IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr - DS - LJS - NASTMOD.pdf · Naziv kolegija Didaktika 1 Studij Diplomski studij nastavničkog smjera ... Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Didaktika 1 Studij Diplomski studij nastavničkog smjera Semestar 2. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2P+1V+0S

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja utorkom 14:15-18:00, dvorana 230 Vježbe petkom 15:45 – 19:00, dvorana 138

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Anita Klapan

Kabinet 314

Vrijeme za konzultacije utorkom nakon nastave; po dogovoru; mailom

Telefon 051/265-716

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Adriana Ažić Bastalić

Kabinet -

Vrijeme za konzultacije petkom nakon nastave; mailom; MudRi

Telefon -

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav

Tipovi nastavnika i perspektive poučavanja

Nastavni plan, program i curriculum (godišnji i mjesečni izvedbeni program, školski kurikulum)

Planiranje i programiranje nastave (kurikularni pristup; kurikulum temeljen na očekivanim ishodima)

Didaktička načela i principi u procesu nastave i učenja

Metode i oblici rada u nastavi

Aktualni didaktički problemi i relevantni dokumenti

Tehnike za poticanje kreativnosti u nastavi

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja;

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja;

- sposobnosti planiranja i organiziranja;

- sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad;

- sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama

identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika

definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove

identificirati i analizirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena

razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces

nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa

opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja

pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja

nabrojati i objasniti didaktička načela u procesu nastave i učenja

izraditi i analizirati izvedbeni program (predmetni kurikulum) za jedan (odabrani) nastavni predmet

izraditi I analizirati program aktivnosti/programa i/ili projekta za Školski kurikulum

izraditi i analizirati pripremu nastavne jedinice (odabrane prema izrađenom izvednom programu)

primijeniti različite tehnike za poticanje kretivnog mišljenja u nastavi

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 2 0

Kontinuirana provjera znanja 1 (Kolokvij) 1 30

Kontinuirana provjera znanja 2 (Vježbe 1 i 2) 1 40

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1.Bognar, L., Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

Teorijski pristup i terminološka pitanja (str.13-36)

Odgojno-obrazovne strategije (str.267-298)

2. Lavrnja, I. (1998). Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. (odabrana poglavlja)

Pojam, predmet i zadaci didaktike (str.7-11)

Temeljni pojmovi didaktike (str.12-17)

Cilj i zadaci nastave (str.18-22)

Planiranje i programiranje nastave (str.23-33)

Artikulacija i etape nastavnog procesa (str.34-45)

Principi u procesu nastave i učenja (str.54-68)

Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja (str.69-88)

Oblici (forme) rada u nastavi (str.89-101)

Artikulacija (strukturiranje) situacije učenja i nastave (str.102-113)

3. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod za

pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

Pedagogija i metodologija kurikuluma (str.15-34)

Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma (str.365-379)

IZBORNA LITERATURA

1. Bezić, K., Strugar, V. (1998). Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ.

2. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa.

3. Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

4. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa.

5. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.

6. Pratt, D.D. and Associates (1998). Five Perspectives on Teaching in Adult and Higher Education, Malabar, FL:

Krieger Publishing.

7. Pratt, D.D. (1992) Conceptions of teaching. Adult Education Quarterly, 42(4), 203-220.

8. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave i vježbi koje će se organizirati u učionici. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi.

Poučavanje i učenje su procesi koje se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu ovise ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.

Kašnjenje s predajom zadaća na nastavi rezultira smanjenjem ocjene za 10 do 20% , a s predajom vježbi oduzimanjem ocjenskih bodova (1 bod za svaki dan kašnjenja). U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka na vrijeme studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. U svakom slučaju, sve predmetom određene obveze trebaju biti izvršene do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje, odnosno do unaprijed određenih rokova za predaju samostalnih vježbi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije vezane za predavanja iz ovog kolegija prema potrebi će se slati na zajednički e-mail za pojedine studijske grupe.

Informacije/promjene/upute za rad na vježbama iz ovog kolegija diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za učenje MudRi.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicama za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet i baze podataka, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 29.01. i 12.02. u 12.00 sati

Proljetni izvanredni 23.04. u 12.00 sati

Ljetni 16.06. i 30.06. u 12.00 sati

8.09 i 11.09. u 12.00 sati

Jesenski izvanredni

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM DIDAKTIKA 1 - PREDAVANJA

11.03.2014. Temeljni didaktički pojmovi-prezentacije studenata

18.03.2014. Temeljni didaktički pojmovi-prezentacije studenata

25.03.2014. Didaktičke teorije;Teorije o izboru sadržaja obrazovanja/nastave

01.04.2014. Gostovanje ravnatelja OŠ „Srdoči“- iskustva stručnjaka iz prakse o različitim didaktičko.metodičkim pitanjima i problemima

08.04.2014. Planiranje i programiranje, artikulacija nastavnog procesa

15.04.2014. Didaktički principi

22.04.2014. PROLJETNI IZVANREDNI ISPITNI ROK

29.04.2014. Iskustva stručnjaka iz prakse vezano za procese evaluacije i vrednovanja- gostovanje pedagoga (naknadno ćemo dostaviti ime osobe)

06.05.2014. Kolokvij

DIDAKTIKA 1 - VJEŽBE

25.02.2014.

SVI

Uvodni sat – podjela u grupe, upute za rad na vježbama i obveze tijekom semestra, podjela zadataka

04.03.2014.

GRUPE 1 i 2

GRUPE 3 i 4

Obrazovanje, učenje i nastava – osvrt na dosadašnja iskustva

Uvod u planiranje i programiranje nastave – Nastavni plan i program

14.03.2014.

GRUPE 1 I 2

Cilj i očekivani ishodi učenja

Određivanje cilja i formuliranje ishoda učenja za pojedine nastavne predmete

21.03.2014.

GRUPE 3 I 4

Cilj i očekivani ishodi učenja

Određivanje cilja i formuliranje ishoda učenja za pojedine nastavne predmete

28.03.2014.

