Click here to load reader

Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske

S V E U I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet
[email protected]
www.ffri.uniri.hr
Odsjek za pedagogiju Preddiplomski sveuilišni studij Pedagogija (dvopredmetni)
Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2020./2021.
Rijeka, rujan 2020.
Filozofija odgoja Opa pedagogija
POPIS PREDMETA III . SEMESTRA PREDDIPLOMSKOG STUDIJA OBAVEZNI PREDMETI
Statistika u pedagoškoj praksi i istraivanju Teorije odgoja
Napomena: U III. semestru student je duan odabrati 5 ECTS bodova iz grupe Internih izbornih predmeta ili iz grupe Communis izbornih predmeta.
INTERNI IZBORNI PREDMETI Komunikacija u odgoju i obrazovanju
Obrazovanje i izazovi suvremenog društva
POPIS PREDMETA V. SEMESTRA PREDDIPLOMSKOG STUDIJA
OBAVEZNI PREDMETI Didaktika – planiranje i programiranje obrazovnih procesa
Obrazovna politika Školska pedagogija
Naziv kolegija Filozofija odgoja
Semestar 1
Nastavno optereenje (P+S+V) 30+30+0
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtkom od 14,20 – 17,25 h u F-206
Broj sati uionike nastave 60
Broj sati online nastave
Nositelj kolegija Izv. Prof. dr. sc. Aleksandra Golubovi
Kabinet 423, 4. kat, odsjek za filozofiju
Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina)
etvrtkom nakon nastave i po dogovoru
Telefon
Vrijeme za konzultacije Srijedom nakon nastave i po dogovoru
Telefon
• Uvod u kolegij filozofija odgoja – utemeljenost filozofije odgoja kao filozofske discipline, odnos
pedagogije i filozofije odgoja
• Odabir i obrada najznaajnijih filozofa odgoja u povijesti filozofije
• Filozofija odgoja u antiko doba, u srednjem vijeku, u moderno i suvremeno doba (izazovi, poteškoe i perspektive)
• Temeljni etiki okviri i odgoj (etika vrlina, etika dunosti i konsekvencijalizam)
• Sokrat, Platon, Aristotel, J:J: Rousseau, J. Dewey, (odabrani tekstovi)
• Saeti uvid u temeljne odgojne koncepcije od antike do danas
• Intelektualna i moralna dimenzija u izgradnji osobnosti (karakternih osobina)
• Analiza temeljnih filozofskih stavova filozofa odgoja
• Evaluacija temeljnih spoznajnih i etikih teorija za filozofiju odgoja
• Suvremena koncepcija filozofije odgoja
Predavanja X Seminari X Konzultacije X Samostalni rad X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
Pohaanje nastave 1
1 35
1 35
Tijekom nastave treba skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova kroz razliite oblike kontinuiranog praenja i vrednovanja.
Varijanta 2 sa završnim ispitom
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.
- Tijekom nastave student moe ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova. - Na završnom ispitu student moe ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih bodova.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI
5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova
4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova
3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova
2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova
1 (F) Od 0% do 49,9% ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
1) Boran Beri, Filozofija (sv. 1 – odabrana poglavlja), Ibis grafika, Zagreb 2012. 2) Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 3) Aleksandra Golubovi, „Uiteljski poziv i odgajanje: razmatranje iz perspektive filozofije odgoja”,
Odgojno-obrazovne teme, (2018), 1-2, str. 141-165. 4) Aleksandra Golubovi, „Aktualnost Rousseauovih promišljanja filozofije odgoja s posebnim
osvrtom na moralni odgoj”, Acta Iadertina, 10 (2013), 1, str. 25-36. 5) Aleksandra Golubovi, „Filozofija odgoja”, Rijeki teološki asopis, 36 (2010), 2, str. 609-623. 6) Nigel Warburton, Filozofija (odabrani dijelovi), KruZak, Zagreb 1999. 7) Milan Poli, K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraivanja, Zagreb 1993. 8) Fernando Savater, Etika za Amadora, Zagreb 1998. 9) Pierre Hadot, Duhovne vjebe i antika filozofija, Sandorf+Mizantrop, Zagreb 2013.
IZBORNA LITERATURA
1. Milan Poli, injenice i vrijednosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2006. 2. Luis Legrand, Moralna izobrazba danas, Zagreb 2001. 3. Edgar Morin, Odgoj za budunost, Zagreb 2002. 4. Steven M. Cahn, Classic and Contemporary Readings in the Philosophy of Education, New York,
1997.
