Slobodan Samardžić Sam

Jubileji su mjesta u vremenu sa kojih vam se pruža pogledna ostvarenost onoga ka čemu je vaša ideja stremila.Tako se sjećam događaja koji je potvrđivao ozbiljnost

misije Fondeka i dalekosežnost afirmacije kroz reviju FON-DEKO svijet. Početkom 2005. godine upućen nam je pozivod strane Hrvatskog filozofskog društva da Fondeko prezentirasvoju djelatnost i priredi izložbu fotografija iz svog časopisana 4. Lošinjskim danima bioetike i 1. Bioetičkom forumu zajugoistočnu Evropu. Klasificiranje Fondeka sa stajalištabioetičke relevantnosti u ravan projekata koji “upravo s bioe-tičkim pristupom osmišljavaju odnos čovjeka i prirode”, biloje i priznanje i poziv na razmišljanje o onom šta i kako dalje.

Ne lovite pravopisnu grešku u naslovu – to je interpretacijadizajna naslova izložbe: čovjek sa velikim Č. Iako davno pi-sano, čini mi se interesantnim i prigodnim navesti nekedijelove teksta koji sam napisao za taj katalog.

...Kad se u Sarajevu počeo razvijati projekat FONDEKO,vrlo brzo se ispostavilo kako je to zahtjevan i složen projekatna način kako su složeni svi projekti koji tretiraju potpunojasne, nedvojbene i nezaobilazne probleme. Ishodište takvihproblema je uvijek čovjekovo nesavršenstvo, a ideja FONDEKAje nastala kao vjera u mogućnost autonomne etike u odnosučovjeka prema svojoj biološkoj suštini i prirodi. Dakle, kaovjera da je ljudsko nesavršenstvo “izlječivo” i da se u etičkomemože naći protuteža nerazumnome... U projektu se vrlo brzopokazala potreba za časopisom. Pokrenut pod nazivom “FON-DEKO svijet” časopis je morao, pored znanstvene, povijesne,filozofske i svake druge teorijske utemeljenosti, sadržavati inešto što će u čitatelju izazvati osjećaj bliskosti, motivirati gada “otrpi” one crne tonove koji su imanentni dijagnostici su-vremenog eko-stanja, i vratiti mu vjeru u sebe-stvoritelja s

mjerom. Redakcija je bila svjesna da treba uzgajati otpornostprema virusu eko-bezosjećajnosti koji je zahvatio mnogeutjecajne “upravljače” i počeo se širiti medijskim prostorom.Okrenula se stvaranju nove epohalne osjećajnosti... Najpodesnijupopularizacijsku notu časopisu može dati fotografija, ali odabirfotografskog štiva određuje razinu populizma i dignitet časo-pisa...Temeljna je zamisao bila da se stvara emocija ljubaviprema prirodi dokumentujući i pokazujući njenu nenadmašnosti ljepotu uz pomoć fotografije, slikarstva, poezije... afirmiranaje fotografija prirode i drugih eko-tema do te mjere da sestvorio poseban krug autora koji redovito surađuju...

Izložba je otvorena je 14. VI 2005. u Gradskoj galeriji uprostoru Kule, Veliki Lošinj. Projekat Fondeko predstavio jeprof. dr. Ante Ćović, ispred organizatora, i Miro Franjkovićispred Fondeka.

Nakon Lošinja u Sarajevu je osnovano Bioetičko društvoBiH uz veliku pomoć Fondeka. Mnogi znanstvenici okupljenioko ekološke problematike svoja promišljanja su projiciraliu bioetičku ravan i obrnuto. Konačno, ove godine održaniČetvrti međunarodni bioetički simpozij u Sarajevu posvećenje ekološkim temama, a u FONDEKO svijetu su učestalitekstovi sa bioetičkim uklonom.

Fondeko i Bioetičko društvo povezuje i permanentnanesigurnost uslovljena odsustvom dovoljne materijalnepomoći društvene zajednice, koja nikad nije porekla kvalitetei značaj ovih aktivnosti – ali vrlo vješto glumi slijepca. Nepišem ovu konstataciju da bih izrekao kolektivnu žalbu iprotest, nije to ona već uobičajena kuknjava. Ovo je insistiranjena etičnosti �

PRIRODI TREBA ^OVJEK OTVORENIH O~IJU

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

1

PRIRODI TREBA ^OVJEK

Riječ urednika

Twenty years have passed since theAssociation for the Promotion ofSustainable Development and Life

Quality FONDEKO Sarajevo was estab-lished and, in spring 1997, launched thisMagazine. This notable anniversary, whichtestifies to a continuous campaign to pre-serve healthy environment and promotesustainable development, is addressed inthe introductory texts of this issue. In hisarticle titled ’New Pondering on Humanityand Nature’ Professor Aleksandar Knežević,Ph.D., one of the founders of Fondeko,writes about circumstances, conditions andchallenges faced at times when this Associ-ation was first starting its work. Ever sinceits establishment in 1994 up until today ithas, in a range of varieties, promoted theidea of sustainable or balanced develop-ment as integration of economy, technologyand ecology, or life lived in harmony withnature – emphasises the author.

Academician Ljubomir Berberovićtook this occasion to refer to the appear-ance and meaning of Sarajevo publicationspromoting environmental awareness: EKO-OKO (launched in March 1991) and initialissues of Fondeko Svijet.

The thematic block devoted to thetwentieth anniversary of FONDEKO alsoincludes articles about numerous ecology-related public discussions organised by thisAssociation in over twenty BiH towns, aswell as presentations of the Magazine in thecountry and abroad.

The story about this anniversaryrounds up with the text written by ProfessorKasim Tatić, Ph.D., concerning the work of

ecology non-govermental organisations inBiH. The author feels that the majorityamong ENGOs in BiH and the region si-multaneously work on environmental andsustainable development issues, thus con-firming the fact that environmental prob-lems remain deeply interwoven in the fabricof economic and social systems. However,the capacity of NGOs to effectively influ-ence politics and political debates stays lim-ited by an absence of any clear authorityand responsibility in the area of environ-mental protection and management.

The second thematic block covers theproblem of floods that befell B&H in Mayand August 2014, and the concerns of pos-sible drinking water shortage in Sarajevo,Capital of Bosnia and Herzegovina. Thetext is authored by Tomislav Lukić andTarik Kupusović, Ph.D.

When the catastrophe reached its cul-mination, it became clear to everyone thatwe were right in the focal point of a majornatural disaster, which no-one could havepredicted – writes Lukić.

Natura 2000 finalised a number of proj-ects in Bosnia and Herzegovina, and theireffect and related experiences are presentedin a comprehensive and highly informativefeature. The projects resulted in making amanagement plan concerning the areas ofextreme importance for biodiversity preser-vation (the locations of Vranica, Tišina andOrjen), and communication strategyNATURA 2000 in BiH.

In resent years, B&He records a consid-erable progress in packaging material andpackaging waste management. The text ti-

tled ‘How to Reach a Green Point’ draws at-tention to the activities of Ekopak Com-pany, which offers the most efficientpossible solutions in this area, within theframework governed by domestic law andsubordinate regulations. Their success isalso recognised at European level.

Good results in cooperation with non-governmental sector are achieved by Ce-ment Factory in Kakanj, a member ofHeidelberg Cement Group and winner ofour first reward ‘FONDEKO Seal’ grantedfor their achievements in environmentalprotection. This year, too, they realisedproject ‘Let us Return Life to Quarries’ andawarded best solutions.

This issue also includes works by ourregular contributors, most distinguishedBosnian-Herzegovinian scientists, expertsand journalists in the area of ecology. Theyare: horticulture engineer Ms Ana Mrdović,author of text about leaves as the main pro-ducer of oxygen; Ms Senka Barudanović,Ph.D. with her associates about new speciesappearing in marshes; and VojislavVujanović with the overview of photographexhibition by Ms Dubravka Šoljan, Ph.D.,and a review of Photo-Monograph ‘BiHForests’ authored by Vladimir Beus, Ph.D.and Sead Vojniković, etc.

A considerable space in this issue is de-voted to the activities of ecology organisa-tions and school sections in BiH, includingthe action Let’s Do It - Million Seedlings inOne Day, with the emphasis on afforesta-tion of landslide areas and the areas affectedby recent floods. �

Prepared by: H. Arifagić

THE MIRROR OF HUMAN CONSCIESNESS

Summary

The main contents include texts devoted to the twentieth anniversary of FONDEKO Association,water issues and recent floods, as well as BiH Nature 2000 projects

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Dr. Aleksandar Knežević

Život u opkoljenom Sarajevu uvrijeme rata u BiH bio je bogat,težak i opasan. Ovdje se pomalo

dotiče bogatstva tog perioda - jedannjegov segment se odnosi na druženjei djelovanje ekologista. Bio je organizi-ran značajan broj stručnih i naučnihskupova. Bili su česti susreti, razmjenainformacija i znanja. Vrlo brzo su se ši-rile vijesti o predstojećim skupovima,odziv je bio dobar. Čak je i kvalitet ra-dova bio jako dobar. Mnogi su tvrdilida u vrijeme mira nisu pisali tako kva-litetne radove, kao za vrijeme rata. Odzaborava valja otrgnuti organizacijuKolokvija Akademije nauka BiH podnazivom “Rat i životna sredina” orga-niziran povodom svjetskog okolinskogdana 4 i 5. juna 1993. godine.

U žiži aktivnosti bio je istaknuti pu-blicista Nijaz Abadžić. Bio je 1992. go-dine uhapšen na Ilidži, ali je pod priti-skom bivše jugoslovenske naučne idruge javnosti koji je išao do Beograda,pušten iz zatvora. Dolaskom u Sarajevoaktivira se i okuplja značajan broj ljudioko sebe. U toku rata priprema se i emi-tuje TV emisija “Živjeti sa prirodom”.Bila je to kombinacija arhivskih i novihpriloga. Sjećam se da sam učestvovaou snimanju dvije emisije. Jednom pri-likom u nekom dvorištu u Ul. DanijelaOzme, a drugom u zgradi RTV na Ali-pašinom mostu. Do RTV doma sampješačio dva sata. U hodnicima domaje bio mrkli mrak. Emisije su se pripre-male i emitovale sa raspoloživom sna-gom električne energije od svega 1,5kW (snaga bojlera u kupatilu).

Ono čega se posebno sjećam je iz-davanje ratnog broja Časopisa Eko-oko(broj 8, godina četvrta). Časopis nosidatum septembar 1994. Aktivnosti naizdavanju časopisa su trajale gotovo go-dinu dana.

Apel javnostiU časopisu se upućuje i apel među-

narodnoj eko-javnosti Zaustaviti rat,na bosanskom i engleskom jeziku kogapotpisuju:

� Akademik prof. dr Ljubomir Berbe-rović, Akademija nauka i umjetnostiRBiH

� Miroslav Franjković, predsjednik Sa-veza za zaštitu i unapređenje životnesredine RBiH

� Nijaz Abadžić, nosilac nagrade OUN� Dr Aleksandar Knežević, Institut za

procesnu tehniku� Ibrahim Spahić, Međunarodni cen-

tar za mir

Ja sam u tom časopisu dao prilogMi ili tutori, upozoravajući da ukolikomi ne budemo vodili svoju okolinskupolitiku, da će je voditi naši tutori naštetu države Bosne i Hercegovine. Upo-zoravao sam na ono što se danas do-gađa. U uvodu sam bio napisao: Uko-

liko sami ne posvetimo odgovarajućubrigu životnoj sredini, to će učiniti našisponzori i finansijeri iz inostranstva tje-rajući nas da od njih kupujemo skupuopremu za čišćenje gasova i voda.

U aprilu 1994. godine pročulo se dau Sarajevo iz Sjedinjenih Američkih dr-žava dolazi dr. Rada Olbina, stručnjakza čiste tehnologije, ekspert Svjetskezdravstvene organizacije. Ne sjećam serazloga tog dolaska, ali smo se bili do-govorili da Skupštinu Saveza za zaštitui unapređenje životne sredine BiH or-ganiziramo u vrijeme njenog dolaska ida je pozovemo da pristvuje skupštini.

Osnivačka skupštinaPredsjednik Saveza je bio istaknuti

aktivista, čija agilnost i iskustvo su biligarancija da se može krenuti u složenijezahvate, Miroslav Franjković, dipl. ecc.Skupština se održavala u zgradi Narodnebanke R BiH (danas: Centralna bankaBiH). S obzirom da sam bio svjestanznačaja i dubine društvene tranzicije

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

3Prisjećanje na osnivanje Fondeka

NOVO PROMIŠLJANJE OČOVJEKU I PRIRODIOd osnivanja 1994. godine do danas u raznim varijantama promiče se ideja o održivomili uravnoteženom razvoju kao integraciji ekonomije, tehnologije i ekologije ili života uravnoteži s prirodom

Sa osnivačke Skupštine FONDEKO-aFoto: S.Vasiljević

bh. društva u toku rata, posebno nakonrata, na skupštini sam predložio da seosnuje nova nevladina ekologistička or-ganizacija, na novim, širim principima,gdje bi članstvo činili pretežno naučnii kulturni radnici.

Prijedlog je bio prihvaćen i, kako toobično biva kada neko nešto predloži,bio sam zadužen da radim na tome.Formirana je radna grupa koja je tre-balo da sačini potrebne materijale zaosnivanje organizacije. Grupu su sači-njavali Nijaz Abadžić, Lidumil - BracoAlikalfić i ja. Na prijedlog Brace Ali-kalfića predložili smo naziv organizacijeFondeko, kovanice od fond i eko. Vi-dljivo je da je cilj organizacije bio stva-ranje fonda za prikupljanje sredstava zafinansiranje projekata drugih organi-zacija. Pun naziv je: FONDEKO Udru-ženje za podsticanje uravnoteženog raz-voja i kvalitet života. Pri tome smosmatrali da je termin uravnoteženi si-nonim za održivi.

Nas trojica osnivača smo kasnijedobili članske karte sa rednim broje-vima 1, 2 i 3.

Osnivačka skupština FONDEKO-aodržana je 10. septembra 1994. godineu prostorijama Akademije nauka BiHuz nastup Sarajevskog kvarteta pod ra-vnanjem maestra Dževada Šabanagića.

Ja sam imao zadatak da nabavim100 DEM za materijalne troškove -kafa, grickalice, sokovi, rakija lozovačai trošak taksija (20 DEM - njemačkihmaraka) - za članicu kvarteta koju jekod kuće čekala beba.

Pokretanje časopisaOtišao sam u dvije banke, zamolio

po 50 KM, uz prijedlog da za uzvrat re-

klamiramo banke. Od direktora prvebanke sam dobio 50 KM i nekoliko re-klamnih plakata. Direktor druge bankeje dao 50 KM uz molbu da mu bankune reklamiramo kako ne bi i drugi do-lazili po donacije. Koja je bankovna po-litika bila bolja - rekalmirati se ili ne -teško je reći jer danas ni jedna od tedvije banke ne postoji.

Osnivačka skupština, održana uprostorijama Akademije nauka BiH,bila je dobro organizirana. Podjeljenesu dužnosti i precizirano šta će ko dagovori. Na osnivačkoj skupštini izabranje vrlo reprezentativan Upravni odbor.

S obzirom da je u Upravnom od-boru bio svjetski afirmisani publicistaNijaz Abadžić, pokrenuto je izdavanječasopisa. Naziv časopisa Fondeko svijetje predložio Braco Alikalfić. Dinamikaizdavanja časopisa bila je prilagođenafinansijskim prilivom (donacijama).

Iz priloga prof. dr. Dubravke Šoljan,prve predsjednice Upravnog odborafondacije FONDEKO, objavljenog u pr-vom broju revije FONDEKO-svijet(1/1997) stoji da Upravni odbor Fon-dacije, već od samog početka, radi naneuobičajen način. Svaki član dobivasvoj resor rada. Rad je volonterski, bezikakve nadoknade. Odbor se sastaje če-sto, ispočetka čak sedmično, a kasnijemjesečno ili prema potrebi. Razrađujese program rada, planira rad i traže pu-tevi kako doći do materijalnih sred-stava. U tome prva pomaže Soros fon-dacija. Nakon dobivanja rješenja oregistraciji Fondeka osniva se ured sapotrebnom opremom. Ubrzo Upravniodbor bira direktora, zatim Predsjed-nički savjet i izdavački savjet.

Prvi članoviPrema Statutu Fondacije značajno

mjesto u njenom radu predstavljaju ko-lektivni članovi. Na adrese mnogih ko-lektiva, čija je djelatnost sukladna pro-gramskim sadržajima Fondeka, šalju sepozivi za učlanjenje. Prvi se odazivaZavod za agropedologiju, a zatim slijediOsiguravajući zavod Sarajevo, koji uje-dino postaje i prvi donator. Poslije njihučlanjuje se još niz drugih kolektiva,tako da ih danas ima trinaest i to nesamo iz Sarajeva.

Već u prvoj godini rada, dok je jošrat razarao i pustošio Bosnu i Herce-govinu, nastoji se uspostaviti intenzivnikontakt s javnošću. Održavaju se javnapredavanja, koriste se informativni me-diji, drže se predavanja u Pedagoškomzavodu, radnim kolektivima, a u okvirurazličitih tema, u raznim varijantamapromiče se ideja o održivom ili uravno-teženom razvoju kao integraciji ekono-mije, tehnologije i ekologije ili života uravnoteži s prirodom.

Časopis je okosnica razvoja FON-DEKO-a. Njegovo izdavanje omogu-ćava kontinuitet rada organizacije, adjeluje široko, kako među učenicima,tako i među stručnjacima različitih pro-fila, uključujući i akademsku zajednicu.

Projekat organizacije Fondeko nijebio do kraja razvijen, ali je vremenomova organizacija dobijala svoj profil.Možda je predstojeće obilježavanje dva-desete godišnjice osnivanja FONDE-KO-a prilika da se aktueliziraju ciljevii način rada organizacije, primije- njenivremenu – dvadeset godina kasnije �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

4

Sa promocije časopisa Fondeko

Akademik Ljubomir Berberović

Septembra 1994. godine osnovanoje „Udruženje za podsticanje ura-vnoteženog razvoja i kvalitet ži-

vota – FONDEKO“. Navršila se, dakledvadesetogodišnjica od dana osnivačkeskupštine, u Sarajevu, održane u prosto-rijama Akademije nauka i umjetnostiBiH. Uz prisustvo neočekivano velikogbroja zainteresovanih, za ta ratna vre-mena, usvojeni su osnovni dokumenti onačinu djelovanja i izabrani organi udru-ženja. Među malobrojnim inicijatorimačitave akcije isticao se poznati zagovor-nik ekološkog osvješćivanja javnosti ipredani borac protiv raznih vidova ne-marnog ili štetočinskog odnosa premačovjekovoj životnoj sredini - Nijaz Aba-džić. Nešto više pojedinosti o ovom do-gađaju donosi tekst dr Aleksandra Kne-ževića (Podsjećanje na osnivanjeFONDEKO-a) u najnovijem, tridese-tosmom broju časopisa „Fondeko-Svi-jet“, koji je pripremljen za štampu.

EKO-OKO: Osam brojevaPočetak ozbiljnog ekološkog žurna-

lizma u Sarajevu i Bosni i Hercegovinivezan je za pokretanje periodične nau-čno-popularne edicije posvećene pita-njima prirode, čovjeka i ekologije, kojaje nastala pod nazivom „Eko-Oko“. Re-vija „Eko-Oko“ počela je izlaziti umartu 1991. godine, zahvaljujući na-stojanjima nekoliko sarajevskih oblikaudruživanja. Štampano je i distribui-rano ukupno šest svezaka (osam bro-jeva) ove periodične publikacije. U imeizdavača u impresumu prvog broja supotpisani Ibrahim Spahić i prof. dr. Ta-tjana Ljujić-Mijatović. Sve vrijeme iz-laženja revije, dužnost glavnog i odgo-vornog urednika obavljao je HajdarArifagić, novinar i urednik "Oslobođe-nja", poznati sarajevski "ekološki žur-nalist". Nakon trogodišnjeg prekida uizlaženju, uzrokovanog ratnim stanjemu Sarajevu, septembra 1994. štampan

je posljednji, osmi broj „Eko-Oka“;usljed nepovoljnih prilika, osmi broj jeimao nešto skromniju tehničku opre-mu. Svi brojevi „Eko-Oka“ bili su lije-pog izgleda, izuzetno sadržajni i odli-čno uređeni. U reviji su stalno sara-đivali najugledniji bosanskohercegova-čki i strani naučnici, stručnjaci i novi-nari iz oblasti ekologije. Kao suizdavačirevije su navedeni Ekološki pokret„Skakavac“ i Savez za zaštitu i unapre-đenje životne sredine, dok se za izda-vača potpisuje Ibrahim Spahić (ruko-vodilac Međunarodnog centra za miru Sarajevu, ustanove koja je u teškimvremenima novije istorije Sarajeva iBiH pokrenula i realizovala mnoge pro-jekte, što su ogromno doprinosili iz-gradnji zavidne slike naše zemlje i nje-nog glavnog grada, u svjetskoj javnosti).

FONDEKO svijet: Nastanak i prvi broj

Na osnivačkoj skupštini Fondekausvojeni su osnovni dokumenti o na-činu djelovanja i izabrani organi udru-ženja. Osim toga, učesnici su insistiralida u skladu sa osnovnom misijomudruženja bude što prije pokrenutštampani organ, koji bi zadovoljavaopotrebe informativnih i edukativnih ak-cija iz oblasti ekologije i zaštite sredine.Nešto kasnije, u proljeće 1997. godineovaj zahtjev je ispunjen – pojavila serevija pod nazivom „FONDEKO svijet“.Od samog svog početka „FONDEKOsvijet“ je imao vrlo originalne žurnali-stičke i naučno-popularne koncepte isadržaje. Najveće zasluge za raznovrsnesadržaje svakako su pripadale prvomglavnom i odgovornom uredniku – Ni-jazu Abadžiću. Prvi broj je donio je ne-koliko programskih tekstova, posveće-nih predstavljanju FONDEKA i Revije.To su prije svega članci iz pera NijazaAbadžića („Šta hoćemo“ i „Planetarnipatriotizam“), Kasima Tatića („Nepri-kosnovenost ekoloških kriterijuma“),Aleksandra Kneževiča („Kultivisani

razvoj“) i Dubravke Šoljan („Prvi koracifondacije FONDEKO“).

Uvodni prilog Nijaza Abadžića na-slovljen „Šta hoćemo“ nadahnuto for-muliše program rada „FONDEKA“ podjednostavnim naslovom „Šta hoćemo“.„U ime ljudskog dostojanstva i boljebudućnosti, željeli smo, još dok je rattrajao, a pogotovo kada prestane, da seu Bosni i Hercegovini spriječi dalje na-silje nad prirodom i da se blagovre-meno obavi liječenje i obnavljanje ra-njene i uništene prirode.“

Zbog svoje operativne neposredno-sti, osobito je interesantan prilog Du-bravke Šoljan, prve predsjednice Uprav-nog odbora Fondacije. Nekoliko stavovaiz njenog članka „Prvi koraci fondacijeFONDEKO“, jasno i pregnantno izlažutemeljne edukativne metode, zadatke iciljeve FONDEKA. „Već u prvoj godinirada, dok je još rat razarao i pustošioBiH, nastoji se uspostaviti intenzivnikontakt s javnošću. Održavaju se javnapredavanja, koriste se informativni me-diji, drže se sastanci u Pedagoškom za-vodu i radnim kolektivima, a u okvirurazličitih tema u raznim varijantamapromiče se ideja o održivom ili uravno-teženom razvoju kao integraciji ekono-mije, tehnologije i ekologije ili – idejaživota u ravnoteži s prirodom.“ Teškoje zamisliti tačniji i jednostavniji pre-gled relevantnih principa i metoda dje-lovanja FONDEKA na područjimaobrazovnog i informacijskog sistema.

Moguće je takođe zapaziti kakoupadljivo komplementiraju najopštijiidejni elementi u načelima i ciljevimabudućeg rada FONDEKA, kako suiskazani u uvodnim napisima NijazaAbadžića iz prvog broja revije, sa ope-rativnim projektom metoda djelovanja,koji je sadržan u tekstu Dubravke Šo-ljan. To svjedoći o usaglašenosti stabil-nosti i trajnosti osnovnih stavova re-dakcijske politike i o čvrstim temeljimadobre međusobne saradnje sa organimaupravljanja fondacijom �

5Pred jubilejima Udruženja Fondeko

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

SARAJEVSKA GLASILAEKOLOŠKE SVIJESTI„Ekološka revija EKO-OKO“ i „Naučno-popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologijiFONDEKO svijet“ pokrenuti su na ideji afirmacije života u ravnoteži s prirodom

Hajdar Arifagić

Minulih dvadeset godina dje-lovanja Udruženja Fondekoobilježeno je raznovrsnim i

bogatim djelatnostima, akcijama i ma-nifestacijama. Posebno se pamte uvijekdobro posjećene javne tribine i pro-mocije revije Fondeko svijet organizo-vane u dvadesetak bosanskohercego-vačkih gradova. Tamo smo išli na pozivedomaćina ali i na našu inicijativu sapaketima revije čije su stranice još mi-risale na štamparsku boju. Ti susreti sačitaocima i ekološkim aktivistima čestosu poprimali karakter debate o aktuelnojekološkoj situaciji i u znatnoj mjeri supomogli u kreiranju stava javnog mni-jenja o pokrenutim pitanjima. A onasu se uglavnom odnosila na davanjekoncesija za korištenje prirodnih resursa,prije svega vodnih potencijala i izgradnjumalih hidroelektrana.

Nedavo preminuli Akademik MidhatUsćuplić na velikom broju takvih tribinaodržao je zanimljiva predavanja o “Mi-lenijumskoj ocjeni ekosistema”. Prisutneje često ostavio bez daha svojim stavomo opasnostima koje prijete od izgradnjetih elektrana, uzurpacije zemljišta, ne-zakonite eksploatacije šuma, ugrožavanjubiodiverziteta. Učinio je nezaboravnimnekoliko takvih skupova a posebno one uZavidovićima i Mehurićima (općina Vitez).

Zavidoviće smo posjetili u trenutkukada je trebalo donijeti odluke o davanjukoncesije za izgradnju osam malih hi-drocentrala na rijeci Krivaji u što jenjemački gigant RWE bio spreman in-vestirati 50 miliona eura.

Čuvari rijeka Akademik Usćuplić je jasno rekao

da bi izgradnjom nekoliko planiranihmini elektrana Krivaja presušila i su-gerisao im da to ne dozvole.Od tadašnjegopštinskog načelnika Hakije Osmićaekološki aktivisti, ribari, lovci i građanisu zatražili da zaustavi postupak davanjasaglasnosti na investicije u spomenutecentrale.

“Biće kako vi kažete”, rekao je načelnikprisutnima što je propraćeno aplauzom.

Pomoć Fondeka tražili su i zaštitariprirode u naselju Mehurići nadomakViteza. I ta tribina je pomogla mješta-nima da shvate koliko je važno sačuvativode, rijeke i ljepotu krajolika koje onestvaraju. Ni tamo izgradnja elektrananije dobila zeleno svjetlo javnosti.

Jedna od prvih tribina još za životaNijaza Abadžića (jedan od osnivačaFondeka) održana je u Ljubuškom ukoji su se članovi Fondeka sa novimbrojem revije vratili nekoliko godinakasnije i upravo u vrijeme kada su in-vestitori kovali plan za zauzimanje ta-mošnjih vodotoka.

U Fondeku smo se uvijek radovalitakvim putovanjima po BiH. Tribina uMostaru održana je u hladnim prosto-rijama ali je po izrečenim porukama

potpuno uspjela. A Bihać smo posjetiliu vrijeme jednog od sajmova Ekobis.Dvorana u Jajcu bila je prepuna učenikaosnovnih škola radosnih što su dobiliFondeko i brošure Ekologija i Okoliš,izdanja našeg Udruženja. U Tešnju seprisutnima obratio i akademik LjubomirBerberović, a na proputovanju krozMaglaj o stanju životne sredine razgo-varali smo sa članovima eko udruženjai predstavnikom opštine koji po resorubrine o tome. Član Upravnog odboraFondeko, danas dopisni član ANU BiHVladimir Beus posebno se interesovaoza mogućnost formiranja drvoreda nalijevoj obali Bosne na ulazu u grad.Majske poplave 2014. godine ukazujuda je to bila veoma razložna ideja.

Tribinu u Goraždu dogovorio je dr.Himzo Popović, saradnik revije Fondekosvijet, a tamo su nas dočekali prosvjetniradnici zaduženi za rad ekoloških sekcijau školama i predstavnici općine i kan-tona.

Tribina u Travniku održana je uamfiteatru Univerziteta sveučilišta Vi-tez-Travnik što je bilo prilika da seupozori i na ubrzani proces urbanizacijeVlašića i opasnosti po okoliš koje iztoga proizilaze.

6 Eho javnih tribina

Susreti sa čitaocima i ekološkim ak-tivistima često su poprimali karakterdebate o aktuelnoj ekološkoj situacijii u znatnoj mjeri su pomogli u kreiranjustava javnog mijenja o pokrenutimpitanjima

BIĆE KAKO VI KAŽETEOrganizujući javne tribune i promociju revije u mnogim opštinama BiH FONDEKO se nanajneposredniji način uključio u edukaciju stanovništva o životnoj sredini i pomogao dono-šenju ispravne odluke o sudbini prirodnih resursa

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Promocija u Zavidovićima

Domaćin u Tuzli bila nam je Kan-tonalna privredna komora koja je po-kazala interes privrede da osjetljiva eko-loška pitanja usaglašava sa predstavni-cima civilnog sektora.

Čekamo nove poziveSa učesnicima zeničke tribine pot-

puno smo se saglasili o opasnostima pozdravlje stanovništva od prekomjernogzagađivanja vazduha i podržali njihovuborbu za čist vazduh. Lijepe uspomenenosimo sa tribina u Fojnici ali i Katoli-čkom srednjoškolskom centru u Viso-kom, turističkim radnicima i ekolozimau Kraljevoj Sutjesci, članovima UdrugeStari hrast iz Novog Travnika i Ozren-kom Fisić čije su nas umjetničke foto-grafije i aktivitet u zaštiti prirodnih ikulturnih dobara ovog kraja veomadojmili. Imali smo čast da reviju pro-movišemo u tek otvorenim novim pro-storijama udruženja Eko element izBugojna gdje nam je dobrodošlicu po-želio i Ismet Dedić dugogodišnji sa-radnik Fondeko svijeta.

Kroz visoki snijeg smo u jednomdanu otišli i vratili se iz Stoca da bi dalipodršku tamošnjim udrugama za zaštituovog hercegovačkog bisera. Predavanjasu za ovu priliku imali dr. MehmedCero, pomoćnik ministra za okoliš uMinistarstvu okoliša i turizma FBiH iinženjer hortikulture Ana Mrdović

Na velikoj svečanosti u Banjoj Lucipovodom dodjele zlatnih plaketa In-ternacionalne lige humanista i susretaugostiteljsko turističkih škola BanjeLuke, Mostara i Sarajeva o novom brojurevije koji je izašao tih dana i aktivno-stima Fondeka govorila je tadašnjapredsjednica dr. Tatjana Naidhart.

Članovi naših ekoloških karavanaosim ovdje spomenutih bili su direkto-rica Udruženja prof. Halida Vuković,sekretar Zumreta Begović, glavni ured-nici revije Alma Džinović i Hajdar Ari-fagić, novinarka “BH radija 1” SanelaHabeš, a u Visoko nas je vodio akademikfra Perica Vidić, a na nekim putovanjimas nama, su bili Zdravko Raštegorac,planinar i dokazani zaštitar prirode, tegljivar Hajrudin Rudi Hasanbegović.

Reviju Fondeko promovisali smona sajmovima Energetika i Ecofair uBeogradu na stručnom skupu o rješa-vanju otpada u velikim gradovima. Pro-motor je bio mr. Mladen Rudež, po-moćnik ministra za okoliš u Federalnomministarstvu okoliša i turizma. Inter-nacionalni simpozij Lošinjski dani bioe-tike u svoj program je uvrstio izložbuposvećenu Fondeku.

Obilježavajući dvadeset godina po-stojanja i rada Fondeko i redakcija Fon-deko svijeta izražava spremnost da se

odazove na svaki poziv iz bilo kojegkraja Bosne i Hercegovine pa i zemaljau okruženju kako bi predstavio revijuali i stručno i otvoreno razgovarao oproblemima i dilemama u zaštiti životnesredine. Živimo u vremenu u kojem sutakvi susreti i razgovori veoma potrebnine samo sa stanovišta informisanja iedukacije stanovništva već i očuvanjaprirodnih dobara koja poput šuma, vo-dotoka i tla u pojedinim krajevima BiHšutke nestaju �

7Eho javnih tribina

Obilježavajući dvadeset godina po-stojanja i rada Fondeko i redakcijaFondeko svijeta izražava spremnostda se odazove na svaki poziv iz bilokojeg kraja Bosne I Hercegovine pa izemalja u okruženju kako bi predstavioreviju ali i stručno i otvoreno razgo-varao o problemima i dilemama uzaštiti životne sredine

Promocija u Tuzli

Promocija u Ljubuškom

Prof. dr. Dalibor BallianŠumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Već dugi niz godina EU pokrećeprogram LIFE koji je temeljniinstrument za očuvanje pri-

rodnog nasljeđa, tako je za periodu2014-2017, a jedan od odobrenih pro-jekata je LIFEGENMON, – Razvoj Si-stema genetskog nadzora genetske raz-nolikosti šumskog drveća. U projekt jekao vanjski suradnik uključen Šumarskifakultet iz Sarajeva, a glavni nositelj ikoordinator projekta je Šumarski in-stitute Slovenije.

Kako imamo više poimanja biološkeraznolikosti, ipak je važno naglasiti daje temeljna razina raznolikosti ona ge-netska. Za mnoge koji nisu upućeniona je nevidljiva ili imaginarna, ali zaznanstvenike uvijek na prvom mjestu.Druge razine su raznolikost vrsta, eko-sistema i krajolika. Ta za neke sakrivenabiološka raznolikost za sada je jakomalo uključena u sustav nadzora oču-vanja prirode, a posebno šuma kao ob-novljivog prirodnog resursa, iako seotom nadzoru govori u većinu nacio-nalnih šumskih programa zemalja Eu-rope. Europske i nacionalne strategijeočuvanja okoline utemeljene su na odr-živom gospodarenju šumama na osnovuočuvanja biološke raznolikosti, počevšiod genetske razine. U Bosni i Herce-govini, takav dokument nije urađen zaFBiH, dok je u RS urađen već prije go-dinu dana.

Kako smo svjedoci stalnih promjenau okolini, a najviše se govori o klimat-skim promjenama, posebnu pažnju tre-bamo usmjeriti na uzgojne mjere kojese provode u šumarstvu. Razlog je utome što one značajno utječu na drvećekao evolucijska snage, a što izravnovodi promjenama u genetskoj strukturišumskog drveća. Time se utječe naadaptacijski potencijal šuma u izmije-njenim uvjetima okoline. Zbog togatreba očekivati da će nadzor nad gene-tskom raznolikošću dati podatke koji

omogućavaju predviđanje promjena upopulacijama šumskog drveća tijekomvremena. Zato je i glavni cilj projektada odgovori na pitanje da li su populacijesposobne za opstanak u izmijenjenimuvjetima, te da li će razvoj šuma obuh-vaćenih projektom biti normalan.

Kao primarni cilj projekta namećese određenje optimalnih indikatora zapraćenje promjena na genetskoj raziniu vremenu. Na temelju dobivenih re-zultata trebat će uraditi stručne smjerniceza praćenje genetske raznolikosti te re-levantne dokumente na razini entitetai države koji će poslužiti za glavne krea-tore politike na nacionalnoj, regionalnoji europskoj razini. Može se očekivatiuspjeh projekta, ako se strateški dobroisplanira njegovo širenje na više i nižerazine vlasti, te javno mnijenje, krozuključivanje javnosti i različitih ciljnihgrupa. Provođenjem aktivnosti na op-ćem povećanju svijesti i razumijevanjao značaju šuma za svako društvo, tekroz obrazovanje na različitim razinama,uz uključivanje stručnjake iz oblasti šu-marstva, vlasnike šuma, kao svih od-govornih osoba za pripremu strategijai provođenje politika u šumarstvu.

U okviru projekta su planirane slje-deće aktivnosti i rezultati:� razviti sistem genetskog nadzora

šumskih genetskih izvora za 7 iza-branih vrsta ili grupa vrsta na tran-sektu između Bavarske i Grčke, gdjepripada i Bosna i Hercegovina

� osnovati dvije pokusne plohe za ge-netski nadzor bukve (Fagus sylvatica)i jele (Abies alba kompleks / Abiesborisii-regis) u svakoj zemlji partnerau projektu,

� izraditi baze podataka o demograf-skim i genetskim podacima šuma,

� determinirati i ekonomski procijenitimaksimalnu i optimalnu kombinacijupokazatelja genetske raznolikosti,

� pripremiti protokole za genetsko pra-ćenje i prikupiti ih u Priručniku zašumski genetski nadzor,

� pripremiti tehničke smjernice i obukuza osobe koje će raditi na genetskomnadzoru,

� pripremiti sustav za primanje odlukao izboru razine genetskog nadzorana temelju procjene izvodljivosti iekonomičnosti postupka,

� prikupljati i ocijeniti tehničke, pravnei programske podatke na naciona-lnom, regionalnom i europskom ni-vou za održavanje i praćenje genetskeraznolikosti,

� pripremiti temelje za razvoj zakonskihi strateških dokumenata, te razvojpolitike na nacionalnom i europskomnivou, koji će omogućiti dugoročninastavak projekta uz primjenu na-dzora genetske raznolikosti šumskogdrveća i time procijeniti adekvatnostmjera da se upravljanje šumama pri-lagodi promjenama u izmijenjenimuvjetima okoline.

U ovaj međunarodni projekt suuključene sljedeće institucije: Šumarskiinstitut Slovenije (koordinator); Zavodza šume Slovenije; Zavod Centar za in-formiranje, suradnju i razvoj nevladinihorganizacija; Bavarski institut za šumskosjeme i sadnice; Aristotel univerzitet uSolunu; Direktorat za šume u TrakijskojMakedoniji; i eksperti, članovi Savje-todavnog odbora projekta – nacionalnipovjerenici iz BiH, Hrvatske, Srbije,Makedonije i Austrije, te eksperti izprograma EUFORGEN i predstavniciministarstva Bavarske, Slovenije i Gr-čke.

Projekt je započeo prvog srpnja2014. sa velikim intenzitetom – pre-gledom stanja u šumarstvu, naročito napodručju očuvanja šumskih genetskihresursa, postojećih nadzora i zakonskihosnova u svim zemljama koje su pobro-jane. �

8 BiH u međunarodnim projektima

NADZOR GENETSKE RAZNOLI-KOSTI ŠUMSKOG DRVEĆAGlavni cilj projekta da odgovori na pitanje da li su populacije sposobne za opstanak u izmi-jenjenim uvjetima, te da li će razvoj šuma obuhvaćenih projektom biti normalan

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Tomislav Lukić

Protekla, 2014., godina nedvoj-beno nam je pokazala da živimou doba krize vode, ali ne zato što

je nema dovoljno za naše potrebe, većzato što smo krizu izazvali katastrofalnološim upravljanjem vodama. Posljediceosjećaju milijuni ljudi, ali i naš okoliš.Njezina neprocjenjivost postaje vidlji-vom tek u njezinoj odsutnosti ili veli-kom suvišku, a pravu vrijednost dobivatek onda kad izvor presuši.

H2O i puno više od togVoda je pokretač života Zemlje i

njezinih stanovnika i najvažniji je ke-mijski spoj. Nalazi se svuda oko nas injena količina je vrlo stabilna, jer u pri-rodi ne dolazi do značajnijih gubitakaniti povećanja količina vode. Mijenjasvoje oblike u kojima je prisutna i jedinije kemijski spoj koji dolazi u sva triagregatna stanja. Voda koju pijemo izboce kao mineralnu možda je u pro-šlosti bila dio sjevernog pola ili nekerijeke u Sibiru. Voda je vrlo važan aku-mulator i transformator svih energijana Zemlji i u svemiru, a samim time jei nositelj klime.

Prvi živi organizmi razvili su seupravo u vodi, a voda je i danas staništenajvećem broju biljnih i životinjskih za-jednica. Žeđ za njom nam je usađenaživotom, pa ne možemo živjeti bez vodejer ona čini glavnu strukturu svih živihorganizama. Sva bića je jednostavnotrebaju i sva za njom žude. Mi smo i umajčinoj utrobi bili u vodi, a kada smodošli na ovaj svijet, okupali su nas opetvodom. Naše je tijelo oko 70 postovoda, koja se mora zamijeniti svakihpet do deset dana. Voda podržava svefunkcije našeg tijela, svaki proces kojipretvara hranu u krv, kost i mišiće. Onaje sastavni dio većine stanica u našemtijelu, najveći dio naših krvnih i limfnihsustava čini voda koja ujedno prenosi

hranu i kisik u stanice, a iznosi štetnetvari. Pomaže u pročišćavanju krvi ububrezima kako bismo se riješili toksič-nih tvari, a pomaže u uravnoteživanjunaših elektrolita koji kontroliraju krvnitlak. Stalno je mazivo koje ovlažuje oči,usta i nazalne putove. Kad ju unosimou organizam osvježava naše tijelo akoje vruće i izolira ga od hladnoće ako jehladno.

Čovjek uzrok krizeMi ljudi smo nedvojbeno i uzrok

krize vode. Zahvaljujući tehnološkomrazvoju i napretku znanosti, u zadnjadva stoljeća došlo je do velikog rastabroja stanovnika na Zemlju. Danas smojedna od najbrojnijih - ali i superiornai na vrhu hranidbenog lanca - vrsta kojatrenutno upravlja procesima na štetudrugih vrsta. Na dan kad sam se rodio,prije 54 godine, bio sam 3.067.407.264stanovnik, a na dan kada ovo pišemnas, ljudi, ima 7.250.000.000 (www.po-pulationaction.org). Svake sekunde nasima dvoje više nego prethodne ili go-tovo dvjesto tisuća svaki dan. Broj ljudina Zemlji povećava se svake godine zaotprilike 72.000.000, što je više od po-pulacije Njemačke. Nema sumnje da ćese progresija rasta ljudske populacijenastaviti još neko vrijeme, međutim ka-paciteti Zemlje ne mogu podnijeti ne-kontrolirani rast u nedogled. Pojediniznanstvenici kažu kako je maksimalnikapacitet našeg doma 12 milijardi ljudi.Svatko od nas ima svoje dnevne potrebeza hranom, vodom, odjećom, energi-jom i krovom nad glavom. Usto namje potrebno liječenje, obrazovanje, ali izbrinjavanje otpada koji proizvedemo.Ispunjenjem ovih prohtjeva potvrđu-jemo svoju dominantnost i već smo ti-sućama godina prijetnja svim drugimvrstama s kojim dijelimo zajedničkidom. Mi smo predatori koji jedemo svedruge jestive vrste, a one koji ubijajunas i jedu naše meso nazivamo ljudož-

derima. Nas više ne smije nitko ubijatiosim nas samih.

Svjesni smo kako danas veliki brojljudi nema ispunjenje svojih dnevnihpotreba za hranom i vodom, dok jestandard koji ima Europa i SjevernaAmerika nedostižni san za veliki diostanovnika Afrike. Po najnovijim po-datcima, preko milijardu ljudi nemapristup pitkoj vodi, dok je problemhrane još veći jer smo resurse tla uvelikeiscrpili. Povećanje broja stanovnika za72 milijuna godišnje zahtjeva dodatnoiscrpljivanje resursa koji svakim danompostaju sve skromniji. Ako dođe dourušavanja cjelokupnog ekosustava pla-nete, urušit će se razvijeni i nerazvijenijednakom brzinom.

Zaprepašćujuće brojkePrema podacima OUN-a danas 1,5

milijarda ljudi nema čistu vodu za piće,a u sljedećih 25 godina taj će se brojpopeti na oko 5,4 milijarde. Gotovo80% oboljenja u zemljama trećeg svijetauzrokovano je uzimanjem onečišćenevode, oko četiri milijuna ljudi godišnjeumre zbog korištenja nečiste vode.Dnevna potrošnja iznosi oko 140 litarapo osobi, a za piće i kuhanje potrošimosamo 3 do 6 litara, odnosno oko 3,5%ukupne potrošnje. Za održavanje higi-jene poput pranja posuđa potrošimo 4do 7 litara, za čišćenje u stanu 5 do 10,za pranje rublja 20 do 40, za kupanje ituširanje 20 do 40, za tjelesnu higijenubez kupanja još 10 do 15 litara i za ispi-ranje WC-a 20 do 40 litara. Dakle,preko 96 % korištene vode vratimo uprirodu kao onečišćenu. Za samo 24sata broj stanovnika na Zemlji porasteza 172.800, a toliko osoba zagadi ne-vjerojatnih 23.328.000 litara pitke čistevode. Svakoga dana oko dva milijunatona otpada, uključujući industrijski ot-pad i kemikalije, te otpad iz poljopri-vrede, odlazi u vodu. Iako je raspoloživakoličina pitke vode od postanka prvih

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

9Voda, život i smrt

VODA JE OGLEDALO LJUDSKE SAVJESTI„Voda kruži planetom, teče kroz naša tijela i širi se čitavim svijetom. Kad bismo bili u stanjupročitati informacije sadržane u pamćenju vode, čitali bismo pripovijest epskih razmjera.“

(Masaru Emoto)

civilizacija do danas ostala gotovo ne-promijenjena, zbog porasta stanovni-štva raspoloživa je količina vode po sta-novniku drastično pala.

Kako bi ova invazija dobro nampoznate vrste koju nazivamo Homo sa-piens ostvarila svoj prostor za življenjei nova staništa krenula je u osvajanje.Tako danas imamo nevjerojatan rastgradova. Prije 40 godina na Zemlji supostojala 53 grada koja su imala višeod deset milijuna stanovnika, a već2007. bilo ih je 286. Broj stanovnika uurbanim sredinama raste nevjerojatnobrzino. U Lagosu, glavnom gradu Ni-gerije, broj stanovnika svakog se satapovećava za 58 na sat, dok se Dhaki,glavnom gradu Bangladeša povećavaza 50 (National Geographic Atlas of theWorld - Ninth Edition 2011.)

Geja je živaU posljednjih 200 godina od pri-

rode smo oduzeli mnogo kako bismodali prostor ljudima. Nemilice smoistrijebili neke vrste oduzimajući im sta-nište, a da ih nismo niti upoznali nitiznanstveno zabilježili. Povećavajućiprostor sebi, ukrotili smo sve naše ri-jeke. A jesmo li ih posve ukrotili?

Nemili događaji iz svibnja 2014. go-dine jasno su nam pokazali tko je go-spodar života i smrti i kome se moramonakloniti. Geja - planet Zemlja, kako

je naziva engleski znanstvenik JamesLovelock koji još tvrdi kako je ona živa,nebrojeno puta nas upozorava: Poštujteprirodu, živite u skladu sa njom, jerGeja može postati rušilački faktor.

Prirodna pojava velikih poplavakoje su pogodile našu zemlju u svibnju2014. godine pokazuje koliko smo ne-spremni suočiti se s lošom voljom Geje.Nevjerojatne količine oborina koje supale u slivu rijeke Save u samo tri danadovele su do naglog povećanja vodo-staja koji je poharao neke naše gradovei sela. Voda je odnijele desetke života,ali je napravila ogromnu materijalnuštetu od koje ćemo se oporavljati godi-nama.

Kad dobar sluga postane loš gospodar

Područje niskog tlaka zraka imeno-vano “Yvette” ili “Tamara” (neki su jenazvali i ciklonom) uzrokovalo je naj-gore poplave u razdoblju od 14. do 16.svibnja. Dan ranije, 13. svibnja, kako jepolarni zrak iz srednje Europe prodiraona mediteranski bazen, nad Jadranskimse morem formiralo područje niskogtlaka. Hladna polarna zračna masa nai-šla je na vlažni suptropski zrak stvara-jući vrlo nizak tlak. Sutradan se ciklonapremjestila nad jugoistok Europe i po-stala stacionarnom. Rezultat toga pre-mještanja bile su ekstremno obilne kiše

koje su pale u ovom dijelu Europe, aSrbija (područje oko Beograda) i Bosnabile su najviše pogođene. Ogromne ko-ličine oborina (po neslužbenim procje-nama oko 5 milijardi kubnih metaravode palo je na površinu od 50.000 kva-dratnih kilometara), nezabilježene uposljednjih 120 godina, pale su u samo48 sati. Svi priređeni odvodni sustavi -kanalizacija, kanali za oborinske vodei korita rijeka nisu mogli prihvatiti to-like količine oborina. Do 20. svibnja upogođenom je području najmanje 49ljudi poginulo od posljedica poplava, astotine tisuća bilo je prisiljeno napustitisvoje domove. Velike količine kiše suuzrokovale podizanje vodostaja rijekado razina koje nisu zabilježene u povi-jesti meteoroloških mjerenja i uzroko-vale poplavu naselja u okolnim nizi-nama nanoseći veliku štetu poljo-privredi i gospodarstvu. Pogotovo jebilo kritično u planinskim predjelima,gdje su se rijeke pretvorile u velike bu-jične vode koje su stvorile ogromnuštetu.

Nevjerojatna i iznenađujuća je bilabrzina kojom je vodostaj rastao. Stano-vnici su bili potpuno nepripremljeni iiznenađeni silinom i količinom vode.Kada su razmjeri katastrofe dosegli vr-hunac, svima je postalo jasno da se na-lazimo u žarištu najveće prirodne ne-sreće koju nitko nije mogao predvidjeti.Razorna snaga vode rijeke Bosne s licazemlje je obrisala život u Maglaju i Do-boju, dok je na samom ušću u Savuistim vodama poplavljen grad Šamac,a zaobalnim vodama i Općina Doma-ljevac. Dramatično je bilo i za sva na-selja u dolini rijeke Spreče, gdje je ugro-žena bila brana jezera Modrac, čija bihavarija izazvala neviđenu katastrofu.

U Savu su se slile velike količinevode koje su pritiskale nasipe raskva-šene dugotrajnim povremenim obori-nama. Savski nasipi su popustili uPrudu i u općini Odžak poplavili oko1600 obiteljskih kuća i gospodarstava.Probijen je i nasipa u općini Orašje idistriktu Brčko te je stradalo oko 2500domaćinstava. Gotovo cijelo područjeSemberije s gradom Bijeljinom popla-vile su vode Drine i Save. Popustili sunasipi i u Hrvatskoj u Rajevom selu, teje poplavljeno oko 4367 stambenih je-dinica. Kako su tada izvijestile mnogeagencije, nevjerojatne poplave na eu-ropskome jugoistoku su pogodile višeod 1.600.000 ljudi. Poplavne vode susvom razornom snagom uzrokovale i2.000 klizišta i odrona, dodatno jačajući

10 Voda, život i smrt

Satelitski snimak oluje Yvette nad Europom 15. svibnja 2014.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

efekt prirodne katastrofe. Na cijelompodručjju (Hrvatska, BiH, Srbija) višeod 100.000 domova, 230 škola, tvrtki,cestovnih i željezničkih prometnicauništila je poplava. Materijalna šteta jebila ogromna i vratila je tri države ne-koliko godina unatrag.

Ogledalo ljudske savjestiPrirodne katastrofe su prijetnja i

izazivaju dalekosežne posljedice gdjegod se dogodile. Međutim, kad pogodedruštvo koje još nije saniralo posljedicerata i koje trpi društveno-ekonomski(recesija) i politički stres, njihove po-sljedice postaju dalekosežnije od tre-nutne ogromne cijene u životima, imo-vini i gospodarstvu životu. Ovesvibanjske poplave otkrivaju u svojojrazornoj destrukciji i slabost institucija,neefikasnost vlada i često ravnodušnosti kratkovidost političara i tehnokratakoji se nisu ustručavali i ove procesepolitizirati. Poplave su otkrile ‘zajedni-čku dinamičku realnost’ u kojoj je soli-darnost među građanima lako prevla-dala politički stvorene administrativnei etničke granice. Na vrhuncu krize, pa

i kasnije, građani su pomagali građa-nima jer je izostala reakcija institucija.Ideja o zajedničkim vrijednostima i su-ćut koja izaziva akciju ponovno je izbilana površinu.

Voda se povukla početkom lipnjaostavljajući kataklizmične prizore. Tru-pla uginule stoke, izlivene septičke jamei gnojnice, hrpe razbacanog komuna-lnog otpada prijetile su širenjem epi-demija i različitih razornih bolesti.Očajni stanovnici u zaštitnim odjelimai maskama pokušavali su spasiti onošto se može. Voda je odnijela stanovni-cima poplavljenih područja normalanživot i materijalne vrijednosti i žurnoim je trebala pomoć. Najtraženija je po-novo bila voda. Čista, pitka voda. Uztoliko vode koja je unesrećila ogromanbroj ljudi, ponovo nam je nasušno bilapotrebna voda. Ostali smo opet žednipored velike vode.

Ovu prirodnu katastrofu teško jebilo predvidjeti i preventivno djelovati.Međutim, mi smo svojim aktivnostimau posljednja dva stoljeća uvelike dopri-nijeli razmjerima poplave i svakako

snosimo dio odgovornosti. Da bismosi stvorili prostor za poljoprivredu i sto-čarstvo te izgradnju naselja u plodnimdolinama, gradeći nasipe ukrotili smorijeke i time im oduzeli prirodni prostorza širenje tijekom većih vodostaja i ubr-zali protok. Izgradili smo cijeli nizumjetnih jezera kako bismo iskoristilienergiju vode, mijenjajući pritom kra-jolike i cijele ekosustave. Oduzeli smood prirode podzemne tokove vode(Gornji horizonti u dolini Neretve), ada ih uopće nismo dobro poznavali.Možda su ove poplave još jedno upo-zorenje Geje koja nam kaže da je vodaogledalo ljudske savjesti.

Čovjek je nekada davno prvi putsebe ugledao - u vodi nekog potoka, ri-jeke ili jezera i voda mu je vrlo dugoslužila kao jedino ogledalo. I danas namvoda većine rijeka i jezera može poslu-žiti kao ogledalo, jedino što se mi višene želimo pogledati u njemu. Većznamo koliko su slabe šanse vidjeti ne-što, a možda se i podsvjesno bojimokako bi ono malo što bi se možda i mo-glo nazrijeti – pokazalo našu pravusliku �

11Voda, život i smrt

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Kuće, okućnice, gospodarski objekti i poljoprivredno zemljište pod vodom

Prof. dr. Tarik KupusovićInstitut za hidrotehniku Građevinskogfakulteta u Sarajevu

Početkom februara ove godine, uSarajevu se u kafićima na Ferha-diji kafa pila napolju, a istovre-

meno je u Sloveniji i Vojvodini bilo vi-šednevno olujno nevrijeme i mećava,sa ogromnim štetama. Na tada održa-nom skupu “Klimatske promjene iBiH”, upozoreno je na mogućnost danakon veoma blage zime u Sarajevu,praktično bez kiše i snijega čak ni naolimpijskim planinama, bude veomasušno ljeto i potpuna nestašica vode.Razlog: podzemne akumulacije nemajuse čime napuniti - nema snijega koji bise topio, kako je to uvijek bilo. Među-tim, u maju su bile obilne padavine,po-sljedično i poplave, koje su na mnogimmjestima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji na-dmašile sve do tada izmjerene vrijed-nosti. A ljeto, nikad više padavina u po-sljednjih 120 godina, od kad se kod nasmjeri! Podzemne akumulacije su se dje-limično napunile, i uz povećane naporeljudi u sarajevskom Vodovodu, nakonpromjene Uprave i određenog poveća-nja cijene vode, prošlog ljeta je bilo re-lativno malo redukcija vodosnabdije-vanja.

Kratak istorijatSarajlije su ponosne na svoj kult

vode i brojne vodovode građene otvo-renim kanalima, od glinenih i drvenihcijevi, još od osnivanja grada. Poslje-dnjih godina Osmanske vladavine, uSarajevu je bilo 156 javnih česama i 68raznih vodovoda, ukupne dužine 55 ki-lometara. Dolaskom Austro-Ugarske,već 1889. g. izgrađen je prvi moderanvodovod Moščanica, što za Kantonalnojavno komunalno preduzeće “Vodovodi kanalizacija” Sarajevo (ViK) predstav-

lja i godinu osnivanja. U nastavku jezahvaćen i priključen niz manjih vrelaoko Sarajeva - Crnil, Kovačići, Sedre-nik, Soukbunar i druga, sa stalnim ši-renjem vodovodne mreže i izgradnjomrezervoara. Zbog evidentne nestašicevode, 1912. g. počinje izgradnja Jaho-rinskog vodovoda, koji je dovršen iza Isvjetskog rata.

Poslije II svjetskog rata, gradi sezahvat na Tilavi sa filterom, dovršenim1965. godine. Sve veća zahvatanja vodepumpanjem iz podzemne akumulacijeu Sarajevskom polju započinju 60-tihgodina, u početku sa skromnih, ali odr-živih 600 do 900 l/s, da bi 80-tih to po-stalo dominantno izvorište od 3.000 l/s,sa vještačkom infiltracijom, i velikimproblemima ljeti, zbog stalnog trendaopadanja dinamičkih rezervi podzem-nih voda. Krajem 80-ih je projektovanaakumulacija Bijela Rijeka, radi dugo-ročnog rješavanja vodosnabdijevanjaSarajeva. Pripremni radovi su već biliizvedeni neposredno pred rat ‘92-95,koji je, međutim, sve prekinuo. U ratuse praktično nije ništa crpilo iz Sara-jevskog polja, nego je Sarajevo imalovrlo reducirano, alternativno vodosnab-dijevanje s izvorišta u Pivari i nekihdrugih manjih vrela, te kasnije i preči-šćavanjem Miljacke.

Skoro potpuno devastirano u ratu,u prvim poslijeratnim godinama jeKantonalno javno komunalno predu-zeće “Vodovod i kanalizacija” Sarajevo,uz pomoć stranih donatora i VladeKantona Sarajevo, doživjelo potpunupreobrazbu u obnovi i razvoju cjelo-kupnog sistema. Potpuna normalizacijau pogledu snabdijevanja grada vodompostignuta je tek augusta ‘98. godineuključivanjem novog izvorišta Sokolo-vići, kada su prestale redukcije vode, te(ponovo) uvedeno njeno plaćanje, s ci-jenom od 1 KM/m3, ukupno za vodo-

snabdijevanje i odvodnju otpadnihvoda. Tokom narednih nekoliko go-dina, Vlada Kantona Sarajevo ulagalaje u Vodovod velika finansijska sredstvaiz vlastitog budžeta (a ne iz sredstavaprikupljenih plaćanjem za uslugu vo-dosnabdijevanja), čiji je najveći dio biousmjeren za opravku kvarova i rekon-strukciju vodovodne mreže.

Pošto se podzemna akumulacija uSarajevskom polju “oporavila” tokomrata, tj. nivoi vode su se povratili uslijedpetogodišnjeg praktičnog prestankazahvatanja, problema sa vodosnabdije-vanjem neko vrijeme nije bilo. Ipak,zbog dugoročne neodrživosti intenziv-nog korištenja kapaciteta Sarajevskogpolja, urađene su studije i idejni projektiza akumulaciju Crna Rijeka, koja jesada, u novoj teritorijalnoj organizacijiBiH, postala alternativa za dugoročnorješavanje vodosnabdijevanja Sarajeva.Međutim, već gotovo 15 godina, natome se ništa ne radi

Današnje stanjeGradski vodovodni sistem danas

opskrbljuje stanovnike, institucije i pri-vredu Sarajeva u četiri gradske općine(Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo iNovi Grad), te Ilidži i Vogošći. Glavniresursi su podzemne akumulacije nalokalitetu Sarajevsko polje - Bačevo, Ko-naci, Sokolovići i Stup, sa kojih se pum-panjem obezbjeđuje 90% ukupnih ko-

12

HOĆE LI U SARAJEVUPRESUŠITI ČESMEHoće, ako se dugogodišnja praksa hitno ne promijeni. Dakle na pitanje postavljeno u naslovu,moj stručni i građanski odgovor je potvrdan (uslovno)! I to iduće godine, ili najkasnije za 2-3 godine. Hvala FONDEKU što je pokrenuo ovo pitanje u pravo vrijeme, kada ima još malovremena da se takav razvoj događanja spriječi. Ovaj tekst treba shvatiti kao obrazloženje

Urbano i komunalno

Zbog dugoročne neodrživosti inten-zivnog korištenja kapaciteta Sarajev-skog polja, urađene su studije i idejniprojekti za akumulaciju Crna Rijeka,koja je sada, u novoj teritorijalnoj or-ganizaciji BiH, postala alternativa zadugoročno rješavanje vodosnabdije-vanja Sarajeva. Međutim, već gotovo15 godina, na tome se ništa ne radi

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

ličina vode, te 10 vrela i 3 filterska po-strojenja, ukupno od 2.300 do 3.500 l/s,zavisno od potreba, odnosno sezone.Dužina primarne i sekundarne vodo-vodne mreže iznosi 1.100 km (od čegaje 170 km azbest-cementnih cijevi, kojesvakako treba zamijeniti), te 500 kmpriključne mreže. U okviru vodovod-nog sistema postoji 47 zona snabdije-vanja, 36 bunara, 55 rezervoara, 24pumpne stanice sa 79 pumpnih agre-gata, te višehidrofleks postrojenja. Te-lemetrijski sistem omogućava daljinskinadzor i upravljanje skoro svim izvori-štima i pumpnim stanicama.

Međutim, redukcije vodosnabdije-vanja u noćnim satima u pojedinim di-jelovima grada su posljednjih godinagotovo stalno prisutne! Nekoliko ljeta,prethodnih sušnih godina, sistem je biogotovo pred kolapsom, kada je urednovodosnabdijevanje uživalo samo manjidio Sarajlija. Ovog, veoma kišnog ljeta2014, redukcija nije bilo previše, ali jeipak neprihvatljivo da recimo na IIspratu zgrada kod Latinske ćuprijenoću ni danas nema vode od 24 do 05sati (osim kada u Sarajevo dođe VIPosoba, kao npr. predsjednik Ivo Josipo-vić, ili Angelina JolieJ)!

Vodovod navodi da su tehnički ilistvarni gubici vode (curenja na cjevo-vodima) 61%, a prividni (administra-tivni) gubici da iznose 10%, te je takoneoprihodovana voda čak 71%. Po dru-gim podacima, takođe, iz samog Vo-

dovoda, ukupni gubici (neoprihodo-vana voda) su čak 77%! Dakle, od 100litara vode koja krene sa Bačeva i sadrugih izvorišta, samo oko 23 litradođu do potrošača, evidentiraju se i zanjih se napravi račun, za koji još nijeizvjesno da će uvijek biti i plaćen!

I još nešto - prilikom svake obustavevodosnabdijevanja, cijevi se napunezrakom ili okolnom nečistom vodomiz podzemlja. Kod ponovnog uspostav-ljanja snabdijevanja, taj zrak ili nečistavoda pokreće vodomjere i registruje sekao potrošnja pitke vode! Obrnuto, na-ravno, ne važi, jer se vodomjeri nemogu okretati naopako. Zato svi racio-nalni potrošači vode, svoje slavine neotvaraju čim voda dođe, nego puste dato drugi učine - tj. da “potroše” zrak inečistu vodu nakupljenu u mreži. Ali,to je samo mala preraspodjela izmeđupotrošača, a ViK svejedno izmjeri i pro-tok zraka i nečiste vode! Sve je to, znači,u onih 23 (ili 29)% količina, za kojeViK ispostavlja i naplaćuje račune! Aostalih 77 (ili 71)%? Kako u obraćanjujavnosti 9.11.’11. g, na pres konferencijiu Kantonu povodom (pokušaja) posku-pljenja vode, reče prijašnji direktorViK-a “tu izgubljenu vodu ne plaćajugrađani”(još uvijek se može naći nawww.klix.ba)! Pa naravno da se silnacurenja ne fakturišu, jer nemaju kome,ali su uračunata u jediničnu cijenu onogašto se fakturiše! Dakle, sve to plaćajupotrošači - građani i privreda Sarajeva.

Svjetska asocijacija za vode je uspo-stavila sistem za ocjenu kvaliteta uprav-ljanja vodovodnim sistemom naosnovu vrijednosti fizičkih gubitaka.Taj indikator se zove InfrastrukturniIndeks curenja (ILI) i pokazuje kolikoputa su fizički gubici u sistemu veći odneizbježnih gubitaka. Na osnovu vri-jednosti ovog indeksa, većina vodovodau svijetu danas prikazuju stanje uprav-ljanja svojim sistemom. Najmanja vri-jednost indeksa je 1 i predstavlja naj-bolje stanje, jer se tada u sistemu gubivode samo onoliko koliko je neizbježnoi ne više od toga.Vodovodi u zemljamau razvoju, koji imaju vrijednost ovogindeksa veću od 16 ocjenjuju se sa “Ka-tastrofalno loše upravljanje sistemom ikorištenje vodnih resursa”. Prema po-dacima sa web stranice Vodovoda Sa-rajevo, Infrastrukturni indeks curenjau vodovodu Sarajevo iznosi 28, tj. gu-bici su čak 28 puta veći nego što bi mo-gli biti! Ako je 16 “katastrofalno”, šta lije tek 28? Čudo je da uopšte imamovodu u stanovima i uredima! Poprav-ljaju se samo “hitni kvarovi” i oni “kojise vidno ističu i prave štetu”, kako pišena web stranici ViK-a.Takođe, piše dase “stepen sigurnosti rada sistema dra-matično pogoršava, sa stalnim rastomgubitaka vode”, bez (stručnjacima i gra-đanima) racionalno prihvatljivog obja-šnjenja zašto gubici i dalje rastu.

Sve se to u ViK-u pripisuje jedinonedostatku para, odnosno ne-ekonom-

13Urbano i komunalno

Miljacka

Foto: M. Borović

skoj cijeni vode. Zato se gomilaju gubiciu poslovanju, poremećena je likvidnost,neophodni repromaterijal je veoma te-ško nabavljati, pa je efikasnost u opravcikvarova, zamjeni dotrajalih osnovnihsredstava rada i investicijskom održa-vanju uopće, drastično umanjena.

Ekonomska cijena vodeIzračunati ekonomsku (stvarnu) ci-

jenu usluga vodosnabdijevanja, odvo-đenja i tretmana otpadnih voda veomaje kompleksan poduhvat. Ipak, postulati zakonska obaveza je da se cijenom ko-munalne usluge moraju pokriti svi tro-škovi funkcionisanja i tekućeg održa-vanja, te troškovi amortizacije. Cijenuodređuje Vlada Kantona, a ako je onautvrđena u nižem iznosu od stvarne ci-jene koštanja, razlika sredstava bi semorala nadoknaditi.

Prihod od usluga vodosnabdijeva-nja i odvodnje otpadnih voda ViK-a, uposljednjih 10-ak godina, kretao se oko34 miliona KM, gdje je naplata izdatihračuna 90 do 100%. Tu je Vodovododličan, čak izvrstan! Međutim, zapo-slenici koštaju tačno toliko, 34 milionaKM, a sredstava nema za:

� Električnu energiju, oko 8 miliona;� Repromaterijal i ostalo, 10 miliona; te� Amortizaciju stalnih sredstava, 26

miliona.

Dakle, godišnje nedostaje oko 44miliona KM, pa je u ViK-u izračunata“ekonomska cijena vode” (što uključujei kanalizaciju) 2,6 ili čak 4,0 KM/m3

(kako u kojem vremenu i dokumentu)- recimo 2 do 3 puta veća nego što jesadašnja “cijena u primjeni”, kako se toeufemistički kaže. Gubici po završnomračunu se gomilaju, redovno su oko 30miliona KM, pa su sveukupno od ratapreko 400 miliona KM. Uz to, tvrdi seda je zaposlenicima isplaćeno preko 40miliona KM manje nego što imajupravo po kolektivnom ugovoru!

U 2013. godini, nakon povećanjacijena, ukupan prihod ViK-a iznosio je37,6 miliona KM, što je za 10-ak % višenego do tada uobičajenih 34 milionaKM. Pri tome je gubitak smanjen naoko 25,5 miliona KM, uz izvjesnu fi-nansijsku konsolidaciju preduzeća.Smanjenje dotacija iz budžeta, koje suod 20 miliona KM godišnje iz “sretnihvremena”, spale na samo nekoliko sto-tina hiljada, kako se na web-u ViK-anavodi, nepovoljno utiče na finansijskusituaciju preduzeća.

Prema podacima, takođe sa web-aViK-a, od ukupno oko 1.020 zaposle-nih, samo 9% je s visokom školskomspremom -njih oko 90, što je u procen-tima malo, ali u apsolutnom brojuveoma značajno. Najviše je uposlenikasa srednjom spremom i kvalifikovanihradnika, ukupno preko 600.Broj zapo-slenika krajem 1991. godine iznosio je1.337; tehnološko umanjenje nakonDaytona je 31, jer je toliko ljudi radilona lokacijama koje su pripale RepubliciSrpskoj; povećanje zapošljavanjapo za-konskim osnovama (formiranje odjelainterne revizije, odjela za javne nabavke,uvođenje verificiranih zaštitara i dr.),zatim razvojnih potreba (formiranjeodjela za GIS, za servis pumpi, Centraza potrošače i dr.), te povećanja kapa-citeta (novi filteri Bosna I i II, Vogošćai Mošćanica II, PS Sokolovići i dr.)ukupno je 129, pa su sadašnje potrebe1.435 ljudi; nedostaje znači preko 400ljudi.

Nadalje se navodi da je starosnastruktura zaposlenih nepovoljna, da jeoko 130 radnika teško oboljelo ili imaverificiranu invalidnost, odnosno uma-njenu radnu sposobnost, što u organi-zaciji poslova predstavlja veliku te-škoću, ali je obaveza preduzeća da onjima vodi računa.

I, gdje je tu sada ekonomska cijenavode, uz gubitke vode 28 puta veće odneizbježnih? Svi zaposlenici, dakle, ko-štaju ukupno približno onoliko kolikaje (bila) i naplata, pa zato i nema parani za šta drugo, čak ni za struju, dok nepripomogne Kanton! Sistem je, tehni-čki, praktično na izdisaju!

Eto, toliko o “ekonomskoj cijenivode”, uz pitanje: Ko bi to mogao eko-nomično poslovati, ako su mu rasipanjai krađe proizvoda (dakle, nelegalni pri-ključci), u koji je uložen rad, energija,hemikalije i drugo, veća od 70%?

Ostaćemo i bez VodovodaOstat ćemo u Sarajevu i bez vode i

bez Vodovoda, ako se dugogodišnjapraksa hitno ne promijeni! Na mojumolbu sadašnjoj direktorici ViK-a daovaj prilog napišemo skupa, odgovorilami je (telefonom): “Nije vrijeme, ni pri-lika, da se to (misli se na pitanje u na-slovu) sada pita”. Naprotiv, ja mislim daje upravo sada pravo, ali i krajnje vri-jeme, kada ima još nešto malo vremena,kao što je rečeno na početku. Na mojumolbu (mailom) da prokomentarišečlanak i ispravi eventualne krive na-vode, samo je prokomentarisala da jesve napisano previše senzacionalistički!A moj odgovor je bio “Pa šta je senza-cionalnije, draga direktorice, nego daSarajevo uskoro ostane bez vode?”

Pred novim kantonalnim vlastimaje zaista težak zadatak, takoreći ispit nakome se ne smije pasti! �

14 Urbano i komunalno

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Ko bi to mogao ekonomično poslovati,ako su mu rasipanja i krađe proizvoda(dakle, nelegalni priključci), u koji jeuložen rad, energija, hemikalije idrugo, veća od 70%?

Foto: S. S. Sam

Edina Latinović, dipl. ing. polj.Federalni zavod za agropedologiju

“Na ovom svijetu nema ničeg blažegni istančanijeg od vode, ali i ona pobjeđujenepropustljivu tvrdoću i u tome joj nikonije ravan”

Umaju i avgustu 2014. godinebili smo svjedoci poplava kojesu zahvatile BiH i nanijele gu-

bitke ljudskih života i dobara. Poplavama vode transportuju velike

količine nanosa što direktno utiče nastrukturu poljoprivrednog zemljišta.Dolazi do kontaminacije zemljišta te-škim metalima što uzrokuje niz dugo-ročnih posljedica na poljoprivrednozemljište

U skladu sa Zaključkom Vlade Fe-deracije BiH, Federalni zavod za agro-pedologiju (FZAP) poduzeo je hitnemjere u cilju ublažavanja i sanacije po-sljedica poplava na poljoprivrednomzemljištu F BiH. Stručne ekipe Zavodaizvršile su obilazak terena i u što je mo-guće kraćem roku uzele uzorke tla napoplavama zahvaćenom poljoprivred-nom zemljištu i izvršili analizu tla radiispitivanja kontaminiranosti organskimi neorganskim polutantima.

Istraživanjem su obuhvaćeni slje-deći elementi u ukupnim oblicima:olovo (Pb), kadmij (Cd), kobalt (Co),bakar (Cu), nikal (Ni), krom (Cr), arsen(As), živa (Hg) i cink (Zn) kao i slijedećielementi u pristupačnim obilicima:kadmij (Cd), nikal (Ni) i Hrom (Cr).Od organskih polutanata ispitan je sa-držaj PAH jedinjenja. Ovi teški metalikoji su analizom tla utvrđeni u preko-graničnim vrijednostima u ukupnomobliku analizirani su i u biljkama pri-stupačnim oblicima.

Nove karte?U što kraćem roku dostavljeni su

izvještaji općinama i kantonima o sta-

nju zagađenosti zemljišta teškim me-talima i organskim polutantima poplav-ljenog područja, sa prijedlogom mjerazaštite i sanacija, koja se trebaju podu-zeti na istraženim područjima.

Također, Zavod je izradio i kartupogodnosti zemljišta za sahranjivanjeuginulih životinja sa poplavljenog po-dručja, sa aspekta fizičko-hemijskihsvojstava tla, po kantonima FBiH kojesu dostavljene Štabu civilne zaštiteFBiH.

Majskim poplavama u FBiH zahva-ćeno je ukupno šest kantona (Sarajev-ski, Srednjobosanski, Tuzlanski, Zeni-čko-dobojski, Unsko-sanski i Posavskikanton), odnosno 47 općina. Ukupnoje uzeto 97 prosječnih uzoraka tla naanalizu. Svaki prosječan uzorak tla činido 25 pojedinačnih uzoraka tla. Tako-đer, su rađena i dodatna terenska i la-boratorijska istraživanja na mikroloka-litetima gdje su konstatovane preko-granične vrijednosti određenih konta-minanata (ukupno 33 uzorka).

Ponovne poplave u avgustu mjesecuzahvatile su 10 općina (Ilidža, Zenica,Žepče, Maglaj, Zavidovići, Lukavac, Ži-vinice, Gračanica, Srebrenik i Grada-čac). Nakon ovih poplava uzeto je do-datnih 25 prosječnih uzoraka tla i 22uzorka biljnog materijala na analizu.

Sažetak izvještaja koje je Zavod do-stavio općinama i kantonima može sepročitati u nastavku teksta.

Na području Zeničko-dobojskogkantona ispitani su poplavljeni mikro-lokaliteti na općinama: Zenica, Zavi-dovići, Tešanj, Usora, Doboj-jug, Ma-glaj, Žepče, Kakanj, Visoko i Olovo).Tom prilikom ispitano je 28 uzorakatla i konstatovano je da nema onečišće-nja tla organskim polutantima (PAH)dok su zabilježene povećane vrijednostionečišćenja tla neorganskim polutan-tom niklom u ukupnim oblicima utlima, ali njegova pristupačnost bilj-kama je osrednja.

Opasnost u velikim listovimaDakle, povećana pristupačnost ovog

elementa biljkama konstatovana je namikrolokalitetima: u Zavidovićimaprema Vozućoj kod željeznog mosta;Zavidovići - lokalitet Vozuća; Usora -lokalitet polje; Doboj jug - lokalitet Ka-ruše; Maglaj - lokalitet Puljače; Maglaj- lokalitet Ljubatovići i N.Šeher; Žepče- lokalitet Orahovica; Olovo - lokalitetOlovo 1 u blizini fabrike ŠIK i Olovo2- prema Zavidovićima preko prvogmosta. U uzorcima tla ovih mikrolo-kacija je zabilježena potencijalna opas-nost za biljni i životinjski svijet zbogvećeg sadržaja biljkama pristupačnognikla. Iz tog razloga neophodno je de-taljnije ispitati sadržaj nikla na ovimmikrolokalitetima i pratiti njihovueventualnu akumulaciju u biljnom ma-terijalu.

Interesantno je da u općini Maglaju dolini rječice Lješnice na mikroloka-litetu Novi Šeher i Ljubatovići konsta-tovano je prisustvo žive u prekogranič-nim količinama u ukupnim oblicima.S obzirom da se živa deponira u bilj-nom materijalu uglavnom u korijenune očekuje se njezino prisustvo u jesti-vom dijelu uzgajanih kulturnih biljaka,ali preventive radi, preporučuju se ana-lize biljnog materijala prije konzuma-cije istih. U području Liješnice, ali uopćini Žepče, takođe je konstatovanoprisustvo žive, ali u ispodgraničnim vri-jednostima. Pri dodatnoj analizi uzo-raka tla donesenih sa lokaliteta Žepačkopolje i Orahovica u općini Žepče, kon-statovano je prisustvo arsena, ali uispodgraničnim vrijednostima. Preko-granične vrijednosti olova i cinka, kakou ukupnom tako i u biljkama pristu-pačnom obliku, konstatovano je na mi-krolokacijama poplavnih područja uopćini Breza (Kahve) i u općini Vareš(Dabravine). Na svim mikrolokalite-tima poplavnih poljoprivrednih podru-čja gdje su konstatovane prekograničnevrijednosti u ukupnom obliku, ali i nji-

15

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Stanje poljoprivrednog zemljišta na poplavljenim područjima

IZVJEŠTAJ PUN TEŠKIH METALANa osnovu saznanja iz brojnih laboratorijskih pretraga Federalni zavod za agropedologijuBiH poduzeo je hitne mjere za ublažavanje i sanaciju kontaminiranih područja

hova osrednja pristupačnost biljkama,predlaženo je selektivno uzgajanje kul-turnih biljaka, kao što su paradajz, pa-prika, grah, grašak, patlidžan, dinja, ko-štičavo voće, jagodičasto voće, kuku-ruz-zrno i sl., a izbjegavati uzgajati ši-rokolisne kulture kao što su salata, špi-nat, kupus, kelj, rotkva, i sl.

Negativni efektiNa području Tuzlanskog kantona

ispitani su mikrolokaliteti u općinama:Čelić, Gračanica, Gradačac, Kalesija,Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik,Teočak, Tuzla, Živinice i Doboj Istok.Konstatovano je da nema onečišćenjatla organskim polutantima (PAH).

Povišeni sadržaj kadmija je detek-tovan na tri lokaliteta i to: Čelić 2, Stje-pan Polje i Špionica ali zbog niskog sa-držaja pristupačnog oblika ovogpolutanta nema opasnosti za ispoljava-nje negativnih efekata na poljoprivre-dne kulture. Povišeni sadržaj kadmijana ovim područjima je najvjerovatnijelitološkog porijekla.

Prekogranične vrijednosti ukupnoghroma zabilježene su na lokalitetimaČelić 1, Čelić 2, Kalesija 1, Lukavac,Dobrnja, Dubrave 1 i Ljubače. Ali zbogniskog sadržaja pristupačnog oblikaovog polutanta nema opasnosti za ispo-ljavanje negativnih efekata na poljopri-vredne kulture. Povišeni sadržaj hromana ovim područjima je najvjerovatnijelitološkog porijekla.

Kod gotovo svih uzoraka detekto-van je povišen sadržaj ukupnih oblikanikla. Sadržaj pristupačnih oblika niklau uzorcima Čelić 1, Čelić 2, Donje Le-denice, Stupari 1, Modrac 1, Modrac 2,Lukavac, Sapna 1, Teočak 1, Dobrnja iLjubače je nizak te tako nema opasnostiod ispoljavanja negativnih efekata napoljoprivredne kulture. U uzorcima tlauzetih u Stjepan Polju, Kalesiji 1, Kale-siji 2, Sižje, Miričina, Špionica, Živinice1, Dubrave 1 i Stanić Rijeka je srednjisadržaj pristupačnih oblika nikla, i kaotakav, može ispoljavati negativne efektena poljoprivredne kulture.

Na području Srednjobosanskogkantona ispitani su poplavljeni mikro-lokaliteti u općinama: Bugojno, Buso-vaća, Donji Vakuf, Jajce, Travnik, Vitezi Kiseljak. Konstatovano je da nemaonečišćenja tla organskim polutantima(PAH)

Selektivni uzgoj kulturaNa području općine Vitez, na ispi-

tanim mikrolokacijama tlo je blago

onečišćeno kadmijem i niklom u zane-marljivo malim količinama i nema opa-snosti od usvajanja od strane biljaka, asamim time ne postoji opasnost za ži-votinje i ljude.

Na području općine Jajce, na ispi-tanom mikrolokalitetu (dolina rijekeRike) na jednom mjestu tlo je oneči-šćeno živom, ali nakon urađenih de-taljnih istraživanja tla na ovaj elementkonstatovano je njeno ispodgraničnoprisustvo, što znači da nema opasnostipo zdravlje biljaka, ljudi i životinja.

Takođe, prilikom detaljnih istraži-vanja uzoraka tla sa općine Kiseljak(mikrolokalitet Gromiljak) u dolini rje-čice Mlave, konstatovano je prisustvoarsena u prekograničnim vrijedno-stima, dok je u mjestu Jehovac ovaj ele-menat bio ispod graničnih vrijednosti.Na lokalitetu Gromiljak predložen jeselektivni uzgoj određenih kultura.

Na području Sarajevskog kantonaispitani su poplavljeni mikrolokalitetiu općinama: Ilidža, Novi grad, Ilijaš iVogošća. Konstatovano je da nema one-čišćenja tla organskim (PAH) i nekimneorganskim polutantima (cink, olovo,kobalt, bakar, arsen i živa).

Povišeni sadržaj kadmija je detek-tovan na tri lokaliteta i to: lokalitet Sre-dnje u općini Ilijaš; lokalitet Svrake -općina Vogošća i Dobrošević - općinaNovi grad, ali zbog niskog sadržaja pri-stupačnih oblika ovog polutanta nemaopasnosti za ispoljavanje negativnihefekata na poljoprivredne kulture. Po-višeni sadržaj kadmija na ovim podru-čjima je najvjerovatnije litološkog po-rijekla.

Povišen sadržaj ukupnih oblika ni-kla je detektovan kod četiri uzorka tla ito: lokalitet Lađenici - općina Novi gradi lokalitet Srednje - općina Ilijaš. Sadržajpristupačnih oblika nikla u uzorku tlauzetom na lokalitetu Srednje - općinaIlijaš je nizak te tako i nema opasnostiod ispoljavanja negativnih efekata ovogpolutanta na poljoprivredne kulture.

Malo nikla u biljkamaNa području Posavskog kantona

ispitani su poplavljeni mikrolokalitetiu općinama: Odžak, Orašje i Domalje-vac-Šamac. Na ovim mikrolokalitetimakonstatovane su prekogranične vrijed-nosti određenih neorganskih kontami-nanata.

Na sve tri općine na odredjenimmikrolokalitetima konstatovane su pre-kogranične vrijednosti ukupnih oblika

nikla. To su područja u općini Orašje;mikrolokaliteti Bašućka, Kopanice i Ga-jića livade; zatim u općini Odžak, mi-krolokaliteti Rit, Prud, Zorice, Čoporii Gornja Dubica, te u općini Domalje-vac-Šamac Niverice, Bok i Snoge Greb-nice. U većini ovih mikrolokaliteta jepristupačnost nikla biljkama mala. Teku području mikrolokaliteta Pruda, Gor-nje Dubice i Rita u općini Odžak jeosrednja pristupačnost nikla biljkama.Svi ostali neorganski (Zn, Pb, Cd, Co,Cu, Cr, As, Hg) i organski (PAH) kon-taminanti su u ispod graničnim vrijed-nostima. Izuzetak su mikrolokaliteti uKopanicama i Bašućka u kojima imabakra u prekograničnim vrijednostima.S obzirom da pokretljivost bakra, a sa-mim time i pristupačnost biljkama, sesmanjuje sa povećanjem odredjenihzemljišnih uslova smatra se da je bakarna ovim mikrolokalitetima dosta ne-pristupačan biljkama (zbog povećanogsadržaja humusa; alkalne reakcije; težegteksturnog sastava; i prisustva karbo-nata i fosfata).

Na području Unsko-sanskog kan-tona ispitani su poplavljeni mikroloka-liteti u općinama: Sanski Most i Ključ.Na području općine Sanski Most, napoplavljenom poljoprivrednom zemlji-štu je blago onečišćenje tla kadmijemu ukupnim oblicima ali njegov sadržaju pristupačnom obliku je u zanemarivomalim količinama. Ostali polutanti uukupnim oblicima su u količinamaispod graničnih.

Dakle na području USK nema one-čišćenja tla organskim i neorganskimpolutantima.

Zdravo i kvalitetno zemljište je klju-čna komponenta održive poljoprivrede.Trebamo znati da je zemljište obnovljivresurs �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

16 Stanje poljoprivrednog zemljišta na poplavljenim područjima

Hg

1717

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Prof. dr. Senka BarudanovićMr. Ermin MašićPrirodno-matematički fakutet Univerziteta u SarajevuMr. Jasmina KamberovićPrirodno-matematički fakutet Univerziteta u Tuzli

Područje Bosne i Hercegovine seodlikuje visokim diverzitetomstaništa koji su inkorporirani u

različite pejzaže (Barudanović&Kam-berović, 2008 in Barudanović & Mašić,2013).

Ekološka heterogenost našeg po-dručja je uslovljena diverzitetom klime,geološke podloge i zemljišta, što se ma-nifestuje kroz veliku raznolikost na ni-vou gena, vrsta i ekosistema (Redžić et.al. /ed./, 2008 in Mašić, 2013).

Na geografski malom prostoru(51.129 km2) su zastupljeni razvojni en-demni centri u kojima se i danas odvi-jaju procesi specijacije ili nastanka no-vih vrsta. Prema tome o cjelokupnompodručju Bosne i Hercegovine se danas

može govoriti kao o velikom endem-nom centru i to sa aspekta biološkog iekološkog diverziteta (Barudanović &Mašić, 2013).

Osim prirodnih tipova staništa napodručju Bosne i Hercegovine su za-stupljeni i antropogeno nastali ekosi-stemi. U ovu grupu ekosistema spadajunapušteni površinski kopovi i deponijejalovinskog materijala koji se nalaze ublizini rudnika i termoelektrana. Pej-zaži ovog tipa su zastupljeni na podru-čju zeničko-dobojske i tuzlanske regije(Barudanović et al. 2013).

Izuzetno zanimljiva pojava koja sejavlja na napuštenim površinskim ko-povima jeste uspostava jedinstvenih vo-denih tijela, koja u zavisnosti od starostii morfometrije terena, ali i hidrološkihi drugih karakteristika mogu da pred-stavljaju prava močvarna staništa (Ba-rudanović & Mašić, 2013).

Prema RAMSAR konvenciji(www.ramsar.org) vodena staništa sedefinišu kao područja močvara, cre-tova, tresetišta ili voda, kako stalna tako

i povremena, sa stajaćom ili tekućomvodom, koja može biti slatka, bočata ilislana, a koja uključuje i područje mor-ske vode duboke do šest metara za vri-jeme oseke (Barudanović et al. 2013).

Nastanak vještačkih močvara na na-puštenim kopovima predstavlja supro-tan proces trendu iščezavanja močvarau svijetu. Restauracijom močvarnih ivodenih ekosistema na kopovskim je-zerima je moguće osigurati očuvanje izaštitu močvarnog biodiverziteta (Ba-rudanović & Mašić, 2011; Mašić, 2012;Barudanović et al. 2013).

Ekološka restauracija degradiranihekosistema je jedan od najvažnijih alataza rješavanje štetnih uticaja klimatskihpromjena, gubitka staništa i nestankavrsta, dok u isto vrijeme pruža održivopstanak. Koncept uključivanja napu-štenih površinskih kopova i kopovskihjezera u planove zaštite je relativno nov.Postoji nekoliko primjera u svijetu, daje ovaj koncept održiv i da jezera sa ne-utralnim do blago alkalnim pH moguimati rekreacijske i ekološke vrijednosti

NOVE VRSTE JOŠ NASTAJUEkološka restauracija degradiranih ekosistema je jedan od najvažnijih alata za rješavanještetnih uticaja klimatskih promjena, gubitka staništa i nestanka vrsta, dok u isto vrijemepruža održiv opstanak

Druga šansa za močvare

Močvara Bistrik (općina Kakanj) – Budući Zaštićeni pejzaž/krajolik

Foto: E. Mašić

(Barudanović et al. 2013. in Mašić,2011). Svako nastalo vodeno tijelo, uovom slučaju kopovsko jezero, pred-stavlja mogućnost za opstanak danasnajugroženijih ekosistema ili vrsta. Ko-povska jezera predstavljaju značajnastaništa kako za ptice močvarice, bogatsvijet vodenih biljaka i životinja, ali iza sve druge organizme koji su baremjednim dijelom svog života vezani zavodu (Barudanović & Mašić, 2011).

Zanimljivo je da područja koja senalaze u blizini ovih antropogeno na-stalih močvarnih ekosistema mogu slu-žiti i za uspostavu plodnih poljopri-vrednih površina, ali i za održivu ispašudomaćih životinja. Generalno, cilj za-štite staništa jeste dugoročno očuvanjestanišnih tipova, važnih za zaštitu pri-rode u tzv. povoljnom stanju (eng. Fa-vourable conservation status). Navedenicilj se postiže uključivanjem područjasa konstatovanim tipovima ugroženihstaništa u ekološku mrežu NATURA2000. Pored shvatanja procesa sukcesijei kolonizacije degradiranih ekosistema,istraživanje kopovskih jezera može po-služiti i kao dobra praksa za planskoupravljanje, odnosno za efikasnije pro-cese restauracije i to s ciljem zaštite iočuvanja močvarnog biodiverziteta(Barudanović et al., 2011, 2013; Baru-danović&Mašić, 2013).

Održivo upravljanje i zaštita močvarnihekosistema

Močvarni ekosistemi, bilo oni pri-rodni ili vještački sadrže vrijedan ge-nofond, te u sistemu održive konzer-vacije imaju puni prioritet. Općenito,danas postoje brojni pritisci koji djelujuna močvarne ekosisteme, a glavni međunjima su: konverzija staništa i globalneklimatske promjene. Globalne klimat-ske promjene praćene izraženim tem-peraturnim ekstremima i čestim pre-

grijavanjem, uzrokuju pojavu eutro- fi-kacije, što rezultira povlačenjem osje-tljivih vrsta biljaka i životinja (Baruda-nović & Mašić, 2013).

Novijim istraživanjima je potvrđenoda prirodni, ali i antropogeno nastalimočvarni ekosistemi imaju brzu evo-luciju, te da ih je hitno potrebno uklju-čiti u planove zaštite i restauracije. Vi-sok stepen biodiverziteta, s jedne stranei stepen pritisaka s druge strane zahti-jeva cjelovitu i integralnu zaštitu uupravljanju ovim složenim ekosiste-mima. Jedan od najefikasnijih alata kojimože pomoći u zaštiti ovih vrijednihekosistema jeste restauracija. Restaura-cijom močvarnih ekosistema i ubrza-vanjem prirodnih procesa progradaci-jom močvarne vegetacije na formi-ranim vodenim tijelima napuštenih po-vršinskih kopova, moguće je očuvanjei konzervacija ugroženih vrsta i ekosi-stema, te širenje (danas veoma smanje-nih) areala na njihovim prirodnim sta-ništima (Barudanović & Mašić, 2013).

Zakon o zaštiti prirode FBiH (Član24) pruža izuzetno dobru podlogu zarestauracijske aktivnosti na napuštenimpovršinskim kopovima. Potrebno je na-pomenuti da i međunarodni doku-menti koje je Bosna i Hercegovina pot-pisala i ratifikovala, kao što suKonvencija o biološkoj raznolikosti(Rio de Jeneiro, 1992), Konvencija omočvarama od međunarodne važnosti(Ramsar, 1971), također zahtijevaju odBiH konzervaciju biodiverziteta kao je-dan od osnovnih pravaca implementa-cije ovih zakona. Posebnu važnost zaBosnu i Hercegovinu, kao državu sa in-tencijama evropskih integracija imaju:Direktiva o staništima (Habitat Directive)i Direktiva o pticama (Bird Directive)koje od svih članica EU zahtijevaju uspo-stavu, proširenje i održavanje ekološkihmreža (Barudanović & Mašić, 2013).

Postoje brojne koristi koje kopovskajezera mogu pružiti čovječanstvu, ameđu onima koje su najznačajnije začovjeka su: uspostava staništa za biljnei životinjske vrste, razvoj akvakulture,rekreacija i turizam, ali i u naučno-istraživačke svrhe. Brojni su primjeriširom svijeta kako se ovi antropogenonastali močvarni ekosistemi koriste zarekreaciju, lov i ribolov, te brojne drugeaktivnosti kako u vodi tako i izvan nje.Budući da pružaju brojne koristi, ko-povska jezera se mogu koristiti kao in-teresantna turistička atrakcija. Kopov-ska jezera već svojim postankom iimpozantnošću plijene pažnju brojnih

istraživača, jer pružaju mogućnost zakompleksno limnološko proučavanjekopovskih jezera, posebno u pogledunjihove neobične morfometrije, hemije,hidrologije i biologije.

Detaljna istraživanja kopovskih je-zera su dala veliki napredak u mikrob-noj ekologiji, biometalurgiji i biohemij-skom inžinjeringu. Vršena suistraživanja sekundarnih metabolita izkopovskog jezera Berkeley (Butte,Montana, USA) za mogući pronalazaklijeka protiv različitih humanih bolestikao što su rak i AIDS (Stierle & Stierle,2005). Kada su u pitanju kopovska je-zera koja se nalaze na području Bosnei Hercegovine, s jedne strane se možereći da su ona prilično brojna, a s drugestrane da se njihovi potencijali izuzetnoslabo koriste. Kopovska jezera konsta-tovana na našem području su uglav-nom zastupljena na mjestima koja subogata rudama i to u: zeničko-doboj-skoj i tuzlanskoj regiji. Na području Bo-sne i Hercegovine su prepoznate, ali seu još nedovoljnoj mjeri koriste poten-cijali koji se mogu dobiti od kopovskihjezera. Glavni razlog tome treba tražitiu nedovoljnoj finansijskoj pomoći,kako lokalne, a tako i entitetske vlasti.S druge strane postoji određena zain-teresovanost drugih zemalja, konkretnoHrvatske da u saradnji sa našim insti-tucijama (FBiH) realiziraju projekte kojise odnose na proučavanje abiotičke ibiotičke komponente kopovskih jezera,te uspostave mreže ovih vrijednih sta-ništa. Realiziranim projektima bi seuspostavio model i utvrdili dalji pravciupravljanja ovim vrijednim staništima,koja bi pružila korist kako na lokalnom,a tako i na globalnom nivou.

Pozitivni primjeri i prakse iz Bosne iHercegovine

Na prostoru Federacije BiH je poz-nato nekoliko primjera restauracije ko-povskih jezera i njihove konačne na-mjene, za razvoj turističke ponude uširem smislu, ali i za naučne svrhe uužem smislu. Prvi primjer restauracijekopovskog jezera i razvoj turističke po-nude je kopovsko jezero Bašigovci (Raj-sko jezero) koje se nalazi na područjuopćine Živinice. Jezero je nastalo1984.godine kada je obustavljenaeksploatacija uglja. Nakupljanjem vodeu krateru iz kojeg je izvršena eksploa-tacija se formiralo kopovsko jezero. Za-laganjem općinskog načelnika i lokalnezajednice ovo jezero je sada restauri-rano i pretvoreno u sportsko-rekrea-

18 Druga šansa za močvare

Na osnovu dobivenih rezultata, od-nosno studije o bioraznolikosti moč-varnog područja „Bistrik“ koju je fi-nansirala općina Kakanj, a koju jerealiziralo Ornitološko udruženje „Našeptice“ iz Sarajeva, predloženo je dazbog svojih ambijetalnih (estetskih,ekoloških i kulturnih) vrijednosti, teizraženog diverziteta na svim nivoima,ovo područje bude proglašeno Zašti-ćenim pejzažom/krajolikom, što premaIUCN kategorizaciji spada u V kate-goriju zaštite.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

tivni turistički centar, koji se odlikujelijepo uređenim plažama i šetalištem.Jezero je bogato ribom, te je izuzetnozanimljivo kada je u pitaju sportski ri-bolov. Pored ovog jezera na područjuTuzlanskog kantona je prisutan velikibroj kopovskih jezera koja služe usportsko-rekreativne svrhe, a preven-stveno za sportski ribolov.

Jedan od najmlađih primjera zaštitekopovskog jezera, te buduće uspostaveodređenog aspekta zaštite jeste moč-vara Bistrik. Kopovsko jezero ili moč-vara Bistrik je lokalizovana na područjuopćine Kakanj u mjestu Haljinići. Ovokopovsko jezero je nastalo slijeganjemterena pod uticajem podzemniheksploatacija, na čijem mjestu se for-miralo nekoliko vodenih tijela, a kojizajedno čine kompleks močvare Bistrik.Močvaru Bistrik karakteriše veliki di-verzitet ornitofaune. Prema literatur-nim podacima u Bosni i Hercegovinije u periodu od 1878. do 2012. godinekonstatovano oko 336 vrsta ptica. Me-đutim, prema nedavno urađenoj studijina području močvare Bistrik je konsta-tovano 212 vrsta ptica. Ovaj broj pred-stavlja oko 2/3 ornitofaune Bosne i Her-cegovine.

Močvara Bistrik ima veliki značajkako za lokalnu ornitofaunu, tako i zabrojne migratorne vrste ptica koje naovom području prave pauze na svomputovanju prema toplijim krajevima.Ne smije se zanemariti činjenica da po-vršina ovog područja iznosi nešto više

1000 m2 (općina Kakanj oko 462 km2).Komparativnom analizom broja ptičijihvrsta i površine koju naseljavaju možese vidjeti da močvara Bistrik predstavljapravu riznicu biodiverziteta.

Ako se uzme u obzir da je na po-dručju Livanjskog polja (405 km2) i Bu-škog jezera (55,8 km2) konstatovanooko 206 vrsta, jasno je koliku vrijednostima močvara Bistrik. Također, moč-varni kompleks Bardača koja je progla-šena Ramsarskim područjem predstav-lja dom za 178 rijetkih i ugroženih vrstaptica.

Neke od najznačajnijih predsta-vnika ornitofaune koje su svoj dom na-šle na području močvare Bistrik, da litokom redovnih seoba ili stalno su:Grus grus, Buteo buteo, Crex crex, Strixaluco, Falco tinnunculus, Tachybaptusruficollis, Fulica atra, Phasianus colchi-cus i brojne druge vrste. Pored brojnihvrsta ptica, na ovom području je kon-statovan izuzetno visok diverzitet vo-dozemaca, gmizavaca i riba, ali i broj-nih biljnih vrsta koje izgrađuju ka-rakteristične higrofilne i hidrofilne fi-tocenoze. Treba napomenuti i veliki di-verzitet cijanobakterija i algi koje pred-stavljaju glavnu producentsku kompo-nentu ovog močvarnog ekosistema, tepružaju dobru osnovu za rast i razvojkonzumenata drugog i trećeg reda. Naj-karakterističniji predstavnici flore algimočvare Bistrik su: Spirulina major, Eu-glena viridis, Eunotia bilunaris, Amp-hypleura pellucida, Stauroneis neofossi-

lis, Sellaphora pupula, Hantzschia amp-hioxys i brojne druge vrste.

Na osnovu dobivenih rezultata, od-nosno studije o bioraznolikosti moč-varnog područja „Bistrik“ koju je fina-nsirala općina Kakanj, a koju jerealiziralo Ornitološko udruženje„Naše ptice“ iz Sarajeva, predloženo jeda zbog svojih ambijetalnih (estetskih,ekoloških i kulturnih) vrijednosti, te iz-raženog diverziteta na svim nivoima,ovo područje bude proglašeno Zašti-ćenim pejzažom/krajolikom, što premaIUCN kategorizaciji spada u V katego-riju zaštite.

Na osnovu prezentiranih činjenicao ulozi i značaju kopovskih jezera možese reči da ona predstavljaju riznice i ču-vare biodiverziteta, kako na lokalnom,tako i na globalnom nivou. Zbog efi-kasnije zaštite neophodno je slijeditimetodologiju koja se koristi u svijetu,te pozitivna iskustva prenijeti na lokalninivo, odnosno na prostor Bosne i Her-cegovine. Analizirajući aktuelnu svjet-sku literaturu, ali i na osnovu vlastitihanaliza, za kopovska jezera se može rečida imaju brzu sukcesiju, te da predstav-ljaju povoljne medije za uspostavljanjestabilnih močvarnih ekosistema. Kaojedan od glavnih motiva za proučavanjei zaštitu kopovskih jezera treba da budes jedne strane nestanak močvarnih sta-ništa kako kod nas, a tako i u svijetu, as druge strane njihov nastanak (kopov-ska jezera) i korist koju mogu da pružeza planetu Zemlju �

19Druga šansa za močvare

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Rajsko jezero

Foto: E. Mašić

Dejan Kulijer, dipl. biologZemaljski muzej BiH

Već četvrtu godinu za redom,Balkanski odonatološki sasta-nak (Balkan OdonatOlogical

Meeting ili skraćeno BOOM) okupljaodonatologe Balkana i Evrope u jednojod zemalja regiona. BOOM je postaotradicionalno mjesto susreta istraživačai zaljubljenika u viline konjice na kojemmogu da se druže, razmjene ideje, pred-stave svoje projekte i istražuju, ali i mje-sto gdje se studenti i ostali zainteresiranimogu vidjeti i naučiti mnogo toga oovim interesantnim insektima.

Vilini konjici predstavljaju ekološkiznačajnu i veoma ugroženu grupu or-

ganizama. Ovi insekti su važni poka-zatelji očuvanosti i promjena u životnojsredini, a istraživanje i poznavanje ovegrupe insekata ima veliki značaj za za-štitu slatkovodnih ekosistema, globalnonajugroženijih tipova staništa i staništakoja su od velikog značaja za čovjeka.

Ideja za saradnju u istraživanju vi-linih konjica na Balkanu nastala je naPrvom evropskom kongresu odonato-loga koji je održan u Portugalu u junu2010. godine. Tada su učesnici iz ne-koliko balkanskih zemalja izrazilispremnost za saradnju i istraživanja ucilju unapređenja poznavanja ovih eko-loški izuzetno značajnih insekata naBalkanu, jednom od najmanje istraže-nih regiona Evrope. Već sljedeće go-

dine, Slovensko odonatološko Društvo(SOD) pretvorilo je ovu ideju u stvar-nost i Balkanski odonatološki sastanak(BOOM) je rođen.

Rad na terenuBOOM predstavlja jedinstven re-

gionalni naučni i edukativni programkoji razvija i vodi grupa mladih istra-živača i studenata iz zemalja zapadnogBalkana s glavnim ciljem uspostave re-gionalne saradnje u oblasti istraživanjai zaštite vilinih konjica i slatkovodnihstaništa. Sastanak je posebno fokusiranna okupljanju mladih istraživača i stu-denata balkanskog regiona. Prethodnosu uspješno održana tri sastanka (Slo-venija 2011., Srbija 2012. i Hrvatska2013. godine).

20 Susret stručnjaka posvećenih vilinom konjicu

ZAŠTITNICI UGROŽENIHVRSTA I STANIŠTAPodaci prikupljeni tokom istraživanja značajni su i za zaštitu kraških staništa u slivurijeke Neretve, jednoj od vrućih tačaka biodiverziteta mediteranske regije

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Terensko istraživanje

Foto: Falk Petzold

Četvrti Balkanski odonatološki sa-stanak koji je održan u Bosni i Herce-govini zajednički su organizovali Udru-ženje za biološka istraživanja i zaštituprirode BIO.LOG iz Sarajeva i Društvoza zaštitu prirodne baštine Arbor Ma-gna iz Banja Luke uz veliku pomoć Slo-venskog odonatološkog društva (SOD).Glavni dio susreta održanog u periodu1.-8.augusta 2014.godine činilo je te-

rensko istraživanje koje je u prvom di-jelu obuhvatilo područje sjeverne Bo-sne, dok je drugi dio istraživanja spro-veden na prostoru južne Hercegovine.Ove godine, 22 učesnika iz Bosne i Her-cegovine, Njemačke, Makedonije, Srbijei Slovenije su učestvovala na sastanku.

Tokom skupa, učesnici su obišli višeod 50 lokaliteta i registrovali 47 vrstavilinih konjica, što predstavlja više od

72% vrsta registrovanih u Bosni i Her-cegovini.

Nepoznate populacijeIstraživanje je rezultiralo dopunom

poznavanja rasprostranjenja većine re-gistrovanih vrsta. Do sada su u Bosni iHercegovini registrovane 64 vrste vili-nih konjica među kojima su dvije vrstekoje su ugrožene u Evropi kao i šest vr-sta zaštićenih Direktivom o staništimaEvropske unije.

Jedan od važnijih ciljeva skupa bioje prikupljanje podataka o ugroženimvrstama vilinih konjica što je važno zabolje planiranje zaštite ovih insekata injihovih staništa u BiH. Rezultati istra-živanja uključuju podatke o do sada ne-poznatim populacijama rijetkih i ugro-ženih vrsta, među kojima suChalcolestes viridis, Erythromma najas,Cordulegaster heros, itd. Takođe, uče-snici su tokom nekoliko dana predsta-vili i svoja odonatološka istraživanja iprojekte u regiji.

Podaci prikupljeni tokom istraživa-nja značajni su i za realizaciju aktivnostiudruženja BIO.LOG u okviru projektaistraživanja i zaštite kraških staništa uslivu rijeke Neretve, jednoj od vrućihtačaka biodiverziteta mediteranske re-gije. Projekat obuhvata prikupljanja po-dataka o ugroženim vrstama u cilju po-boljšanja njihove zaštite, a finansiran jeod strane Partnerskog fonda za kritičnougrožene ekosisteme (Critical Ecosy-stem Partnership Fund-CEPF) �

21Susret stručnjaka posvećenih vilinom konjicu

Učesnici skupa u BlagajuFoto: D. Kulijer

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 7 / 2 0 14 .

Istraživanje Veleškog jezeraFoto: Iva Miljević

Prof. em. dr. Vladimir Beus

Onedostacima naše hortikul-turne prakse već je detaljno pi-sano (Janjić, N., 2002: Neka

negativna iskustva naše hortikulturneprakse. Naše šume, God. 1., Broj 1, Sa-rajevo). Razlozi za ponovno pisanje oovim problemima, usprkos ukazivanjuna negativna iskustva naše hortikul-turne prakse i potrebe njihovog otkla-njanja, su, nažalost, isti. Ovom prilikomukazat će se na kontinuirane greškehortikulturne operative u vezi sa ure-đivanjem (mjerama njege) dendroflore,koje se, kada su u pitanju vrste grmlja,obavljaju sukcesivno u razmaku od 3do 4 godine, krajem zime (februar-mart). Tih dana u raznim dijelovimaGrada začuđuju potpuno sasječene kro-šnje skupina grmlja i gomile granjevinesa pupoljcima pred cvjetanje (japanskedunje, forzicije, suručica...). Umjesto dacvjetanjem nagovijeste ljepote proljeća,koje se uvijek poslije tmurnih zimskihdana sa radošću očekuju, ostaju sasje-

čene skupine grmlja koje ružno i tužnodjeluju. Skupine grmlja poslije ovakvog„tretmana“ većinom formiraju nepri-rodne habituse i gube estetske vrijed-nosti i zaštitne funkcije.

Pored ovako „uređenih“ skupina gr-mlja, proteklog proljeća sasječene su upotpunosti krošnje mnogih stabala, odcentra Grada do Ilidže. Ostaci stabaladjeluju sablasno i grubo narušavajuestetski izgled hortikultirnih površina.Bez krošnji nemaju zaštitnu funkciju,površine rezova su mjesta za infekcijugljivama truležnicama i pojave cen-tralne truleži, koja dovodi do propada-nja drveća. Ovakva praksa, nažalost,prisutna je i u nekim drugim grado-vima u našoj zemlji. Brojnost stabalasa sasječenom krošnjom i njihov polo-žaj na površinama urbanog zelenila na-vodi na pomisao da su mnoga sasječenapo narudžbi pojedinaca. A za godinu-dvije slijedi druga faza – sječa stabala,npr. slučaj sječe stabala lipa i breze naDolac Malti, ispred objekta „kifla“. Na-žalost, nadležna inspekcija i eko redari nevide ovakve nedozvoljene radnje!

Ovakvim radnjama pridružila se iuprava Osnovne škole Hrasno, gdje suu školskom vrtu sasjekli krošnje voćnihstabala, voćnjaka podignutog prije 10do 12 godina. Nepedagoški postupakuz već navedene negativnosti ovakvihakcija.

Zašto se okakve radnje dešavaju?Zašto se njima devalviraju ogromni vla-stiti napori i rad KJKP Park na obnoviratom (1992-1995. godine) teško de-gradiranih ili potpuno uništenih povr-šina urbanog zelenila grada Sarajeva?A o izuzetnim rezultatima na ovomplanu KJKP Park svjedoče revitaliziranepovršine urbanog zelenila, desetine no-vopodignutih aleja i drvoreda, živihograda, ružičnjaka... Adekvatnim i pra-vovremenim kontinuiranim mjeramanjege obezbijedit će se polivalentnauloga urbanog zelenila, njegove estetskei zaštitne funkcije. Dendroflora, drvećei grmlje, u tom pogledu ima odlučujućuulogu. Njihova zaštitna funkcija u ur-banim sredinama, posebno sa specifič-nim klimatskim i urbanim obilježjima,kakvo je područje grada Sarajeva je odogromnog značaja. Dendroflora dopri-nosi ublažavanju klimatskih ekstrema,sve češćih u posljednjim godinama, či-neći mikroklimu ugodnijom. Za vri-jeme ljetnjih žega krošnje drveća sni-žavaju temperaturu i povećavaju vlaguzraka. Izuzetan značaj dendroflore je iu apsorpciji CO2 u procesu fotosintezei oslobađanju kisika, strujanju i proči-šćavanju zraka, smanjivanju buke, za-štiti od erozije... Krošnje drveće i grmljasu i staništa i izvor hrane za ptice. Sveove koristi nestaju provođenjem nave-dene prakse „njege“ dendroflore. Na-vedenu praksu treba stručnim radomhitno mijenjati i time obezbijediti od-nosno sačuvati polivalentnu ulogu den-droflore u urbanom zelenilu i raciona-lno korištenje finansijskih sredstava �

22

UREĐIVANJE ILI DEGRADACIJA DENDROFLOREUmjesto da cvjetanjem nagovijeste ljepote proljeća, koje se uvijek poslije tmurnih zimskihdana sa radošću očekuju, ostaju sasječene skupine grmlja koje ružno i tužno djeluju

Urbano zelenilo Sarajeva

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

23

Aleksander GolobVođa projekta “Podrška provođenju Direktivi o pticama i Direktivi o staništima u Bosni i Hercegovini”

Međunarodne obaveze Bosne i Her-cegovine na području zaštite biološkeraznolikosti

Velika klimatska i geomorfološkaheterogenost prostora Bosne i Herce-govine ogleda se u jednoj od najvećihbioloških raznolikosti u čitavoj Evropi,a visok stepen endemskih vrsta daje jojznačaj i na nivou globalne biološke raz-nolikosti.

Prostor Bosne i Hercegovine sastojise od kontinentalnog, alpinskog i me-diteranskog biogeografskog regiona, ukojima su domaći naučnici identificirali64 različita stanišna tipa i 224 vrste ži-votinja i biljaka od evropskog značaja,za koje bi se trebala odrediti područjaza njihovo dugoročno očuvanje.

Bosna i Hercegovina ima pravneobaveze za očuvanje biološke raznoli-kosti koje proizlaze iz ratifikacije slje-dećih međunarodnih sporazuma:

� Konvencija Organizacije udruženihnaroda o biološkoj raznolikosti (Riode Janeiro, 1992), ratificirana 2002.godine,

� Konvencija o močvarama od među-narodnog značaja (Ramsar, 1971) –obaveze preuzete koncesijom 2002.godine,

� Konvencija o zaštiti divljih životinja,biljaka i prirodnih staništa u Evropi(Bern, 1979), ratificirana 2009. god.

Prema odredbama Ramsarske kon-vencije, Bosna i Hercegovina je trebalaproglasiti zaštićenim močvare od me-đunarodnog značaja koje se nalaze nanjezinom teritoriju, a prema odred-bama Bernske konvencije prijedlog po-dručja Emerald mreže. Dosadašnji pri-jedlozi BiH za ova međunarodnapodručja ne prelaze 5% njezine terito-rije, što se u međunarodnoj javnosti

ocjenjuje kao vrlo nizak postotak, s ob-zirom na pomenutu važnost prostoraBosne i Hercegovine za biološku raz-nolikost.

Zaštita prirode u Evropskoj unijiEvropska unija i njezine države čla-

nice među vodećim su snagama u svi-jetu kada je u pitanju zalaganje za ispu-njavanje međunarodnih sporazuma napolju okoliša, uključujući i pomenutekonvencije iz oblasti zaštite prirode. Već1979. godine usvojena je Direktiva opticama, a 1992. godine i Direktiva ostaništima, čiji je cilj bio doprinijeti osi-guranju biološke raznolikosti kroz oču-vanje prirodnih staništa divlje faune iflore. Mjere poduzete u skladu s ovomDirektivom namijenjene su održavanjuili povratu u povoljno stanje očuvanostiprirodnih staništa i tipova ugroženihvrsta divlje faune i flore na teritoriji dr-žava članica EU. Pri tome se uzimaju uobzir gospodarske, socijalne i kulturnepotrebe te regionalne i lokalne karak-teristike.

Cilj Direktive o staništima ostvarujese osnivanjem koherentne ekološkemreže posebnih područja očuvanja podnazivom Natura 2000. Ova mreža, sa-stavljena od lokaliteta u kojima se na-laze prirodni stanišni tipovi i staništavrsta od posebnog značaja, omogućujenjihovo održavanje u povoljnom stanjuočuvanosti te, tamo gdje je to potrebno,njihov povrat u takvo stanje. Mreža Na-tura 2000 obuhvaća i posebna područjazaštite, koja su države članice dužneodrediti u skladu s Direktivom o pti-cama.

Svaka država članica doprinosistvaranju Nature 2000 u razmjeri u ko-joj su na njezinom teritoriju zastupljenitipovi prirodnih staništa i staništa vrstaod posebnog značaja. U tu svrhu svakadržava članica, na temelju određenihkriterija i odgovarajućih znanstvenihinformacija, određuje lokalitete kao po-sebna područja zaštite. Prijedlogodredbe područja Natura 2000 jedan

je od uvjeta za članstvo u EU. Udio po-dručja Natura 2000 u pojedinim drža-vama članicama EU prikazan je na graf1, iz kojeg se vidi da ne postoji praviloo obimu udjela teritorije zemlje kojatreba da bude dio Natura 2000 mreže,već taj udio zavisi od stupnja očuvanostibiološke raznolikosti u pojedinim zem-ljama.

Za područja Natura 2000 mreže, dr-žave članice utvrđuju mjere očuvanjakoje uključuju odgovarajuće zakonske,administrativne ili ugovorne mjere,koje odgovaraju ekološkim uvjetima zatipove prirodnih staništa i vrsta koje suprisutne na tim područjima. Po potrebi,mjere očuvanja uključuju i odgovara-juće planove upravljanja, posebno na-mijenjene lokalitetima ili integrirane udruge razvojne planove, kao što su vod-nogospodarski planovi ili šumskogo-spodarske osnove.

Države članice EU poduzimaju od-govarajuće korake kako bi se u podru-čjima Natura mreže izbjeglo pogoršanjeprirodnih staništa i staništa vrsta, kao iuznemiravanje vrsta za koje su ta po-dručja određena. U tom smislu, državečlanice mogu odobriti bilo kakvu inve-sticiju, odnosno plan ili projekt tek na-kon što se na osnovu stručnog mišljenjauvjere da on neće negativno utjecati naintegritet dotičnog Natura 2000 podru-čja.

Države članice dužne su provoditinadzor nad stanjem očuvanosti Natura2000 prirodnih staništa i vrsta te svakihšest godina pripremiti izvještaj o pro-vedbi zaštitnih mjera. Pored toga, du-žne su poduzeti sve potrebne mjere zauspostavu stroge zaštite životinjskih vr-sta, među kojima su skoro sve ptice, ši-šmiši, veliki predatori, vodozemci iugrožene vrste iz skupina gmizavaca,beskičmenjaka i biljaka na čitavom po-dručju njihovog prirodnog životnogprostora.

Provođenje politike EU na podru-čju zaštite prirode smatra se jednim od

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

DIREKTIVA EU O STANIŠTIMAI PROJEKAT “NATURA 2000 UBOSNI I HERCEGOVINI”

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

24

osnovnih uvjeta za članstvo u Evropskojuniji, kao i za financijsku podršku in-frastrukturnim i energetskim projek-tima evropskim zemljama koje se kan-didiraju za članstvo u EU.

Projekt „Podrška za provođenje Di-rektiva o pticama i staništima u Bosnii Hercegovini“

Da bi se, u zemljama poput Bosne iHercegovine, gdje postoji interes začlanstvo u EU, mogle lakše sprovestipolitičke i ekonomske reforme koje sunužne za postizanje standarda koji važeu EU, na raspolaganju su predpristupnifondovi, takozvani IPA programi. Uokviru takvog programa zasnivao seprojekt pod nazivom „Podrška za pro-vođenje Direktiva o pticama i stani-štima u Bosni i Hercegovini“, koji je fi-nancirala vlada Švedske, a provodi sepod nadzorom Delegacije EU u BiH.

Cilj ovog projekta jeste doprinijetiekološki održivom privrednom razvojute približiti Bosnu i Hercegovinu stan-dardima EU na području zaštite životnesredine kroz jačanje administrativnihstruktura i poticanje usklađivanja s pra-vnim poretkom EU na polju okoliša.

Cilj projekta je prije svega (1) po-držati institucije BiH u približavanjuzahtjevima EU direktiva o pticama istaništima, (2) prenijeti ciljeve iodredbe direktiva u pravni poredak

BiH i provoditi odredbe direktiva u en-titetskim propisima o zaštiti prirode,odnosno drugim relevantnim propi-sima i (3) podržati početne korake urazvoju Natura 2000 mreže u BiH i pro-vedbi odgovarajuće strategije i planovaupravljanja.

Zahtijevani rezultati projekta su:

1. Usklađen nacrt popisa potencijalnihNatura 2000 područja

2. Izrađene smjernice za pripremu Na-tura 2000 planova upravljanja

3. Izrađeni planovi upravljanja za 3odabrana NATURA 2000 područja

4. Usklađen nacrt propisa koji podrža-vaju uspostavu mreže NATURA2000

5. Razrađen Natura 2000 informacijskisistem

6. Podizanje svijesti među stanovni-štvom BiH o zaštiti prirode, osobitoo relevantnom zakonodavstvu EU-ai Naturi 2000.

Kao glavni korisnici projekta pre-poznate su sljedeće institucije:

� Na državnoj razini: Ministarstvovanjske trgovine i ekonomskih od-nosa (MVTEO)

� U FBiH : Ministarstvo okoliša i tur-izma, Fond za zaštitu okoliša, Mini-

starstvo poljoprivrede, vodoprivredei šumarstva, Ministarstvo prostornogplaniranja

� U RS-u: Ministarstvo prostornogplaniranja, građevinarstva i ekolo-gije, Fond za zaštitu životne sredine,Ministarstvo poljoprivrede, šumar-stva i vodnog gospodarstva

� U Distriktu Brčko Odjel Vlade Dis-trikta za prostorno planiranje i imo-vinsko-pravne odnose.

Predstavnici gore spomenutih in-stitucija surađivali su na sastancimaradnih grupa za biološku raznolikost,zakonodavstvo i informacijsku tehno-logiju, gdje su se formirali usklađenistavovi uz prijedloge stručnjaka pro-jekta, od kojih je 8 stručnjaka bilo izdržava članica EU a 14 iz BiH.

Neposredno prije kraja projektamožemo reći da su, unatoč poteško-ćama u prvoj fazi projekta, zahtijevanirezultati dobro ispunjeni.

Uz vrlo dobru suradnju između naj-istaknutijih stručnjaka iz čitave Bosnei Hercegovine izrađen je prijedlog 122potencijalnih Natura 2000 područjakoji obuhvaćaju skoro 20% teritorijeBosne i Hercegovine. Prijedlog se te-melji na rezultatima projekta zvanog„U susret zaštiti biološke raznolikostiu skladu sa standardima EU“, financi-ranog od strane Ministarstva vanjskih

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

Graf 1: Udio područja Natura 2000 mreže na površini teritorija pojedinih država članica EU (izvor: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/barometer/index_en.htm)

poslova Norveške, koji su u našem pro-jektu nadgrađeni novim ispitivanjimai provjerama o prisutnosti i životnomprostoru Natura 2000 stanišnih tipovai vrsta. Predložena ekološka mreža Na-tura 2000 područja obuhvaća staništa209 vrsta (18 vrsta sisara, od toga 11vrsta šišmiša, 109 vrsta ptica, 6 vrstagmizavaca, 5 vrsta vodozemaca, 28 vr-sta riba, 21 vrsta beskičmenjaka i 22vrste biljaka) i 69 stanišnih tipova. Zasve stanišne tipove i vrste ispunjeni supropisani formulari sa svim najvažnijiminformacijama, uključujući virove po-dataka iz znanstvenih publikacija iocjenu stanja očuvanosti.

Uporedo sa izradom prijedloga po-dručja koja su digitalizirana premaosnovnim topografskim kartama umjerilu 1:25000, izrađena je i interne-tska aplikacija koja služi za unos poda-taka u jedinstvenu bazu, kao i za pre-gled podataka. Predložena je iarhitektura Natura 2000 informacijskogsistema za Bosnu i Hercegovinu kojase zasniva na nadležnostima oba enti-teta i Distrikta Brčko za područje zaštiteprirode, a uvažava i odgovornost Mi-nistarstva vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH u smislu koordinacijei izvještavanja prema međunarodnimsporazumima.

Propisi koji podržavaju uspostavuekološke mreže Natura 2000 su sljedećivažan rezultat projekta, imajuću u viduda je provedba Direktiva EU o pticamai staništima prvenstveno pravni izazovi obaveza zemalja koje se kandidirajuza članstvo u EU. Prvi zadatak u okviruove komponente projekta bila je izradaprocjene, koliko su postojeći zakoniusaglašeni sa odredbama direktiva. Ovaprocjena je pokazala veoma dobru usa-glašenost važećih zakona o zaštiti pri-rode RS i FBiH, a nešto manju DistriktaBrčko. Nešto manja usklađenost sa di-rektivom o staništima uočena je i kodzakona o lovu, naročito u pogledustrogo zaštićenih vrsta. Najveći dio po-sla u okviru ove komponente projektabila je izrada nacrta podzakonskih pro-pisa, i to:

� nacrta uredbe o uspostavi mreže Na-tura 2000 koja, pored liste područjaNatura 2000 sa pripadajućim stani-šnim tipovima i vrstama, određuje iopće ciljeve i mjere za očuvanje sta-ništa i vrsta u povoljnom stanju;

� nacrta pravilnika o ocjeni prihvatlji-vosti planova, programa i zahvata zaekološku mrežu, koji određuje po-

stupke koje trebaju sprovoditi nadle-žni organi na temelju stručnih mi-šljenja kako bi se na područjima eko-loške mreže izbjeglo pogoršanjeprirodnih staništa i staništa vrstazbog neprilagođenih projekata i zah-vata;

� nacrta uredbe o strogo zaštićenimdivljim biljnim i životinjskim vr-stama, kojom se proglašavaju strogozaštićene biljne i životinjske vrste iodređuju pravila postupanja u izu-zetnim slučajevima, u cilju održava-nja ili postizanja povoljnog stanja tihvrsta.

Iako Direktiva o staništima ne odre-đuje da su planovi upravljanja nužni naNatura 2000 područjima u svim situa-cijama, oni su ipak u većini područjavrlo važan instrument očuvanja povolj-nog stanja i naročito unapređenja stanjaprema ciljevima zbog kojih su bilaodređena pojedinačna područja ekolo-ške mreže. Nacrt smjernica za pripremuNatura 2000 planova upravljanja raz-rađuje primjere različitih oblika pla-nova upravljanja koji mogu biti samo-stalni ili ugrađeni u različite sektorskeplanove. Dalje smjernice upućuju po-tencijalne korisnike u sadržaj plana ipojedina poglavlja, gdje je naročita paž-nja posvećena identifikaciji i uključi-

vanju različitih interesnih grupa u pro-ces planiranja. Jedna od specifičnostipripreme plana upravljanja je i relativnozahtjevno praćenje učinaka planiranihmjera na stanje očuvanosti staništa ivrsta za koje je područje određeno.

Veliku pažnju u sklopu projekta pri-vukla je izrada indikativnih planovaupravljanja za predložena područjaekološke mreže Tišina, Vranica i Or-jen-Bijela gora. Veliku ulogu u pripremitih planova su, naime, pored stručnjakakoji su pripremili znanstvene podlogevezane za distribuciju vrsta i staništa,kao i nadležnih institucija, imali i pred-stavnici interesnih grupa, naročito izlokalnog okruženja, koji mogu najvišeutjecati na stanje očuvanosti područja.U svrhu njihovog uključivanja u analizustanja, ciljeve i potrebne aktivnosti napodručju, organizirano je 6 radionica,s prosječnim učešćem od više od 40 su-dionika. Planovi upravljanja za ova tripodručja usklađivat će se još u zaključ-nom konsultacijskom procesu �

Sadržaj ovog članka je isključiva od-govornost Prospect C&S u konzorciju saEPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fon-dom za prirodu te ni u kom slučaju nepredstavlja stanovišta Evropske unije niSIDA-e.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

25NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

Slika 1: Prvi prijedlog Natura 2000 područja u BiH (izradio: Đorđije Milanović)

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

26

Đorđije MilanovićStručnjak za bioraznolikost, projekt “Podrška provođenju Direktivi o pticama i Direktivi o staništima u Bosni i Hercego-vini”

Početkom sljedeće godine završavase dvogodišnji projekt „Podrška imple-mentaciji Direktive o pticama i Direk-tive o staništima u Bosni i Hercegovini“.Finansiran je od Vlade Švedske, njimeupravlja Delegacija Evropske unije uBiH, a implementira ga konzorcij, načelu s Prospect C&S, EPTISA-om,ELLE i Latvijskim fondom za prirodu.Projekt predstavlja važnu stepenicu kaostvarivanju konačnog cilja: da se sin-tezom i pravilnim tumačenjem svih re-levantnih naučnih podataka evidenti-raju stanišni tipovi i vrste od značajaza Evropsku uniju1 na teritoriji BiH, teda se na osnovu njihovog rasprostra-njenja formira nacionalna ekološkamreža, koja će datumom pristupanjanaše države u članstvo Evropske zajed-nice postati dio evropske ekološkemreže, poznate pod imenom Natura2000.

Ovim savremenim modelom zaštiteprirode, zemlje članice Unije dužne suda osiguraju opstanak više od 1000ugroženih vrsta i više od 230 stanišnihtipova. Vrste su često ugrožene direk-tno, usljed sakupljanja, izlovljavanja,trovanja, bojazni, sujevjerja i sl., ali na-ročit problem predstavlja trend opada-nja populacija usljed gubitka staništa.Stoga je očuvanje stanišnih tipova, unajmanju ruku, dvostruko značajno.Njihova reprezentativnost zahtijeva du-goročno održavanje u tzv. „povoljnomstanju očuvanosti“, koje se postiže narazličite načine, ali je suštinski dvojako.S jedne strane se sprečavaju djelatnostikoje negativno utiču na njegovo odr-žavanje, a istovremeno se, po potrebi,

predlaže sprovođenje raznovrsnih ak-tivnih mjera, kako bi se povoljno stanjeodržalo u značajnom dijelu ukupnogareala. Pri tome Direktive, osim na re-prezentativnosti, insistira se na mini-malnoj pokrivenosti, te obuhvatanjucjelokupne varijabilnosti određenogstanišnog tipa na teritoriji svake državečlanice.

Nisu svi stanišni tipovi podjednakovažni. Za prioritetna staništa2 svaka čla-nica obavezuje se da mrežom obuhvatinajmanje 80% areala unutar svojih gra-nica, dok je za ostala staništa neopho-dno pokriti najmanje 20%. Takvi zah-tjevi definišu koliki će procenat državneteritorije biti uključen u ekološkumrežu.

Pregled, osnovne karakteristike i rasprostranjenost

Iako od krajnje južne do krajnje sje-verne, te između krajnje istočne i kraj-nje zapadne tačke naše zemlje ima tekpo nešto više do 300 kilometara, geo-grafski položaj, dijapazon nadmorskihvisina, heterogenost geološke građe ibrojne druge specifičnosti uslovile suizuzetan stanišni diverzitet. Obziromda naša država još nije završila Nacio-nalnu klasifikaciju staništa, o njihovombroju i rasprostranjenju se ne zna do-voljno. I pored toga, tokom dosadašnjegrada, prepoznato je 69 stanišnih tipovaod značaja za EU, što čini skoro trećinuliste značajnih staništa Direktive o sta-ništima. Iznijet ćemo ovdje samo nekenjihove osnovne karakteristike, jer bidetaljniji prikaz zahtijevao mnogo višeprostora3.

Bosanskohercegovačko more obuh-vata zaliv Neum-Klek, dok je Maloston-ski zaliv i dalje predmet spora sa su-sjednom Hrvatskom. U prvom zalivuprimjetna je značajna eutrofikacija sarazvijenim korovskim morskim zajed-

nicama, dok se na južnoj obali Klekamore odlikuje čistoćom i prozirnošću,sa vrlo karakterističnim slojanjem ži-votnih zajednica. Nažalost, podvodniklimaksi posidonije u našoj marinskojakvatoriji su uništeni, a na njima se da-nas razvijaju facijesi morske cvjetnice(Cymodocea nodosa). Na uzanim tra-kama kamenitih i stjenovitih morskihobala, tamo gdje nisu razvijena naselja,razvija se stanište karakteristično zazonu prskanja mora, koje karakterišubiljke koje veoma dobro podnose ovespecifične životne uslove sa velikomkoncentracijom soli.

Staništa koja su vezana za slatkevode su česta, ali nedovoljno ispitana.U retencionom području uz velike ri-jeke sjeverne Bosne, te uz donju Nere-tvu, nastaju stalne i povremene moč-vare i starače, od kojih su nekepretvorene u ribnjake. One su bogatekarakterističnom bentoskom, flotant-nom, emerznom ili submerznom vege-tacijom stajaćih voda značajnom za ev-ropsku zajednicu, a stanišni tip zavisiod stepena eutrofikacije vode. Uz ovevelike rijeke, kada nivo vode opadne,otvaraju se novi sprudovi i vlažne mu-ljevite obale na kojima se, u kasno ljeto,razvija karakteristična vegetacija svezaChenopodion rubri i Bidention.

Hladne i čiste vode nizijskog i br-dskog pojasa obilju zelenim draperi-jama različitih biljaka, te izgrađuju za-jednice sveze Callitricho-Batrachion,koji su važni kao sklonište i ishranamnogim vodenim životinjama. Bujičniplaninski vodotoci su opet priča zasebe. Oni svakog proljeća i jeseni, zavrijeme visokih voda, nose ogromnukoličinu materijala, zaobljujući ga i de-ponujući u prostorima proširenih kli-sura i dolina. Na tim mjestima, uz samivodotok pojavljuje se karakterističnazeljasta vegetacija sa ponicima sive vrbe

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

STANIŠNI TIPOVI U BiH OD ZNAČAJA ZA EU

1 Vrste i stanišni tipovi važni za izdvajanje područja ekološke mreže navedeni su u Dodacima 1 i 2 Direktive o staništima i u Dodatku 1 Direktive opticama.

2 Staništa od prioriteta na Direktivi o staništima obilježena su znakom * ispred naziva.3 Svaki stanišni tip detaljno će biti obrađen u posebnom priručniku za njihovo određivanje, koji će izaći iz štampe početkom sljedeće godine.

(Salix eleagnos) i rakite (Salix purpu-rea), ali konstantno pomjeranje mate-rijala onemogućuje potpuno poveziva-nje i obrastanje ovih nanosa. Namjestima udaljenijim od obale, gdje bu-jica nema takvu snagu, povezivanje ma-terijala omogućuje snažni korjenov si-stem sive vrbe i na njima se razvijajukarakteristični šibljaci sveze Salicioneleagni. Danas ova staništa trpe velikipritisak i prijeti im nestanak i kod nas.Nizijske močvare se masovno isušuju ipretvaraju u oranične površine, spru-dovi uz velike rijeke su redukovani ure-đivanjem korita, bistri brdski tokovi susve više zagađeni nekontrolisanim ot-padnim vodama, a skoro svi bujični vo-dotoci predmet su sumanute pohlepenesavjesnih za hidroenergijom. Ho-ćemo li zdraviju budućnost, te greškemoramo hitno popravljati.

Područje krša Hercegovine i JZ Bo-sne obiluje izraženim kraškim fenome-nima: od prostranih i plodnih kraškihpolja, do visokih krečnjačkih planina.Periodično plavljena kraška polja sasvojom jedinstvenom hidrografijomnajvećim dijelom leže pod vodom dokraja proljeća, kada presušuju, a naistom mjestu se razvijaju nepreglednelivade sveze Molinio-Hordeion secalini,a u najnižim dijelovima barska treseti-šta i livade borealnog tipa, bogate raz-ličitim vrstama šaševa. Po uzdignutimdijelovima polja i okolnim padinamanikla su seoska naselja oko kojih se pro-stiru suhi i kameniti pašnjaci Scorzo-neretalia villosae i Festuco-Brometalia

ili endemične vrištine sa trnovitim žbu-novima, u kojim preovladavaju žuti-lovke (Genista sericea i Genista sylvestrisssp. dalmatica). Kraške rijeke odlikujuizdašna vrela, koja iz podvodnog car-stva čovječije ribice (Proteus anguinus),izbijaju na površinu, formirajući preli-jepa izvorišta. Njihove vode bogate susitnim krečnjačkim materijalom, koji,taložeći se među sagove mahovina hi-ljadama godina, formira visoke sedrenebarijere i impozantne vodopade, kakvedanas imamo na Trebižatu, Uni, Plivi idrugim rijekama.

Područje nižeg krša, sa jačim uti-cajem Mediterana, odlikuju posebnastaništa. Ovo carstvo hrasta crnike(Quercus ilex) danas nije bogato šu-mama. Ostataka velelepnih crnikinihšuma danas ima samo u pojedinačnimi raštrkanim većim stablima ili u stadijumladika ili guštika. Degradacijom ovihšuma nastaju niski mediteranski tra-vnjaci (Thero-Brachypodietea) i makijesa dominacijom kleka (Juniperus oxy-cedrus i Juniperus phoenicea), koji danaszauzimaju šire područje, uvlačeći se po-negdje i dublje u submediteranski krš.Tamo ih na višim područjima i pogod-nim mjestima smjenjuju šume make-donskog cera (Quercus trojana), čiji suostaci danas vidljivi samo na teže pri-stupačnim mjestima.

Visoki hercegovački krš pripadaoromediteranskom lancu Dinarida i ka-rakteriše ga velika sličnost sa unutra-šnjim Dinaridima, pa ćemo kratki pri-kaz njihovih staništa ovdje objediniti.Gorski pojas pripada carstvu bukovih imješovitih šuma (Aremonio-Fagion), či-jim je krčenjem čovjek stvorio šarolikepejzaše isprekidane brdskim košani-cama i pašnjacima (Festuco-Brometalia)na bazičnim supstratima ili srednjoe-vropskim livadama beskoljenke (Moli-nion caeruleae) na kiselim supstratimai dubljim i vlažnijim zemljištima. Naplaninama oromediterana ovaj pojaspostepeno prelazi u šume munike (Pi-nion heldreichii), koje su najčešće rijet-kog sklopa i degradacijom prelaze u iz-

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

27NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

Karakteristična vegetacija na bari TišiniFoto: Đ. Milanović

Prostrane mješovite šume bukve i jele u prašumi PerućiciFoto: Đ. Milanović

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

28

razito kamenite subalpijske pašnjakesveze (Seslerion robustae) ili ispranestjenovite komplekse škrapa. Subalpij-ski pojas unutrašnjih Dinarida karak-teriše subalpijska šuma buke, a dubljeu kontinentu subalpijska šuma smrče.Sa porastom nadmorske visine, visinašuma postaje sve manja, drveće kržlja-vije i postepeno prelazi u žbunaste for-macije, sa dominacijom bora krivulja.Ovi pojasevi su u prošlosti krčeni i pa-ljeni za potrebe nomadskog stočarstva,pa su danas Dinarske planine upeča-tljive po zaravnjenim pitomim pašnja-cima sa tvrdačom (Nardus stricta) ilirazgranatom vlasuljom (Patzkea pani-culata), kamenitim subalpijskim pa-šnjacima na strmijim silikatnim i kre-čnjačkim padinama, vrištinama sapoleglom klekom i borovnicama, šib-ljacima niskih vrba, visokim zelenimau depresijama i rubovima šuma, stje-njacima i siparima, sa brojnim ende-mičnim oblicima. Samo na najvišimplaninama, visokim preko 2000m, su-srećemo alpijske pašnjake na silikatnoji krečnjačkoj podlozi.

Na usko lokalizovanim vlažnim de-presijama ili oko planinskih izvorišta,potočića i jezera gornjeg gorskog i su-balpijskog pojasa srećemo različite ti-pove tresava. Tipične uzdignute tresave

su kod nas veoma rijetke, i vrlo uskograsprostranjenja, dok se degradirane vi-soke tresave sreću, tu i tamo, najčešćepod invazijom beskoljenke (Moliniacaerulea). Prelazna tresetišta, koja imajukarakteristike i nizijskih (barskih) i vi-sokih tresetišta, nešto su češća oko iz-vorišta, potočića i planinskih jezera.

Sjeverni obronci Dinarida su brdo-vit kraj koji postepeno prelazi u plodneravnice Knešpolja, Lijevča, Posavine iSemberije. Ovaj pojas šuma kitnjaka iz-razito je naseljen i pretvoren u brdskekošanice, voćnjake i obradive površine.Za ekološku mrežu u ovom pojasu zna-čajne su šume kitnjaka sa grabom, ilir-ske hrastovo-grabove šume (Erythro-nio-Carpinion), mezotermne šumehrastova (Quercus cerris, Quercus frai-netto, Querces petraea), šume pitomogkestena i termofilne šume sa medun-cem, koje su lokalizovane samo na kre-čnjačke proboje, te acidofilne bukove(Luzulo-Fagenion) i poluzimzelene bu-kove šume sa božikovinom (Ilici-Fa-gion), na sjevernim padinama i kiselimzemljištima.

U nizijskim dijelovima, uz velike ri-jeke koje plave okolne predjele, takođernalazimo različite tipove šuma. One seveoma pravilno smjenjuju sa nivoompodzemne vode, tako da razlika u na-

dmorskoj visini od svega 1m uslovljavarazvoj različitih šumskih staništa: šumalužnjaka sa grabom, šuma tvrdih lišćara(Fraxinus angustifolia, Ulmus sp., Quer-cus robur) i šuma mekih lišćara (Salixalba, Populus alba, Alnus glutinosa).Degradacijom i dreniranjem velikikompleksi ovih šuma pretvoreni su uoranice, a manjim dijelom u nizijskekošanice.

Iz prethodnog teksta možemo na-slutiti heterogenost stanišnih tipova uBosni i Hercegovini, ali se mogu uvi-djeti i glavni pritisci na njih. Danas jeuloga Bosne i Hercegovine i njenih su-sjeda u očuvanju biodiverziteta Evropeveća nego ikada. Nigdje na starom kon-tinentu nije nepoznata činjenica daslabo razvijene zemlje Balkana imajunajbolje očuvane šumske ekosisteme,najmanje zagađene i uređene vodotoke,najbrojnije populacije velikih zvijeri itd.Uopšte govoreći, ovdje je epicentar ev-ropskog biodiverziteta i, nesumnjivo,najveće bogatstvo koje imamo �

Sadržaj ovog članka je isključiva od-govornost Prospect C&S u konzorciju saEPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fon-dom za prirodu i ni u kom slučaju nepredstavlja stanovišta Evropske unije niSIDA-e.

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

Ilirski sipari u Troglavskom kotluFoto: Đ. Milanović

29

Ivaylo ZafirovStručnjak za bioraznolikost, projekt “Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Herce-govini”

Direktiva 79/409/EECObzirom da dobrobit od prirode ne

prepoznaje državne granice, značajnizadaci na održavanju prirode – u smisluvrsta i u smislu staništa – također tre-baju biti posmatrani u međunarodnomkontekstu. Evropska unija ima svojevr-snu odgovornost da zaštiti vrste i sta-ništa pod prijetnjom nestanka. Stvara-nje mreže područja (mjesta),uključujući reprezentativne uzorke svionih prioritetnih vrsta i staništa kojimse treba pružiti dostatna zaštita u ciljuobezbjeđenja njihove dugoročne spo-sobnosti za život, blisko je vezano zaovu odgovornost. Od ove mreže, kojase zove Natura 2000, očekuje se da seodupre cjepkanju prirodnih staništakoje je u stalnom porastu. Evropskaunija pomaže u jačanju ove mreže ipružanju pravnih, logističkih i finansij-skih instrumenata za njeno održavanje,s ciljem da Natura 2000 postane i ostanekamen temeljac politike EU za održa-vanje prirode.

Direktiva za pticeDirektiva za ptice EU je najstariji

dokument vezan za zakonodavstvo oprirodi u Evropi i jedna od najvažnijihalatki za stvaranje razumljivog sistemaza zaštitu divljih ptica. Usvojile su jezemlje članice EU u Luksemburgu02.04.1979. kao odgovor na sve većubrigu zbog smanjenja broja divljih pticau Evropi zbog zagađenja, gubljenja sta-ništa i neodrživog korištenja zemljišta.

Direktiva se primjenjuje za očuva-nje svih vrsta ptica koje prirodno bo-rave u divljini na teritoriji zemalja čla-nica Evropske unije, a obuhvata zaštitu,upravljanje i kontrolu nad ovim vr-stama i određuje pravila za njihovo ko-rištenje. Direktiva se primjenjuje naptice, njihova jaja, gnijezda i staništa.

Zbog čega je usvojena Direktiva o pticama?

Neke od ključnih činjenica i okol-nosti koje su dovele do usvajanja Di-rektive o pticama su sljedeće:

� Veliki broj vrsta divljih ptica koje pri-rodno borave na evropskoj teritorijiubrzano opada. U nekim slučaje-vima, ovo smanjenje predstavlja oz-biljnu prijetnju očuvanju prirodneokoline, jer prijeti da naruši biološkuravnotežu područja. Vrste divljihptica koje prirodno nastanjuju ev-ropski teritorij su većinom selice, ipredstavljaju zajedničko naslijeđe.Učinkovita zaštita ptica je problemočuvanja okoliša koji ne poznaje gra-nice i podrazumijeva zajedničke od-govornosti;

� Očuvanje vrsta divljih ptica koje pri-rodno borave na teritoriji zemaljačlanica treba se postići na zajedni-čkom tržištu. Nužno je primijenitipotrebne mjere na razne faktore kojimogu utjecati na broj ptica, a uglav-nom je to dejstvo ljudskih aktivnosti,naročito kada se radi o uništenju izagađenju njihovih staništa, hvatanjui ubijanju od strane čovjeka i trgovininjima kao rezultat navedenih djelat-nosti;

� Očuvanje, održavanje ili ponovnouspostavljanje bioraznolikosti i sta-ništa ključno je za očuvanje svih vr-sta ptica. Nužno je da određene vrstebudu predmet posebnih mjera oču-

vanja njihovih staništa, u cilju osi-guranja preživljavanja i reprodukcijeistih u područjima njihove distribu-cije. Prilikom poduzimanja takvihmjera, treba uzeti u obzir vrste selicate biti u koordinaciji sa pogledom nacijelu uspostavljenu mrežu;

� Očuvanje ptica, a naročito ptica se-lica, još uvijek krije probleme kojitraže dalja istraživanja. Takva istra-živanja omogućit će da se procijeniučinkovitost poduzetih mjera;

� Osnovni cilj očuvanja jeste dugoro-čna zaštita i upravljanje prirodnimresursima kao sastavnim dijelom na-slijeđa svih stanovnika Evrope. Ovonam omogućava kontrolu nad pri-rodnim resursima i upravljanje ko-rištenjem istih na osnovu mjera po-trebnih za njihovo održavanje iregulaciju prirodne ravnoteže iz-među vrsta koliko god je to moguće.

Šta se treba uraditi kako bi se obez-bjedilo očuvanje divljih ptica kojenastanjuju teritoriju Evrope?

Zemlje članice Evropske unije mo-raju poduzeti određene mjere potrebneza održavanje populacije svih vrstaptica koje u divljini prirodno nastanjujuteritoriju zemalja članica Unije na nivoukoji ispunjava okolišne, naučne i kul-turne uslove, a imajući u vidu ekonom-ske i rekreacijske potrebe. Očuvanje,održavanje i restauracija biotopa i sta-ništa treba uključivati stvaranje zašti-

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

PTICE NE POZNAJU DRŽAVNEGRANICE

Calidris ferrugineaFoto: I. Zafirov

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

30

ćenih područja; održavanje i upravlja-nje u skladu sa ekološkim potrebamastaništa unutar i van zaštićenih podru-čja; obnovu uništenih biotopa; formi-ranje biotopa.

Dodatak I Direktive o pticamaobuhvata 195 vrsta. To su vrste koje suugrožene, koje su ranjive na promjeneu svojim staništima, a nesvakidašnje ilispecifične prirode njihovih staništazahtijevaju naročitu pažnju. Ove vrstesu predmet posebnih mjera očuvanjanjihovih staništa u cilju osiguranja pre-

življavanja i reprodukcije istih u po-dručjima njihove distribucije. Svakazemlja članica mora izabrati odgovara-juća područja posebne zaštite (SPA)kako bi se očuvale te vrste, kao i pridr-žavati se broja i veličine. Također, trebaproglasiti zaštićena područja za vrsteselica koja nisu navedena u Dodatku I.Važna mjesta za ptice za vrijeme odra-stanja, selidbe, mitarenja ili zimovanjatrebaju se proglasiti područjima pose-bne zaštite. Naročita pažnja pridaje semočvarama od međunarodnog značajaobuhvaćenim Ramsarskom Konvenci-jom. Zaštićena područja za ptice tre-baju biti geografski prepoznatljiva po-dručja. Pri izboru zaštićenih područja,Natura 2000 u potpunosti se vodi nauč-nim kriterijem. Međutim, Direktivomnisu obuhvaćena pravila izbora podru-čja pa bi strane trebale odlučiti o ovomepo svom slobodnom nahođenju.

Sličnosti između područja posebnezaštite za ptice (Direktiva o pticama)i mjesta od interesa za zajednicu usmislu očuvanja staništa (Direktivao staništima)� Tvore Natura 2000 kao jedinstvenu

funkcionalnu ekološku mrežu. Svakomjesto/područje ima svoj značaj kaoodvojeni prostor i tvori sastavni diocijele mreže;

� Njima se upravlja u cilju zaštite bio-raznolikosti i održivog razvoja;

� Za svako područje ponaosob potre-bno je odrediti najprimjerenije mjere

očuvanja i korištenja prirodnih re-sursa.

Razlike između područja posebnezaštite za ptice (Direktiva o pticama)i mjesta od interesa za zajednicu usmislu očuvanja staništa (Direktivao staništima)

Radi se o dva različita pravna lica.Različita pravila, navedena u dvije Di-rektive, primijenjuju se za njihovu pro-mociju i obezbjeđenje integriteta nji-hovih mreža. Zbog toga se trebaju

Pelecanus crispusFoto: I. Zafirov

Pannurus biarmicusFoto: I. Zafirov

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

Pelecanus crispusFoto: I. Zafirov

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

31

posmatrati odvojeno, iako su oba dije-lovi mreže Natura 2000;

� U skladu sa Direktivom o pticama,zemlje članice mogu po svom naho-đenju da određuju i proglašavaju po-dručja posebne zaštite, dok, po Di-rektivi o staništima, Evropska komi-sija ima ključnu ulogu pri usvajanjespiska SCIa.

Kao zaključak, bitno je naglasiti da„spašavanje“ ne znači nužno „restrikcijei zabrane“ – ili barem ne uvijek. Natura

2000 uzima u obzir bioraznolikosti i re-surse koji pružaju mogućnosti u mno-gim poljima – od održivosti turizma, dokombinacije poljoprivrede i očuvanjaprirode. U svim slučajevima, međutim,od velikog je značaja i cijeni se uklju-čenost zajednice. Na kraju, priroda nepripada samo onima koji se profesio-nalno njome bave, već svima nama �

Ovaj članak je dio projektnih aktiv-nosti projekta Podrška provođenju Di-rektive o pticama i Direktive o staništima

u Bosni i Hercegovini. Projekt finansiraVlada Švedske pod upravom DelegacijeEvropske unije u Bosni i Hercegovini.Projekt implementira Prospect C&S ukonzorciju sa EPTISA, SIA ELLE i Lat-vijskim fondom za prirodu (LatvianFund for Nature).

Sadržaj članka je isključiva odgovor-nost Prospect C&S u konzorciju sa EP-TISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondomza prirodu i ni u kom slučaju ne pred-stavlja stanovišta Evropske unije niSIDA-e.

Pelecanus crispusFoto: I. Zafirov

SISARI I NATURA 2000 U BiHDražen KotrošanStručnjak za bioraznolikost, projekt “Po-drška provođenju Direktivi o pticama i Di-rektivi o staništima u Bosni i Hercegovini”

Projekt „Podrška za provođenje Di-rektive o pticama i Direktive o stani-štima u Bosni i Hercegovini“ otvorio jeproces priprema za primjenu NATURA2000 u Bosni i Hercegovini. Jedan odvažnih elemenata identifikacije budućihNATURA područja predstavljaju sisari,tj. 17 vrsta koje se nalaze na listi Direk-tive o staništima i koje možemo naći uBosni i Hercegovini.

Prvi podaci istraživanja sisara (Ma-mmalia) u Bosni i Hercegovini objav-ljeni su krajem 19. stoljeća, ali se poče-tak sistematičnijih istraživanja veže uzime Stjepana Bolkaya, mađarskog zoo-loga, koji je od 1918. do 1930. radiokao kustos u Zemaljskom muzeju Bo-sne i Hercegovine. Generalno, može sereći da su sisari u Bosni i Hercegovininedovoljno proučavani, zbog čega izo-staju adekvatni podaci o geografskojdistribuciji i brojnosti pojedinih vrsta.

Polazeći od liste sisara koji se nalazena Direktivi o staništima, kao jednomod dva temeljna dokumenta za NA-

TURA 2000, izdvaja se 17 vrsta sisarakoje se danas mogu naći u Bosni i Her-cegovini. Pri tome, prvu skupinu čineuglavnom krupni sisari (medvjed, vuk,ris, divokoza, dabar i vidra). Posebnose izdvaja endemski glodar dinarski vo-luharić. Najveći broj vrsta, njih 11, pri-padaju redu šišmiša (Chiroptera).

Medvjed (Ursus arctos L.) je jedanod simbola brdskih i planinskih podru-čja u Bosni i Hercegovini. Za područjeBosne i Hercegovine opisana je po-dvrsta U. a. bosniensis (Bolkay, 1925.).Iako ne postoji usaglašeno mišljenje oveličini bosanskohercegovačke popula-

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

32

cije, čije se procjene kreću od 400 dočak 1200 jedinki, smatra se da je ovapopulacija jedna od najboljih u Evropi.Ipak, medvjed je kod nas nerijetko žrtvakrivolovaca i ilegalne trgovine trofe-jima. Pored spomenutog, očuvanje sta-ništa i izvora prehrane za ovu vrstu bitće jedan od zadataka NATURA 2000mreže u Bosni i Hercegovini.

Vuk (Canis lupus L.) je jedna odnajraširenijih vrsta kod nas, a može sesusresti od kraških polja do planinskihpodručja. On je često razlog žestokihpolemika i rasprava po pitanju njegovebrojnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini.Bosanskohercegovačka populacija vukaprocjenjuje se na oko 600 jedinki i sma-tra se jednom od boljih populacija uEvropi. Za područje Bosne i Hercego-vine opisana je podvrsta C. l. kurjak(Bolkay, 1923.). Nažalost, ne postojiujednačeno mišljenje o zaštiti vuka uBosni i Hercegovini, što otvara prostorza njegovo nelegalno ubijanje. Zaštitaove vrste i njenih staništa bit će jedanod izazova NATURA 2000 u Bosni iHercegovini.

Ris (Lynx lynx L.) je najugroženijavrsta iz porodice mačaka koju danasveoma rijetko susrećemo u brdskim iplaninskim područjima Bosne i Her-cegovine. Procjenjuje se da bosansko-hercegovačka populacija broji manje od60 jedinki. Nažalost, iako se radi o za-štićenoj vrsti i svako ubijanje je strogozabranjeno, nedavno je jedan primjerakodstrijeljen od strane lovaca na planiniVranici, jednom od potencijalnih NA-TURA 2000 područja. Neznanje ili ba-hatost još jednom su ukazali na potrebubolje kontrole lova u Bosni i Hercego-

vini. Za očekivati je da će sprovođenjeNATURA principa spriječiti ubijanje,ali i obezbijediti očuvanje staništa i mo-gućnost preživljavanja (izvore pre-hrane) date vrste u Bosni i Hercego-vini.

Divokoza (Rupicapra rupicapra L.)je nekada obilježavala stjenovite pred-jele Bosne i Hercegovine. Bolkay je1925. godine na primjercima iz Bosnei Hercegovine opisao posebnu podvrstuR. r. balcanica. Danas se rijetko viđa ujugozapadnim i jugoistočnim dijelo-vima Bosne i Hercegovine. Procjenjujese da ova, kod nas ugrožena vrsta, brojioko 950 jedinki. Glavni uzrok smanje-nja brojnosti, uz degradaciju staništa,jeste krivolov. Uspostavljanje monito-ringa i kontrola krivolova bit će važanzadatak za buduća NATURA 2000 po-dručja u Bosni i Hercegovini gdje di-vokoza obitava.

Dinarski voluharić (Dinaromys bog-danovi Martino) je balkanska endem-ska vrsta glodara koji među ostalim na-seljava i visoka kamenita planinskapodručja (npr. Orjen, Zelengora, Tre-skavica, Bjelašnica) Bosne i Hercego-vine. Svrstava se u red ugroženih, ali ijoš uvijek nedovoljno proučenih vrstakod nas. Zaštita i pravilno upravljanjeplaninskim NATURA 2000 područjimaimat će za zadatak i očuvanje ove rijetkevrste u Bosni i Hercegovini.

Dabar (Castor fiber L.) je početkom20. stoljeća bio istrijebljen u Bosni iHercegovini. Stotinjak godina kasnije,2005. godine, izvršena je reintrodukcijaove vrste u vode rijeke Semešnice kodDonjeg Vakufa. Posljednjih deset go-dina, uz spomenute reintrodukovane

primjerke vode pojedinih rijeka (npr.Una, Vrbas, Pliva) i ribnjaka (npr. Sa-ničani), naselili su se i primjerci rein-trodukovani u Hrvatskoj i Srbiji. Oču-vanje staništa ove vrste na područjimaNATURA 2000 u Bosni i Hercegoviniomogućit će i da populacija dabra po-novo bude stabilna, a ova vrsta simbolnaših vodotoka.

Vidra (Lutra lutra L.) je prisutna naširem području Bosne i Hercegovine,uglavnom uz nezagađena vodena sta-ništa. Trenutačno ne postoje precizneprocjene brojnosti ove vrste u Bosni iHercegovini. Nažalost, često je žrtvaubijanja na ribnjacima, gdje se smatravelikom štetočinom. Pored toga, ubija-nje radi krzna, uništavanje staništa (za-gađivanje voda) i smanjenje izvora is-hrane glavni su razlozi ugroženosti ovevrste, čija je globalna populacija u opa-danju. Zaštita staništa ove vrste, koja je

NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

Medvjed – Ursus arctos L.

Foto: D. Mišura

Divokoza – Rupicapra rupicapra L.

Foto: Ž. Sekulić

Veliki potkovnjak – Rhinolophus ferrumequinum Schreiber

Foto: G. Topić

Južni potkovnjak – Rhinolophus euryaleBlasius

Foto: M. Šumanović

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

predložena na listu NATURA 2000 zaBosnu i Hercegovinu, trebala bi dopri-nijeti i očuvanju vidre u našim vodo-tocima.

Šišmiši ili netopiri, sa oko 1200 poz-natih vrsta, uz glodare su najbrojnijired sisara. U Bosni i Hercegovini,prema posljednjim podacima istraži-vača Centra za krš i speleologiju, zabi-lježeno je 29 vrsta šišmiša. Ove, uglav-nom noćne životinje, zbog svako-dnevnog ugrožavanja predstavljaju je-dnu od najugroženijih skupina sisaradanas. Među glavne razloge ugroženo-sti šišmiša ubrajaju se: ubijanje, koje ječesto rezultat praznovjerja i neznanja,uznemiravanje u staništima gdje bo-rave, krčenja šuma, uništavanje pećinai jama, rušenje starih građevina, te ne-kontrolisano korištenje pesticida i dru-gih hemijskih sredstava u poljoprivredi.Iz navedenih razloga 1994. godine po-krenut je Sporazum o zaštiti evropskihpopulacija šišmiša (EURO- BATS). Na-žalost, Bosna i Hercegovina još uvijeknije potpisnik datog sporazuma. Međuvrstama koje se nalaze na Direktivi ostaništima u Bosni i Hercegovini izdvo-jeni su: južni potkovnjak (Rhinolophuseuryale Blasius), veliki potkovnjak (Rhi-nolophus ferrumequinum Schreiber),mali potkovnjak (Rhinolophus hipposi-deros Bechstein), sredozemni potko-vnjak (Rhinolophus blasii Peters), širo-kouhi mračnjak (Barbastella barba-stellus Schreber), dugokrili pršnjak (Mi-niopterus schreibersi Kuhl), velikouhišišmiš (Myotis bechsteinii Kuhl), dugo-nogi šišmiš (Myotis capaccinii Bona-parte), riđi šišmiš (Myotis emarginatusE. Geoffroy), veliki šišmiš (Myotis myo-tis Brokhausen) i oštrouhi šišmiš (Myo-tis blythii Tomes).

Za nadati se da će projekt „Podrškaza provođenje Direktive o pticama i Di-rektive o staništima u Bosni i Hercego-vini“ pokrenuti sistematičniji pristupzaštiti spomenutih vrsta i njihovih sta-ništa u Bosni i Hercegovini �

Projekt financira Vlada Švedske, aprojektom upravlja Delegacija Evropskeunije u Bosni i Hercegovini. Projekt im-plementira konzorcij, na čelu sa ProspectC&S, EPTISA, ELLE i Latvijskim fon-dom za prirodu.

Sadržaj članka je isključiva odgovor-nost Prospect C&S u konzorciju sa EP-TISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fon-dom za prirodu te ni u kom slučaju nepredstavlja stanovišta Evropske unije niSIDA-e.

Špela PolakStručnjak za komunikaciju Amila SalešPredstavnik za odnose s javnošću Projekt “Podrška provođenju Direktive opticama i Direktive o staništima u Bosni iHercegovini”

Jedan od zadataka projekta “Podr-ška provođenju Direktive o pticama iDirektive o staništima u Bosni i Her-cegovini” bio je i podizanje svijesti ozaštiti prirode, posebno o Naturi 2000.Projekt je finansirala Vlada Švedske, augovorni organ je bila Delegacija Ev-ropske unije u Bosni i Hercegovini.Koordinator projekta je Ministarstvovanjske trgovine i ekonomskih odnosaBosne i Hercegovine. Projekat imple-mentira kompanija Prospect C&S ukonzorciju sa EPTISA, SIA ELLE i Lat-vijskim Fondom za prirodu.

Rezultati komunikacije u projektupredstavljeni su na radionici o komu-nikaciji u oktobru 2014. Strategija zakomunikaciju je također predstavljenai unaprijeđena sa participatornim pri-stupom, koji uključuje svih 46 učesnikaradionice.

Okvir za komunikacijuMeđu aktivnostima komunikacije

na projektu mogu se identifikovati dvaglavna zadatka – podrška projektnimaktivnostima i priprema nacionalnestrategije za komunikaciju za Natura2000. U saradnji sa ekspertima projekt-nog tima dogovoreno je da komunika-cijska strategija projekta također trebada podrži nacionalnu strategiju za ko-munikaciju. Strategija za komunikacijuo projektu i implementiranim aktivno-stima predstavljena je i o njoj se disku-tovalo tokom projekta sa članovimaUpravnog odbora. Kada je priprem-ljena, Strategija za komunikaciju o Na-turi 2000 za Bosnu i Hercegovinu pred-stavljena je na posebnoj radionici okomunikaciji, na kojoj je ukupno 45učesnika razmjenjivalo ideje i razmi-šljanja o pitanju buduće komunikacije.Strategija za komunikaciju za Bosnu iHercegovinu u finalnoj verziji rezultatje participativnog procesa.

Komunikacija o zaštiti prirodeKod zaštite prirode, osnova komu-

nikacije je zakonodavni okvir. Natura2000 ima jasne osnove u Direktivi zaptice i Direktivi za staništa. Važno je, usaradnji sa ekspertima, stručnu termi-nologiju prilagoditi popularnom jeziku,kako bi se održala egzaktna i provjerenakomunikacija o Naturi 2000.

U većini slučajeva, na terenu, ko-munikacija zahtijeva uključenost svihpartnera, u cilju podrške i postizanjanaučno odobrenih mjera. Treba da raz-motrimo i razgovaramo o interesova-njima i potrebama ljudi – ne radi sesamo o zaštiti, već i o kohabitaciji. Pro-naći priče sa kojima se možemo po-vezati: ako razmijenimo priče o Naturi2000, mnogo je lakše za partnere da sepovežu sa zaštitom prirode. Komuni-kacija o indikativnim vrstama je važnaza sve vrste. Pauci, žabe ili zmije nisutoliko popularni kod ljudi kao što su tomladi medvjedi ili šarene ptice. Za ko-munikaciju o zaštiti prirode koristimovrste koje evociraju pozitivna osjećanja.

Nisu samo posebne vrste te sa ko-jima se možemo lako povezati, već suto i područja/lokaliteti sa kojimaimamo tendenciju povezivanja. Svakiprojekt, prilikom komunikacije o zaštitiprirode (putem zakonodavstva, IT rje-šenja ili ekspertske liste, i sl.), treba datraži indikativne akcije na projektu.

Projektni partneri i ciljeviZa Naturu 2000, na prvom mjestu

su važne institucije Bosne i Hercego-vine za komunikaciju, budući da su onete koje planiraju i implementiraju gla-vne aktivnosti vezane za zaštitu prirode.Također, treba uključiti institucije izoblasti poljoprivrede, turizma, energije,komunalnih usluga i infrastrukture. Svatri nacionalna parka također su važnaza zaštitu prirode. Mreža eksperata jeuspostavljena na projektu, uz visok ste-pen saradnje. Postoji nekoliko NVO-au Bosni i Hercegovini koje imajueksperte. One pokrivaju različite obla-sti/polja okoliša i/ili korisnike zemljišta,kao što su ribolovci, lovci, farmeri, pče-lari, vlasnici zemljišta. Korisnici zem-

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

33NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

KOMUNIKACIJA ZANATURU

ljišta su najdirektnije uključena grupakada je u pitanju Natura 2000. Partnerina lokalitetima Nature 2000 uključujuudruženja, NVO-e, korisnike zemljišta,vlasnike, poduzetnike i druge potenci-jalno zainteresovane. Definitivno vi-dimo stanovnike kao ključnu grupu zaprihvatanje i implementaciju aktivnostiNature 2000. Bosna i Hercegovina imaširok dijapazon medija – najutjecajnijimeđu njima su TV, radio, štampani me-diji te određeni web portali. Međuna-rodni partneri su također važni, poštopodržavaju projekte u zemlji.

Ciljevi komunikacijeTri su nivoa važna u komunikaciji

o zaštiti prirode, a korišteni su i na pro-jektu, pošto promjena ponašanja možeda se postigne tokom dužeg perioda,od 5 do 10 godina, a to su: informisanipartneri, konsultovani partneri i uklju-čeni partneri.

Implementacija aktivnostiSa jasnom slikom o partnerima, na-

mjerama i ciljevima komunikacije, la-kše je planirati aktivnosti komunikacije.Implementacija ipak treba da bude fle-ksibilna, jer se okoliš mijenja praktičnosvaki dan. U nastavku su predstavljenesamo najvažnije aktivnosti.

Web komunikacija: web-stranicaprojekta www.natura2000.ba, koja je re-dovno ažurirana i predstavlja bibliotekusvih projektnih rezultata (sa oko 150do 200 posjeta mjesečno). Osim web-stranice, Facebook stranica (preko 370oznaka “like” godišnje) je svakodnevnoaktivna. Youtube kanal ‘Natura 2000BiH’ bio je aktivniji tokom faze pro-mocije filma.

Izložba “Saradnja za Naturu” trajala

je u Sarajevu i Banja Luci više od mjesecdana. Na izložbi je predstavljena per-spektiva Evropske unije o Naturi 2000,potencijali u Bosni i Hercegovini i pro-jektne aktivnosti. Mnogi eksperti suuključeni u izložbu sa informacijama ifotografijama. Bilo je preko 900 posje-tilaca.

Dva seminara su organizovana udirektnoj saradnji sa ekpertima u vezisa iskustvima drugih zemalja u oblastiNatura 2000. Ukupno oko 100 učesnikaprisustvovalo je i razmijenilo iskustvaiz Belgije, Slovenije, Hrvatske i Bugar-ske.

Na projektu smo bili aktivni i u me-dijskoj komunikaciji – mediji su po-zivani na događaje, distribuiranih jebilo sedam saopštenja za medije, ob-javljeno je 70 medijskih izvještaja o Na-tura 2000 u Bosni i Hercegovini.

Uključivanje djece u komunikacij-ske aktivnosti vezane za prirodu imanekoliko pozitivnih efekata – djeca suvoljna da uče o prirodi i više su sklonapažnji prema prirodi. Djeca dijele svojrad i rezultate postignute u školi i saporodicom. Implementirali smo radio-nice sa animatorom na Kids festivalu uSarajevu – učesnicima festivala podije-lili smo 1.400 majica i 1.400 yo-yo. Ve-ćina aktivnosti sa djecom obuhvatalaje škole u pilot-područjima Tišina, Vra-nica i Orjen - Bijela gora. Interaktivneprezentacije su pripremljene posebnoza svako pilot-područje. Četiri anima-tora u ukupno 12 škola održala su pre-zentacije za više od 6.500 djece. Nakonprezentacije je održano nagradno tak-mičenje pod nazivom “Priroda i mi –nauči više o Naturi 2000”. U ovoj fazi,djeca su pripremila brojne ilustracije,

prezentacije, postere i video-klipove ovažnosti prirode. Na završnoj izložbinjihovih radova, najbolja odjeljenja do-bila su majice i yo-yo drvene igračke.Sve aktivnosti su bile usklađene sa ra-dionicama u tri područja za planoveupravljanja, i predstavljene su medi-jima. Rad i posvećenost su bili izuzetnii puni poruka podrške za zaštitu pri-rode.

U završnoj fazi projekta izrađen jefilm “Priča za saradnju za Naturu” nadva jezika, sa kraćom verzijom od 10minuta i dužom verzijom od 30 minuta.U filmu možemo vidjeti izuzetnesnimke životinja, biljaka i njihovih sta-ništa, snimljenih u Bosni i Hercegovini.Scenarij je izradio projektni tim i Pro-dukcija Visoki. Film je režirao Ilhan Der-vović, koji je autor većeg dijela filmskogmaterijala. Autor muzike je Kenan Pašić.

Komunikacija je bila uspješna zah-valjujući velikoj mreži podrške

Komunikacija je bila uspješna nesamo zahvaljujući planiranju, već i zah-valjujući velikoj mreži onih koji su biliuključeni u aktivnosti. Tim i ekspertipodržavali su komunikacijske aktivno-sti. Velika podrška je bilo i Ministarstvovanjske trgovine i ekonomskih odnosaBosne i Hercegovine. Delegacija Evrop-ske unije u BiH i SIDA također su pru-žili veliku podršku. Zahvaljujemo sesvim članovima Upravnog odbora.

Posebna zahvalnica upućena je ne-vladinim organizacijama od kojih iz-dvajamo – NVO Naše ptice, Društvoza istraživanje biodiverziteta, Lijepanaša iz Čapljine i timu Fondeka. Sjajandoprinos dala su četiri animatora u pi-lot-područjima, kroz saradnju sa dje-com, koja je bila izuzetna.

Zahvaljujemo se svim saradnicimaza profesionalnu podršku, koju su pru-žili pojedinačnim aktivnostima pro-jekta.

Posebno se zahvaljujemo timu zadizajn Bunker, stručnoj ekipi ART7koja je dizajnirala i izradila Natura iz-ložbu, kao i timu produkcijske kućeProdukcija Visoki koja potpisuje film"Priča o saradnji za Naturu".

Hvala za podršku komunikaciji oNaturi 2000 �

Sadržaj ovog članka je isključiva od-govornost Prospect C&S u konzorciju saEPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fon-dom za prirodu i ni u kom slučaju nepredstavlja stanovišta Evropske unije niSIDA-e.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

34 NATURA 2000 U BOSNI I HERCEGOVINI

35

Armin Macanović, magistar ekol.Centar za ekologiju i prirodne resurse,Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu

Pitomi kesten (Castanea sativaMill.) ili tzv.“Žir bogova-Diosbalanos“ kako su plod kestena

nazivali stari Grci, predstavlja značajanprirodni resurs na području BiH. Iakoje alohtona vrsta našeg podneblja, pi-tomi kesten se dobro adaptirao uslo-vima naših staništa. Na području BiHrasprostranjen je u tri manje disjunkcijea to su: područje sjeverozapadne Bosne(Velike Kladuše i Cazina), područjeSrebrenice i sjeverne Hercegovine(Wraber, 1958). Pretpostavlja se da ke-sten u sjevernom dijelu BiH potiče sapodručja Hrvatske, dok porijeklo napodručju Hercegovine nije poznato.Stari mještani Općine Konjic navodeda su kesten na ovom području sadiliRimljani, i da su stanovnici godinamanjegovali i održavali zasade kestena.Tome u prilog idu brojni ostaci kame-nih zidova oko stabala kestena, koji idanas postoje.

Pitomi kesten je veoma korisna dr-venasta vrsta. Svake godine u prosjekujedno stablo kestena na ovim prosto-rima daje oko 100-250 kg ploda, doksu medonosni cvjetovi tokom juna ijula od izuzetnog značaja za pčelinjupašu, i vrcanje domaćeg kestenovogmeda. Plodovi kestena su izuzetnohranljivi, vitaminozni i ljekoviti. Lišće,drvo i muški cvjetovi sadrže visok pro-cenat tanina, koji se koristi u farma-ceutskoj industriji i industriji kože.

Danas se na području Hercegovinenalaze još uvijek šume pitomog kestena,koji zajedno sa hrastom sladunom i kit-njakom čini pejzaže izrazite ljepote ibiodiverziteta. Iako postoje, o njima semalo zna!

Rasprostranjen je uglavnom na po-dručju općine Konjic, oko naselja Gra-

dac, Bare, Trusina, Seonica, Gornje iDonje Višnjevice, Parsovići, Obrenovac,Žitače, kao i općine Jablanica, oko na-selja Donja Jablanica, Baćinsko brdo,Mrakovo, Ostrožac. Šume kestena suuglavnom tipa privatnog posjeda, takoda gotovo ne postoji domaćinstvo naovom prostoru, koje ne posjeduje dioovog vrijednog šumskog bogatstva.

Pored neprocjenljive vrijednosti ke-stena, na ovom području još uvijek nijedovoljno prepoznat potencijal uzgoja,čime bi se doprinjelo jačanju razvojalokalne zajednice. Plodovi koji se trgujuu cijeloj Evropi, u području Hercego-vine najčešće ostaju zanemareni, ne-obrani i prepušteni propadanju.

Tradicionalni plantažni uzgoj ke-stena već odavno nije popularan u ovimkrajevima, iako i danas postoje tzv. „ga-jevi kestena“, koji su se nekada redovnoodržavali i čuvali od štetočina. Starostovakvih gajeva se procjenjuje na oko200 godina, gdje pojedina stabla dosežuosam metara obima i još uvijek dajuplodove.

I pored stvaranja novih zasada ke-stena, neophodno je pristupiti inven-tarizaciji postojećih zasada-„gajeva“ iprocjeni njihovog stanja. Proteklih go-dina stalnim iseljavanjem stanovnikaiz ruralnih ka urbanim sredinama, zna-tne površine šuma kestena su ostale po-šteđene ljudskih aktivnosti. Zaboravljenod strane čovjeka, kesten je dobrim di-jelom očuvan.

Za uzgoj kestena i isplativo korište-nje njegovih plodova postoji veliki po-tencijal. Klimatski uslovi staništa jošuvijek pogoduju rastu kestena u sjever-noj Hercegovini, što nudi mogućnostplantažne sadnje. Mnoga neiskorištenazemljišta, na silikatnoj geološkoj po-dlozi, u ovom području mogu poslužitikao mjesto sadnje. S obzirom da se radio brdskom pojasu, pitomi kesten je mo-guće saditi na sjevernim ekspozicijamakoje su optimalne za rast, jer kesten do-

bro podnosi sjenu i umjerene tempe-rature. Pored sjenovitih staništa kestenuna ovom području ne manjka ni vlaga,zbog dobro razvijene hidrološke mreže.Najpovoljnije uvijete za sadnju kestena,srećemo u području rijeka Neretvice iSeončice, zatim naselja Parsovići, Jase-nik, Džanići, Gorani, Buturović polje,Podhum, Oteležani, Ljesovina, Žitače,Sijerkovača, Sultići itd. S obzirom da jekesten kalcifob, područje u kojem sene preporučuje njegova sadnja jesteokolina grada Konjica, odnosno u obla-stima dolomitnog kompleksa i krečnja-čke geološke podloge.

Plantažnim uzgojem kestena na po-dručju sjeverne Hercegovine otvara semogućnost razvoja malih lokalnih za-druga i turističkih destinacija, jer sušume kestena izuzetno specifični pej-zaži „gorostasnih stabala“, jedinstveniza istraživanje i rekreaciju. Zbog sveganavedenog, razvoj lokalne zajednice usjevernoj Hercegovini je neophodnousmjeriti ka održivoj upotrebi prirod-nih resursa. Tu značajno mjesto, sva-kako zauzima i uzgoj pitomog kestena,koji se može smatrati jedinstvenim zaovo područje predstavljenim kroz uni-katne hercegovačke plantaže �

Hercegovačke plantaže pitomog kestena

VELIKI POTENCIJAL MALOG PLODAZa uzgoj kestena i isplativo korištenje njegovih plodova postoji veliki potencijal. Klimatskiuslovi staništa još uvijek pogoduju rastu kestena u sjevernoj Hercegovini, što nudi mo-gućnost plantažne sadnje

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Aleja kestena Foto: A. Macanović

Četvrti međunarodni bioetičkisimpozij, održan u Sarajevu 20.i 21. juna/lipnja 2014. godine

tematski je bio posvećen integrativnoj bio-etici i prirodnom nasljeđu. Okupio je uče-snike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske,Srbije, Makedonije, koji su u elaboliralizanimljiva, a pokazalo se i polemična,stajališta o prirodi, čovjeku, nasljeđu.

PRIRODA: Sulejman Bosto je upolazištu za temu Višeznačnost pojmaprirode pošao od toga da je priroda nesamo kao temeljno i univerzalno pred-metno polje prirodnih znanosti ili kaopolje svakodnevnog iskustva i govora,nego i pojam prirode kao jedan od te-meljnih pojmova bioetičkog vokabulara– u znanstveno tehničkoj epohi pretr-pjela temeljitu transformaciju i izgubilaneposrednu samorazumljivost.

Ona se kao “polje rada” ili kao “pred-met spoznaje” pokazuje kao kompleksnastruktura i za prirodoslovno, i za filo-zofsko, teološko, sociološko, kulturolo-ško objašnjenje i razumijevanje, kao iu polju svakodnevno – životne prakse.Zahvaljujući sistemu modernog znanjai tehnike, filozofije, umjetnosti... te raz-ličitim kulturno-civilizacijskim sklopo-vima javlja kao višeznačajan fenomen– radi čega ne možemo govoriti o čistoj“prirodi po sebi” nezavisno od čovjekanjegova svijeta i djelovanja. Ona se urazličitim iskustvima i različitim tipo-vima znanja otkriva u mnoštvu svojihlikova, u stalnoj mijeni i u rasponu odmikro do makro svijeta, od žive do ne-žive prirode od zvijezda do ljudskogmozga, od slijepe determinističke me-hanike do osebujne autonomne tvor-ničke “subjektivnosti” same prirode kaoživotnog principa.

Bosto zaključuje da je radi toga ne-ophodno novo promišljanje prirodekoje prirodu spašava od redukcije napuki objekt raspolaganja, od redukcijena mrtvu neosjetljivu tvar i na pukienergetski resurs.

ČOVJEK: Marija Selak konstatirada se posljednjih nekoliko godina raz-

vila zanimljiva diskusija oko moguć-nosti biomedicinskog “unapređivanja”pojedinih ljudskih osobina u svrhu“moralnijeg” djelovanja. Za razliku odostalih varijanti biomedicinsko pobolj-šanje čovjeka, u ideji moralnog pobolj-šanja nije riječ o unapređenju kvaliteteživota pojedinaca, pa onda posredno imogućem usavršavanju društva, negose ono legitimizira isključivo kroz una-pređenje društva u cjelini jer se ljudskomoralno djelovanje primarno odnosina suživot s dugima.

Prema ovoj autorici u tom smislumožemo reći da se značaj ideje moral-nog poboljšanja krije u tome što onorazotkriva srž, a time i kontradikcije,cjelokupnog tehnoznanstvenog poku-šaja nadilaženja ljudskih biološkihograničenja.

Odnos čovjeka i prirode u filozofijiAl – Farabija analizirao je Kerim Sušić,konstatujući, između ostalog da te-meljni princip univerzuma i prirodenije materija, već naprotiv, u njihovojosnovi jeste intelekt. U tom kontekstu,čovjek i priroda nisu fenomeni koji iz-rastaju isključivo iz materijalnih entiteta

i procesa niti je intelekt akcidencija čo-vjekova života. U Al- Fabijevu pogleduna čovjeka i prirodu nema prostora zarazvoj materijalističkog redukcionizmas kakvim se susrećemo u modernojznanosti nastaloj na principima Dekar-tova dualizma, niti su priroda i univer-zum mračni, bezživotni bezdani bezznačenja i svetosti za čovjeka.

NASLJEĐE: Medicina i njezinasprega s tehnološkim postignućimazauzima središnje mjesto u kulturnimzbivanjima svakog povijesnog razdo-blja. Pronađeni podaci o liječnicimakoji su u povijesno-kulturnom razdo-blju od nastanka prvog medicinsko-eti-čkog kodeksa do pojave bioetike istra-živali, opisivali i tumačili ulogu znano-sti u medicini stvorilo je potrebu da seistraži njihov znanstveni, profesionalni,društveni i osobni doprinos u medicin-skoj etici. Misli se prije svega na staja-lišta Thomasa Percivala (1740-1804),autora prvog kodeksa u medicinskojetici.

ZEMLJA: Preduvjet opstanka ži-vota na zemlji je očuvanje životnihokvira u kojima je on ponikao te se evo-

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

36 Bioetička promišljanja

ČIJA JE ZEMLJASve ukazuje na potrebu da treba proširiti znanje o prirodi od molekularne razine do razineekosustava kroz multidisciplinarna znanstvena istraživanja, ali i preispitati sa bioetičkog sta-novišta i aktivno utjecati na vlastitu vrstu da zaista uvažava činjenicu da planeta Zemljanije samo planeta Čovjeka

Foto: Dinno Kasalo

lucijski obogaćivao i usavršavao. Živabića sa svojim životnim prostorom čininedjeljivu cjelinu, jer za životne funk-cije potreban im je kontinuiran protokenergije i neprekidna izmjena tvari. Je-dini je čovjek od svih bića na Zemljipodredio prirodu svojim potrebama inasilno prekinuo povezanost mnogihživih bića sa njihovim životnim okoli-šem. U referatu “Da li je planeta Zemljasamo prebivalište ljudi?” Nada i ŽarkoMladina smatraju da su nade ipak u čo-vjeku koji mora izmijeniti svoj odnosprema prirodi, ali i preispitati svoje eti-čke i moralne principe.

Svojim životnim potrebama i funk-cijama živa bića neprestano mijenjajuživotni prostor u kojem obitavaju odnastanka života na zemlji do danas. Je-dna vrsta Homo sapiens u mogućnostije promijeniti protok količine energijei promet kruženja tvari, proizvoditinove u prirodi nepoznate spojeve, re-metiti međuodnose brojnih organi-zama, a genetičkim inženjerstvom umogućnosti je stvoriti nove biljne i ži-votinjske transgene vrste. Svjedoci smoglobalnih klimatskih promjena, oneči-šćavanja vodotoka, mora i kopna, ne-dostatka pitke vode. Sve ukazuje na po-trebu da treba proširiti znanje o prirodiod molekularne razine do razine eko-sustava kroz multidisciplinarna znan-stvena istraživanja, ali i preispitati sabioetičkog stanovišta i aktivno utjecatina vlastitu vrstu da zaista uvažava či-njenicu da planeta Zemlja nije samoplaneta Čovjeka.

RESURSI: Globalni ekološki pro-blemi ne poznaju granice država. Kom-

pleksnost njihovog rješavanja je pove-zana sa potrebom uključivanja svihzainteresiranih aktera, podjelom odgo-vornosti i implementracijom aktivnostikoje se baziraju na etički zasnovanomodnosu prema prirodnom nasljeđu.Koncept koji promovira održivo uprav-ljanje i gospodarenje šumskim resur-sima zasnovano na zajedničkim mje-rama, aktivnom učešću svih interesnihstrana i jasnom podjelom odgovornostije poznat pod nazivom forest governa-nce. Ovaj koncept u najširem smisluukazuje na upravljanje i gospodarenješumskim resursima na način koji po-drazumijeva značajne promjene u ulozivladinih (javnih) i nevladinih institu-cija, primjenom novih procedura i re-distribucijom političke moći u izmije-njenim društveno-političkim i ekon-omskim realitetima. Upravo tome po-svećen je rad Senke Mutabdžije, AmileSelmanagić Bajrović, Ajle Mehmedovići Mersudina Avdibegovića.

ENERGIJA: Neosporna je činjenicada je došlo do energetske krize. Pitanjeje, međutim, kako iz nje izaći. Energet-sko pitanje ne može zaobići tri očitedatosti smatra fra Velimir Valjan (rad“Energetski resursi, patrimonij čovje-čanstva). Prva je iscrpivost fosilnih go-riva (ugalj, nafta, prirodni gas) koji subili do sada primarni, gotovo isključivi,energetski izvori. Oni su omogućili pri-jelaz, u zapadnim društvima, iz ekono-mije čistog preživljavanja u ekonomijuobilja. Je li ispravno koristiti ih sve donjihove iscrpenosti? Zar nije planetaZemlja, sa svojim dobrima i sa svojimresursima, nasljeđe koje pripada čovje-čanstvu, sadašnjim ali i budućim po-koljenjima?

Druga datost je: osim što se moguiscrpsti, korištenje (ili zloupotreba) ene-rgetskih resursa fosilnih goriva je šte-tna, katkada opasno štetna, za zdravljei ambijent. Je li dopušteno proizvoditirobu i usluge uz tako visoku cijenu začovjeka i ambijent?

Treća datost: jasno je da je današnjienergetski model funkcionalan za ak-tuelni model razvoja, međutim, je li ta-kav tip razvoja održiv? Može li se odr-žati neki razvoj, čiji su učinci ustvarioštre nejednakosti među narodima, po-stupno osiromašenje resursa, klimatskapromjena i alternacija ambijenta?

ZAŠTITA: Vladajući sistem - kojitvore neoliberalistička kapitalističkaekonomija i pseudodemokratska poli-tika u koaliciji s redukcionističkom teh-noznanošću i manipulativnim maso-

vnim medijima - kontinuirano teži to-talnoj privatizaciji zajedničkih dobara.Privatizacija o kojoj se ovdje radi nijetek kratkoročna ekonomsko-političkamjera niti je koncept privatnog vlasni-štva, koji joj stoji u podlozi, samo stvarpravne regulacije u okviru pojedinihnacionalnih zakonodavstava. HrvojeJurić naglašava da razmatranjem togprocesa dospijevamo, naime do temelj-nog pitanja o međuljudskim odnosimai odnosu čovjeka prema prirodi, a kri-tika objektivacije čovjeka i prirode,kako je artikulirana u integrativno-bioetičkom diskursu, postaje preduvje-tom razumijevanja i rješavanja pro-blema privatizacije zajedničkih dobara.Autor je pristalica da zaštitu zajedničkihdobara treba zagovarati kao polazišteborbe protiv sistema koji sistemski uni-štava prirodu i društvo, odnosno kom-pleksne mreže života.

BIOETIKA: Pod izlikom stvaranjaglobalnog društva znanja, nova ekono-mija znanja praktično je obesmislilapojam “prirode” i pojam “društva” po-dređujući te (oštećene) pojmove pro-fitnoj logici korporativnog kapitalizma.

U kontekstu razmatranja odnosa in-tegrativne bioetike i sociologije priro-dne sredine Zlatan Delić naglašava: Me-hanizmi dominacije sastavni su dio nesamo novih biotehničkih znanosti,nego se oni nalaze i u samoj osnovi le-gitimiranja nove globalne ekonomije inove, samo njoj podređene institucio-nalne i obrazovne politike i prakse de-finiranja i discipliniranja samog pojmaznanja. Problem dakle nije samo u tomešto globalna ekonomija znanja (i vje-ština) u 21. stoljeću nastupa pod ime-nom ekonomije znanja (privatizujućitako i samo ime znanja) nego je pro-blem što ta ekonomija dalekosežno pro-širuje vlastiti (u biti uski) pojam znanjadaleko izvan područja ekonomije i štona taj način djeluje kao najšira institu-cionalna , a ujedno i kao privilegovanamatrica za izgradnju onog što se (uspr-kos što živimo u doba “znalačkog šire-nja neznanja”) pogrešno naziva glo-balno društvo znanja.

Autor zaključuje da se kritičkom re-konstrukcijom i objedinjavanjem me-toda prirodnih i metoda društvenihznanosti, u kontekstu sve veće ugrože-nosti prirodne sredine, može pokazatida se integrativna bioetika i sociologijaprirodne sredine nalaze na istom putu.

Priredio: H. Arifagić

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

37Bioetička promišljanja

38

ČUVAJ MRAVA – ON ČUVA ŠUMUSamo očuvana šumska staništa mogu podržavati visoko integrirane socijalne sisteme kao štosu društva vrsta malog i velikog šumskog mrava, pa stoga isti služe kao pokazatelj zdravljai očuvanosti šuma

Mirmekologija

Adi Vesnić, mr. sc.Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu

Vrste iz roda Formica u koje spa-daju veliki i mali šumski mravnaseljavaju područja sa umje-

renom klimom i rasprostranjene su pocijeloj Euroaziji od ravničarskih do pla-ninskih područja. Po načinu života iekološkim karakteristikama riječ je oveoma raznolikoj skupini. Grupa šum-skih mrava u Bosni i Hercegovini uklju-čuje vrste koje zahtijevaju očuvanašumska staništa četinara. Ovdje spadajuvrste mrava koje grade velike polidomekolonije. Ovi megapolisi mogu brojatimaksimalno 16 miliona radnika i do20000 kraljica. Velika mravlja društvagrade visoke mravinjake, uočljive gra-đevine interesantne planinarima i lju-biteljima prirode.

Rod Formica broji oko 150 vrsta odčega je 27 vrsta zabilježeno na zapad-nom Balkanskom poluostrvu. U Bosnii Hercegovini ovaj rod je predstavljensa 14 vrsta iz četiri podroda: Servifor-mica, Raptiformica, Coptoformica iFormica. Podrodovi Raptiformica iCoptoformica u fauni Bosne i Herce-govine predstavljeni su sa po jednomvrstom, a podrod Serviformica je pred-stavljen sa osam vrsta. Podrod Formicačine šumske vrste mrava u najužemsmislu riječi i uključuje četiri vrste, odkojih su Formica rufa (veliki šumskimrav) i F. polyctena (mali šumski mrav)karakteristične po izgradnji velikihmravinjaka u šumama.

Veliki i mali šumski mrav (Formicarufa i F. polyctena) su sestrinske vrste.Navedene vrste zbog sličnosti životnihpotreba često dijele isto stanište, a u slu-čaju devastacije i fragmentacije šumskihstaništa mogu doći u kontakt i hibridi-zirati dajući jedinke koje su vijabilne ireproduktivno sposobne. I pored velikesličnosti spram životnih uslova i mor-fološke sličnosti mali i veliki šumskimrav se ekološki i morfološki razlikuju.

Od jajeta do jedinkeVeliki šumski mrav Formica rufa

zauzima područje od Iberijskog poluo-strva na zapadu do Bajkala na istoku.Vrsta ima šire rasprostranjenje od ma-log šumskog mrava (F. polyctena). Širerasprostranjenja velikog šumskogmrava najvjerovatnije je uzrokovanoefikasnijim načinom osnivanja kolo-nija. U Evropi je veliki šumski mrav nahorizontalnom profilu rasprostranjenizmeđu 40,00 i 63,50 N geografske širine,a vrsta je rasprostranjena i u Maloj Azijii na Kavkazu. U granicama rasprostra-njenja vrsta Formica rufa naseljavaumjerene i subborealne šume, submon-tane lišćarske i četinarske šume.

Veliki šumski mrav je termofilnavrsta te stoga gradi mravinjake bližerubu šume, uz rub šumskih puteva istaza, na osunčanim mjestima uz rub

proplanaka, a rijetko u unutrašnjostišumskih sastojina. Formica rufa imamanji afinitet spram sjenovitih staništau odnosu na vrstu F. polyctena. Prosje-čna gustina kolonija velikog šumskogmrava je 10 mravinjaka na km2. Odukupnog broja gnijezda u staništu do75% je sa jednom kraljicom (mono-gino). U slučaju poliginih i polimorfnihdruštava vrste Formica rufa kolonije ni-kada ne doseže veličinu kolonija vrsteF. polyctena i za 25% su slabija od dru-štava vrste F. polyctena.

Mravinjaci monoginih kolonija vr-ste Formica rufa su sa 120.000 radnikai prečnika do 130 cm, strmih strana, ma-terijal na mravinjaku je krupan. Velikii mali šumski mrav se razlikuju i premanačinu osnivanja kolonije i periodu ro-jenja koje kod vrste F. rufa kasni 20dana a dešava se između 20 aprila i 10jula. Reproduktivne jedinke monoginihgnijezda lete između 11 i 12 sati. U po-liginim sistemima koji su karakteristi-čni za vrstu F. polyctena kolonije nastajudijeljenjem postojećih kolonija, pa nataj način nastaju polidoma društva.Kraljica dnevno izleže oko 300 jaja, in-tenzivno leže jaja četiriipol mjeseca.Razvoj od jajeta do odrasle jedinke natemperaturi od 230-340 C traje 42 dana.

Šumski mravi i njihovi mravinjaci unutaršumskih zajednica smrče i jele činejedinstven odnos u kome mravi zbogsvoje biomase imaju stabilizirajućiuticaj na stanište, učestvuju u procesukruženja materije i protoka energije ikontroliraju broj biljojeda.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

U koloniji radnici se stalno dodiruju antenama i ispituju da li miris jedinke odgovara mirisu kolonije, jedinke signaliziraju jedna drugoj kada su gladne i imaju

mogućnost razmjene tečne hrane iz voljke

Foto: A. Vesnić

Rasprostranjenje malog šumskogmrava (Formica polyctena) je zbog hi-brida Formica rufa x polyctena i slično-sti sa vrstom Formica aquilonia nejasno.Mali šumski mrav naseljava staništa do1030 metara nadmorske visine, umje-rene sub-borealne i montane šume li-šćarske i četinarske najčešće smrče. Gu-stina iznosi 10 kolonija na km2.Zabilježene su superkolonije od 1200gnijezda na površini od 134 ha.

Kolonije vrste Formica polyctena susa više kraljica (poligine) i sa više mra-vinjaka koji međusobno razmjenjujukraljice i radnike. Polidome kolonijenastaju diobom mravinjaka. Manje od5% kolonija vrste Formica polyctena jesa jednom kraljicom (monogino). Gni-jezda su u sjenovitim mjestima do 2 me-tra visine, a na kserotermnim, sušnimstaništima kupa je niska. Veliki mravi-njaci u sjenovitim mjestima mogu daimaju kupu gnijezda zapremine od 28,5m3, površinu 38,5 m2 i obim do 30 m.Velika gnijezda imaju 15-16 milionaradnika i 20000 kraljica. Ovi mravi suaktivni i na temperaturama od 60 C, amaksimalna aktivnost se javlja na tem-peraturama 22-260, površinske tempe-rature i do 450. Period rojenja je od 11.aprila do 22. juna, 20 dana ranije odvelikog šumskog mrava, a reproduk-tivne jedinke se roje između 11 i 17 sati.Gnijezdo od 2,1 m2, na teritoriju od0,38 ha ima oko 840.000 radnika i 1070kraljica. Kolonija navedenih karakteri-stika konzumira hrane u energetskojvrijednosti od 950.000 kj/godinu.

Istraživanja na Ozrenu i TrebevićuKolonije biomase 80 kg, oko 8 mi-

liona radnika, konzumiraju 4% neto

primarne produkcije staništa. Od toga360 kg suhe mase i 3130 i biljnih sokovaod čega 82% trofobiozom (preko biljnihvaši) i 18% zoofagno.

U Bosni i Hercegovini istraživanjediverziteta, rasprostranjenja i biologiješumskih mrava dosada nije vršeno. Po-sebno je važno naglasiti da su šumesmrče i jele ugrožene antropogeno usli-jed: klimatskih promjena, sječe šume iurbanizacije. Danas se u Bosni i Her-cegovini zahvaljujući fondu Rufford or-ganizacije vrše istraživanja općih bio-loških karakteristika vrsta Formica rufai Formica polyctena u svrhu bilježenjanultog stanja na području planinaOzren i Trebević, a u cilju procjene ste-pena ugroženosti i zaštite navedenihvrsta. Već sada se može reći da je brojkolonija spomenutih vrsta izuzetnomali 1,5 kolonija na km2 uz visok ste-pen agregacije kolonija, što govori o ne-pravilnoj distribuciji unutar staništa.Nažalost zbog neistraženosti ne mo-žemo argumentirano govoriti o broj-nosti, nivou hibridizacije između vrstavelikog i malog šumskog mrava i ste-

penu ugoženosti šumskih mrava na po-dručju Bosne i Hercegovine.

Šumski mravi i njihovi mravinjaciunutar šumskih zajednica smrče i jelečine jedinstven odnos u kome mravizbog svoje biomase imaju stabilizirajućiuticaj na stanište, učestvuju u procesukruženja materije i protoka energije ikontroliraju broj biljojeda iz grupe zglav-kara. Mravlje kupe velikog i malog šum-skog mrava također imaju i estetski ka-rakter koji daju toplinu inače hladnolju-bivim šumama smrče. Zbog važnostišumskih mrava u ekositemu šuma četi-nara mravinjake ne treba uznemiravati,rušiti i na drugi način oštećivati. Ispra-van odnos čovjeka spram šume i šum-skih staništa, čuvanje i zaštita šuma, bivanagrađen prisustvom šumskih mravakoji su indikatori zdravlja šuma koje sesve više povlače pred nasrtajima ljudi.Ne treba zaboraviti da samo očuvanašumska staništa mogu podržavati visokointegrirane socijalne sisteme kao što sudruštva vrsta malog i velikog šumskogmrava, pa stoga isti služe kao pokazateljzdravlja i očuvanosti šuma �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

39Mirmekologija

Kupa izgrađena od listova smrče i jele malog šumskog mrava (lijevo) na ravnom ima pravilan izgled, dok na strmim padinama (desno) prati teren i okrenuta je

prema jugu i jugoistoku. Kupa je kolektor toplote i mjesto inkubacije larvi

Zadatak radnika malog šumskog mrava je da održavaju mravlju kupu, stalno dovlače listove i povećavaju mravinjak, shodno veličini kolonije

Foto: A. Vesnić

Radnici na površinu mravlje kupe stavljaju komadiće smole zbog njenog

aseptičnog karaktera

Foto: A. Vesnić

40

Prof. dr. Kasim TatićEkonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Nevladina organizacija – NVO(engl. Non-governmental or-ganization – NGO) je pravno

konstituisana organizacija koju su osno-vala prirodna ili pravna lica nezavisnaod bilo koje vlade. Termin obično koristeupravo vlade da označe organizacijekoje nemaju vladin status. U slučajevimau kojima NVO djelimično ili u potpu-nosti financira država, NVO zadržavasvoj nevladin status na način da one-mogući vladinim zvaničnim predsta-vnicima članstvo u organizaciji. Nazivse obično koristi samo za organizacijekoje nastoje realizirati neki širi društvenicilj koji ima i političke aspekte, ali kojenisu otvoreno i eksplicitno političkeorganizacije kao npr. političke partije.Još uvijek postoje značajne razlike u po-gledu zakonskog definiranja pojma ne-vladina organizacija. U mnogim juris-dikcijama, ovaj tip organizacija često seoznačava pojmom “organizacije civilnogdruštva” ili nekim drugim nazivima.

Poslednjih godina, opseg aktivnostikoje preuzimaju nevladine organizacijea posebno one u sektoru okoliša (engl.environmental NGO – ENGO) u velikojmjeri se proširio. ENGO sada preduzi-maju mnogo opsežnije i brojnije aktiv-nosti u poređenju sa isključivim podi-zanjem svjesnosti o okolišu i/ili jedno-stavnim djelovanjem u pravcu stvaranjadruštvenog pritiska u konkretnim si-tuacijama. Njihove aktivnosti sada uklju-

čuju okolišni monitoring, učešće o pro-cjeni okolišnog uticaja projekata i teh-noloških rješenja (engl. environmentalimpact assesment - EIA), promoviranjeokolišnog obrazovanja, obuku i ojača-vanje kapaciteta, primjenu demonstra-cionih projekata, promoviranje čistijihtehnologija, provođenje zagovaranja usaradji sa vladinim institucijama, i pro-moviranje regionalne i međunarodnesaradnje u vezi sa okolišem i održivimrazvojem. Mnoge ENGO uključene suu praktično upravljanje zaštićenim po-dručjima, i promoviraju komunalne ilipojedinačne akcije i kampanje za većuodgovornost vlade i korporativnog sek-tora u pogledu okoliša.

Realnost na terenuNajveći dio ENGO u BiH i regionu,

istovremno radi na okolišu i održivomrazvoju, potvrđujući na taj način činje-nicu da su problemi okoliša dubokoutkani u ekonomske i socijalne sisteme.Dobro okolišno upravljanje zahtijevaznačajnu konstruktivnu interakciju, naviše nivoa između lokalnih zajednica,ENGO-a, lokalnih vlada, investitora itehničkih konsultanata. Ukoliko bi sepredviđeni zakonski okvir vezan za EIAu potpunosti implementirao, onda biovakava tip interakcije postao realnostna terenu, odnosno u praksi. Pri tomese termin okolišno upravljanje (engl.environmental governance) definirakao interakcija između sila “odozgo-prema dole” (vlada) i “odozdo-premagore”(civilno društvo) koje djeluju (bilosuradnički ili suprotstavljeno) u ciljuregulacije korištenja i zaštite prirodnihresursa, uključivo vodu, zrak, tlo i biljnii životinjski svijet u kontekstu definiranjai realizacije politike okoliša.

Prema podacima Regionalne oko-lišne organizacije - REC (Regional En-vironmental Organization) broj ENGOu Bosni i Hercegovini se jako povećaou peridou od 1995. do danas. Dok ih je1997. bilo registrirano svega 12 danas

ih ima preko 200, mada se sve ne baveisključivo okolišem nego i drugim po-vezanim aktivnostima (održivi razvoj,izbjeglice, ugrožena lica, mladi). Tipičnaorganizacija zapošljava jednog ili dvojeljudi i financira se grantovima i dona-cijama za realizaciju projekata. ENGOsu izrasle prvenstveno kao rezultat širegpokreta stvaranja NGO u poslijeratnomperiodu, prvenstveno zbog relativnogobilja novca za donacije i projekata uoblasti razvoja civilnog društva. Drugimriječima većina ENGO nije nastala kaoodgovor na konkretne probleme vezaneza okoliša, nego kao odgovor na raspo-loživost sredstava za realizaciju projekatau vezi sa određenim problemima.

Promjena programske orijetnacijeAli čak i u slučajevima u kojima je

organizacija nastala kao odgovor nakonkretne lokalne probleme okoliša,usmjerenost na financiranje izvana izavisnost od stranih donatora dovelaje do toga da se programi rada i prioritetipomjeraju sve više od lokalnog kontekstaprema tekućim problemima koji su re-levantni za Evropsku uniju. Takva si-tuacija bez kontinuiranog i održivogfinanciranja dovodi do toga da se pro-gramska orijentacija i prioriteti ENGOisuviše često mijenjaju, sa novim i na-stajućim organizacijama i grupama kojese prilagođavaju raspoloživim sredstvimai programima ponuđenim u novomkrugu financiranja.

Prema nalazima i rezultatima anketekoju je REC proveo 2006. godine, naj-važnije aktivnosti kroz koje ENGO uBiH realizirale svoje programske ciljevesu sljedeće:

Nevladine organizacije u zaštiti i upravljanju okolišem

Većina ENGO nije nastala kao odgovorna konkretne probleme vezane zaokoliš nego kao odgovor na raspolo-živost sredstava za realizaciju proje-kata u vezi sa određenim problemi-ma.

OD LOKALNOG KONTEKSTADO EVROPSKIH PROBLEMASposobnost NGO da efektivno utiču na politiku i političke rasprave ograničena je odsu-stvom jasne nadležnosti i odgovornosti za zaštitu i upravljanje okolišem

Jedan od najvažnijih problema kojistoji na putu uspješnijeg djelovanjaENGO-a u BiH je nepostojanje odgo-varajuće nadležne institucije na nivoudržave zadužene za zaštitu okoliša.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

41

� Direktne aktivnosti u vidu kampanjai protestnih aktivnosti;

� Podrška lokalnim zajednicama i ci-vilnom društvu u vidu aktivnostivezanih za organiziranje lokalnih za-jednica i planiranje (LA 21, LEAP);pravno zastupanje, pregovaranje imedijacija u razgovorima, umreža-vnje, participacija javnosti;

� Zagovaranje politike u vidu aktivnoglobiranja;

� Širenje informacija u vidu seminara,konferencija, javnih istupa, novina ,časopisa i knjiga;

� Upravljanje okolišem u vidu pru-žanja savjetodavnih usluga, rad naterenu, okolišni monitoring, primjenapolitike;

� Obrazovanje u vidu aktivnosti u for-malnom i neformalnom obrazovanju.

Prema nalazima REC-a osnovni ne-dostatak ENGO-a u BiH je nedostatakpersonalnog i tehničkog kapaciteta.Procjenjuje se da bi samo oko 10%ENGO-a bilo u mogućnosti realiziratikampanju na nivou cijele države, sa ve-ćinom organizacija koje mogu realiziratisamo projekte relativno male veličine(od 10 - 20.000 eura).

Politički uticaj i lična poznanstvaTermin “kapacitet” i “održivost”

kada je upotrebljavaju strani donatoriodnosi se uglavnom na sposobnost or-ganizacije da dođe do sredstava i uprav-ljaju projektima za koje su dobili grant.Indikatori kapaciteta i održivosti su ti-pični: da li organizacija ima pristupoditorima, da li njeno osoblje ima do-voljno znanja da aplicira za dodatnasredstva, i da li ima referenc listu uprav-ljanja grantovima i kompletiranju pro-jekata. To dovodi do toga da uglavnomna tenderima stranih donatora prolazistalno isti i samo mali broj organizacija,koje zadovoljavaju takve uslove. Ostalim,naročito novoosnovanim organizacijamaje jako teško, ako uopšte i mogućeprobiti takav začarani krug, što ih dovodiu veoma nezavidnu situaciju.

Mada strani donatori naglašavajunedostatak kapaciteta, same ENGO kaoglavno ograničenje njihovom uspješni-jem radu i djelovanju predstavljaju slo-ženi politički i administrativni okvir uBiH, kao i pojedini slučajevi korupcijeu procesima donošenja odluka. Spo-sobnost ENGo-a da efektivno utiču napolitiku i političke rasprave ograničenaje odsustvom jasne nadležnosti i od-

govornosti za zaštitu i upravljanje oko-lišem. Iscjepkana i jako fragmentiranapolitička stuktura omogućava značajanbroj slučajeva prebacivanja nadležnostiali i odgovornosti između federalnog,kantonalnog i lokalnog niovoa. Trebabiti iskren i reći da bilo koji ozbiljni, ipomena vrijedan politički uticaj pred-stavlja incidentni rezultat na bazi pr-venstveno ličnih poznanstava, i to uglav-nom na lokalnom nivou. Naravno jedanod najvažnijih problema koji stoji naputu uspješnijeg djelovanja ENGO-a u

BiH je nepostojanje odgovarajuće na-dležne institucije na nivou države za-dužene za zaštitu okoliša. Ne samo dato ometa suradnju organizacija izmeđudva entiteta, nego i unosi ozbiljnu po-metnju i zabunu u pogledu odgovorana pitanje gdje leži odgovornost za raz-ličite aspekte zaštite okoliša. Nedostajefokal point, žarišna tačka bez koje naporisvih ENGO-a ostaju često na bazi lijepihželja i ambicioznih programskih ciljeva,koji se nažalost ne mogu adekvatnorealizirati �

Nevladine organizacije u zaštiti i upravljanju okolišem

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Lukomirski mačak

Foto: Dinno Kasalo

Historija Ekopaka započinje2007. godine osnivanjemudruženja Bihpak za upravlja-

nje ambalažom i ambalažnim otpadom.Bihpak su osnovale društveno odgo-vorne ambalažne kompanije iz cijeleBiH: Sarajevski Kiseljak, Coca-Cola, Bi-mal, Bihaćka pivovara, Zvijezda, Banja-lučka pivovara, Mercator BH, VitinkaKozluk, Klas, Prerada i promet mlijekaTuzla, Ball Packaging Europe, DKTrade (članica grupacije Droga Koli-snka), Sarajevska pivara, Japan TobaccoIndustry, kako bi u partnerstvu sa en-titetskim ministarstvima radili na do-nošenju legislative iz oblasti upravljanjaambalažom i ambalažnim otpadom,čija primjena će omogućiti uspostavudugoročnog, transparentnog i održivogsistema prikupljanja i reciklaže amba-lažnog otpada.

Evropska direktiva EU 94/62 oupravljanju ambalažom i ambalažnimotpadom definiše ciljeve za reciklažu,ali ne određuje na koji način ih trebapostići. Iz tog razloga, različite zemljeprilagođavaju i implementiraju različitesisteme sa različitim troškovima i efek-tima.

Obzirom da su zemlje Evrope većuspostavile sisteme, a zemlje regionapočele usklađivati svoju zakonsku re-gulativu i implementaciju odredbi, biloje neminovno da će na putu integracijau EU ovo pitanje morati biti riješeno iu Bosni i Hercegovini. Tako je nastao iBihpak, jer su među njegovim osniva-čima i multinacionalne i regionalnekompanije koje već učestvuju u imple-mentaciji sistema u drugim zemljama,imaju najbolje iskustvo koje je potrebnoprenijeti u BiH.

Generalno, mogu se razlikovati dvaEU sistema upravljanja ambalažnim ot-padom:

� depozitni sistem – nacionalni sistemkojim upravlja država

� integrisani sistem - nacionalni sistemkojim upravljaju oni koji najvećimdijelom snose troškove funkcionisa-nja takvog sistema

BiH se opredijelila za efikasniji in-tegrisani sistem koji se također spro-vodi u zemljama: Austrija, Belgija, Če-ška, Francuska, Grčka, Irska, Italija,Luksemburg, Portugal, Rumunija, Sr-bija, Slovenija, Makedonija, Španija,Švajcarska, UK, Bjelorusija, Bugarska.

Ministarstvo okoliša i turizma FBiHje u januaru 2012. godine donijelo Pra-vilnik o upravljanju ambalažom i am-balažnim otpadom FBiH (Sl. novineFBiH br.88/11 od 28.12.2011. godine)koji je obavezao sve proizvođače, uvoz-nike, punioce, pakere, distributere ikrajnje snabdjevače/ trgovce koji na tr-žište plasiraju proizvode u ambalaži dase uključe u sistem upravljanja amba-lažnim otpadom.

Uključenje u sistem znači:1. Pripremiti izvještaj o količini amba-

laže stavljene na tržište na teritorijuFBiH.

2. Ispuniti ciljeve za reciklažu koji supropisani za 5 godina.

Na osnovu sve priložene dokumen-tacije Ministarstvo je zaključilo da Eko-pak ispunjava sve propisane kriterije teje 29.05.2012. godine donijelo Rješenjeo dozvoli za operatera sistema čime jeEkopak postao prvi ovlašteni operatersistema upravljanja ambalažnim otpa-dom u Bosni i Hercegovini.

Ispunjavanje ciljeva za reciklažuproizvođača ambalaže, uvoznika, pu-nioca / pakera, distributera i krajnjihsnabdjevača / trgovaca je moguće pu-tem ovlaštenog operatera sistema Eko-paka ili plaćanjem naknada Fondu zazaštitu okoliša FBiH, koji prema Pra-vilniku ima korektivnu ulogu. Naime,u oba slučaja se plaćaju naknade, s timšto naknade koje se plaćaju Fondu sunekoliko puta veće od naknada Eko-paka.

Obaveze koje proizilaze iz Pravil-nika se ne mogu izbjeći!

Bez obzira kad se proizvođači am-balaže, uvoznici, punioci / pakeri, dis-tributeri i krajnji snabdjevači uključe usistem njihove obaveze teku od januara2012. godine.

Svako izbjegavanje samo znači aku-muliranje obaveza, koje će se realizovati

42 Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom

KAKO DOĆI DO ZELENE TAČKEEkopak je osnovan i djeluje radi svojih klijenata, a za dobrobit lokalne zajednice, da bi pro-nalazio i nudio najefikasnija moguća rješenja koja u ovoj oblasti postavlja država donoše-njem zakonskih i podzakonskih akata

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

43

onog trenutka kad nadležna inspekcij-ska tijela utvrde da obveznik sistema:

� Nema potpisan ugovor sa ovlaštenimoperaterom sistema Ekopakom

� Naknade ne plaća Fondu.

U tom slučaju, sve obaveze će semorati regulisati od 2012. godine.

Prema Pravilniku Ekopak je ispunioslijedeće kriterije:

� Osnivači su pravna lica koja obav-ljaju svoju poslovnu aktivnost stav-ljanjem u promet ambalaže iliproizvoda u ambalaži na teritoriji dr-žave.

� Operater sistema je neprofitan, od-nosno sav svoj profit ulaže u izgra-dnju infrastrukture za upravljanjeambalažnim otpadom i njegov pri-marni cilj je ispunjavanje zakonskihzahtjeva propisanih ovim Pravilni-kom.

� Operater sistema ne može imatisvoju vlastitu infrastrukturu zaupravljanje otpadom.

Operater sistema je pravno lice, ov-lašteno od strane ministarstva, kojese bavi aktivnostima upravljanja am-balažom i ambalažnim otpadom.

Osnivači Ekopaka, kredibilne i jakedomaće kompanije koje će u konačnici

uspostaviti efikasan sistem upravljanjaambalažom i ambalažnim otpadom uBiH su: Coca-Cola, Bimal, Banjalučkapivara, Argeta, Bihaćka pivovara, Or-bico i Violeta.

Principi rada Ekopaka1. Ispunjenje zakonskih zahtjeva koje

propisuje Pravilnik za sve proizvo-đače, uvoznike, punioce, distributerei krajnje snabdjevače sa kojima imazaključen ugovor, sa najvećim mo-gućim ekološkim prednostima i uzminimalni uticaj na potrošačke ci-jene proizvoda u ambalaži.

2. Jednaki tretman svih obveznika si-stema - uz napomenu da su osnivačiEkopaka takođe obveznici sistema,koji u Ekopaku nemaju nikakav pov-lašten status.

3. Naknade za ambalažu su najnižeodržive naknade i računaju se premastvarnim troškovima za reciklažu pomaterijalima.

4. Neprofitnost - naknade Ekopaka suproračunate tako da se ispune sveobaveze i ciljevi, a da nema uticajana cijene proizvoda u ambalaži.Eventualna dobit koja se ostvari nakraju poslovne godine se ne dijeliosnivačima, već se koristi za svrherazvoja i jačanja sistema upravljanja

ambalažom i ambalažnim otpadomu Federaciji BiH.

5. Transparentnost i provjerljivost -poslovanje Ekopaka je transparen-tno, usklađeno sa svim zakonskimzahtjevima i podložno provjeramanadležnih organa.

6. Zaštita poslovnih podataka - svi po-daci dostavljeni Ekopaku od strane

Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom

Vozilo za prikupljanje ambalažnogotpada u Gračanici

Ekopakove kante na Sarajevskom aerodromu

obveznika sistema i poslovnih part-nera su zaštićeni i tretiraju se povjer-ljivo.

7. Standardi poslovanja - Ekopak po-sluje na visokim standardima, uskladu sa standardima poslovanjanjegovih osnivača. U segmentu up-ravljanja ambalažnim otpadom pred-stavlja konekciju Bosne i Hercego-vine sa Evropom.

Osnovne vrijednosti na kojimaEkopak gradi dugoročnu strategiju ipartnerski odnos sa svim klijentima ipartnerima su:

� Snaga: osnovan je od strane vodećihdomaćih, regionalnih i internacio-nalnih kompanija, čije poslovanje jezasnovano na visokim standardima,uključujući i odgovornost za uprav-ljanje ambalažom i ambalažnim ot-padom. Član je krovne evropske or-ganizacije operatera sistema PROEUROPE čije je sjedište u Briselu.

� Profesionalnost: rad u Ekopaku jestručan, kvalitetan i transparentan.

� Zaposlenici: imaju odgovarajućaznanja, sposobnosti i vještine, kojastiču na edukacijama širom Evrope,jer se Ekopak pozicionirao kao pred-stavnik Bosne i Hercegovine u seg-

mentu upravljanja ambalažom i am-balažnim otpadom i adresa je za sveevropske institucije i evropske ope-ratere sistema. Imperativ rada je or-jentisanost ka klijentu koji je uvijekna prvom mjestu.

� Odgovornost: tokom obavljanja svihaktivnosti odgovara za poslove kojeobavlja, na zakonit, transparentan,stručan i kvalitetan način.

� Etičnost u poslovanju: podrazumi-jeva pridržavanje etike u poslovanjukompanije, ali i svakog zaposlenika,kao kriterija ponašanja prema kli-jentima, partnerima, državnim or-ganima i široj društvenoj zajednici.

� Kredibilitet: vjerodostojan je part-ner, koji radi po najvišim standar-dima EU-a i u skladu sa svim doma-ćim relevantnim zakonima.

� Uspješnost obavljanja poslova: po-drazumijeva visok kvantitet i kvalitetizvršenja radnih zadataka, odgovor-nost za savjesno i ekonomično po-slovanje i smanjenje nepotrebnihtroškova, ali ne na štetu kvalitete, za-konitosti i visokih standarda poslo-vanja.

� Liderstvo: Ekopak je prva kompa-nija na tržištu BiH koja uspostavlja irazvija sistem upravljanja ambala-

žom i ambalažnim otpadom. Pionirje u ovoj oblasti, koji postavlja stan-darde.

Ekopak je osnovan i djeluje radisvojih klijenata a za dobrobit lokalnezajednice, da bi pronalazio i nudio naj-efikasnija moguća rješenja koje postav-lja država donošenjem zakonskih i po-dzakonskih akata o ambalaži i amba-lažnom otpadu.

Cijene naknada se ne mogu dam-pirati jer se u suprotnom ne moguostvariti zadani ciljevi. Naknade su pro-računate tako da budu minimalne zaklijente, ali da omogućavaju ispunjenjeprogresivnih godišnjih ciljeva koje jeministarstvo propisalo Pravilnikom, teda bi se uspostavljao i razvijao stabilan,transparentan i održiv sistem upravlja-nja ambalažom i ambalažnim otpadom.Svako drugačije djelovanje, netranspa-rentan rad i obaranje standarda poslo-

44 Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom

Osnivači Ekopaka, kredibilne i jakedomaće kompanije koje će u konačniciuspostaviti efikasan sistem upravljanjaambalažom i ambalažnim otpadomu BiH su: Coca-Cola, Bimal, Banja-lučka pivara, Argeta, Bihaćka pivovara,Orbico i Violeta.

Kids kinđurijada

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

vanja bi neminovno rezultiralo nemo-gućnošću da se uspostavi sistem uprav-ljanja ambalažnim otpadom u Federa-ciji BiH.

Zato je od izrazite važnosti da am-balažna privreda prepozna svog opera-tera sistema u Ekopaku, koji ima znanjei povezanost sa svim evropskim opera-terima sistema, čija iskustva koristi.Ekopak je potpuno svjestan odgovor-nosti koju preuzima i povjerenja kojemu je ukazano, opredjeljen da poslujetransparentno, na visokim standardimai dugoročno, uz optimiziranje troškova,ali ne na štetu kvalteta našeg rada.

Najvažnija postignuća Ekopaka do sada� Ekopak je za samo tri mjeseca od

dana stupanja na snagu Pravilnikaispunio propisane uvjete i od Fede-ralnog ministarstva okoliša i turizmadobio dozvolu za operatera sistema,čime je izbjegnuta primjena člana 23Pravilnika, da Fond za zaštitu okolišapreuzme vodeću ulogu uspostave si-stema po visokim naknadama: „Dokse ne izda dozvola operateru sistemaiz člana 17. ovog Pravilnika proizvo-đač ambalažnog materijala, uvoznik,punioc, paker, distributer i krajnjisnabdjevač svoje obaveze će izvrša-vati preko Fonda, nakon stupanja nasnagu ovog Pravilnika.“

� Do kraja 2012. godine u sistem jeuveo 177 obveznika - proizvođačaambalaže, uvoznika, distributera, pu-nilaca i trgovaca, koji su na Ekopakprenijeli upravljanje za 43.300 tonaambalaže, ispunili prvi godišnji ciljza reciklažu od 8%, tj, preko ovla-štenih sakupljača prikupili i predalina reciklažu 3.500 tona ambalažnogotpada.

� U 2013. godini 415 obveznika je uka-zalo povjerenje i prenijelo svoje oba-veze na Ekopak: od multinacionalnihi regionalnih kompanija do domaćihproizvođača. Na upravljanje je preu-zeo 51.664 tona ambalaže i ispuniogodišnji cilj za reciklažu od 13%, tj.prikupljeno je i predato na reciklažuviše od 7.000 tona ambalažnog ot-pada.

� Zahvaljujući dobrom poslovanju, do-bit ostvarena na kraju poslovnih go-dina je do sada investirana u: OpćinaBihać i JP Komrad, Općina Grača-nica i JP Komus, Općina Donji Vakuf– zajednički projekat sa UNDP-om,općina Orašje i JP Komunalac, Op-ćina Kladanj i JP Komunalac, OpćinaKljuč i JP Rad, Općina Olovo i JPBioštica, te Općinom Breza i JP Ko-munalno. U svim navedenim opći-nama je izvršena nabavka potrebnekomunalne infrastrukture s ciljemuspostave i razvoja sistema odvoje-nog prikupljanja i reciklaže amba-lažnog otpada: kontejneri za pri-marnu selekciju ambalažnog otpadaradi uspostave eko-otoka, vozila zatransport ili je finansirana izgradnjareciklažnih dvorišta. U toku je fina-lizacija razgovora sa još nekoliko op-ćina, a cilj je da se u budućnostiuspostavi saradnja sa sve 84 općineu Federaciji BiH, što znači da ćemotada imati uspostavljen sistem odvo-jenog prikupljanja i reciklaže amba-lažnog otpada.

� U skladu sa članom 20. Pravilnika:„...Operater sistema mora na odgo-varajući način obavijestiti javnost ikrajnje korisnike o svrsi i ciljevimasakupljanja ambalažnog otpada, sim-bolu koji koristi na ambalaži, o pra-vilnom upravljanju, o mogućnostimaotpremanja takvog otpada, te o mo-gućnostima ponovnog korištenja irecikliranja takvog otpada“..., Ekopakje do sada realizovao niz aktivnosti,a naročito je ponosan na činjenicuda je kroz edukativno-promotivneaktivnosti provedene u školama pro-šlo je više od 30.000 djece iz različitihdijelova Federacije BiH.

Ispunjavanjem visokih standardakoje propisuje krovna evropska orga-nizacija operatera sistema PRO EU-ROPE čije je sjedište u Briselu, u de-cembru 2013. Ekopak je posta 32. članove velike evropske porodice, čime jeBosna i Hercegovina u segmentuupravljanja ambalažom i ambalažnimotpadom uvedena u evropske integra-cije. Članstvom u PRO EUROPE-uEkopak je postao ovlašteni davateljprava za korištenje međunarodno za-štićenog znaka “Zelena tačka” (“GreenDot”). Svi obveznici sistema koji su naEkopak prenijeli svoje obaveze imajupravo besplatnog korištenja ovog pre-stižnog znaka, a svi ostali koji nisu usistemu su srdačno pozvani da se pri-

druže i preko Ekopaka postanu dio oveimpozantne statistike:

� Znak „Zelene tačke“ je danas najra-sprostranjeniji i najviše korišteni za-štićeni znak na svijetu, zaštićen u višeod 170 zemalja.

� Više od 170.000 kompanija znakom„Zelena tačka“ obilježavaju ambalažusvojih proizvoda,

� Preko 460 milijardi jedinica amba-lažnog otpada se godišnje označi ovimznakom,

� Oko 300 miliona građana ima pristuprazdvojenom odlaganju ambalažnogotpada koji se finansira od strane čla-nica PRO EUROPE-a, tj. operaterasistema kakav je i Ekopak.

Označavanjem ambalaže znakom“Zelene tačke” znači da kompanija fi-nansira uspostavu i razvoj sistemaodvojenog prikupljanja i reciklaže am-balaže i ambalažnog otpada putemEkopaka, koji je ovlašten od strane PROEUROPE-a i koji ima dozvolu Federal-nog ministarstva okoliša i turizma.

Proizvođači, uvoznici, distributeri ikrajnji snabdjevači koji prepoznaju be-nefite koje nosi ovaj zaštićeni znak ikoji ga žele koristiti besplatno na svojojambalaži to mogu uraditi uključiva-njem u sistem Ekopaka. Ostali, kojisvoje obaveze izvršavaju na drugi načinsu u obavezi sa Ekopakom potpisatiugovor o korištenju “Zelene tačke” iplaćati naknadu za korištenje ili, u su-protnom, ukloniti znak sa ambalaže.

Velike multinacionalne kompanijekoje transparentno posluju na tržištuevropskih zemalja prepoznale su da jedruštveno odgovorno ponašanje diosveukupnog uspjeha i imidža kompa-nije, te je stoga njihova ambalaža oz-načena znakom “Zelene tačke”. Od sadaće upotreba ovog znaka na njihovoj am-balaži, preko Ekopaka, biti zakonski re-gulisana i na tržištu Bosne i Hercego-vine, a istovremeno naši domaćiproizvođači imaju mogućnost korište-nja ovog međunarodno zaštićenog iprepoznatljivog znaka, što im u ovomsegmentu olakšava izvoz proizvoda.

Cilj Ekopaka je da u budućnosti unašoj zemlji uspostavi vezu između po-trošača koji kupuju proizvode u amba-laži i “Zelene tačke”, kako bi kupovaliproizvode društveno odgovornih kom-panija iz sistema Ekopaka i na taj načinučestvovali u reciklaži ambalažnog ot-pada i zaštiti okoliša koji je toliko bitansegment u evropskim integracijama �

45

Ekopak je do sada realizovao niz ak-tivnosti, a naročito je ponosan na či-njenicu da je kroz edukativno-pro-motivne aktivnosti provedene u ško-lama prošlo je više od 30.000 djeceiz različitih dijelova Federacije BiH.

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom

BOTANIČKI VRT NA STIJENISvečana ceremonija proglašenja pobjednika za BiH najuspješnijih učesnika Quarry LifeAward (Živi svijet kamenoloma), bijenalnog međunarodnog takmičenja koje finansiraHeidelbergCement u 21 državi svijeta, održana je i u Kaknju 12. 11. 2014. godine

46

Tvornica cementa Kakanj, koja jeod 2000. godine članica Heidel-bergCement grupacije, i ovaj

put je otvorila vrata svoga kamenolomaistraživačima, profesorima, studentima,učenicima i svima koji su zaintereso-vani u očuvanje biodiverziteta, da krozsvoje jedinstvene ideje pruže kameno-lomu istinsku ekološku i obrazovnu vri-jednost, sve u cilju zaštite i promocijebiodiverziteta. Učestvovati u konkursumogli su učenici, studenti, profesori,istraživači i nevladine organizacije kojisu svoje prijave poslali do 01.03.2014.Pet finalista koje je žiri odabrao u sva-koj državi imali su priliku tokom pro-ljeća i ljeta raditi istraživanja na kame-nolomima koje su odabrali i daljerazvijati svoje projektne ideje.

Stručni žiri činili su Branimir Mui-dža, predsjedavajući žirija i generalnidirektor HeidelbergCementa za Bosnui Hercegovinu i Hrvatsku, NerminMandra, načelnik Općine Kakanj, prof.

dr. Lada Lukić Bilela, vanredni profesorna Prirodno-matematičkom fakultetuu Sarajevu , Tomislav Lukić, šef uredaFederalnog ministra okoliša i turizma,i Adi Habul, viši stručni saradnik zaoblast zaštite biodiverziteta i zaštićenihpodručja okoliša pri Fondu za zaštituokoliša Federacije BiH

“Gotovo 200 miliona KM uložilismo u proteklih 14 godina kako bi usrcu BiH, u našem Kaknju, - danasimali jednu od najmodernijih evrop-skih tvornica koja radi po najvišimsvjetskim standardima zaštite okoliša”,u uvodnom govoru rekao je BranimirMuidža.

“Međutim, naša najznačajnija ula-ganja su ulaganja koja provodimo u na-šoj zajednici, naši napori da društvu ukojem živimo omogućimo podršku usvim segmentima življenja. Naglašavamriječ - odgovornost. Odgovornost je dioDNK naše kompanije, to je ono što nasvodi u svakodnevnim odlukama, bilo

da se radi o poslovnim odlukama, o in-vestiranju ili brizi o čovjeku,” dodao jeMuidža.

Dobitnici nagradaTokom ceremonije predstavljeno je

pet projekata koji su ušli u finale zaosvajanje prva tri mjesta u BiH, te u fi-nale na međunarodnom nivou. Trećemjesto i nagradu u iznosu od 3.000 KMosvojio je projekat pod nazivom “Za-štita ptica na kamenolomu Ribnica” kojije realizovao tim predvođen NerminomSarajlić, inače članicom ornitološkogdruštva “Naše ptice” iz Sarajeva. Na-gradu u iznosu od 6.000 KM i drugomjesto osvojio je projekat pod nazivom“Predikcija proteinske ekspresije mito-hondrijskih DNK gena na osnovu upo-trebe kodona odabranih vrsta mravakoji naseljavaju tercijarni ekosistem”koji su vodili Emina Čaušević i SemirDorić.

Najveća nagrada od 10.000 KM iprvo mjesto pripali su projektu “Kame-nolom Ribnica” u funkciji konzervacijeugroženog i rijetkog biljnog genofondau Bosni i Hercegovini” koji je realizovaotim Prirodno-matematičkog fakultetapredvođen profesoricom Sabinom Tra-kić. Projektom je napravljen botaničkivrt u kamenolomu Ribnica, sigurno je-dini te vrste u regionu.

Svih pet finalista iz BiH i preostalih20 zemalja nastavljaju takmičenje uokviru međunarodnog takmičenja, gdjeće najbolji projekti u pet kategorija bitiproglašeni 9. decembra 2014. u Pragu inagrađeni sa po 10.000 eura. Sveu-kupno najbolji projekat će dobiti na-gradu u iznosu od 30.000 eura. A sva-kako, najvažnija nagrada je veliko hvalaod majke Prirode!

Okolišno osviješteniZvanicama se obratio i načelnik

Općine Kakanj, Nermin Mandra, kojije istakao značaj takmičenja za lokalnuzajednicu jer motiviše mlade ljude dase uključe u naučne i istraživačke po-duhvate, daju nauci prioritet koji zaslu-žuje i pokažu svoje intelektualno umi-

Ulaganje u zaštitu životne sredine – Kakanj Cement

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Rad na projektu Botanički vrt

47

jeće i svoju ekološku usmjerenost. Na-čelnik Mandra također je istakao i zna-čaj ovako odgovornog investitora iproizvođača kakav je HeidelbergCe-ment u općini Kakanj. “Ponosni smozbog činjenice da u našoj lokalnoj za-jednici djeluje kompanija Heidelberg-Cement. Ova kompanija je naš iskreniprijatelj koji podržava sve naše projekte,sve naše ideje i sve aktivnosti koje rea-liziramo na dobrobit građana Kaknja.”

Ispred Federalnog Ministarstvaokoliša i turizma prisutne je pozdravilaministrica Branka Đurić: “Želim da uži-vate u ovom lijepom događaju koji namje ovako društvena odgovorna firmacementara iz Kaknja pripremila. Mini-starstvo okoliša i turizma daje svimaistu priliku - mi smo donijeli zakono-davstvo, uskladili ga sa onim iz Evrop-ske unije, donijeli naše pravilnike i oko-linsku dozvolu, a ovako odgovornafirma kao što je Tvornica cementa Ka-kanj je to sve ispunila, a ovim danasotišla i korak dalje od toga. Zato svefirme trebaju da prate ovaj primjer i današoj budućnosti, našoj djeci i ovojzemlji pruže priliku da žive u okolišnoosviještenoj zemlji,” zaključila je mini-strica Đurić �

Ulaganje u zaštitu životne sredine – Kakanj Cement

Posjeta međunarodnog člana žirija

Proglašenje pobjednika

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Tvornica cementa Kakanj je jošod oktobra 2007. godine pono-sni vlasnik prvog “FONDEKO

PEČATA” u Bosni i Hercegovini. Udru-ženje za podsticanje uravnoteženog raz-voja i kvalitete života “Fondeko” Sara-jevo, tada se odlučilo za Tvornicucementa Kakanj zbog intenzivnih ak-tivnosti koje je do tada ona provela uoblasti zaštite životne sredine. Spome-nut ćemo samo najznačajnije:

–Ugradnjom novog vrećastog fil-tera (trećeg takve vrste u svijetu), kojispada u BAT (Best Available Technics),emisije prašine i ostalih polutanata uzrak reducirane su za preko 95%. Ovajfilter je pušten u pogon 2002. godine,dakle godinu dana prije stupanja nasnagu seta okolinskih zakona u F BiH,među kojima je i Zakon o zaštiti zraka,koji emisije prašine ograničava na 50mg/m3.

Zahvaljujući ovom filteru, emisijeprašine iz Tvornice cementa Kakanj neprelaze 10 mg/m3, a zahvaljujući osta-lim investicijama Heidelberg Cementa(novi hladnjak klinkera, automatizacijaprocesa proizvodnje, nova laboratorija,promjena pogonskog goriva prelaskomsa mazuta na ugalj), emisije i ostalihpolutanata (SO2, postojanih organskihmaterija i teških metala) su za nekolikodesetina do nekoliko stotina puta manjeod zakonskih dozvoljenih graničnihvrijednosti.

Nakon dobijanja priznanja “FON-DEKO PEČAT” predstojalo je da seuradi još mnogo aktivnosti, kako bi sekompletan proizvodni proces u Tvor-nici cementa Kakanj doveo do nivoakakav je u EU.

Prvi cilj je bio dobijanje Okolinskedozvole. U tu svrhu izrađen je Plan pri-lagođavanja / aktivnosti za narednih 5godina, u sklopu kojeg je i savremeniekološki monitoring plan i plan uprav-ljanja otpadom, kao i ciljevi i programiupravljanja okolinom. Već 2011. godine

Tvornica cementa Kakanj je završila tajproces, ispoštovala sve zakonske zah-tjeve kao i zahtjeve sa nivoa HeidelbergCement grupacije (koji su često bilioštriji od domaćih zakonskih zahtjeva),te dobila prvu Okolinsku dozvolu odstrane Federalnog ministarstva okolišai turizma (FMOiT). Paralelno sa ovimaktivnostima, intenzivno se radilo naispunjenju svih potrebnih uslova za do-bijanje Vodne dozvole od strane Agen-cije za vodno područje rijeke Save (AVPSava), tako da je u veoma kratkom pe-riodu Tvornica cementa Kakanj kom-pletirala sve okolinske i vodne dozvole,kako za pogon same Tvornice, tako iza vlastiti kamenolom “Ribnica”.

U skopu ovih aktivnosti realizovanaje investicija - Recirkulacioni sistem zatehnološku vodu, kojom je zahvat vodeiz rijeke Bosne, a samim tim i uticaj nabiološko stanište ove rijeke reduciranza nevjerovatnih 90%. Zahvaljujućiovom projektu otpadne vode iz proiz-vodnog procesa (tehnološke otpadnevode) više ne postoje.

Nakon što je riješen problem sani-tarno - fekalnih otpadnih voda (koje setretiraju prije ispuštanja u javnu kana-lizaciju), zatim tehnoloških - koje seviše ne ispuštaju u prirodni recipijent,preostalo je još da se oborinske vodestave pod apsolutnu kontrolu. To je ura-đeno izgradnjom taložnika oborinskihvoda sa separatorom ulja i masti. Naovaj način su i otpadne vode, kao i emi-sije u zrak svedene na zanemarivi mi-nimum.

Nakon efikasnog svođenja emisijau zrak i vode na zanemarivi minimum,uslijedile su aktivnosti na redukciji emi-sije buke iz postrojenja Tvornice cemen-ta Kakanj (TCK). U tom smislu izvr-šena je zamjena svih pogonskih stanica(el. motori - reduktori) na mlinu siro-vine i mlinovima cementa, čime je emi-sija buke na izvoru smanjena za 30%,odnosno ispod graničnih vrijednosti.

A obzirom na to da TCK nije imaladovoljne skladišne kapacitete za klinker,u krugu TCK je postojala vanjska de-ponija klinkera, koja je predstavljala se-kundarni izvor prašine (imisioni izvor).Zbog ovog problema, naredna investi-cija je bila izgradnja novog silosa klin-kera, koja je uspješno okončana 2012.godine, čime je vanjska deponija klin-kera kao jedini preostali izvor prašine,definitivno ukinuta.

Kako bi se cjelokupan proizvodniproces doveo na nivo zahtjeva koji važeu EU, instalirana je potrebna oprema iuspostavljen sistem redukcije sadržajaCr6+ u cementu ispod 2 ppm, čime jehumanizacija rada dovedena na najvišinivo.

U skladu sa novim zakonskim zah-tjevima (koji su doneseni u prethodnedvije godine), uspostavljen je sistemupravljanja ambalažom i ambalažnimotpadom, kao i elektronskim otpadom.

Trenutno je u završnoj fazi instala-cija savremenog sistema za automatskikontinuirani monitoring emisija u zrak,čime će se ispuniti i posljednji preduvjetza realizaciju projekta iz oblasti ene-rgetske efikasnosti, tj primjene otpadakao alternativnog goriva u proizvodnjicementa. Na ovaj način, štednjom ne-povratnih prirodnih resursa, TCK sestavlja u ulogu lidera energetske efika-snosti i održivog razvoja u Bosni i Her-cegovini.

Na sve ovo treba dodati da Tvornicacementa Kakanj već više od 10 godinaima izgrađen i implementiran integri-rani sistem upravljanja kvalitetom, oko-linom, te zaštitom zdravlja i bezbjed-nosti na radu u skladu sa zahtjevimastandarda ISO 9001, ISO 14001 i OH-SAS 18001, a proizvodni proces je usvim fazama certificiran u skladu sazahtjevima evropskih normi EN 197-1i EN 197-2, što je rezultiralo dobijanjemCE oznake na našim proizvodima �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

48 Ulaganje u zaštitu životne sredine – Kakanj Cement

LIDER ENERGETSKE EFIKASNOSTIKako bi se cjelokupan proizvodni proces doveo na nivo zahtjeva koji važe u EU, instaliranaje potrebna oprema i uspostavljen sistem redukcije sadržaja Cr6+ u cementu ispod 2 ppm,čime je humanizacija rada dovedena na najviši nivo

49

Tomislav Lukić

Japodi (lat. Iapodes, grč. Ιαποδες),su predrimsko stanovništvo konti-nentalne unutrašnjosti Hrvatsko-

ga primorja, Gorskoga kotara, Like, di-jelova Korduna, Cazinske i Bihaćkekrajine, na sjeveru do srednjih tokovaKorane, Gline i Mrežnice, na istokuPounja, na zapadu Bele krajine, na juguVelebita i Zrmanje. Formiraju se kaonarodnosna skupina početkom željez-noga doba. U periodu od 12. stoljećapa sve do samog kraja 1. stoljeća p.n.e.na prostoru Like i Ogulinsko-plašćanskeudoline Japodi razvijaju jedinstven icjelovit korpus materijalne kulture. Vri-jeme razvoja i stvaranja japodske kulturepočinje krajem kasnog brončanog, trajetijekom cijelog željeznog doba i završavauklapanjem Japoda u rimski provinci-jalni ustroj. Karakterističnu arheološkugrađu čine sjekire sa zaliscima, keltovi,brončana koplja, srpovi, rijetki noževi,lučne fibule sa dva diska na luku, velikelučne jednopetljaste fibule, dvodijelnefibule s ravnom nogom, spiralne fibulemanjih dimenzija, torodirane brončaneogrlice, ogrlice od spiralnih cijevčica,ogrlice od jantarnih zrna, spiralno nao-čalasti privjesci sa cjevastim srednjimdijelom, spiralni privjesci u oblikukotača i igle s okruglom glavom (Drech-sler-Bižić 1983.). U toku čitavog razvojai kod japodske, kao i kod nekih drugihistovremenih kultura, zapaža se izvjestansukob između apstraktnog i realističnog,između geometrijskog i figuralnog. To-kom trajanja japodske kulture apstrak-tno-geometrijska komponenta pred-stavlja osnovnu dekoraciju većine ob-jekata (od bronze, keramičkih posudai dr.). Realistično-figuralni oblici u po-četku rijetki i malobrojni, proizilaze izčistih geometrijskih formi. U daljemrazvoju postepeno nastaju raznovrsnijefiguralne predstave i počinje lagano,gotovo neprimjetno oslobađanje iz snaž-nih geometrijskih okova, mada se za-država izrazita shematiziranost i uko-čenost figura. Tada se formiraju osnovnekarakteristike japodskog figuralnog stila;stila nepokretnih, pljosnatih, vrlo stili-

ziranih figura u obliku konture prika-zanog lika, s minimumom neophodnihpojedinosti, kakve će pretežno ostatitokom ukupnog trajanja japodskog fi-guralnog stvaralaštva, (Raunig 2004.)Ukrasi široko rasprostranjene primjenesvakako su antropomorfne muške iženske figurice(Nalaze se u Arheološkommuzeju u Zagrebu). Izrađene su plošno,te su kao ukras vješane na kompozitnepektorale, ukrašavale su pojaseve, nosilese samostalno ili bile dodatni ukras ka-pama. Figurice u obliku žena prikazanesu geometrijski: na glavi je široko po-krivalo, vrlo slično klobuku gljive, dokje tijelo zvonolika haljina koja se pro-tezala do ispod koljena, a noge su pri-kazane s po dva plastična zadebljanjaili s dvije kuglice. Cijeli oblik neodoljivopodsjeća na gljivu. Ruke su naznačeneili s dva štapića, ili su u obliku stiliziranihptica, što je zasigurno imalo simboliku.Muške su figure vrlo slične ženskim:odjevene u zvonoliku haljinu, ali oneimaju po tri noge, čime se isticao falus.Drugi tip muških figura odjeven je uhlače, izveden također s tri noge. Po-krivalo glave muškoga lika također imaoblik gljive.

Za sada nema sigurnih podataka opostojanju predpovjesnih rudokopa ba-kra ili željeza na teritoriji na kojem suživjeli Japodi, mada u Gorskom Kotaru(Hrvatska) postoje površinska ležištahalkopirita od kojeg termičkom obra-dom nastaju bakrene i željezne rude ito u formacijama nazvanim “željeznakapa’’, čak sa tragovima starih (predin-dustrijskih) radova za koje nema po-

dataka iz kojeg su vremena, ali se nemože isključiti ni eksploatacija od straneJapoda, (Tućan, 1919.) Od drugih dje-latnosti treba spomenuti izradu koštanogalata, kao što su glačalice za obradukeramike, šila i noževi za obradu kožei krzna, motike od jelenjeg roga zazemljoradnju, zatim znatne količineobrađenog jantara, pa čak i domaćeimitacije stranih figuralnih uzora uovom materijalu. Brojno posuđe i drugiobjekti od gline takođe su izrađivani ipečeni unutar naselja. Međutim, kakoni jedno japodsko naselje nije u do-voljnoj mjeri istraženo, nema podatakao objektima u kojima su se nalazile ra-dionice, odnosno o prostoru na kojemsu obavljani raznovrsni zanatsko-pre-rađivački poslovi.

Osnovu gospodarski aktivnosti Ja-poda predstavljali su stočarstvo i zem-ljoradnja. Japodi su najviše gajili koze,ovce i svinje, nešto manje goveda i ko-nje, kao i perad. Razvijeno stočarstvo,osim mesa, davalo je mlijeko i mliječneproizvode, vunu i kožu. Prema prona-đenim biljnim ostacima uzgajani su: pše-nica, raž, ječam, zob, zatim mahunarke:leća, bob i grašak i skupljano divljevoće: jabuke, kruške, trešnje, drenjak ilješnjak (Raunig 2004.). Pošto je prostorLike i Gorskog kotara iznimno bogatgljivama Japodi su vjerojatno skupljalii ove šumske plodove. Hrana koja jebila na dohvat ruke sigurno nije ostalaneiskorištena, a pošto su gljive dolazileu izobilju u odgovarajućim dijelovimagodine sa velikom sigurnošću možemoreći kako su bile dio prehrane �

Gljivovnica

JAPODI I GLJIVEU periodu od 12. stoljeća pa sve do samog kraja 1. stoljeća p. n. e. na prostoru Like i Ogulin-sko-plašćanske udoline Japodi razvijaju jedinstven i cjelovit korpus materijalne kulture

50

FOTOGRAFIJE DUBRAVKE ŠOLJANUmjesto riječi, poetskih izliva, deskribiranja svijeta ljepote ili oslikavanja biljnog svijeta,što bi, nesumnjivo, činili mnogi, Dubravka Šoljan se poslužila fotografskim aparatom,živim svjedokom onih oblika koje je zatjecala na svojim putovanjim planinskim visovima,u kojima se i skrivala ljepota za kojom je tragala

Vojislav Vujanović

Nakon radnog vijeka, provede-nog u kabinetu Prirodno-ma-tematičkog fakulteta u Sara-

jevu, Dubravka Šoljan, nakon svihznanstvenih položaja i predavanjaznanstvenom i profesorskom radu,iskoračila je iz prostora egzaktnosti ipodala se zovu koji je, možda, od naj-ranije dobi prebivao u njoj, podala selirskom proživljavanju svojih znanatve-nih objekata, zazivu visokih planina ufloralnom aspektu biljnog svijeta kojije zatjecala u tim visovima planina.

Istina, nije joj to predstavljalo po-sebne teškoće: i u njenom znanstvenomradu, pored sve egzaktnosti, provlačilesu se niti lirskih zanosa. Trebalo je planfloralnih zanosa premjestiti u prvi plani naći se u svijetu cvjetova, u lirskomuznesenju, strogost znanstvenog radazamijeniti lirskim treperenjima, naći seu prostoru biljnog svijeta koji je fasci-nirao. Upravo tako: fascinirao! Bio jeto vid neslućene slobode u vođenju di-jaloga sa formama koje je oblikovalademijurška snaga stvaranja!

Umjesto riječi, poetskih izliva, des-kribiranja svijeta ljepote ili oslikavanja

toga svijeta, što bi, nesumnjivo, činilimnogi, Dubravka Šoljan se poslužilafotografskim aparatom, živim svjedo-kom onih oblika koje je zatjecala nasvojim putovanjim planinskim viso-vima, u kojima se i skrivala ljepota zakojom je tragala. Od tih fotograskihsvjedočenja, Dubravka Šoljan je nači-nila album svojih objekata ljepote i po-nudila ih i drugima da ih vide i da po-dijele svoj ushit s njom.

Kako je Dubravka Šoljan koristilafotografski aparat?

Poseban zadatak je bio - formiranjemotiva za snimanje. Svi njeni motivi su

U povodu izložbe

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Bjelorubi karanfil sa Čvrsnice

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

51

imali svoja dva plana: prvi plan, plansubjekata objekcija, i drugi plan, plannarativa, opservacija prostora u kojemje i nalazila svoje subjekte lijepoga. Krozodnos između prvog i drugog planaDubravka Šoljan je varirala svoje mo-tive, činila razuđenijim svoje fotograf-ske snimke.

Značajan broj njenih fotografijačine fotografije sa istaknutim subjek-tom likovnih uozbiljenja. To su one fo-tografije koje sadrže samo subjekte nje-nih opservacija. Takva je fotografija“Ponosni kaćun” sa Bjelašnice. Kaćunje sam u prvom planu i snažno se uz-diže u svojoj vertikali i ne dozvoljavada se bilo čim zastire njegova iskonskaljepota sa ljubičastim cvjetovima. “Konj-ski trn”, pak, zakriva cijeli prvi plan svo-jom razuđenošću, dok se, svojom sa-mosvojnošću, bokori prvim planom“Sjajnolisni zvončić” sa Ozrena. Svojomljepotom i bojenim kvalitetima, ali isvojim oblikom ističe se “Bosanski lji-ljan” na Crepoljskom. Još dominantnijaje “Murka” na Visočici, pa “Margareta”sa Ozrena “Kamenica” sa Čvrsnice, itd.

Oni cvjetovi kod kojih je istaknutdrugi plan, plan narativa i opis sredineu kojoj je zatečen cvijet kao subjekat

poruke o lijepom, dozvoljavaju da uokular fotografskog aparata uđe i oko-lina koja svjedoči o posebnom položajui prirodnom staništu. Posebno se ističe“Munika” iznad koje se izdiže planinaPrenj sa svojim sniježnim i zastražuju-ćim vrletnim visovima, pa “Bjelorubikaranfil” sa Čvrsnice, “Planinski neza-boravak” sa Treskavice. Bilo je, najzadi onih floralnih elemenata koji su se sa-

življavali sa sredinom i bili istinski diosamog prizora.

U svakom slučaju, treba zastati predovim eksponatima, diviti se umjetnicikoja je znala pronaći svoje subjekte lje-pote, znala oblikovati sam motiv i -znala pronaći staništa svojih subjekataljepote i pokazati istinu o bogatsvu bilj-nog svijeta na planinama Bosne i Her-cegovine �

U povodu izložbe

Bosanski ljiljan na Ozrenu kod Sarajeva

Kamenica sa Čvrsnice

Vojislav Vujanović

Ovo je lijepa knjiga, zasnovanana strogim zasadima stručno-sti, što joj obezbjeđuje znan-

stveni dignitet i pledoyer za čvrstinutematskog sloja. Međutim, na prezen-tativnom sloju, stručni sloj, kao na-mjenska uloga knjige, prelio se u drugeslojeve naše iskustvenosti, u one slojevečije je zračenje i nagnalo nas da u samnaslov naših promišljanja stavimo atri-but lijep i tako izvedemo knjigu iz njenenamjenske znanstvene strogosti i pre-vedemo u prostor ugođajnog koje gra-niči sa estetičkim suđenjem u ukupno-sti njenog predstavljanja. I tako, uzznanstveni tretman, knjiga se nudi i zaosjećanje ugode dok je držimo u ruci,ali doprinosi i našoj spoznaji da uonome što nazivamo tematskim slojemsa strogo znanstvenim predikcijama,prepoznajemo i drugu stranu koja go-vori, ne više o onom znanstvenomsloju, već nam otkriva i unutarnje kva-litete našeg prostornog mentaliteta. Jer,upravo ona, ta sintagma “prostornimentalitet” jeste ono što ne dozvoljavaovoj knjizi da se zaustavi samo na znan-stvenosti kao jednoznačnoj vrijednostiveć traži da je prihvatimo i u njenojumnoženoj značenjskoj vrijednosti.

Očuvanost prirodnog stanjaOva knjiga nam predstavlja ono što

je i istaknuto u njenom naslovu: ŠumeBosne i Hercegovine. Taj tematski slojje predstavljen dvojako: svojim svođe-njem u vizualno očište sa pratećom or-ganizacijom pisanog aspekta koji i jesteosnov one znanstvene komponente ukoju nas upućuje knjiga. Autori tog di-jela su profesori doktori Vladimir Beusi Sead Vojniković. U koncipiranju tek-sta poslužili su se krajnje lapidarnommetodom: svoj govor su sveli samo načetiri stupca (prevedena i na engleskijezik) upućujući čitatelja samo na ne-koliko krucijalnih momenata koji bi

trebalo čitatelju da omoguće lakše pra-ćenje slikovnog dijela, kojemu pripadasav ostali dio knjige, zbog čega je i na-zvana fotomonografijom.

Iz teksta ovih znanstvenika saznaj-emo da “šumsku vegetaciju Bose i Her-cegovine odlikuje izražena heterogenostbiljnih zajednica i bogatstvo florističkogsastava”. Te karakteristike su plod, kakokažu, historijskog faktora u razvoju ve-getacije, da su se u taj proces uključili iekološki i antropogeni faktori. To jeosnovna znanstvena odredba koja se,svojim brojnim aspektima, razlaže naniz segmenata ili podcjelina koji, onda,daju znanstveni reljef osnovnoj odredbio prošlosti razvoja vegetacija u šumamaBosne i Hercegovine, u njenim ekolo-škim i antropološkim aspektima.

Druga značajna odredba šuma Bo-sne i Hercegovina jeste - očuvanost nji-hovog prirodnog stanja, kojim se šumeBosne i Hercegovine izdižu iznad šum-skog faktora u europskom dijelu, u nje-noj srednjoj i zapadnoj zoni. Dakako,svoj bitan uticaj su učinili i klimatskiuslovi i ovi znanstvenici taj utjecaj raz-dvajaju na horizontalni i vertikalnioblik utjecaja. Ti uticaju su doveli doniza stratuma ili pojaseva.

Ono što ovu knjigu oslobađa usko-stručnih okvira i prevodi je u prostorunivezalnog je stvaralački agon onihkoji su krenuli sa težnjom da znan-stveno i impresiju spregnu u metaforuu koju će se useliti i ona presudna kom-ponenta između čovjeka i prirode -emocija. Emocija ovdje znači znatnoviše od neposredne duhovne veze iz-među čovjeka i prirode, ona poprimasocijalni karakter, u kome se konden-zira etički princip kao vrhunski odnosčovjeka i prirode.

Govor fotografijeEmocija se manifestira kroz etički

princip i to je onaj agonalni poticaj kojisili čovjeka da jednu mehaničku na-pravu - fotografski aparat, prisili da pro-govori, da ga osposobi da govori du-hom i umom njegovim. A to postiže ispontanitetom, ali i složenim umnimprocesom koji počinje od izbora stajnetačke iz koje će u mnoštvenosti prizoraizabrati motiv koji će biti u suglasju sacjelovitim osjećanjem položaja u kojije dospio i osobnim osjećanjem da iza-brani motiv posjeduje snagu potrebneuopćenosti u kojem i drugi motivi par-ticipiraju svojom ubjedljivošću.

Svaka nam se slika nudi kao svoj-vrsno uzbuđenje, kada u njoj doslutimoi onaj kontekstualni sloj značenja, fo-tografija postaje lijepa fotografija, akada se lijepe fotografije udruže u jednucjelinu, u knjigu, onda i ona postaje -LIJEPA.

Recimo, na kraju, da je ova knjigausmjerena i zadovoljenju znanstveneznatiželje pa su fotografije raspoređenepo podcjelinama (ima ih dvanaest), kaosvjedocima znanstvene razuđenosti sa-držaja šuma Bosne i Hercegovine kojeodređuju ono što smo, sa dosta slobode,nazvali našim, bosanskohercegovačkimprostornim mentalitetom, po kome sediferenciramo od drugih i prepoznaj-emo sopstvenu autohtonost �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

52 Zelena biblioteka

LIJEPA ŠUMA, LIJEPA JE I KNJIGAŠume Bosne i Hercegovine / Forests of Bosnia and Herzegovina, fotomonografija, Sa-rajevo, 2014. Izdavač: Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva Bosne i Hercegoine.Štampa: AMOS GDAF d. o. o. Sarajevo. Urednici: Prof. em. dr. Vladimir Beus i Prof. dr.Sead Vojniković, ISBN-978-9958-9291-8-2

Društvo prijatelja prirode EkoElement osnovano je 2008. go-dine sa misijom očuvanja i

unapređenja stanja okoliša, promocijeodrživog razvoja i razvoja svijesti o oko-lišu. Vizija društva je održivi razvojdruštva u skladu sa ekološkim princi-pima u kojem priroda neće trebati za-štitu. Društvo djeluje na području Sre-dnje Bosne, ali je uključeno u brojneprojekte, aktivnosti i tijela na državnomi međunarodnom nivou. U toku je im-plementacija više projekata.

Projekt „Vrbas – naša rijeka” jeusmjeren ka JLS u slivu rijeke Vrbas,poljoprivrednicima, vodoprivredi, sao-braćaju, turističkim i ugostiteljskim pre-duzećima, sportsko-rekreacionim izdravstvenim centrima, nevladinim or-ganizacijama i drugim strukturama ci-vilnog društva, javnim i privatnim or-ganizacijama, lokalnim i entitetskimvlastima.

Pojačana briga za čistoću Vrbasa injene obale, te identifikacija i otklanja-nje uzroka dosadašnjih zagađenja sva-kako će značajno doprinijeti podizanjukvalitete turističke ponude u slivu overijeke, ali i sveukupnog privrednog idruštvenog razvoja. Jedan od ciljevaprojekta je otvaranje dijaloga i razvija-nje međuentitetske i međuopćinske in-tersektorske saradnje u slivu rijeke Vr-bas.

U sklopu projekta uspostavljen jeRegionalni resursni ekološki Centar(RREC) u Bugojnu, sa moderno oprem-ljenim laboratorijem za fizičko hemij-sku analizu vode.

Snaga različitostiProjekt međuetničke suradnje

“Snaga različitosti” daje mogućnostiučenicima, nastavnicima i drugim čla-

novima lokalne zajednice da kroz van-nastavne aktivnosti razvijaju znanja,vještine i stavove potrebne za međuet-nički dijalog, nenasilnu komunikacijui toleranciju. Projekt se realizira na po-dručju tri općine: Donji Vakuf, Bugojnoi Gornji Vakuf-Uskoplje. Cilj projektaje podržati inicijative usmjerene na pro-micanje međuetničkog dijaloga međuučenicima, nastavnicima, kao i pripad-nicima multietničkih zajednica. Speci-fični ciljevi su promocija multietničkogživota organiziranjem aktivnosti kojeuključuju mlade ljude, povećanje kapa-citeta organizacija civilnog društva ugornjevrbaskoj regiji u jačanju multiet-ničnosti, stvarati klimu suradnje i ra-zumijevanja svih etničkih zajednicakoje žive na ciljnom području. Bosna iHercegovina je možda jedna od naj-kompliciranijih europskih zemalja utranziciji u smislu postojeće etničkestrukture. Ovaj projekt će doprinijetijačanju međuetničkih veza i povratkupovjerenja u ciljnim područjima.

“Osnaživanje žena kroz plasteničkuproizvodnju - podrška aktivisticamaNVO”

Projekt se provodi na području gor-njevrbaske doline fokusirajući se na sa-

moafirmaciju i samozapošljavanje ženaobezbjeđenjem plastenika sa integrisa-nim sistemom navodnjavanja, uz od-govarajuću obuku o plasteničkoj proiz-

vodnji i monitoringa. Direktni korisnicisu 7 ženskih nevladinih aktivistica i nji-hove obitelji, koji će dobiti priliku započetak poljoprivredne proizvodnje uplastenicima, te njihove nevladine or-ganizacije, kroz promociju i jačanje ka-paciteta za vrijeme i poslije perioda im-plementacije samog projekta.

Ciljna grupa projekta su aktivisticeu stanju socijalne potrebe predloženeod strane različitih nevladinih organi-zacija. Ugrožene kategorije se običnookupljaju u specifičnim društvenim or-ganizacijama i institucijama, ali i mnogedruge nevladine organizacije u svomčlanstvu imaju aktiviste u stanju soci-jalne potrebe koje pripadaju teško za-poslivim kategorijama �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

53Eko element Bugojno

AKTIVNOST KROZ PROJEKTE

Okrugli stol sa ženama

Radionica sa srednjoškolcima

Adis Nović, dipl. pravnik

Već treću godinu zaredom Udru-ženje građana “RUKE” iz Sara-jeva i “Mozaik prijateljstva” iz

Banja Luke, u saradnji sa volonterima inevladinim organizacijama širom BiHvode herojsku bitku protiv zagađenja unašoj zemlji. Projekat “Let’s Do It” izgodine u godinu dobija na snazi i širisvoje područje djelovanja, pa su ove go-dine realizovane dvije akcije čišćenja ipošumljavanja na području Bosne iHercegovine.

Očistimo zemlju za 1 danTako su vrijedni volonteri svoje ra-

dne akcije 2014. godine počeli 26. i 27.aprila u okviru akcije “Let’s Do It - oči-stimo zemlju za 1 dan” gdje je 28. 825učesnika iz 94 općina očistilo preko1.000 tona smeća. Akcija bi vjerovatnobila i znatno veća da im planove nijepokvarilo ružno vrijeme koje je pogo-dilo našu zemlju u tom periodu pa jeveliki broj općina bio primoran odustatiod akcije ili je provesti sa znatno ma-njim kapacitetima. Ove godine, po prviput, u sklopu akcije otpad je sortiran teje jedan dio i recikliran, što je veliki ko-rak naprijed u odnosu na prethodnegodine.

U pauzi, dok se sve pripremalo zaakciju pošumljavanja, “Let’s Do It” jeradio na podizanju svijesti kod građana,sa posebnim fokusom na mlađe gene-racije, pa su tako širom naše zemljeodržane prezentacije i radionice zadjecu i mlađe uzraste na temu očuvanjaživotne sredine.

Milion sadnica za 1 danNakon višemjesečnih priprema, 25.

oktobra je održana, vjerovatno najzna-čajnija ekološka akcija u ovoj godini,“Let’s Do It - milion sadnica za 1 dan”.Hiljade volontera iz 86 općina su pre-poznali važnost ove akcije i svojim do-

prinosom uspjeli naš okoliš učiniti ljep-šim i zdravijim. Nakon katastrofalnognevremena koje je pogodilo našu zem-lju u maju ove godine, akcija je dodatnodobila na značaju jer je njen fokus biousmjeren na pogođena područja. Takoje Željezno Polje dobilo 2.000 novihsadnica, Prijedor krasi čak 4.000 novihsadnica smrče, a u Milićima je posa-đeno 1.200 novih sadnica crnog bora.

Nažalost, veliki broj općina koje sunajgore pogođene u poplavama nijeuzeo učešće u akciji ili je ona simboli-čno provedena. Vjerujemo da će i tapodručja u skorijoj budućnosti dobitisvoje sadnice �

54 Uspješne akcije Let’s Do It u 2014. godini

ČISTE I SADEVolonteri u Prijedoru, Milićima i Željeznom Polju posadili po nekoliko hiljada sadnica

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

55

Prema godišnjem programu radai programu obilježavanja značaj-nih datuma u našoj školi, za škol-

sku 2014/2015. godinu, za mjesec ok-tobar, a u okviru Dječije nedjelje, izmeđuostalih aktivnosti, članovi Vijeća učenika,iz JU OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević”u Sarajevu su 2. 10. 2014. god.ine, upratnji pedagogice škole, Azre Jasike ivoditeljice Eko sekcije, Sanele Sehili,posjetili i Udruženje za podsticanjeodrživog razvoja i kvalitet života “Fon-deko”. Učenici su bili jako zadovoljniposjetom i razgovorom sa uposlenicimaudruženja. Postavljali su različita pitanjai dobili iscrpne odgovore. Neka od pi-tanja su: šta je to “Fondeko svijet”, i kojije cilj te revije?; Zašto se u zadnje vrijemeforsira ova tema u javnosti? (mediji,civilno društvo, časopisi). Jesmo li počelimijenjati svijest o očuvanju okoliša?;da li Vi, i koliko često, obrađujete člankeo klimatskim promjenama i kako oneutječu na život čovjeka? Je li uzrok ne-maran odnos i nebriga prema prirodi?;šta je po vama najvažnije za očuvanjeokoliša i održivog razvoja? I na kraju,postoji li nada, da će jednog dana ljudiodlagati smeće na način i na mjesta zato određena? Kako to postići???

Prošle školske godine smo apliciraliu Općini Centar, sa Eko projektom podnazivom “Učenik – aktivan subjekt urazvoju ekološke svijesti i kulture”, kojije prihvaćen i odobren. Na osnovu ocje-ne stanja školskog dvorišta, razradilismo projekat po fazama i uspješno rea-lizirali.U realizaciji projekta su uče-stvovali svi učenici i uposlenici škole.

Ciljevi projekta su realizirani krozrazličite vrste aktivnosti.

Uredili smo i uljepšali cjelokupniambijent školskog dvorišta, kroz na-stavne i vannastavne aktivnosti učenika.Djelovali smo na razvoj pojedinačne izajedničke ekološke svijesti učenika,roditelja i uposlenika škole. Angažovalismo veći broj mladih, kao aktivnih sub-jekata. Uključili smo mlade u društveniživot i radili na razvijanju partnerskih

odnosa roditelja i škole. Djelovali smona svijest mladih o očuvanju životnesredine.

U okviru “Dječije nedjelje”, urađenaje i akcija čišćenja Spomen obilježja naMejtašu.To je postala praksa učenikanaše škole, a cilj nam je i podizanjesvijesti kod stanovnika naselja.

Imali smo priliku, da apliciramo sajoš jednim projektom pod nazivom“Učitelji dobrobiti” sa sloganom “Bu-

dimo prijatelji okoliša”.Na ovaj način,škola direktno doprinosi realizaciji Lo-kalnog ekološkog akcionog plana OpćineCentar, i djeluje na razvoj ekološke svi-jesti učenika i građana u lokalnoj za-jednici.

U Bosni i Hercegovini, ne postojinastavni predmet, koji bi odgajao iobrazovao o okolišu/životnoj sredinini u osnovnoj, ni u srednjoj školi. Unastavnom planu i programu, postojeinformacije o okolišu/ životnoj srediniu različitim nastavnim predmetima.Međutim, ni kvalitativno ni kvantita-tivno, one nisu dovoljne. Moguće rje-šenje je ekologizacija svih nastavnihpredmeta i u osnovnoj i u srednjojškoli. U vannastavnim aktivnostima(ekološke sekcije ili tematski projekti)proučavanje o okolišu/ životnoj sredini

nije zadovoljavajuće. Sekcije obuhvatajusamo određeni broj školske populacijei sve što se poduzima je u cilju otkla-njanja posljedica ponašanja (organizi-ranje čišćenja). Rješenje je, obuhvaćanjesvih učenika/ca i insistiranje na pre-venciji dobrobiti i njegovanja okoliša.

U okviru predhodnog projekta, raz-rednici svih odjeljenja, su na časovimaodjeljenske zajednice, realizirali eko-teme, koje nisu zastupljene u standard-

nom obrazovnom sistemu, sa ciljemedukacije učenika, i podizanja znanjana viši nivo, razvijanja ekološke svijestii kulture kao i prijateljstva sa okolišem.

Ovakva vrsta edukacije je odličanpreduslov ili predradnja za uređenjedvorišta, i povećanje svijesti učenika ovažnosti očuvanja okoliša.Najvažnijeod svega je podizanje svijesti o prevenciji,dobrobiti i njegovanju okoliša škole ilokalne zajednice pa i šire.

Tokom ocjene stanja školskog dvo-rišta, primijetili smo, da smo izostavilistanje jednog dijela dvorišta, oko malogulaza u dvorište.

Realizacija projekta je u toku, savažnim ciljevima. U njegovu realizacijuuključili smo veliki broj učenika, rodi-telja, uposlenika, članova lokalne za-jednice i stručnih radnika. Uređenje

Ekologizacija nastave

SEKCIJE NISU DOVOLJNEU okviru predhodnog projekta, razrednici svih odjeljenja, su na časovima odjeljenske zajed-nice, realizirali eko-teme, koje nisu zastupljene u standardnom obrazovnom sistemu, sa ciljemedukacije učenika, i podizanja znanja na viši nivo, razvijanja ekološke svijesti i kulture kaoi prijateljstva sa okolišem

Eko agenti – članoviekološke sekcije školeSilvije Strahimir Kranjčević

cjelokupnog ambijenta školskog dvorištai rad na povećanju kvaliteta životnesredine je u toku i nadamo se da ćemosve završiti do kraja školske 2014/2015.godine. Radimo na sticanju novih eko-loških znanja i podizanju ekološke svi-jesti učenika, uposlenika i roditelja kaoi lokalne zajednice, te radimo na pre-ventivnom i odgovornom odnosu premaprirodi. Jedan od ciljeva je i biti prijateljprirodi. Želimo obezbijediti siguran izdrav okoliš i insistirati na cjeloživotnojprevenciji i prenositi znanje na slijedećegeneracije, cjeloživotnom edukacijomi akcijama. Cilj je da preventiva održa-vanja zdravog okoliša, postane i tradicijaškole “Silvije Strahimir Kranjčević”. Ekoagenti škole će nastaviti voditi eko dnev-nik (bilježiti svaki uspješan postupak idokumentovati fotografijama). Radoveprati grupa učenika i nastavnici, kojisu zaduženi za to.

U sklopu redovne nastave, svakinastavnik će u programu svog predmeta,izdvojiti nastavne jedinice, koje se od-nose na realizaciju plana aktivnosti pro-jekta. Obavijestit ćemo medije, da prateakciju uređenja predviđenog dijela dvo-rišta. U akciji uređenja dvorišta, uče-stvovat će oko 170 učenika, uposleniciškole, roditelji, stručni radnici i svidrugi, koji su prijatelji okoliša �

56

OTVOREN KONKURSFONDEKO PEČAT U 2015.

Na osnovu Pravilnika za do-djelu priznanja “Fondekopečat” donesenog 2007.

godine Upravni odbor FONDEKOpoziva organizacije i pojedince dapredlože kandidate za dodjelu ovogpriznanja u 2015. godini.

“Fondeko pečat” se dodjeljujekompanijama, organizacijama, in-stitucijama i pojedincima koji supostigli izvanredne rezultate u pod-sticanju uravnoteženog razvoja ikvaliteta života, a na osnovu pod-

nesene pismene inicijative predla-gača i izvještaja koji će sačiniti ko-misija imenovana od Upravnog od-bora FONDEKO.

Dosadašnji dobitnici “Fondekopečata” su Tvornica cementa Kakanji Kantonalno javno preduzeće“Rad” d.o.o. Sarajevo.

Konkurs za podnošenje pismenekandidature otvoren je do maja2015. godine.

Članovi i prijatelji Fondeka po-krenuli su inicijativu za dodjelu

ovog priznanja slijedecim organi-zacijama:AS Group Tešanj, VispakVisoko, Klas Sarajevo,Šumarski fa-kultet, Aluminij Mostar, Alba Ze-nica, Rasadnik Srebrenik.

Fondeko poziva članove daistaknu i druge kandidate za ovopriznanje.

Kandidatura treba da bude pi-smeno obrazložena i dostavljenaUpravnom odboru Fondeka.

Upravni odbor Fondeka

Ekologizacija nastave

Izdavačka djelatnost FONDEKA

KNJIŽICE I TIRAŽI KOJIM SE PONOSIMO

Tokom minule dvije decenije djelovanje Udruženja FON-DEKO u javnosti je prepoznato i po izdavačkoj djelatnosti

zanimljivoj po sadržaju i impozantnoj po tiražima. Knjižice,brošure, posteri sadržajem su bili koncipirani za širenje ekolo-ških znanja među učeničkom populacijom. Priloge u njima pi-sali su ugledni prosvjetni radnici i ekološki aktivisti.

U okviru izdavačke djelatnosti štampana je popularna knji-žica “Održivi razvoj – put u budućnost”, “Tranzicija i okoliš”,“Eko vodič” (tiraž 70.000 promjeraka), “Okoliš” (tiraž 55.000primjeraka), “Obrazovanje o okolišu i održivom razvoju”,”UrbanEko” (tiraž 4.000 primjeraka). S ponosom ističemoda je riječ o tiražima koji premašuju bilo koji izdavački po-duhvat u području ekološke literature u našem bližem i regio-nalnom okruženju.

Štampano je i nekoliko postera, u cilju vizuelne edukacije:Endemske biljke BiH, Šume i okoliš, Vode u BiH, Najčešćejestive i otrovne gljive, te nekoliko prigodnih letaka o zaštiti iočuvanju životne sredine.

Uz sve to FONDEKO je bio i suizdavač nekoliko knjiga čijisu autori ugledni članovi našeg udruženja �

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

Naša nagrada za očuvanje prirode

Prostor oko Sanskog Mosta karakte-riziraju izuzetne pejzažne vrijednostikoje se ogledaju u posebnim karak-

teristikama reljefa; uvala, brežuljaka, livada,stijena, hidroloških spomenika prirode –vodopada i slapova, listopadnih šuma tepećina. U tom smislu naročito se izdvajarijeka Sana i osam rječica: Sanica, Dabar,Zdena, Bliha, Majdanska rijeka, Japra, Sasinkai Kozica, više potoka i potočića, kao inekoliko kraćih ponornica. Iz tog razlogaovo mjesto nazivaju – “Gradom na devetrijeka”. Na širem području južno od grada,evidentirano je više pećina poput: Dabarskepećine, pećine u Mirkovači i Vrana pećinete Hrustovačke pećine.

Hrustovačka pećina predstavlja dobrokoje posjeduje izvanredne naučno- istraži-vačke, kulturne i obrazovne vrijednosti.Ulaz u pećinu, visoki svod u njenoj unutra-šnjosti i prostranost sa mnogobrojnim pe-ćinskim nakitom, stalaktitima i stalagmitimakoji su stvarani milionima godina, doprinosenjenoj impozantnosti I monumentalnosti.Zahvaljujući činjenici da je ulaz u pećinubio dobro kamufliran vegetacijom i da jekao takav omogućavao sigurnu zaštitu, ovapećina predstavlja značajan arheološki lo-kalitet. Tragovi života pronađeni su u njenompredvorju, i imaju kontinuitet od prapovijestii traju sve do kasnog srednjeg vijeka. Naj-važniji nalazi pećine su oni vučedolske kul-ture, koja nastaje u dobu eneolitika III mi-lenija pr.n.e., tako da je pećina bila najduženastanjena ljudskom zajednicom koja jepripadala ovoj kulturi. Za ovu pećinu vezanasu brojna predanja i ona kao takva predstavljavrlo snažan činitelj nematerijalne baštineovog prostora.

S obzirom na to da je na nalazištu nađenvrlo mali broj predmeta za svakodnevnuupotrebu i da je prostor prilično malen,ovo nije bilo naselje neke veće ljudske za-jednice. Hrustovački su se stanovnici bavilizemljoradnjom, stočarstvom, lovom i lon-čarstvom, i pretpostavlja se da je to bilo na-selje sezonskog karaktera.

U kakvom su društvenom uređenju ži-vjeli u to vrijeme stanovnici Hrustovačemože se donekle zaključiti prema materi-jalnim ostacima. Prije svega, sredstva zaproizvodnju hrustovačkih stanovnika bilasu još primitivna: kamene sjekire i strugalicadokazuju da su oni još upotrebljavali kamenaoruđa. Izvedene analogije na keramici i na-đeni brončani predmeti upućuju da su onipoznavali i metal, iz čega slijedi da su imalii prava metalna oruđa. Obzirom na primi-tivna sredstva za proizvodnju, sigurno je

da su hrustovački stanovnici morali živjetiu zajednicama, rodu-gensu.

* * *Vučedolska kultura je najizrazitija ene-

olitska kultura na prostoru Bosne i Herce-govine, gdje je pristigla već oformljena, pa inalazišta iz ove oblasti pripadaju njenimrazvijenim fazama.

Najznačajnija nalazišta vučedolske kul-ture bila su koncentrirana u zapadnoj Bosnii u južnim dijelovima centralne Bosne.Prema tipološkim odlikama keramike raz-likuju se dvije varijante navedene kulture:zapadnobosanski ili hrustovački tip u zapadnojBosni i južnobosanski tip ili tip Debelo brdou centralnoj Bosni. Vučedolska kultura jepouzdan predstavnik razvijene metalurgijeu Bosni i Hercegovini.

* * *Prilikom arheoloških istraživanja u sre-

dnjem sloju (stratumu) otkriveno je višeognjišta (njih 8), od kojih su neka imalavelike dimenzije, urađena od kamene po-dloge i premaza ilovače. Također, u istomsloju su nađene brojne kosti goveda, jelenai srne, kameni žrvnjevi, strugači, brojnokoštano oruđe i nakit, kao i glačane kamenesjekire. Pored mnogobrojne grube keramikei pehara tipa Priboj, konstatirani su brojninalazi ukrašene keramike tipične za vuče-dolsku kulturu. Prema oblicima i ornamen-tici, radi se o kombinaciji elemenata karak-terističnih za slavonski prostor i onih zaLjubljansko Barje (tzv. zapadnobosanski ilihrustovački tip). Iz rimskog perioda i ranogsrednjeg vijeka potječe manji broj nalaza.

Gornji sloj (stratum) bio je, u kulturnompogledu, izmiješan. Prahistorijskom periodupripadaju: grupa brončanih nalaza, i većakoličina keramike tipične za kulturu poljasa žarama kasnog brončanog doba sjeverneBosne.

U navedenom gornjem sloju susrećemodalje i pojedinačne nalaze iz rimskog doba.Željezni vrh koplja, vaza od krečnjaka, ke-ramički fragment i ranije nađena rimskalampica pripadaju periodu rimske uprave.Rimski predmeti su slučajni ostaci rimskihprolaznika i vojničkih odreda. Izuzetnolijepa pećina, čiji je hodnik dug čak 650 m,s brojnim i velikim stalaktitima i stalagmi-tima, privlačila je svakako pažnju rimskihprolaznika. Vaza od krečnjaka mogla je po-služiti i za prinošenje žrtava nekom po-dzemnom rimskom božanstvu.

U blizini zida na ulazu nađeno je navrhu sloja nekoliko fragmenata slavenske

keramike. Pećina nije služila ni slavenskimdoseljenicima kao prebivalište. Vjerovatnoje da je spomenuto ognjište služilo kao žr-tvenište, na kojem su slavenski susjedi pećineprinosili žrtve svojim božanstvima, a u tusvrhu mogli su služiti i keramički proizvodi,čiji su fragmenti ostali oko ognjišta.

* * *Izvršena arheološka istraživanja u pećini

Hrustovači doprinijela su da se 1954. godinezaštiti na osnovi Zakona o zaštiti prirodeBiH, a postavljanjem željeznih vrata 1972.godine pokušala se i fizički zaštititi.

TV-emisija “Karavan”, koja predstavljajedan od rijetkih dokumenata o pećini odprije rata u BiH, pokazala je da su ova vratajoš 1974. godine bila demolirana i da jeulaz u pećinu bio nezaštićen, a njeni dijeloviu unutrašnjosti djelomično devastirani. Ovojdevastaciji doprinijelo je i narodno vjerovanjekoje je propisivalo čudnovata svojstva ka-menim cijevima.

Hrustovačka pećina bila je zaštićenakao spomenik prirode (režim zaštite:1) odZavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i pri-rodnog naslijeđa od 1954. godine. Premaevidenciji Zavoda za zaštitu spomenika usklopu Federalnog ministarstva kulture isporta, dobro je bilo evidentirano pod na-zivom: Pećina Hrustovača Vrpolje – Strane,Općina Sanski Most, spomenik prirode, ve-ličine 4 ha, društveno vlasništvo, režimzaštite: 1.

U Arheološkom leksikonu BiH lokalitetje zaveden pod nazivom: Hrustovača, Hru-stovo, Sanski Most, kao prahistorijsko pe-ćinsko nalazište, gdje su pronađeni pojedi-načni nalazi iz rimskog doba i srednjeg vi-jeka.

U Prostornom planu BiH do 2000. go-dine, Hrustovačka pećina je zaštićena kaokulturno-historijski spomenik (vučedolskakultura, zapadno bosanski tip) II kategorije.

Pokretni arheološki materijal smještenje u depou Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

* * *Komisija za očuvanje nacionalnih spo-

menika na sjednici održanoj od 04. do07.11.2014. godine, donijela je Odluku oproglašenju Kulturnog pejzaža – Hrustovačkepećine nacionalnim spomenikom Bosne iHercegovine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

F O N D E K O S V I J E T / 3 8 / 2 0 14 .

57Nacionalni spomenik

HRUSTOVAČKA PEĆINAKulturni pejzaž – Hrustovačke pećine, Općina Sanski Most