GRUPE 1 I 2 Oblici i metode rada u nastavi – rad na primjerima

04.04.2014.

GRUPE 3 I 4 Oblici i metode rada u nastavi – rad na primjerima

11.04.2014.

GRUPE 1 i 2

GRUPE 3 i 4

Upute za izradu VJEŽBE 1 – Godišnji i mjesečni izvedbeni program (GIMIP)

18.04.2014. NERADNI DAN – NEMA NASTAVE

Samostalan rad na zadatku prema uputama na MudRi

25.04.2014. IZVANREDNI ISPITI – NEMA NASTAVE

02.05.2014. NERADNI DAN – NEMA NASTAVE

Rok za predaju Vježbe 1

09.05.2014.

GRUPE 1 I 2

Nacionalni okvirni kurikulum, školski kurikulum – izrada programa

Upute za izradu VJEŽBE 2 – Školski kurikulum

16.05.2014.

GRUPE 3 I 4

Nacionalni okvirni kurikulum, školski kurikulum – izrada programa

Upute za izradu VJEŽBE 2 – Školski kurikulum

23.05.2014.

GRUPE 1 I 2 Tehnike za poticanje kreativnosti u nastavi 1.dio

30.05.2014.

GRUPE 3 I 4

Tehnike za poticanje kreativnosti u nastavi 1.dio

Rok za predaju Vježbe 2

06.06.2014.

GRUPE 1 i 2


Povratne informacije o vježbama

Upute za završni ispit

13.06.2014.

GRUPE 3 I 4


Povratne informacije o vježbama

Upute za završni ispit

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Edukacijska psihologija 2 -Individualne razlike i razredne interakcije Studij Nastavnički modul Semestar 2 Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak, P14:15-16:00, uč.230; V16:15-18:30 (ovisno o grupama) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr. sc. Barbara Rončević Zubković

Kabinet 360

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom i četvrtkom od 12:00 do 13:30

Telefon 265-778

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Martina Didović

Kabinet

Vrijeme za konzultacije po dogovoru (vanjska suradnica)

Telefon



Inteligencija i učenje; Osobine ličnosti učenika i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija među učenicima u razredu; Interakcija između nastavnika i učenika; Različiti pristupi održavanju discipline i rješavanja disciplinskih problema. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita student će biti u stanju: 1. objasniti pojam inteligencije i njen utjecaj na školsko postignuće 2. planirati nastavni sat uvažavajući različite vrste inteligencije 3. objasniti povezanost osobina ličnosti i samopoimanja sa školskim postignućem 4. opisati i objasniti motivacijske čimbenike uspješnosti u učenju 5. opisati komponente odnosa učenika i nastavnika 6. razlikovati tipove socijalnog statusa učenika u razredu i postupke za unapređenje socijalnog statusa 7. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje

neprihvatljivog ponašanja učenika 8. razlikovati različite pristupe održavanju discipline i primijeniti vještine rješavanja problema discipline u

školi



x x




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 5

Kontinuirana provjera znanja 1 0,7 25


Kontinuirana provjera znanja 3 1 15

ZAVRŠNI ISPIT 0,6 30

UKUPNO 100



Provjere znanja 1 i 2 odnose se na provjeru znanja putem kolokvija, dok se provjera znanja 3 odnosi na samostalni zadatak esejskog tipa. Aktivnostima u nastavi moguće je skupiti 5 ocjenskih bodova.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Rijeka: Filozofski fakultet. 2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja.

Zagreb: IEP.

IZBORNA LITERATURA

3. Brdar, I., Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP. 4. Chelsom Gossen, D. (2011). Restitucija – preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea. 5. Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb: Školska knjiga. 6. Pennington, D.C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. 7. Slavin, R.E. (2012). Educational psychology: Theory and practice. Boston: Allyn & Bacon.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi.


Studenti se trebaju pridržavati dogovorenih rokova za predaju zadatka. Za naknadno predane zadatke oduzima se dio ocjenskih bodova.


U terminu konzultacija osobno, putem Mudri-ja i e-maila.


Ispit je pismeni. Sastoji se od pitanja esejskog tipa.

Ukoliko ne skupe dovoljan broj ocjenskih bodova potrebnih za izlazak na završni ispit, studenti imaju pravo ispravljati kolokvij u terminu ispitnog roka.



ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 23.06. i 07.07. 2014.

Jesenski izvanredni

02. i 09. 2014.


DATUM NAZIV TEME

27.02. Uvod u kolegij

06.03. Inteligencija

13.03. Inteligencija - novije teorije

20.03. Samopoštovanje, Osobine ličnosti

27.03. Teorije motivacije

03.04. Samoregulacija i motivacija za samoregulaciju

10.04. Odnosi nastavnika i učenika; aktivno slušanje

17.04. Kolokvij I ; suradnja s roditeljima

24.04. Ispitni rokovi – nema nastave

01.05. Blagdan – nema nastave

08.05. Interakcije među učenicima

15.05. Suradničko učenje

22.05. Upravljanje razredom

29.05. Školska nedisciplina

05.06. Kolokvij II

12.06. Završni susret, povratna informacija, evaluacija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni diplomski studij – nastavnički modul Semestar 2 Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 (30+15+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Utorkom, 12:15 – 14:00 h Prostorija: 230 Napomena: sve studijske grupe Seminari: Srijedom: 15:15 – 19:00 h Prostorija: 406 Napomena: po grupama

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Utorkom 10:00 – 11:30 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed. et phil. Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije Utorkom 11:30 – 12:30 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-617



Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija , položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski termino-sustav

Odgoj i reprodukcija čovjekova života

Odgoj kao humanističko-društveni fenomen

Bitna obilježja čovjekova bića - antropologijske osnove odgoja

Odgoj - konstanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija, individuacija)

Bitne odrednice odgoja

Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija, formalizacija odgojne prakse)

Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine

Odgoj kao društvena funkcija

Odgoj kao upravljanje

Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra, oblikovanje sposobnosti i formiranje, rekonstrukcija iskustva, emancipacija)

Odgojni ciljevi, ideali i zadaće

Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina, mass-mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama

Odgojne metode i stilovi Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću


Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove, klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Predmet korespondira s predmetima koji tematiziraju povijest pedagogije i pedagogiju kao znanstveni

sustav. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:

- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…) - analiziranje složenosti fenomena odgoja; - sposobnost planiranja i organiziranja; - sposobnost upravljanja vremenom; - sposobnost primjene ideja u analizi prakse; - sposobnost upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:

1. opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; 2. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; 3. oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima.



x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri

x



Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,75 10




UKUPNO 5 100



Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ

2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo

3. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI

4. Mrnjaus, K.(12008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet

5. Adžić, D. (2011). Darovitost i rad s darovitim učenicima. Život i škola, 25, 57, str. 171. – 184.

Preuzeto 24. veljače 2012. s http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=106725

6. Ćudina-Obradović M.; Obradović L. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti. Revija za

socijalnu politiku., 10, 1, str. 54-59. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=47569

7. Jurin, M.; Sekušak-Galešev, S. (2008). Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)-multimodalni

pristup. Paediatria Croatica, 52, 3, str. 195-201. Preuzeto 23. travnja 2012. s





8. Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

9. Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

10. Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

11. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za

praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

12. Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

*Napomena: Navedena obavezna literatura ne prelazi opseg od pet knjiga budući da izvori od 5. do 12. uključuju članke ili poglavlja iz knjiga.

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ

Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa

Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV

Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop

Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea

Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop

Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea

Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta

Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb:

Znamen

Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea

Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga

Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 10 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno.

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom.

Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri.

Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelj ice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-

http://www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

http://www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

maila.

U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu natave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.


Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.


Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati prema uputi koju će dobiti na predavanjima odnosno seminarima. Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija.

Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16.6.2014. u 9:30h

30.6.2014. u 9:30h

Jesenski izvanredni

4.9.2014. u 9:30h

11.9.2014. u 9:30h


DATUM NAZIV TEME

25.2.2014. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

4.3.2014. Što je pedagogija?

11.3.2014. Odgoj i odgojni proces

18.3.2014. Razvoj pedagoških ideja

25.3.2014. Odgojno-obrazovna komunikacija 1

1.4.2014. Odgojno-obrazovna komunikacija 2

8.4.2014. Odgoj za vrijednosti – moralni odgoj

15.4.2014. Odgoj za ljudska prava i demokratsko građanstvo

29.4.2014. Odgoj i obrazovanje za interkulturalnost

6.5.2014. Alternativne pedagogije; Alternativne škole

13.5.2014. Tajna sretne djece i sigurno dijete

20.5.2014. Odgojna uloga priča

27.5.2014. Pismena provjera znanja

3.6.2014. Promjena paradigmi u obrazovanju

10.6.2014. Evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2013 / 2014. – SEMINARI

Tjedan/ datum

Tema Priprema studenata

Koja grupa ima nastavu?

1

Uvodni dio: podjela u grupe, upoznavanje, odabir tema

25.2. seminarskih radova

Grupa 1, 2, 3, 4

1

26.2.

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje

prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

2 5.3.

Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad? Prezentacijske vještine

Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.15-19.00)

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

3 12.3.

Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad? Prezentacijske vještine

Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.15-19.00)

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

4 19.3.


prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

5 26.3.


prezentacija

Grupa 1, 2, 3, 4

6 2.4.

Prezentacija seminarskih radova Odgojni stilovi i njihov utjecaj na razvoj djeteta

Odgojne metode za razvoj Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na

zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

Grupa 1 (15.15-16.45) Grupa 2 (17.15-19.00)

6 9.4.

Prezentacija seminarskih radova Odgojni stilovi i njihov utjecaj na razvoj djeteta

Odgojne metode za razvoj Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na

zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

Grupa 3 (15.15-16.45) Grupa 4 (17.15-19.00)

15.4. Predaja portfelja

7 16.4.

Prezentacija seminarskih radova Waldorfska škola Škola Summerhill

Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne

literature na zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

Grupa 1 (15.15-

16.45) Grupa 2 (17.15-

18.45)

8 23.4.

Ispitni rokovi- nema nastave

8 30.4.

Prezentacija seminarskih radova Waldorfska škola Škola Summerhill

Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne


Grupa 3 (15.15-

16.45) Grupa 4 (17.15-

19.00)

9 7.5.

Prezentacija seminarskih radova Darovitost

Hiperaktivnost Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne


Grupa 1 (15.15-

16.45) Grupa 2 (17.15-

19.00)

10 14.5.

Prezentacija seminarskih radova Darovitost

Hiperaktivnost Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne


Grupa 3 (15.15-

16.45) Grupa 4 (17.15-

19.00)

11 21.5.

Konzultativna nastava Priprema za pismenu provjeru znanja

Grupa 1, 2, 3, 4

12 28.5.

Prezentacija seminarskih radova Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Čitanje obavezne

Grupa 1 (15.15-

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj Rasprava i zaključna razmatranja


16.45) Grupa 2 (17.15-

19.00)

13 4.6.

Prezentacija seminarskih radova Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne


Grupa 3 (15.15-

16.45) Grupa 4 (17.15-

19.00)

14 11.6.