3
5. Filozofija odgoja, ur. I. ehok, Školska knjiga Zagreb 1997.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAANJE NASTAVE
Studenti imaju obvezu redovito pohaati nastavu. Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u nastavi (koja e se odvijati interaktivno, uz zadatke, radionice i krae eseje) te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave (osobito aktivnost u nastavi, te izlaganje, odnosno prezentiranje seminara, uz ppt prezentaciju).
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za pedagogiju. Oglasne ploe odsjeka za pedagogiju. Elektronika pošta. Tajništvo odsjeka za pedagogiju.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
U vrijeme konzultacija
Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Proljetni izvanredni
7. travnja
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME – uionika nastava NAZIV TEME – online nastava
8.10.2020. Uvodni dio – predstavljanje kolegija, tj. izvedbenog plana
15.10. Definicija, ciljevi, metode i principi filozofije odgoja
22.10. Izazovi i poteškoe u odgojnim nastojanjima
29.10. Temeljne etike koncepcije: etika vrlina, deontološka i konsekvencijalistika etika
5.11. Temeljne etike koncepcije: etika vrlina, deontološka i konsekvencijalistika etika
12.11. Odgoj u antici: Sokrat (etika i epistemologija u slubi odgoja)
19.11. Platon: filozofija politike i odgoj (izbor iz djela: Drava)
26.11. Intelektualni i moralni odgoj: Aristotel (Nikomahova etika)
3.12. Kolokvij 1
7.1.2021. John Dewey – suvremeni filozof odgoja (izbor iz djela)
14.1. John Dewey – suvremeni filozof odgoja (izbor iz djela)
21.1. Ponavljanje i evaluacija postignutog
28.1. Kolokvij 2
(Napomena: nastava e se odvijati interaktivno, s fokusom na samostalnom radu studenata - uz interaktivne vjebe, edukativni video materijal, rasprave, radionice i krae eseje), u rasporedu nastave mogua su odstupanja i prilagodbe; seminari se sastoje od izlaganja uz ppt prezentaciju, odabranih autora i njihovih odabranih tekstova)
VII. KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE
STUDENTE (metode pouavanja i uenja)
METODE VREDNOVANJA
Autori: Platon J.J. Rousseau J. Dewey i suvremeni filozofi odgoja
Interaktivno predavanje, itanje i interpretiranje izvornih tekstova (odlomaka) glavnih autora, frontalni, individualni, rad u paru, rad u grupi, rasprave
Rasprave, Diskusije, Analize i kritika promišljanja i interpretacije, Izlaganje seminarskih radova
Argumentiranje Glavne odgojne pozicije kljunih autora
Interaktivna nastava, Rasprave i diskusije tijekom nastave
Izlaganje seminarskih radova, Pisanje kolokvija 1 i 2
Analiziranje Analize izvornih djela (odabranih tekstova)
Interaktivno predavanje, Rad na tekstu Rasprave, Samostalan rad
Pisanje i izlaganje (seminara) eseja
Evaluiranje; vrednovanje
Pismeno ili usmeno ispitivanje
Naziv kolegija Opa pedagogija
Semestar Zimski
Vrijeme i mjesto odravanja nastave
etvrtak 10.15- 12.30 Uionica 206 Nastava na daljinu
Broj sati uionike nastave 40
Broj sati online nastave 20
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Ne
Nositelj kolegija Dr.sc. Iva Buchberger
Kabinet 322
etvrtak 11.00-11.45; Po dogovoru online
Telefon 051 265 617
Pristupi znanstvenom odreenju pedagogije kao znanosti. Uvod u temeljne pravce znanosti o odgoju.
Uvod u teoriju škole. Edukologija kao integrativna znanost o odgoju. Sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Uloga pedagoga i podruja odgoja.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Oekuje se da nakon izvršavanja svih programom predvienih obveza studenti postignu ove ope ishode uenja:
- analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - planiranja i organiziranja; - istraivanja specifinih tema/pojmova; - upravljanja informacijama.
i sljedee specifine ishode:
sustavu.
