituta za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22/23, 1997/98, str. 265-280.

Nyomárkay, I. Ungarische Vorbilder der kroatischen Spracherneuerungen, Budapest, 1989.

Rammelmeyer, M., Die deutschen Lehnübersetzungen im Serbokroatischen. Beiträge zur

Lexikologie und Wortbildung, Wiesbaden 1975.

Samardžija, M.: «Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću». Croatica, XXVII, 45-46

Samardžija, M., «O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku», Jezik, XXXVII, sv. 3, 1990.

Sočanac, L. Hrvatsko – talijanski jezični dodiri (s rječnikom talijanizama u standardnome hrvatskom

jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti). Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.

Škaljić, A., Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 1966.

Turk, M., Njemačke primljenice u hrvatskom jeziku, Nemzetközi Szlavisztikai Napok, Szombathely,

1995, 183-193.

Turk, M., «Semantičke posuđenice – jedan oblik prevedenica», Filologija 30-31, 1998.

Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, str. 203-213.

Turk, M. i Pavletić, H., Posrednički jezici u kalkiranju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, 25, 1999, str. 359-375.

Turk, M.: «Kalkovi: jezične inovacije i normativni problemi», u Od fonetike do etike

Turk, M.: «Latentni stranojezični utjecaj na hrvatski jezik», Zbornik zagrebačke slavističke škole

Turk, M.: «Razumljivost i stilske značajke kalkova», Fluminensia, god. 15. (2003.), br. 1

Turk, M., Opašić, M., Kulturno-povijesni kontekst kalkiranja u hrvatskome jeziku, Kroatologija, br. 1, 2010, str. 300–

315.

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih radova.


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 1 ECTS. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. Ako je student izostao s nastave više od 70%, nema pravo pristupanja aktivnostima koje se ocjenjuju te se ocjenjuje ocjenom F i mora ponavljati kolegij.


Nastava Sustav MudRi Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka


Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima za vrijeme nastave, nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni koristiti službenu fakultetsku e-adresu (ffri-adrese), a u potpisu navesti svoje puno ime i prezime. Obraćanje sa zajedničkih e-adresa nije dopušteno. Nastavnicima se u ime cijele grupe može obratiti jedino demonstrator/ica sa svoje e-adrese.


Pisani međuispit. Istraživanje. Seminarski rad. Detaljnije vidjeti pod SUSTAV OCJENJIVANJA.


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada, usmenome izlaganju seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9. i 23. veljače 2015. u 9 sati


9. travnja 2015. u 9 sati

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

1. i 8. rujna 2015. u 9 sati


14. 10. 2014. Upoznavanje s izvedbenim planom i sadržajima kolegija Izbor teme istraživanja

21. 10. 2014. Predavanje: Sociolingvistika; Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira

28. 10. 2014. Predavanje: Kulturna difuzija i akulturacija.

4. 11. 2014.

Predavanje: Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje.

11. 11. 2014. Predavanje: Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica.

18. 11. 2014. Predavanje: Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini.

25. 11. 2014. Predavanje: Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica.

2. 12. 2014. Predavanje: Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi)

9. 12. 2014. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih istraživačkih radova

16. 12. 2014. Seminar: MEĐUISPIT








MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pragmalingvistika Studij HJK Semestar III. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 16.15–18.00 ; prostorija 701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku po dogovoru Nositelj kolegija prof. dr. Lada Badurina

Kabinet 705 Vrijeme za konzultacije (slobodna studijska godina; e-pošta)

Telefon 265-661 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. phil. Nikolina Palašić Kabinet 718

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 16.15–17.45 Telefon 265-668

e-mail [email protected]


Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti. Diskurs. Analiza diskursa. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih činova. Sekvenca. Konstitutivna pravila govornih radnji. Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime. Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički odnosi. Deikse. Presupozicije. Teorija relevantnosti. Teorija komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje. Nejezična komunikacija. Manipulacija jezikom. Ideologizacija