Zaključna razmatranja (moguće nadoknade, ...) Grupa 1, 2, 3, 4

PRILOG

Aktivnost u nastavi

Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na seminarima može ostvariti do 10 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 1

Kontinuirana provjera znanja (pismena provjere znanja) održat će se jedanput u semestru i obuhvaćat će teme obrađene na predavanjima i na seminarima. S datumom održavanja pismene provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pismene provjere znanja student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova (minimalno 15 bodova). Pristupanje provjeri znanja je obavezno. Student-ica koji/koja ne ostvari minimalan broj bodova, može pisati ispravak pismene provjere znanja. Ispravak će se pisati tjedan dana nakon održane pismene provjere znanja. Broj ostvarenih bodova se umanjuje za 10%. Student-ica koji/koja niti na ispravku ne ostvari minimalan broj bodova mora pristupiti ispitu Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad

Studenti u grupi obrađuju zadanu temu iz područja odgoja i obrazovanja, izrađuju portfelj, pripremaju prezentaciju i prezentiraju temu kolegama na nastavi, sudjeluju u raspravama. Studenti će dobiti sve potrebne informacije i upute za prezentaciju seminarskog rada i izradu portfelja te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom obrade teme, izrade portfelja i pripreme prezentacije studenti će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza informacija iz relevantne i recentne literature iz područja odgoja i obrazovanja. Iz prezentacije seminarskog rada student/ica može ukupno dobiti 40 ocjenskih bodova. Student/ica iz seminarskog rada mora ostvariti minimalno 17 ocjenskih bodova (10 bodova za prezentaciju, 7 bodova za pisani dio seminarskog rada). S načinom bodovanja seminarskog rada studenti će biti upoznati na seminarima.

Kriterij Ocjenski bodovi

Prezentacija seminarskog rada

Zadovoljeni formalni uvjeti (prezentacija prati zadane upute, rad se prezentira, ne čita, poštivanje zadanog vremena, ...)

2

Jasno i strukturirano prezentiran seminarski rad 4

Uspješna interpretacija sadržaja s pedagoškog aspekta 10

Uspješna primjena nastavnih metoda i socijalnih oblika rada

4

Poželjna verbalna i neverbalna komunikacija 3

Motiviranje i uključivanje kolega u nastavu 3

Prilagodba nastavnoj situaciji 2

Originalan i kreativan način prezentacije 2

Ukupno prezentacija: 30

Portfelj

Zadovoljeni formalni uvjeti (prate se upute, strukturiranost...)

2

Izvori informacija (relevantnost, raznovrsnost, …) 3

Sažetak teme (uspješna interpretacija, izdvajanje bitnog sadržaja, …)

2

Nastavni materijal (raznovrsnost, strukturiranost, istaknut pedagoški aspekt, …)

2

Kreativnost 1

Ukupno portfelj: 10

Ukupno: 40

Portfelj student-ica treba predati putem sustava Mudri najkasnije do 15.04.2014. u 18h *Napomena: Studenti će dobiti detaljnu uputu što se od njih očekuje u okviru prezentacije. Održat će se i predavanje na temu Kako prezentirati seminarski rad.

Kontinuirana provjera znanja 3 – Prikaz knjige

Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz jedne knjige iz područja pedagogije (vidjeti popis izborne literature). Iz prikaza knjige student-ica može ukupno dobiti 20 bodova (minimalno mora ostvariti 10 bodova). Detaljna uputa za izradu prikaza knjige bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaz knjige student-ica treba predati putem sustava Mudri do najkasnije 06.05.2014. u 18h.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obitelj i djeca u riziku Studij Nastavnički modul Semestar Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 12.15 – 14.00 (prostorija 230) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković

Kabinet 317 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja) Kabinet 321

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 782

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

- Obitelji i djeca u riziku. Vrste rizika. Uzroci i posljedice. Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost

stresovima. Konzumenti alkohola i droga. Neprimjereno postupanje roditelja. Rana seksualna aktivnost. Neželjena trudnoća. Kažnjavanje djece.

- Prepoznavanje obitelji i djece u riziku. Teškoće u radu. Konceptualni modeli pružanja pomoći. - Nasilje. Vrste nasilja. Teorije uzroka i posljedica nasilja. Nasilje u obitelji. Nasilje među supružnicima.

Nasilje nad djecom. Nasilje između braće i sestara. Nasilje nad roditeljima. Nasilje nad starijim i nemoćnim osobama. Prepoznavanje nasilja u obitelji. Tjelesno zlostavljanje. Psihološko zlostavljanje. Seksualno zlostavljanje.

- Zanemarivanje. Vrste zanemarivanja. Interakcija različitih oblika nasilja. - Manipuliranje djecom u obitelji i medijima. Analize slučaja. - Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija.


- Identificirati i objasniti probleme djece i obitelji u riziku - Identificirati i objasniti trendove razvoja problema djece i obitelji u riziku - Razlikovati, usporediti i primijeniti vještine za učinkovitu i primjerenu pomoći djeci i obitelji u rizičnim

situacijama. - Identificirati, objasniti i kompetentno provoditi programe primarne prevencije nasilja, ovisnosti i

drugih rizičnih ponašanja. - Primijeniti vještine promicanja pozitivnih međugeneracijskih odnosa u obitelji. - Provoditi primjereni neposredni kontakt s djecom i roditeljima - Identificirati i promicati zdrave - nerizične životne stilove - Promicati ljudska prava i uspostaviti sigurno poticajno okruženje u obitelji i zvan nje


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (vježbe)X X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,5 30

Kontinuirana provjera znanja 1 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici

0,5 40

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 2 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima. Rijeka: Zambelli 2. Bilić, V., Zloković, J. (2004). Fenomen maltretiranja djece – Oblici pomoći obitelj i školi. Zagreb:

Naklada Ljevak, d.o.o. (str. 27 – 122) 3. Zloković, J., Dečman-Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti – odgovornost obitelji, škole, društva.

Zagreb: HPKZ. (str. 5-70). 4. Miliša, Z., Zloković, J. (2008). Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima. Prepoznavanje i

prevencija. Zagreb: MarkoM.d.o.o. (str. 46-129) 5. Zloković, J. (2000), Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Napredak, 141 (1), str. 35-42.

IZBORNA LITERATURA

1. Forward, S., Buck, C. (2002), Otrovni roditelji. BIOS – Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA.

2. Garbarino, J., Dubrow, N., Kostelny, K., Pardo, C. (1992), Children in Danger. Coping with the Consequences of Community Violence. San Francisco: Jossey-Bass Publishers, str. 5-22, 134-200.