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x
x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 2 0
0.5 30
0.5 30
UKUPNO 5 100
Kolegij nema završni ispit. Kroz sve aktivnosti tijekom nastave student moe skupiti maksimalnih 100 ocjenskih bodova.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI
5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova
4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova
3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova
2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova
1 (F) od 0% do 49,9% ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
IZBORNA LITERATURA
- Armstrong, T. (2006). Najbolje škole. Kako istraivanje razvoja ovjeka moe usmjeravati pedagošku praksu. Zagreb: Educa.
- Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa - Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola. Škola bez prisile. Zagreb: Educa. - Gudjons, H. (1994). Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa. - Hentig, H. V. (1997). Humana škola – škola mišljena na nov nain. Zagreb: Educa. - König, E., Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. - Mijatovi, A., Vrgo, H., Peko, A., Mrkonji, J., Ledi, J. (Ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije.
Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjievni zbor. - Paleki, M. (2015). Pedagogijska teorijska perspektiva: Znaenje teorije za pedagogiju kao disciplinu i
profesiju. Zagreb: Erudita. - Pastuovi, N. (1999). Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog obrazovanja i odgoja.
Zagreb: Znamen. - Thomas, G. (2015). Kratak uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.
POHAANJE NASTAVE
Nastava e se realizirati kombinirano putem direktne uionike nastave i nastave na daljinu (pomou sustava za e-uenje Merlin i razliitih online alata poput MC Teamsa, BigBlueButtona, Zooma, Exam.neta – što e se koristiti s obzirom na epidemiološku situaciju i aktualne preporuke). Oekuje se kontinuirani rad studenata s izraenom aktivnošu na nastavi tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 5 ECTS (150 radnih sati). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi; b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika; c) aktivnom sudjelovanju u raspravama; d) prouavanju literature i izradu dnevnika pojmova te e) kroz pisanje kolokvija i f) prezentaciji nastavnog sadraja. Aktivno sudjelovanje na nastavni je obavezno. Od studenata se oekuje visok stupanj odgovornosti i aktivno sudjelovanje u nastavi. Svaki student duan je redovito pratiti materijale postavljene na Merlinu, ukljuiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadae. Tijekom prvog tjedna nastave studenti su se duni prijaviti u sustav. Svaki student duan je samostalno izraditi i predati dvije vjebe. Upute za izradu vjebi bit e pravovremeno objavljene na Merlinu.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Studenti mogu pratiti novosti na mrenim stranicama kolegija (Merlin), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
NAIN POLAGANJA ISPITA
Kolokvij. U prosincu e biti organiziran kolokvij (pismeni ispit) na kojem e se provjeravati poznavanje nastavnog sadraja na razinama postignua prepoznavanja i razumijevanja. Studenti su duni konzultirati obaveznu literaturu i materijale s nastave. Detaljnu uputu za pripremu kolokvija studenti e pravovremeno dobiti na nastavi.
Usmeno izlaganje nastavnog sadraja. Student ima zadatak pripremiti usmenu prezentaciju nastavnog sadraja koji se obradio na nastavi u trajanju od 20 minuta. Radi se u grupi do 4 lana. Naglasak treba biti na interaktivnom ukljuivanju ostalih kolega u prezentaciju.
Dnevnik pojmova. Student izrauje dnevnik pojmova. Detaljnu uputu za izradu dnevnika pojmova studenti e pravovremeno dobiti na nastavi.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Proljetni izvanredni
Jesenski izvanredni
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME – uionika nastava NAZIV TEME – online nastava
8.10. Uvodni sat. Upoznavanje i predstavljanje izvedbenog nastavnog plana i programa predmeta
8
22.10.
29.10.
5.11. Samostalni rad studenata: samostalno
istraivanje priprema za kolokvij i usmena izlaganja: konzultativna online nastava
12.11. Dnevnik pojmova: radionica 1
19.11. Dnevnik pojmova: radionica 2
26.11. Samostalni rad studenata: samostalno istraivanje priprema za kolokvij i usmena izlaganja: konzultativna online nastava
3.12. Kolokvij
17.12. Prezentacije studenata: usmena provjera kompetencija
7.1 Prezentacije studenata: usmena provjera kompetencija
14.1. Prezentacije studenata: usmena provjera kompetencija
21.1. Prezentacije studenata: usmena provjera kompetencija
28.1. Zakljuna razmatranja i evaluacija kolegija
VII. KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE
STUDENTE (metode pouavanja i uenja)
METODE VREDNOVANJA
socijalizacija, odgoj, obrazovanje i uenje.