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

definirati osnovne termine iz područja pragmalingvistike

objasniti teorijske pristupe proučavanju jezika u kontekstu

prepoznati i objasniti govorne činove u odabranom tekstu

imenovati i objasniti osnovne značajke kooperacijskog principa

provesti analizu odabranoga teksta s pragmalingvističkog i semantičkog aspekta

zaključiti o načinima funkcioniranja jezičnih poruka u konkretnoj komunikacijskoj situaciji

primijeniti načela pragmalingvistike u vlastitim proučavanjima jezika





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 3 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija i seminarskog rada: 1. kolokvij – Provjera razumijevanja temeljnih pojmova na analizi zapisa konkretne komunikacijske situacije 2. kolokvij – Ispitivanje poznavanja osnovne literature seminarski rad – odabir tema za seminarski rad izvršit će se tijekom nastave Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 50% točno riješenih zadataka. 1. i 2. kolokvij donose najviše po 25 bodova, a seminar donosi najviše 20 bodova (25+25+20=70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 13 ili više bodova. Ostvarenih 13 bodova na testu jednako je 13 ocjenskih bodova, 14 bodova na testu 14 ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na seminarskom radu studenti moraju ostvariti 10 ili više bodova. Ostvarenih 10 bodova na seminaru jednako je 10 ocjenskih bodova, 11 bodova na seminaru 11 ocjenskih bodova… 20 bodova na seminaru jednako je 20 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 12 ili manje bodova - studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 13 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave iz kolegija Pragmalingvistika kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivan je rezultat iz svih triju segmenata kontinuirane provjere znanja. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2012.

Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija.












Austin, J. L, Kako djelovati riječima, Disput, Zagreb, 2014. Ivanetić, N., Govorni činovi, Zagreb 2003. Schrodt, R., Pragmalingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, priredila Z. Glovacki-Bernardi, Zagreb 2001, 217–234. Škiljan, D., Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2000. Yule, G., Pragmatics, Oxford Univesity Press: Oxford 1996.

IZBORNA LITERATURA

Badurina, L., Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Bourdieu, P., Što znači govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb 1992. Ernst, P., Pragmalinguistik. Grundlagen – Anwendungen – Probleme, de Gruyter, Berlin 2002. Holly, W., Einführung in die Pragmalinguistik, Langenscheidt, Berlin 2001. Miščević, N.Potrč, M., Kontekst i značenje, Izdavački centar Rijeka, Rijeka1987.. Meibauer, J., Pragmatik. Eine Einführung, Stauffenburg, Tübingen 1999. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik) HDPL, Zagreb – Rijeka 1999. Pintarić, N., Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb 2002. Škiljan, D., Granice teksta, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997, 9–15.


Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).


predavanja i seminari

konsultacije


osobno na predavanjima i seminarima

konsultacije

elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s naznakom studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku)


Ispit je usmeni i polaže se u vrijeme ispitnih rokova.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 4. 2. 2015. u 13.00; 18. 2. 2015. u 13.00


8. 4. 2015. u 13.00

Ljetni 17. 6. 2015. u 13.00; 1. 7. 2015. u 13.00

Jesenski izvanredni

4. 9. 2015. u 13.00; 11. 9. 2015. u 13.00


22. 10. Terminologija. Predmet istraživanja. Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina.

29. 10. Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti.

5. 11. Diskurs. Kritička analiza diskursa.

12. 11. Teoretska podloga jezičnog djelovanja. Presupozicija i inferencija.

19. 11. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih činova.

26. 11. Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime

3. 12. Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički odnosi.

10. 12. Presupozicije. Teorija komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje.

17. 12. Manipulacija jezikom. Ideologizacija jezika.

14. 1. Pragmalingvistika kao opća teorija znaka. Pragmalingvistika kao teorija jezičnoga djelovanja.

21. 1. Pragmalingvistika kao teorija razgovora. Pragmalingvistika kao teorija teksta.

28. 1. Terminologija. Predmet istraživanja. Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Semantika (izborni kolegij)Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar III. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom u F-601: predavanja + seminari od 12.15 do 13.45 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Dr. sc. Maja Opašić, poslijedoktorandica

Kabinet 610 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 14 do 15 sati i četvrtkom od 10 do 11 sati

Telefon 051 265 678 e-mail [email protected]



e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest semantike. Generativna semantika. Kognitivna semantika. Značenje. Definicije značenja. Analiza i opis značenja. Komponencijalna analiza. Semantička obilježja. Semantem, semem, sem. Tipovi značenja (konceptualno, konotativno, stilističko, afektivno, reflektirano, kolokativno, tematsko). Leksička semantika. Semantički odnosi unutar riječi: odnosi sadržavanja, odnosi prenošenja, metafora, metonimija. Monosemija i polisemija, hiponimija, hiperonimija. Semantički odnosi među riječima: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija. Leksičkosemantički podsustavi (semantičko polje, semantička asocijacija, semantičke porodice, hiponimijski niz, hijerarhija). Semantički odnosi u frazeologiji. Gramatička semantika. Morfološka semantika: suspenzija i sinkretizam. Semantika rečenice: semantičke značajke rečenice, semantičke veze među rečenicama. Semantika teksta.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: ‐ pravilno tumačiti semantičke pojmove na razini gramatike, leksikologije i teksta ‐ služiti se semantičkom terminologijom ‐ prepoznati i analizirati semantičke pojave unutar jezičnih jedinica i između njih - primijeniti teorijske spoznaje na konkretna pitanja.





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Istraživanje 1 30 Seminarski rad 1,5 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. ------ UKUPNO 4 100 1. Kontinuirana provjera znanja – Međuispit.

Studenti polažu jedan pisani međuispit koji im donosi 20 ocjenskih bodova. Na međuispitu je potrebno ostvariti najmanje 12 ocjenskih bodova. 2. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnicom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i izvijestiti nastavnicu o dosadašnjem radu.

3. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:

pisani dio za koji student može dobiti 40 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza, kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika)

usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Berruto, G., Semantika, Zagreb, 1994. Cruse, D. A., Lexical Semantics, Cambridge 1986. (odabrana poglavlja) Petrović, B., Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) Šarić, Lj., Antonimija u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) Stanojević, M-M., Konceptualna metafora. Temeljni pojmovi, teorijski pristupi i metode, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja) Turk, M., S. Bogović, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Međunarodni slavistički dani, 3/1, Sambotel-Pečuh, 1998. Vajs, Nada, "Metonimija i sinegdoha", Filologija 35, Zagreb, 2000, str. 129–139.

IZBORNA LITERATURA

Badurina, L., Značenje i smisao kao leksikološke i leksikografske kategorije, RFD, 2, 1998, str. 155-166. Čulić, Z., Čovjek – metafora – spoznaja, Split 2003. Geckeler, H., Strukturelle Semantik und Wordfeldtheorie, München 1971. Hense, H., Semantik und Lexikographie, Berlin 1972. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Polisemija u nazivlju, RFD, 2, 1998, str. 149-154. Lakoff, George – Johnson, Mark, Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago, London, 1980. Lakoff, George – Turner, Mark, More than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor, The University of Chicago Press, Chicago, 1989. Lyons, J., Semantics, Cambridge 1977. Mihaljević, M. i Šarić, Lj., Terminološka antonimija, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, 1994, str. 213-241. Petrović, B., Nadređenice i podređenice u leksiku i rječniku, Suvremena lingvistika, 43-44, 1997, str. 241-250. Raffaelli, Ida, Značenje kroz vrijeme: Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput, Zagreb, 2009. Samardžija, M., Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi zavoda za slavensku filologiju, 24,

1989, str. 1-70.

Šarić, Lj., Antonimija u strukturi jednojezičnih rječnika, Filologija, 22-23, 1994, str. 269-274.

Štambuk, A., Metafora kao sredstvo znanstvene komunikacije, Jezik i komunikacija, Zbornik radova,

Zagreb 1996, str. 308-314.

Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995.

Turk, M. Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, 203-213.

Turk, M., "Višečlani izrazi s desemnatiziranom sastavnicom kao nominacijske jedinice", Zbornik radova Riječki filološki dani, 3, Rijeka, 2000., str. 447–486. Turk, M., Međučlanovi u antonimiji, RFD, 4, 2002, str. 519-527.

Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, 203-213.

Wierzbicka, A., Semantic Primitives, Athenäum-Verl., 1972 Wierzbicka, A., Semantics, Culture and Cognition. Universal Human Concepts in Culture-Specific Configurations, Oxford, 1992. Wierzbicka, A., Semantics: Primes and Universals, Oxford, 1996. Žic-Fuchs, M., Konvencionalne i pjesničke metafore, Filologija, 20-21, 1992/93, str. 585-593. Žic-Fuchs, M. Metafora kao odraz kulture, Prožimanje kultura i jezika, Zbornik radova, 1991, str. 27-33.

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje istraživačkih seminarskih radova.


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 1 ECTS. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. Ako je student izostao s nastave više od 70%, nema pravo pristupanja aktivnostima koje se ocjenjuju te se ocjenjuje ocjenom F i mora ponavljati kolegij.


Nastava Sustav MudRi Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka


Studenti smiju kontaktirati s nastavnicom za vrijeme nastave, nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni koristiti službenu fakultetsku e-adresu (ffri-adrese), a u potpisu navesti svoje puno ime i prezime. Obraćanje sa zajedničkih e-adresa nije dopušteno.


Pisani međuispit Istraživanje i seminarski rad. Detaljnije vidjeti pod SUSTAV OCJENJIVANJA.


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji istraživačkoga seminarskog rada, usmenome izlaganju seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. Student ima pravo pisati dva ispravka iz međuispita, ali samo za minimalne prolazne ocjenske bodove. Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24. veljače 2015. u 9 sati


9. travnja 2015. u 9 sati

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

1. i 8. rujna 2015. u 9 sati


13. 10. 2014. Predavanje: Povijest semantike. Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana i sadržaja kolegija. Izbor teme istraživačkoga seminarskog rada.

20. 10. 2014. Predavanje: Značenje – definicije, tipovi značenja Seminar: Prati temu predavanja.

27. 10. 2014. Predavanje: Semantička obilježja, komponencijalna analiza; Seminar: Prati temu predavanja.

3. 11. 2014. Predavanje: Semantički odnosi unutar riječi – sadržavanje i prenošenje. Seminar: Prati temu predavanja.

10. 11. 2014. Predavanje: Semantički odnosi među riječima: homonimija, sinonimija i sinonimičnost. paronimija, antonimija. Hiperonimija – hiponimija – kohiponimija. Meronimija i holonimija. Seminar: Prati temu predavanja.

17. 11. 2014.

Predavanje: Leksičko semantički podsustavi: semantičko polje, semantička asocijacija, semantička porodica. Hiponimijski i hijerarhijski niz. Seminar: Prati temu predavanja.

24. 11. 2014. Predavanje: Semantički odnosi u frazeologiji. Seminar: Prati temu predavanja.

1. 12. 2014. Predavanje: Morfološka semantika Seminar: Prati temu predavanja.

8. 12. 2014. Predavanje: Morfološka semantika Seminar: Prati temu predavanja.

15. 12. 2014. Predavanje: Semantika rečenice Seminar: Prati temu predavanja.

22. 12. 2014. Predavanje: Semantika rečenice Seminar: Izlaganje i analiza studentskih radova

12. 1. 2015. Predavanje: Semantika rečenice Seminar: Izlaganje i analiza studentskih radova

19. 1. 2015. Predavanje: Semantika teksta Seminar: Izlaganje i analiza studentskih radova

26. 1. 2015. MEĐUISPIT




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija SINTAKTOSTILISTIKA

Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti (jednopredmetni i dvopredmetni)

Semestar 3. semestar Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 8,15 – 10,00 (P); 10,15 – 11,00 (S) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

–

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Kabinet F – 603

Vrijeme za konzultacije srijedom 12,30-14,00 Telefon 265-668

e-adresa [email protected] Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica

Kabinet F – 615 Vrijeme za konzultacije utorkom 11,00 – 11,45 i petkom 10,00 – 10,45

Telefon 265-683 e-adresa [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u studij sintaktostilistike. Načela praktične stilistike. Temeljni pojmovi. Lingvistička stilistika. Sintaktička stilistika (sintaktostilistika). Sintaktička sinonimija. Sintaktička polisemija. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisana i govorena rečenica. Red riječi u rečenici. Stilistička vrijednost složenih rečenica. Inverzija. Elipsa. Slobodni neupravni govor. Diskontinuiranost u govornoj komunikaciji. Parataksa i hipotaksa. Rečenična intonacija. Vrednote govorenoga jezika. Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. Temeljni je cilj kolegija razvijanje kompetencije za uočavanje stilogenih elemenata na razini sintakse, odnosno otklona od sintaktičke norme hrvatskoga standardnog jezika. Cilj se postiže izborom korpusa na kojemu se provode ogledne analize, a koji čine tekstovi različitih funkcionalnih stilova iz standardizacijskih perioda povijesti hrvatskoga književnog jezika (18., 19. i 20. stoljeće).

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanih predavanja i seminara student će moći:

uočavati i interpretirati stilogene elemente na sintaktičkoj razini znati tumačiti odnos stilogenoga i nestilogenoga, općega i individualnoga u tekstu rangirati jezične činjenice na sintaktostilističkoj razini interpretirati elemente za određivanje sintaktostilističke norme hrvatskoga standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaktostilistiku.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X Tematska radionica III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 - Aktivnost na nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 0,5 20

Istraživački zadatak 1 (0,4 + 0,6) a) Seminarski rad I. 0,4 20 b) Seminarski rad II. 0,6 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. - UKUPNO 3 100


1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njezinu tijeku. 2. Istraživački zadatak Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu (u akad. 2014./2015. godini to je izlaganje nakon pročitane zadane literature) te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski se radovi izrađeni u PwPt prezentaciji izlažu na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Seminar mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):

uvod eksplikaciju zaključak studentov osvrt na zadanu temu popis korištene literature.

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme odabir i interpretacija relevantne literature struktura rada, pravopis i gramatika izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 15, odnosno 35 pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Seminarski se radovi nakon izlaganja predaju u tiskanu obliku (ispis u obliku PwPt prezentacije) osobno na konzultacijama te u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje seminara studentu se od postignutih oduzima 7, odnosno 13 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo, 2001. 2. Pranjić, K., Jezik i književno djelo, Zagreb, 1968. 3. Pranjić, K., Stil i stilistika, u: Škreb, Z. i Stamać, A., Uvod u književnost. Teorija, metodologija,

Zagreb, 1983., str. 253–302.

4. Silić, J., Od rečenice do teksta, Zagreb, 1984. 5. Stolac, D., Sintaktička sinonimija. u: Sintaktičke kategorije, Osijek, 2007., str. 241–252. 6. Stolac, D., Metodologija sintaktostilističkih istraživanja. u: Vidjeti Ohrid (XIV. Međunarodni slavistički

kongres), Zagreb, 2008., str. 287–301.

IZBORNA LITERATURA

1. Guberina, P., Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb, 1967. 2. Guberina, P., Povezanost jezičnih elemenata, Zagreb, 1952. 3. Ljubičić, M., Studije o prevođenju, Zagreb, 2000. 4. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 5. Pranjić, K., Jezikom i stilom kroza književnost, Zagreb, 1986. 6. Stolac, D., Sintaktostilistika kajkavskoga književnog jezika, u: Croatica, 37/38/39, 1993, str. 333-340. 7. Stolac, D., Sintaktostilistički pristup Marulićevoj Juditi, u: Colloquia Maruliana, 11, 2002, str. 235-250. 8. Stolac, D., Bogović, S. i Brus, S., Sintaktostilističke napomene uz prozu Slobodana Novaka, u:

Slobodan Novak, život i djelo, Rijeka, 1996, str. 29-35. 9. Vuletić, B., Lingvistika govora, Zagreb, 2002.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara. Za više 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected] i [email protected]. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja seminarskih radova.


konzultacije; mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; elektronička pošta;

oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija; elektroničkom poštom

Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena. Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski pismeni: 3. i 17. veljače (u 9 sati); usmeni: 5. i 19. veljače (u 9 sati)


pismeni i usmeni: 8. travnja (od 14 sati)

Ljetni -

Jesenski izvanredni

pismeni i usmeni: 3. i 10. rujna (od 9 sati)


DATUM NAZIV TEME

1. – (prijava na izborne kolegije)

2. Uvodno predavanje; temeljni pojmovi, literatura

3. Metodološka načela I.

4. Metodološka načela II.

5. Sintaktička sinominija I.

6. Sintaktička sinominija II.

7. Povijesna sintaktostilistika

8. Sintaksa humora

9. Rečenica

10. Red riječi u rečenici

11. Sintaktostilistička analiza teksta I.

12. – (blagdan)

13. Sintaktostilistička analiza teksta II.

14. Pisana i govorena rečenica

15. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Hrvatski kao drugi i strani jezik Studij HJK (DN) Semestar 1., 3. Akademska godina 2014./15. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 08:15 – 10:00, 702 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Da.

Nositelj kolegija Željka Macan, viša lektorica Kabinet 612

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 13:00 do 14:30 Telefon (385) 51 265 677

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -


Telefon e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Pojmovi: prvi jezik, drugi jezik, materinski jezik, nematerinski jezik, domovinski jezik, strani jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Ovladavanje drugim jezikom. Dvojezičnost. Tipovi dvojezičnosti. Sociolingvistička i psiholingvistička određenja. Opće sličnosti u usvajanju jezika. Pojedinačne razlike u usvajanju jezika. Jezične razine. Znanja o govornom razvoju. Usvajanje i učenje jezika. Teorije učenja jezika. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Tipovi nastavnih sati i specifične strukture nastavnih sati hrvatskoga jezika kao J2. Razvijanje jezičnih sposobnosti i mišljenja – jezične vježbe, zadaci i igre. Pitanja i zadaci u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Nastava jezičnoga izražavanja – jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Jezično-komunikacijske kompetencije. Ocjenjivanje jezičnih djelatnosti učenika. Vrednovanje pisanih radova učenika. Hrvatski na stranim sveučilištima. Jezik u zrcalu tekstova. Metodičke vježbe: pripremanje nastavnog sata (pisana priprema), izbor lingvodidaktičkih predložaka, ispravljanje učeničkih pisanih radova, pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa, diktat.


Znanje o tijeku usvajanja hrvatskoga kao materinskoga jezika (J1) i osnovnim obilježjima ovladavanja inojezičnim hrvatskim (J2), osposobljenost za pristup pisanoj građi koja se bavi tim područjem i prikupljanje vlastite građe materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Samostalnost i kreativnost u pristupima i metodama poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika; razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jezika i jezičnome izražavanju; razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima u nastavnome procesu te primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja i sposobnostima učenika određene dobi; izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrednovanje učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga kao J2 (putem organiziranih metodičkih vježbi). Studenti će razviti sposobnost vrednovanja ustroja nastavnoga sata u nastavi hrvatskoga kao J2 te sposobnost organizacije i primjene sastavnica pripreme za sat hrvatskoga kao J2.