3. Janković, J. (1994), Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea. 4. Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001), Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu.

Suvremena psihologija, Vol. 4, br. 1-2. 5. Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa. 6. Zloković, J. (2001), Pedagoški aspekti rada učitelja sa zapuštenom djecom. Doktorska disertacija

rkp. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. 7. Zloković, J., Bilić, V. (2007). Starši zasvojenci – sozasvojenost otrok?. Addicted Parents – Co-

addicted Children? Sodobna pedagogika, Spreminjanje didaktične podobe pouka in šole, Contemporary Pedagogy, (Ljubljana) 58 (124), br. 1, str. 176-187.

8. Zloković, J. (2006). Rizičnost pojava nadarjenosti. Risks Concernig Giftedness. Didactica Slovenica - Pedagoška obzorja, znanstvena revija, Pedagoška fakulteta Ljubljana, Visokošolsko središće Novo mesto, (Novo mesto), (21), br. 1, str. 104-117.

9. Zloković, J., Bilić, V. (2006). Emocionalno i tjelesno nasilje nad djecom. Emotional and Physical Violence against Children in Schools. Napredak, (Zagreb), (147) br.1, str. 5-16.

10. Zloković, J. (2007). Različitost pristupa u otkrivanju i primarnoj prevenciji rizičnih ponašanja u obitelji. U: Zborniku radova znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Nasilje i nasilno ponašanje u školi/vrtiću/učeničkom domu. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 11-24.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.


Pismeni i usmeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 18.06. i 02.07. 2014.

Jesenski izvanredni

09.09. i 11.09. 2014.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

DATUM NAZIV TEME

26.02. Uvod u kolegij, pojmovi i obaveze studenata

05.03. Obitelj i djeca u riziku – etiologija, teorijski pristupi

12.03. Nasilje nad djecom u obitelji – pojmovi, definicije, oblici

19.03. Tjelesno zlostavljanje djece – mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje

26.03. Seksualno zlostavljanje djece – mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje

02.04. Psihološko zlostavljanje djece – mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje

09.04. Nasilje djece nad roditeljima - mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje

16.04. Nasilje nad starijim osobama u obitelji i izvan nje - mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje

30.04. Nasilje među i nad djecom u školi

07.05. Trgovina ljudima

14.05. Roditelji ovisnici i djeca (su)ovisnici

21.05. Manipulacija djecom u obitelji i putem medija

28.05. Pristupi u prevenciji nasilja i rizičnih ponašanja djece i odraslih osoba – primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

04.06. Pristupi u prevenciji II – univerzalna prevencija

11.06. Evaluacija

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) SEMINAR

DATUM NAZIV TEME

26.02. Uvod u seminar, obaveze i mogućnosti u izvršavanju seminarskih obaveza

05.03. Oblici zlostavljanja djece – što umjesto tjelesnog i psihološkog zlostavljanja – radionica 1. dio

12.03. Oblici zlostavljanja djece – što umjesto tjelesnog i psihološkog zlostavljanja – radionica 2. dio

19.03. Analiza dokumenata koji se odnose na problematiku nasilja nad djecom

26.03. Prava djece – podjela prema Konvenciji o pravima djeteta

02.04. Analize slučaja – mediji, pravobraniteljstvo za djecu, centar za socijalnu skrb

09.04. Kako napisati esej?

16.04. Prezentacije seminarskih radova


07.05. Trgovina ljudima – nastavni dokumentarni film


21.05. Prezentacije iskustva volontiranja



11.06. Evaluacija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OSNOVE JEZIČNE KULTURE Studij Nastavnički modul na nastavničkim diplomskim studijima Semestar 4. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

utorkom 10,15 – 11,00 (P), 11,15 – 12,00 (S); F – 403

Nositelj kolegija dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Vrijeme za konzultacije utorkom 12,00 – 13,30 i e-poštom Kabinet F – 615 Telefon 265 – 683 E-adresa [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove norme; realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe. Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; oblici pismenog izražavanja i struktura teksta. Usmeno izražavanje; ortoepska norma; vrednote govornoga jezika (rečenična melodija, intonacija, rečenični naglasak); rečenica kao komunikativna jedinica (iskaz); nadrečenično jedinstvo (tekst, diskurs); kompozicija govora; oblici usmenog izražavanja; retorika. Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenoga/stručnoga teksta (pisanoga i/ili izgovorenoga). Administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).


Nakon odslušane će nastave studenti moći: • samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke; • samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću; • iščitavati osnovne značajke različitih funkcionalnih stilova i primjenjivati ih; • u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.).

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


X X X X


X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 -

Aktivnosti na nastavi 0,5 30

Kontinuirana provjera znanja

a) Međuispit I. 0,8 30

b) Međuispit II. 1,2 40

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Planirane su i dvije kratke pisane vježbe te istraživački zadatak koji će biti proveden i izložen na satima seminara u dogovoru s nastavnikom, a prema potrebama studenata. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom rada studentu se od postignutih oduzima 8 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pišu se dva međuispita, prvim se provjerava usvojenost pravopisne norme, a drugim gramatičke norme. Prvi međuispit nosi 30 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način: Izvrstan (5) – 27 – 30 bodova Vrlo dobar (4) – 23 – 26 bodova Dobar (3) –19 – 22 boda Dovoljan (2) – 15 – 18 bodova. Drugi međuispit nosi 40 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način: Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova Vrlo dobar (4) – 31 – 35 bodova Dobar (3) –25 – 30 boda Dovoljan (2) – 20 – 24 bodova. Napomena: Prvi se međuispit piše krajem travnja, a drugi početkom lipnja. Uvjet za izlazak na drugi međuispit je pozitivno ocijenjen prvi međuispit. Eventualni popravci međuispita bit će u vrijeme ljetnih ispitnih rokova nositelja kolegija. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova

5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova

4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Babić, Stjepan – Finka, Božidar – Moguš, Milan, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb 1996.

Frančić, Anđela – Hudeček, Lana – Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2005.

Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://pravopis.hr/

Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb 2006.

Težak, Stjepko – Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (od) 71992.

Izborna literatura:

Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 31998. (ili koje ranije izdanje).

Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb 1999.

Badurina, Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb 2007.

Barić, Eugenija – Lončarić, Mijo – Malić, Dragica – Pavešić, Slavko – Peti, Mirko – Zečević, Vesna – Znika, Marija, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Barić, Eugenija – Hudeček, Lana – Koharović, Nebojša – Lončarić, Mijo – Lukenda, Marko – Mamić, Mile – Mihaljević, Milica – Šarić, Ljiljana – Švaćko, Vanja – Vukojević, Luka – Zečević, Vesna – Žagar, Mateo, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb 1999.

Batnožić, Slaven – Ranilović, Branko – Silić, Josip, Hrvatski računalni pravopis (Gramatičko-pravopisni računalni vodič), Matica hrvatska – SYS, Zagreb 1996.

Brodnjak, Vladimir, Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb 1991.

Govorimo hrvatski (jezični savjeti), priredio M. Dulčić, Zagreb 1997.

Govorimo hrvatski (jezični savjeti) – na www.hrt.hr

Hrvatski jezični portal, Novi Liber, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

http://pravopis.hr/

http://www.hrt.hr/

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

Hudeček, Lana – Milica Mihaljević, Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009.

Jezični priručnik Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagreb, 2011. www.prirucnik.hr

Opačić Nives: Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009.

Rječnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje, Leksikografski zavod – Školska knjiga, Zagreb 2000

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti mogu maksimalno izostati s 30% sati predavanja i seminara. • Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu nastavnika. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


• konzultacije • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta • e-pošta • oglasna ploča


• u vrijeme konzultacija • e-poštom • Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.



VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u kolegij Inicijalni test

2. Jezik / književni jezik / jezične razine / jezikoslovno nazivlje

-

3. Tipologija normi i od normi Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

4. Pravopisna norma I. Rad na tekstu

5. Pravopisna norma II. Rad na tekstu

6. Gramatička norma I. Rad na tekstu

7. Gramatička norma II. Rad na tekstu

8. Leksikologija i leksikografija Rad na rječnicima

9. Funkcionalni stilovi Pisana vježba I.

http://www.prirucnik.hr/

10. Stručno nazivlje Rad na tekstu

11. Jezično savjetništvo I. Rad na tekstu

12. Jezično savjetništvo II. Studentska izlaganja

13. Usmeno izražavanje Rad na tekstu

14. Vrednote govorenoga jezika Pisana vježba II.

15. Zaključno predavanje Zaključivanje ocjena evaluacija nastave

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Projektiranje obrazovnih sustava

Studij Diplomski dvopredmetni studij informatike (nastavnički modul)

Semestar 4

Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 0 + 30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

utorak od 10.00-12,00 (028)

Nositelj kolegija dr. sc. Božidar Kovačić

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru sa nositeljem kolegija

Kabinet 414

Telefon 051584712

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Obrazovna programska podrška: definicije i ciljevi. 2. Informacijski sustavi u obrazovanju i njihova klasifikacija. 3. Analiza i projektiranje obrazovne programske podrške. 4. Metode i alati za analizu, projektiranje i izgradnju obrazovne programske podrške. 5. Metode evaluacije obrazovne programske podrške. 6. EPSS sustavi.


Nakon zavšetka predmeta studenti će biti sposobni: 1. definirati i opisati metode izrade obrazovne podrške 2. razumjeti način izrade obrazovne podrške 3. razumjeti i primijeniti kriterije za odabir programskih alata 4. definirati metode i postupke razvoja obrazovnih sustava 5. primijeniti postupak evaluacije obrazovnih sustava 6. izraditi jednostavnije obrazovne sustave

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


X X X (na PC-u)


X (na PC-u)


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0

Kontinuirana provjera znanja 1,5 30

Samostalan rad 1 30

Aktivnost na nastavi 0,5 10

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

mailto:[email protected]

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. Studenti polažu sva kolokvija iz teorije i praktičan rad na računalu. Pristup popravku međuispita Studenti imaju pravo pristupiti popravku jedne od provjera tijekom semestra (praktičan rad na računalu, 1 ili 2 kolokvij iz teorije) Završni ispit Na završnom ispitu moguće je skupiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Završni ispit je položen ako student ostvari 50% uspješnosti. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: Diplomski studij:


5 A


4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


1 F


5 A


4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Anderson, T. (ur.), The Theory and Practice of Online Learning, AU Press,

Edmonton, 2011.

Izborna literatura: 1. Ally, M. (ur.), Mobile Learning (Transforming the Delivery of Education and

Training), AU Press, Edmonton, 2009. 2. Kennepohl, D., Shaw, L. (ur.), Accessible Elements: Teaching Science Online and

at a Distance, AU Press, Edmonton, 2010. 3. Power, M. A Designer's Log: Case Studies in Instructional Design, AU Press,

Edmonton, 2009. 4. Veletsianos, G. (ur.), Emerging Technologies in Distance Education, AU Press,

Edmonton, 2010.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija (navedenih u točki I).



VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje

2. Teorije učenja i e-učenje

3. Teorija on-line učenja

4. Strategijski pristup online učenju

5. Razvoj infrastrukture online učenja

6. Tehnologije za on-line učenje

7. Karakteristzike medija i online tehnologije

8. Razvoj online tečaja

9. 1. kolokvij

10. Razvoj kompetencija razvojnog tima

11. Autorska prava

12. Uloga urednika u dizajnu i razvoju online tečaja

13. Učenje u kontekstu online učenja

14. Podrška za on-line učenje

15. 2. kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poticanje kreativnosti u nastavi Studij Nastavnički modul Semestar IV Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 14,15 do 16,00 sati, Sveučilišna avenija 4

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Rosanda Pahljina-Reinić

Kabinet F-356/III

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10,30 do 12,00 sati i petkom od 11,30 do 13,00 sati

Telefon 051 265 775

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Definicije i kriteriji kreativnosti. Pristupi kreativnosti. Kreativna ličnost (osobine, intelektualne sposobnosti, znanje, motivacija), kreativni proces, kreativni produkt i persuazija. Mjerenje kreativnosti. Razvoj kreativnosti. Kreativna obrazovna okolina. Pristup triarhičnog poučavanja. Tehnike kreativnog mišljenja. Poticanje i razvoj kreativnosti učenika: smjernice i strategije za poučavanje. Evaluacija kreativnosti u nastavi. Planiranje uspostave kreativne obrazovne okoline.