Nastava e se temeljiti na pristupu poduavanje za kritiko mišljenje koji, uz tradicionalne nastavne metode i oblike rada, ukljuuje aktivne nastavne metode i suradnike oblike rada. Oekuje se visoka razina interakcije studenata I nastavnika.
Metode vrednovanja obuhvaaju: 1. Kontinuirano praenje rada studenata kroz njihovu aktivnost na nastavi.
9
pojmove pedagogije
U nastavi e se primjenjivati: Metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda itanja i rada na tekstu, metoda znam/elim znati/nauio sam, oluja mozgova, … Frontalni rad, rad u paru, grupni rad.
2. Kolokvij: provjeravanje ostvarivanja ishoda uenja na razinama postignua prepoznavanja i razumijevanja nastavnog sadraja. 3. Usmena prezentacija nastavnog gradiva: provjeravanje ostvarivanja ishoda uenja na razinama postignua primjene, analize i vrednovanja. 4. Izrada dnevnika pojmova.
Opi ishodi uenja: - analiziranje,
Odnos i povezanost
Pedagogija kao
znanstvena disciplina.
Naziv kolegija Opa povijest odgoja i obrazovanja
Studij Preddiplomski sveuilišni studij Pedagogija (dvopredmetni)
Semestar 1
2+2+0
Vrijeme i mjesto odravanja nastave
Predavanja: etvrtkom od 8:00 do 9:20 (uionica F-206) Seminar: etvrtkom od 9:35 do 10:55 (uionica F-206)
Broj sati uionike nastave
Ne
Kabinet 311
Vrijeme za konzultacije etvrtak 12.00-13.00 (molimo najaviti dolazak e-poštom najmanje 24 sata ranije). Mogue je dogovoriti i drugi termin za online konzultacije.
Telefon 051/265-718
e-mail [email protected]
Kabinet 321
Vrijeme za konzultacije Utorak 13:25-14:05 (molimo najaviti dolazak e-poštom najmanje 24 sata ranije). Mogue je dogovoriti i drugi termin za online konzultacije.
Telefon 051/669-212
e-mail [email protected]
1. Opi pregled razvoja odgoja i obrazovanja (utjecaj kulturnih, društveno-politikih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utjeu na razvoj odgoja i obrazovanja).
2. Pismenost u prvim civilizacijama. 3. Odgoj i obrazovanje u grkim polisima. 4. Odgoj i obrazovanje u antikom Rimu. 5. Obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka. 6. Humanistiko obrazovanje. 7. Reformacija, protureformacija i obrazovanje. 8. Razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku. 9. Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeu. 10. Odgoj i obrazovanje u 20. stoljeu.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Oekuje se da nakon izvršenih obaveza u predmetu studenti mogu: 1. opisati temeljna obiljeja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u razliitim
vremenskim epohama i prostorima; 2. objasniti utjecaj kulturnih, društveno-politikih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim
društvenim epohama utjeu na razvoj odgoja i obrazovanja; 3. analizirati i kritiki vrednovati literaturu iz podruja ope povijesti odgoja i obrazovanja; 4. u skladu s naelima pouavanja usmjerenog studentu i konstruktivnog povezivanja, prikazati
analizu literature iz podruja predmeta drugim studentima. 5. razviti sposobnost analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja, s posebnim naglaskom na analizu i
kritiki pristup tekstu; sposobnosti planiranja i organiziranja vremena; sposobnosti uenja kroz timski i individualni rad, te sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.
11
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Uenje uz pomo sustava za
udaljeno uenje
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 2 /
UKUPNO 5 100
Na kolegiju nije predvien završni ispit ve se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Tijekom semestra studenti moraju sudjelovati u izvršavanju svih aktivnosti na kolegiju i trebaju postii minimalno 50% bodova iz svake aktivnosti (dvije kontinuirane provjere znanja i aktivnost na nastavi seminara). Izostanak s provjera znanja opravdan je uz odgovarajuu lijeniku ili pisanu ispriku prije odravanja provjere znanja. Za aktivnost na nastavi seminara izrauje se obrazac za vrednovanje, ime su studenti unaprijed upoznati sa svim elementima koji e se procjenjivati. Obrasci e biti dostupni na mrenim stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno uenje Merlin. Studenti mogu jednom ponavljati 2 od 3 aktivnosti na kolegiju, a sve aktivnosti ispravljaju se u terminima redovitih i izvanrednih ispitnih rokova.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI
5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova
4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova
3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova
2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova
1 (F) od 0% do 49,9% ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
1. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 2. Ledi, J. (Ur.) (2009). Misli i ideje o odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, (interni materijal za kolegij Povijest odgoja i obrazovanja) 4. Zaninovi, M. (1988). Opa povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Napomena: Navedeni su temeljni izvori za uenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnici e prirediti u dodatnim dokumentima koji e se studentima distribuirati putem sustava za udaljeno uenje tijekom semestra. Studentima je dostupan i materijal za uenje u elektronikoj formi.
IZBORNA LITERATURA
1. Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: Globus 2. Cicero, M., T. (2006). O dunostima. Zagreb: Nova Akropola 3. Dewey, J. (1970). Vaspitanje i demokratija. Cetinje: OBOD 4. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju 5. Freire, P. (2002). Pedagogija obespravljenih. Zagreb: ODRAZ 6. Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavako-grafiki zavod 7. Key, E. (2000). Stoljee djeteta. Zagreb: Educa 8. Komensky, J. A. (1967). Velika didaktika: koja obuhvata opštu veštinu o tome kako valja
12
pouavati svakoga u svemu. Beograd: Zavod za izdavanje ubenika Socijalistike Republike Srbije 9. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 10. Makarenko, A., S. (1948). Predavanja o odgoju djece. Zagreb: Pedagoško-knjievni zbor 11. Matijevi, M. (2001). Alternativne škole: didaktike i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex 12. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap 13. Neill, A., S. (1999). Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93 14. Platon (2005). Drava. Zagreb: Naklada Juri 15. Rabelais, F. (1996). Gargantua. Zagreb: Matica Hrvatska 16. UNESCO-va mrena stranica (tekstovi koje e koristiti studenti bit e dostupni studentima na
sustavu za udaljeno uenje) http://www.ibe.unesco.org/en/document/thinkers-education Napomena: u izbornu literaturu mogu se ukljuiti i druge knjige po preporuci nastavnika ili studenata.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAANJE NASTAVE
Nastava na ovom kolegiju izvodi se kombinacijom nastavnoga rada u uionici te u online okruenju, uz pomo sustava za udaljeno uenje Merlin te ostalih platformi/aplikacija koje omoguavaju uenje i komunikaciju na daljinu (npr. MS Teams, Zoom, Exam.net, Google forms, i sl.). S obzirom na epidemiološku situaciju, mogua su odstupanja od planirane satnice izvoenja nastave u uionici. Studenti e o svemu biti pravovremeno informirani putem sustava za udaljeno uenje Merlin, stoga se od studenata oekuje da aktivno prate upute i obavijesti. Uenje i pouavanje proces je kojega se ne moe u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogoemu je ovisan ne samo o nastavniku ve i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, optereenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Posebno valja napomenuti da nastavnici oekuju da se studenti pripremaju za nastavu u skladu s uputama.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat e se na mrenim stranicama kolegija. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjeuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno uenje.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s kolegijem, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (iskljuujui dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu za udaljeno uenje.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Na kolegiju nije predvien završni ispit ve se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima! Nastavnici mogu pregledavati studentske radove provjeravajui njihovu izvornost sustavom Turitin. Ako se uoi akademsko nepoštenje, primjerice plagiranje, studenti e za to biti sankcionirani u skladu s etikim kodeksom Sveuilišta u Rijeci.
Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajui rad u uionici, individualni rad izvan uionice i e- uenje, koristei sustav za udaljeno uenje. Studenti/studentice nee moi postii eljene ishode u predmetu ukoliko se od poetka ne zaponu sluiti sustavom za udaljeno uenje. Posebno je vano pripremati se za nastavu u skladu s uputama nastavnika, te aktivno sudjelovati u nastavi. Interakcije i diskusije posebno e se poticati, te se studenti pozivanju da u njima aktivno sudjeluju. Studentima koji se posebno istiu aktivnošu, kreativnošu, poticajnim idejama, relevantnim informacijama o podruju kojim se kolegij bavi, itd. mogu se dodijeliti dodatni bodovi (najviše 3).
Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronikom poštom (itati i slati poruke s privitkom), pretraivati Internet, koristiti se programom za
13
obradu teksta (Microsoft Word), programima za izradu prezentacija te razliitim aplikacijama za online uenje i komunikaciju…

Search related