Nastavna praksa s

polaznicima Riječke kroatističke škole


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 40 Ogledna priprema 0,5 10 Ogledni sat 1 10 UKUPNO 3 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Jelaska, Z. i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada (str. 11-124, 186-195, 277-286). Požgaj-Hadži, V., Smolić, M., Benjak, M. (2007) Hrvatski izvana, Zagreb, Školska knjiga (str. 11 – 44; 61 – 174) Vijeće Europe (2005) Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Zagreb, Školska knjiga. Dunja Pavličević-Franić: Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije; Lahor 1, Zagreb 2006. Sanda Lucija Udier, Milvia Gulešić-Machata i Marica Čilaš: Gramatičko-semantički pristup obradi padeža; Lahor 1, Zagreb 2006. Jasna Novak-Milić i Milvia Gulešić-Machata: Međukulturna kompetencija u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 1, Zagreb 2006. Nives Opačić: Nastavnici hrvatskoga kao stranoga jezika u susretu različitih kultura; Lahor 1, Zagreb 2006. Maša Musulin i Željka Macan: Usvajanje priloga u inojezičnome hrvatskome; Lahor 2, Zagreb 2006. Lidija Cvikić i Zrinka Jelaska: Složenost ovladavanja glagolskim vidom u inojezičnome hrvatskome; Lahor 4, Zagreb 2007. Mirjana Benjak i Vesna Požgaj-Hadži: Sprečavanje komunikacijskih smetnji u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti; Lahor 5, Zagreb 2008. Sanda Lucija Udier: Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 7, Zagreb 2009. Udžbenici i vježbenice: Barac-Kostrenčić, V. i sur. (1999) Učimo hrvatski, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike Vodnikova. Bošnjak, M., Cvikić, L. (2012) Hrvatski u malom prstu 1, leksički priručnik, Zagreb: HFD Kosovac, V. i Lukić, V. (2004) Učimo hrvatski 1, udžbenik s vježbenicom, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike Vodnikova Korom, M. (2005) Kroatisch fuer die Mittelstufe Lese- und Uebungstexte, (3. prom. i proš. izd.), Muenchen: Verlag Otto Sagner. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – vježbenica i gramatički pregled, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama – vježbenica, gramatika i fonetika hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – vježbenica, gramatika i fonetika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Novak, J., Barbaroša-Šikić, M. i L. Cvikić (2001) Govorim hrvatski, Zagreb: Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture.

IZBORNA LITERATURA

Prebeg-Vilke, M. (1977) Uvod u glotodidaktiku, Zagreb, Školska knjiga Cvikić, L. (2008) ur. Drugi jezik hrvatski, Zagreb: Profil. (14-77, 84-92, 140-149) Raecke, J. (2006) Njemački u Hrvatskoj: hrvatski s njemačkim riječima, Lahor 2, 151-159. Rosandić, D. (1991) Hrvatska riječ u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Zagreb, Školske novine Škvorc, B. (2006) Hrvatski uokviren engleskim, Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, 1, 1, 15-26.

Udžbenici i vježbenice: - Barešić, J. (1993) Dobro došli 1, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Barešić, J. (2002) Dobro došli 1-2, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Cesarec, M i Čilaš, M. (2003) Učimo hrvatski: Čitanka, Zagreb: FF press.


POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti mogu maksimalno izostati s 30% sati predavanja i seminara. • Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu nastavnika. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


Studenti/ce će sve potrebne informacije dobivati tijekom nastave i e- poštom.


Studenti/ce mogu kontaktirati s nastavnicom usmeno na konzultacijama ili putem e- pošte. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja e – poštom.


Dva pismena međuispita, izlaganje uz oglednu pripremu i održani ogledni sat.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. 2. i 17. 2. 2015.


7. 4. 2015.

Ljetni 15. 6. i 30. 6. 2015.

Jesenski izvanredni

1.9. i 8.9. 2015.


DATUM NAZIV TEME

1. Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatski u svijetu. Hrvatski na stranim sveučilištima. 2. Strani jezik. Drugi jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Razlike između usvajanja

materinskoga i drugoga jezika. Usvajanje i učenje drugoga jezika. 3. Jezik – znanje i sposobnost. Jezične djelatnosti. 4. Opća obilježja usvajanja jezika. Jezični razvoj u J1. Jezični razvoj u J2. Učenje i usvajanje jezika.

Usvajanje jezika. Učenje jezika. Ovladavanje jezikom – usvajanje i učenje. 5. Dvojezičnost i višejezičnost. Hrvatski u višejezičnosti – psiholingvistička i sociolingvistička perspektiva. 6. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 1 7. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 2 8. Prvi međuispit 9. Jezik u zrcalu tekstova

10. Književni tekst kao lingvodidaktički predložak 11. Fonetske vježbe u nastavi hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika 12. Usvajanje leksika – pristupi i metode 13. Usvajanje leksika 2 - mnemotehnike 14. Nastavna sredstva u poučavanju hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika: slikovni materijal, audio-

vizualni materijal, didaktičke igre... 15. Drugi međuispit

Documents

IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr - DS - ZS... · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU ... Roman Jakobson: Lingvistika i poetika, Beograd: Nolit, ... Mogućnost izvođenja na stranom jeziku