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: - objasniti prirodu kreativnosti - opisati kriterije koji definiraju kreativan produkt i razlikovati načine mjerenja kreativnosti - opisati načine poticanja i razvoja kreativnih vještina, sposobnosti, stavova i svijesnosti u nastavi - osmisliti plan uspostave kreativne obrazovne okoline - primijeniti neke tehnike kreativnog mišljenja



x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - vježbe

x



Pohađanje nastave 0,5

Aktivnost u nastavi 1,5 70

ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30

UKUPNO 3 100

Opće napomene:

Aktivnost u nastavi se odnosi na dva zadatka koja će studenti izraditi tijekom nastave.

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Cvetković-Lay, J., i Pečjak, V. (2004). Možeš i drukčije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog

mišljenja. Zagreb: Alinea.

2. Pečjak, V. (1989). Putevi do ideja. Ljubljana: Sopstveno izdanje.

IZBORNA LITERATURA

1. Kaufman, J.C. i Sternberg, R.J. (2010). The Cambridge handbook of creativity. New York: Cambridge University

Press.

2. Sternberg, R.J. i Williams, W.M. (1996). How to develop student creativity. Association for supervision and

curriculum development. Virginia.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja, vježbi i seminara.


Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave, elektroničkom poštom, te putem sustava za obrazovanje na daljinu - Mudri.


U vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Završni ispit se sastoji od tri pitanja esejskog tipa na koja studenti odgovaraju pismeno. Ispit obuhvaća cijelo gradivo (predavanja i vježbe).



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. lipnja. i 2. srpnja 2014. u 10,00 sati

Jesenski izvanredni

4. i 11. rujna 2014. u 10,00 sati


DATUM NAZIV TEME

27. 02. Uvod u kolegij Poticanje kreativnosti u nastavi.

6. 03. Definicije i pristupi kreativnosti.

13. 03. Kreativnost i ličnost. Kreativnost i motivacija.

20. 03. Kreativnost kao proces.

27. 03. Mjerenje kreativnosti.

3. 04. Razvoj kreativnosti.

10. 04. Kreativnost u obrazovnom okruženju.

17. 04. Pristup triarhičnog poučavanja.

24. 04. Ispiti (izvanredni)

1. 05. Blagdani i neradni dani

8. 05. Tehnike kreativnog mišljenja. Poticanje kreativnosti: radionica

15. 05. Poticanje i razvoj kreativnosti učenika: smjernice i strategije za poučavanje (1. dio).

22. 05. Poticanje i razvoj kreativnosti učenika: smjernice i strategije za poučavanje (2. dio).

29. 05. Evaluacija kreativnosti u nastavi. Planiranje uspostave kreativne obrazovne okoline.

5. 06. Studentske prezentacije planiranih nastavnih sati.

12. 06. Studentske prezentacije planiranih nastavnih sati.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija roditeljstva

Studij Diplomski studij nastavničkog smjera (nastavnički modul)

Semestar 2. i 4.

Akademska godina 2013./2014.

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: Ponedjeljak 14,15-16,00 učionica 106

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija dr. sc Sanja Smojver Ažić

Kabinet F 367

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 11,00-12,30

Telefon 265 764


Suradnik na kolegiju -

Kabinet


Telefon

e-mail


Odrednice roditeljstva; Roditeljstvo u različitim razvojnim razdobljima; Roditeljstvo kao rizičan i zaštitni čimbenik razvoja djece; Uloga majke i uloga oca; Roditeljstvo i ostale uloge; Raznolikost roditeljskih situacija; Roditeljski stres; Roditeljstvo i brak roditelja; Edukacija roditelja; Suradnja institucija i roditelja.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija studenti moći: 1. Opisati zahtjeve roditeljske uloge s obzirom na dob i specifična obilježja djece i obiteljskih okolnosti. 2. Objasniti povezanost između roditeljskih očekivanja, vjerovanja i ponašanja prema djeci te važnost usklađenosti

roditeljskih očekivanja i mogućnosti djece u školskom okruženju 3. Objasniti i analizirati kvalitetu suradnje roditelja i nastavnika 4. Predložiti teme radionica za roditelje ili tematskih roditeljskih sastanaka



x x x


Multimedija i internet Vježbe

x



Pohađanje nastave 0.6 -

Aktivnost u nastavi 0.4 -

Kontinuirana provjera znanja 1 0.5 20



ZAVRŠNI ISPIT 0.3 30

UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja 1: Seminar

Zadatak je studenata napisati seminar koji obuhvaća teorijski pregled teme i izradu ppt-prezentacije.

Kontinuirana provjera znanja 2:

Praktični rad ili projekt - Razrada radionice za roditelje.

Esej- pismeni osvrt na temu radionice

Kontinuirana provjera znanja 3:

Pismeni ispit koji se sastoji od 6 zadataka esejskog tipa.












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing. (poglavlje o roditeljstvu 199-388; 575-594)

2. Delač-Hrupelj, Miljković, D, Lugomer-Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj, Zagreb: Creativa

IZBORNA LITERATURA

Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko.M.

Buljan Flander, G., Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete. Zagreb: Marko M.

Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovrati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.

Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić

Juul, J. (2002). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea

Leach, P. (2003). Prvo djeca. Zagreb: Algoritam.

Lalić, D., Mardešić, V., Šandrović - Mucalo, V. (1999), Avanturizam roditeljstva, adolescencija, prevencija.

Split : Liga za borbu protiv narkomanije.

Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.

McIntre, R.W. Tinejdžeri i roditelji: 10 koraka do boljih međusobnih odnosa. Zagreb: Mozaik knjiga

Milivojević, Z. i sur. (2009). Mala knjiga za velike roditelje. Zagreb: Znanje

Pećnik, N., Tokić, A. (2011). Roditelji i djeca na pragu adolescencije: pogled iz tri kuta, izazovi i podrška.

Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Schaie, K. W. & Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (2 poglavlja)

Runkel, H.E. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: VBZ

Schaie, K. W. & Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (2 poglavlja)

Sears, W., Sears, M. (2009). Disciplina. Zagreb: Mozaik knjiga

Shaw, R. (2009). Epidemija popustljivog odgoja. Zagreb: VBZ.

Živković, Ž. (2005). Susreti s roditeljima I i II, Priručnik za održavanje roditeljskih sastanaka; Đakovo:Tempo.

http://hrcak.srce.hr/index.php

Mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu, dostupni preko sustava MUDRI.


POHAĐANJE NASTAVE

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pohađanja nastave na fakultetu, studenti/ce će posjetiti neku od institucija ili udruga koja se bavi problematikom roditeljstva te. Obaveza studenata/tica je provesti intervju s roditeljima.


Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti bit će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.


U terminima konzultacija, putem sustava MUDRI i putem e-maila.


Završni ispit je pismeni i usmeni. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30. Ispitni prag na završnom

pismenom ispitu je 50% bodova.

http://hrcak.srce.hr/index.php


Obaveza studenata je predati pismene uratke u naznačenom roku. Rokovi su dostupni preko sustava sustava MUDRI. U slučaju nepridržavanja rokova oduzima se 2 ocjenska boda po aktivnosti.

Studenti predaju svoje izvještaje i komponente seminarskog rada preko sustava MUDRI.


ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 18.6. i 2.7. u 9,00

Jesenski izvanredni

3.9. i 10.9. u 9,00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) Predavanja

DATUM NAZIV TEME

3.3. Uvod u psihologiju roditeljstva

10.3. Odrednice roditeljstva

17.3. Roditeljstvo u različitim razvojnim razdobljima

24.3 PRAZNIK

31.3. Uloga majke i uloga oca

7.4. Roditeljstvo i razvoj u odrasloj dobi: odnosi roditeljske i ostalih uloga

14.4. Roditeljstvo kao rizičan i zaštitni čimbenik razvoja djece

21.4. PRAZNIK

28.4. Roditeljski stres

5.5. Edukacija roditelja

12.5. Suradnja institucija i roditelja

19.5. Pozitivno roditeljstvo

26.5. Raznolikost roditeljskih situacija (samohrani roditelji; maloljetni roditelji, nebiološki roditelji)

2.6. Izlaganja radova studenata

9.6. Izlaganja radova studenata

Moguća su manja odstupanja u dinamici izvedbe nastave.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Podrška učenicima s teškoćama u redovnoj nastavi Studij Diplomski studij – nastavnički modul Semestar 4. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+60 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 12,15-16,00 (učionica 105) i/ili prema individualnom planu Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Dr. sc. Tamara Martinac Dorčić

Kabinet F-358

Vrijeme za konzultacije Utorak: 10,30-12,00

Telefon 265766

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Tamara Dubrović, mag. rehab. educ.

Kabinet


Telefon



Školovanje djece s teškoćama u razvoju. Podrška učenicima s teškoćama pri uključivanju u redovan odgojno obrazovni sustav. Izrada individualnog plana rada s učenikom s teškoćama. Izvođenje podrške i supervizija.


Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će biti u stanju: prepoznati probleme s kojima se susreću učenici s teškoćama u razvoju u redovnoj nastavi izraditi prilagođeni nastavni materijal za dijete s određenom vrstom teškoća u razvoju pružiti vođenu potporu učeniku s teškoćama u razvoju u školskom okruženju analizirati vlastite stavove i stavove okoline prema učenicima s teškoćama u razvoju



x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe

x x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

2 -


ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja 1: Izrada dnevnika rada sa završnim osvrtom.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Ivančić, Đ. (2010). Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi. Zagreb: Alca script. Krampač-Grljušić, A. i Marinić, I. (2007). Posebno dijete - priručnik za učitelje u radu s djecom s posebnim obrazovnim potrebama. Osijek: Grafika. Mićanović. M. (2008). Poučavanje učenika s autizmom – školski priručnik. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom. Jastrebarsko: Slap. Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlje Učenici s posebnim potrebama). Zagreb: Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.

IZBORNA LITERATURA

Vicić, M. (1996). Metodika odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladež s mentalnom retardacijom. Zagreb: Hrvatsko društvo defektologa.


POHAĐANJE NASTAVE

Od studenta se očekuje pohađanje pripremne radionice, pružanje podrške učeniku s teškoćama u osnovnoj školi sukladno individualnom planu te pohađanje supervizije.


MUDRI sustav, individualne konzultacije.


U terminima konzultacija i putem e-maila.


Ovaj kolegij nema završnog ispita. Ukupna ocjena uspjeha se temelji na izrađenom dnevniku rada sa završnim osvrtom.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 24.6. i 8.7. u 9

Jesenski izvanredni

1. i 11. 9. u 9


DATUM NAZIV TEME

7.3. Školovanje djece s teškoćama u razvoju; Podrška učenicima s teškoćama pri uključivanju u redovan odgojno obrazovni sustav

14.3. Izrada individualnog plana rada s učenikom s teškoćama u razvoju

21.3. Izvođenje podrške prema individualnom planu i supervizija

28.3. Izvođenje podrške prema individualnom planu



18.4. Nema nastave

25.4. Izvanredni ispitni rok

2.5. Neradni dan






13.6. Završna supervizija

Documents

IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr - DS - LJS - NASTMOD.pdf · Naziv kolegija Didaktika 1 Studij Diplomski studij nastavničkog smjera ... Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja