IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA … · ukupno 23 naselja, jedino Križine, Umag i Vardica bilježe pad broja stanovnika. Gusto ća naseljenosti u Umagu je 155 stanovnika/km²,

Naručitelj:

Republika Hrvatska

Istarska županija

GRAD UMAG Nositelj izrade:

Upravni odjel za prostorno planiranje i izdavanje akata za gradnju

Stručni izrađivač:

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

STAMBENOG NASELJA LOVREČICA

SAŽETAK ZA JAVNOST

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

Rijeka, srpanj 2018.

Županija Istarskaa županija

Grad Grad Umag

Naziv prostornog plana IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

STAMBENOG NASELJA LOVREČICA


SAŽETAK ZA JAVNOST

Odluka Gradskog vijeća o izradi plana: Odluka Gradskog vijeća o donošenju plana:

(SN grada Umaga br. 15/16) (SN Grada Umaga br. )

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Vladimir Jakovac

Suglasnost na plan prema čl. 108. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13 i 65/17)

broj suglasnosti: klasa: datum:

Pravna osoba koja je izradila Plan:

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba:

Igor Lončar, mag. ing. aedif.

Odgovorni voditelj izrade Plana:

Darko Mirković, dipl. ing. arh.

Stručni tim u izradi Plana:

Darko Mirković, dipl. ing. arh. Dino Stanić, mag.ing.aedif. Tamara Matetić, univ. dipl. inž. arh. Ana Brusić, mag.ing.arch

Pečat Gradskog vijeća: Predsjednik Gradskog vijeća:

Jurica Šiljeg

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:

________________________________________

(ime, prezime i potpis)

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA


Geoprojekt d.d. Opatija

S A D R Ž A J str.

1. UVOD ................................................................................................................................................... 1

2. POLAZIŠTA ......................................................................................................................................... 2

2.1. Krajobrazne značajke ........................................................................................................................ 2

2.2. Povijest .............................................................................................................................................. 2

2.3. Demografska obilježja ....................................................................................................................... 3

2.4. Program gradnje i uređenja prostora ................................................................................................. 4




1

1. UVOD

Izradi plana se pristupa na osnovu Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja

stambenog naselja „Lovrečica“ (SN Grada Umaga broj 15/16), kojom je određen obuhvat Plana.

ID Plana obuhvaćaju površinu važećeg Urbanističkog plana uređenja stambenog naselja

„Lovrečica“ („Službene novine Grada Umaga“, br. 2/03 i 3/08) uz dodatak dijelova k.č. br.

1574/10, 1620/7 i 1674/1 sve k.o. Lovrečica, koje se nalaze unutar granica građevinskog

područja naselja Lovrečica, a nisu obuhvaćene važećim Planom. Dijelovi navedenih katastarskih

čestica površine su približno 1.830 m2.

ID Plana obuhvaćaju izgrađeno građevinsko područje te neizgrađeni uređeni i neuređeni dio

građevinskog područja naselja Lovrečica, površine približno 34,9 ha. ID Plana obuhvaćaju i

morski dio površine približno 11,4 ha. Ukupna površina ID Plana iznosi približno 46,3 ha.

SADRŽAJ:

TEKSTUALNI DIO PLANA

I. Temeljne odredbe

II. Odredbe za provođenje

III. Završne odredbe

GRAFIČKI DIO PLANA

1. Korištenje i namjena površina 1:1000

2.A. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet 1:1000

2.B. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - pošta i telekomunikacije 1:1000

2.C. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba 1:1000

2.D. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – odvodnja 1:1000

2.E. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – energetski sustav 1:1000

2.F. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plinoopskrba 1:1000

3.A. područja posebnih uvjeta korištenja 1:1000

3.B. Oblici korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000

4. Način i uvjeti gradnje 1:1000




2

III. PRILOZI PLANA

A. Obrazloženje

B. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

C. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

D. Zahtjevi javnopravnih tijela iz članka 90. zakona

E. Sažetak za javnost

F. Izvješće o javnoj raspravi

G. Evidencija postupka izrade i donošenja plana

H. Suglasnost ministarstva iz članka 108. zakona

2. POLAZIŠTA

2.1. Krajobrazne značajke Prema administrativno - teritorijalnom ustroju, područje zahvata pripada Istarskoj županiji i Gradu

Umagu, dok se prema krajobraznoj regionalizaciji Primorske Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja zahvat

nalazi unutar krajobrazne jedinice Crvena Istra (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997) u

samom sjevernom dijelu. Osnovna obilježja navedene krajobrazne jedinice predstavljaju niske vapnenačke

zaravni, koncentrirana turistička gradnja na uskom obalnom pojasu, blagi nagibi i šumska područja bez

dominantnih vrhova.

2.2. Povijest

Područje Lovrečice je bilo naseljeno već u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci patricijske vile sa ostacima

divnih mozaika, natpisi, grobovi i antička cisterna. Franački car Konrad Drugi je 1028.godine dodijelio

Lovrečicu akvilejskom patrijarhu, a akvilejski patrijarh 1037. g. vratio je feud Lovrečicu caru sa željom da ga

dodijeli siromašnoj Novigradskoj biskupiji. Mirovnim ugovorom iz Trevisa 1291.godine Lovrečica pada pod

mletačku vlast, kojim su Veneciji priznata prava nad osvojenim područjima u Istri. Od tada, Lovrečica je bila

imanje novigradskih biskupa, koji su imali punu jurisdikciju do 1519., kad civilnu vlast prepuštaju umaškom

podeštatu.

Ime je dobila po svom zaštitniku, Svetom Lovri dok joj je talijanska inačica imena San Lorenzo di Daila.

Nalazi se u blizini Umaga, između rta Malin, gdje se nekoć nalazila vjerenjača, i rta Lovrečica, talijanskog

imena Saltarella koji je dobio ime zbog ribarskih mreža zvanih „saltarelli“.




3

Prema nekim dokazima, u Lovrečici je u 15.stoljeću postojala kula, koju je novigradski biskup koristio

prilikom vođenja crkvenih i građanskih parnica a služila je i kao svjetionik. Crkva Sv.Lovre, sa grobljem,

spominje se u apostolskoj vizitaciji iz 1580. a točno vrijeme njene izgradnje nije poznato . Crkva je proširena

1879. i 1894.godine. Ideja gradnje zvonika u Lovrečici, potekla je od biskupa Dobrile, koji je osim za crkvene

potrebe trebao i olakšati orijentaciju brodovima koji su plovili u ovom kraju. Sama gradnja zvonika je započela

1883. godine a završena je 1893. godine. Tijekom povijesti, kao i mnoga druga istarska mjesta, opustošena je

kugom i malarijom, koja je uspješno iskorijenjena tek u XX. stoljeću.

2.3. Demografska obilježja

Teritorij Istarske županije administrativno je podijeljen na ukupno 41 jedinicu lokalne samouprave,

od čega je 10 gradova: Buje/Bule, Buzet, Labin, Novigrad/Cittanova, Pazin, Poreč/Parenzo, Pula/Pola,

Rovinj/Rovigno, Umag/Umago i Vodnjan/Dignano, te 31 općine.

Suvremene demografske promjene u Županiji pokazuju blago pozitivna obilježja, što je sudeći prema

podacima za cijelu Hrvatsku uzrokovano migracijom stanovništva iz drugih dijelova države. Prema popisu

stanovništva provedenom 2011. godine, u odnosu na popis iz 2001. godine, vidljiv je blagi trend rasta broja

(1.711 stanovnika ili 0,83%) stanovnika.

Na popisu stanovništva 2011. godine, Lovrečica je imala 176 stanovnika.

Napomena: Do 1931. nazivano Sv. Lovreč. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Babići i

Buroli (grad Buje). U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Križine za koje sadrži podatke od 1857. do 1890.,

1921., 1931., 1981. i 1991.

Indeks kretanja stanovništva na razini Grada Umaga iznosi 1,04 odnosno, u Umagu je u 10 godina broj

stanovnika porastao za 566 - s 12.901 u 2001. na 13.467 u 2011. godini. To predstavlja porast od 4,4% te čini

6,47% ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,31% ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Od

ukupno 23 naselja, jedino Križine, Umag i Vardica bilježe pad broja stanovnika. Gustoća naseljenosti u Umagu

je 155 stanovnika/km², što ga svrstava među najgušće naseljene jedinice lokalne samouprave u Istarskoj

županiji, s gustoćom stanovništva znatno većom od prosjeka Republike Hrvatske (78 stan/km²) i Istarske

županije (73,96 stan/km²). Demografska obilježja stanovništva Prema narodnosti, Grad Umag većinski čine

Hrvati, slijede Talijani, zatim Srbi te Bošnjaci. Značajan je i broj onih, čak 8,7%, koji se izjašnjavaju prema

regionalnoj pripadnosti.




4

Prema podacima kontingenta stanovnika gotovo 52% ukupnog broja stanovnika Umaga čine žene, 71,2%

radno sposobno stanovništvo, a prosječna starost stanovnika je 42 godine. Obrazovanje Prema podacima

Državnog zavoda za statistiku 57% populacije ima srednju školu što je 4% više od prosjeka Republike

Hrvatske, 21,3% ima osnovnu školu, a 16,7% ima visoko obrazovanje. Također, 0,5% stanovništva je bez

škole, što je 1% manje od prosjeka RH.

2.4. Program gradnje i uređenja prostora

Ciljevima prostornog uređenja utvrđeni su osnovni elementi sukladno kojima je definiran program za gradnju i uređenje prostora.

Osnovna namjena prostora

Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina".




5

U prostoru obuhvata plana, određene su sljedeće osnovne namjene:

Stambena namjena (S).

Zone stambene namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji s mogućnošću dogradnje i nadogradnje i

održavanju prvenstveno stambenih građevina, u koje se prema ovim odredbama svrstavaju: - jedno obiteljske

građevine, - obiteljske kuće, prema odredbama posebnih propisa i – više-obiteljske građevine.

U njima postoji mogućnost gradnje i poslovnih prostorija u manjem dijelu ukupne površine građevine, te u

manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.

U zonama pretežito stambene namjene moguće je pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a u skladu sa

važećim planovima višeg reda, te "pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju

usluge u domaćinstvu" ( N.N. 9/2016, 54/2016, 61/2016, 69/2017).

Mješovita namjena (M).

Zone mješovite namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji s mogućnošću dogradnje i nadogradnje i

održavanju prvenstveno stambenih građevina u kojima će se graditi i poslovne prostorije, te poslovnih

građevina u kojima će se graditi i stambene jedinice.

U zonama mješovite namjene izuzetno se mogu graditi i građevine poslovne namjene na samostalnim

građevnim česticama.

U okviru poslovne namjene obavljati će se uslužne, trgovačke i slične djelatnosti

pod uvjetom da svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija

štetnih tvari i utjecaja u okoliš za stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne

vode), te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja

zaposlenih i klijenata. U okviru poslovne namjene ne mogu se obavljati proizvodne (niti industrijske ),

skladišne i slične djelatnosti.

U zonama mješovite namjene moguće je pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a u skladu sa važećim

planovima višeg reda, te "pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju usluge u

domaćinstvu" ( N.N. 9/2016, 54/2016, 61/2016, 69/2017).

Javna i društvena namjena (D)

U zoni javne i društvene namjene D7 nalaze se postojeće građevine vjerske namjene, te se ne planira nova

izgradnja, već samo adaptacija ili rekonstrukcija, a sve u okvirima iste namjene. U zoni javne i društvene

namjene D3 planira se rekonstrukcija postojećih zgrada u objekt Društvenog doma, a moguća je i nova gradnja

(uz rušenje postojećih objekata). U zoni D1 predviđena je mogućnost uređenja otvorene tržnice.




6

Gospodarska ugositeljsko-turistička namjena (T)

Zona gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene T1 namijenjena je gradnji ugostiteljskih građevina iz

skupine “Hoteli” prema važećim propisima o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji

ugostiteljskih objekata iz skupine „Hoteli” (NN 56/2016). Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 30

ležajeva.

Sportsko rekreacijska namjena (R)

Sportsko-rekreacijska namjena razgraničena je Planom na površine za: rekreaciju (R2) i plaže (R3). Na

površinama za rekreaciju (R2) mogu se uređivati otvorena sportsko-rekreacijska igrališta (polivalentna i sl.),

dječja igrališta (za uzraste 0-15 god.) te graditi prateće građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti

– tribine, garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji te manje komunalno-servisne građevine

i trafostanice, bez potrebe osiguranja parkirnih mjesta. Prateće građevine određene ovim Planom mogu se

graditi istovremeno ili nakon uređenja sportsko-rekreacijskih sadržaja.

Zaštitne zelene površine (Z)

Zone zaštitnih zelenih površina uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom

odgovarajućih novih vrsta, te uređivanjem pješačkih staza. Zone zaštitnih zelenih većih površina predstavljaju

neizgrađene površine na kojima nisu mogući nikakvi zahvati, već je moguće isključivo uređivanje površina

npr. trasiranjem trim staza i sl. Zaštitne zelene površine formirat će se i uz kolne prometnice s osnovnim ciljem

zaštite okolne izgradnje od negativnih utjecaja koji nastaju upotrebom prometnice. Zaštitne zelene površine

također predstavljaju rezervne zone koje će do realizacije planskog prometnog rješenja biti zelenilo.

Infrastrukturni sustav

Infrastrukturni sustav se odnosi na prometnu infrastrukturu prikazanu po granama prometa i komunalnu

infrastrukturu koja uključuje sustav gospodarenja otpadom, vodoopskrbni i kanalizacijski sustav te energetiku

na području grada Umaga.

Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura definirana je Prostornim planom uređenja Grada Umaga , dok su Prometna studija

održivih oblika prometovanja Grada Umaga i Lokalni plan održive mobilnosti izrađeni zbog promocije održive




7

mobilnosti i povećanje kvalitete života te bolje učinkovitosti prometa u okviru projekta IPA Adriatic

prekogranične suradnje pod nazivom Adria.MOVE.IT!.

Nedostaci u području prometa na širem području naselja su:

● preopterećenost središta grada osobnim vozilima;

● nedostatak organiziranog sustava parkiranja na obodu grada i veza od takvih parkirališta prema središtu

grada i ostalim točkama interesa;

● nedostatak biciklističkih staza na području gradskog središta;

● nedostatak dodatnih sadržaja za bicikliste;

● nedostatna sigurnost odvijanja biciklističkog prometa;

● nepostojanje javnog gradskog prijevoza putnika (osim turističkog vlaka);

● loše organiziran javni međugradski prijevoz;

● neiskorištenost mogućnosti javnog prijevoza putnika morem;

● nedostatak u organizaciji dostavnog prometa;

● tradicionalna navika korištenja osobnog automobila i za najkraća putovanja.




8

Cestovni promet

Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i

drugih pratećih prometnih površina i građevina u zonama drugih namjena.

U naselju Lovrečica javnu prometnu mrežu čine:

● Lokalne ceste: - 50009 Lovrečica (Ž5002) - Buroli - L50011 duljina 7.4 km

● Nerazvrstane ceste, odnosno gradske ulice

Planirana prometna mreža prikazana na kartografskom prikazu br. 2A „Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža“. Potrebni broj parkirnih/garažnih mjesta se mora osigurati u sklopu svake građevne

čestice, i to ovisno o namjeni prema normativima navedenim danim planom, odnosno PPUG Umaga.

Pomorski promet

Luka Umag međunarodna je luka i granični prijelaz. Lučka uprava Umag - Novigrad upravlja lukom Umag,

kao i lukama Novigrad, Antenal, Savudrija, Zambratija, Lovrečica, Dajla, Stella Maris, Katoro, Kanegra i

Karigador .

Razvoj lučke infrastrukture dat je u studiji „ Grad Umag - Analiza stanja obalne crte”, Građevinskog

fakulteta, sveučilišta u Zagrebu.

Konceptualnim rješenjem predviđa se proširenje broja vezova u odnosu na postojeće stanje. To se treba

omogućiti produljenjem postojećeg lukobrana za ≈70m sa lomom osi za 30 0 . Također se predviđa i

nasipavanje za operativnu obalu u širini 100m od korijena lukobrana do cca 50-tog metra uzduž osi

postojećeg lukobrana. Rub operativne obale izvodi se u formi običnog vertikalnog zida a što vrijedi i za

rubove produljenja lukobrana. Sa unutarnje strane lučice postavljaju se dva propusna gata duljine ≈100m

i≈60m paralelno sa konturom operativne obale, na međusobnoj udaljenosti od ≈60m. Ovako postavljenim

konceptualnim rješenjem gabariti lučice se zadržavaju u zoni zahvata predviđenog u PPU (Lovrečica – luka

otvorena za javni promet, lokalnog značaja)




9

Elektronička komunikacijska infrastruktura

Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.A: Prometna, ulična i

infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura.

Uređenjem područja obuhvata Plana očekuje se porast telefonskih fiksnih i mobilnih priključaka, broja

televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na Internet. Za povezivanje postojećih i planiranih

digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, koristit će se u potpunosti optički sistemi

prijenosa.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (u

daljnjem tekstu: EKI) radi osiguravanja potrebnog broja telefonskih i ostalih priključaka na području u

obuhvatu Plana.

Kako bi se omogućio razvoj i uvođenje novih usluga u komercijalnu uporabu, nova pristupna elektronička

komunikacijska mreža će se graditi kao kabelska kanalizacija. Priključivanje na elektroničku komunikacijsku

mrežu izvodit će se podzemnim kabelima.

Unutar obuhvata Plana ne planira se postavljanje samostojećih antenskih stupova niti antenskih prihvata za

potrebe razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture zemaljske mreže pokretnih komunikacija.

Energetski sustav

Planom se predviđa se gradnja novih 20/0,4 kV transformatorskih stanica na lokacijama označenim u

kartografskom prikazu br. 2E Energetski sustav.

Trase srednjenaponskih vodova 20 kV naponskog nivoa određuju se nakon određivanja mikrolokacije

trafostanice, a polažu se unutar površina prometnica.

Nove trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu drugih građevina.

Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna u zahvatu prometne infrastrukture. Trase

niskonaponske mreže prikazane su u načelno u grafičkom dijelu Plana, a točne trase odredit će se

projektnom dokumentacijom.

Javna rasvjeta izvodi se kao samostalna na zasebnim stupovima, a planiranu mrežu javne rasvjete izvesti

podzemnim kabelima. Detaljno rješenje javne rasvjete definirat će se projektnom dokumentacijom.




10

Plinoopskrbna mreža

Mreža lokalnih plinovoda u funkciji je opskrbe ekološki prihvatljivim energentom ugostiteljsko -

turističkih te rekreacijskih sadržaja.

Područje obuhvata Plana priključuje se na srednjetlačni plinovod. Distribucija unutar područja obuhvata Plana

izvest će se distributivnim srednjetlačnim ST plinovodom do max 4 bara. Srednjetlačna mreža plinovoda

polaže se u sklopu površina osnovne mreže prometnica, u pješčanoj posteljici na dubini min 1 m i razmaka 1

m od ostalih komunalnih instalacija.

Prilikom priključenja pojedine građevine na distributivnu mrežu potrebno je od nadležnog javnopravnog tijela

koje vrši distribuciju plina zatražiti posebne uvjete priključenja. Nakon toga potrebno je izraditi tehničku

dokumentaciju priključnog plinovoda i plinske instalacije.

Građenju se može pristupiti uz prethodnu suglasnost nadležnog javnopravnog tijela - distributera plina na

tehničku dokumentaciju.

Vodoopskrba

Stanovništvo i industrija na području Umaga koristi se vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava u nadležnosti

Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet.

Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu

broj 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba

Utvrđuje se priključenje Planom obuhvaćenog područja na vodoopskrbni sustav Grada Umaga. Opskrba

vodom osigurat će se iz postojećeg magistralnog cjevovoda koji prolazi uz istočnu granicu Planom

obuhvaćenog područja.

Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana

prikazane su na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja.

Ovim Planom se utvrđuje razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u

koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije.

Odvodnju sanitarnih otpadnih voda treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže koja će prikupljati

sanitarne otpadne vode s Planom obuhvaćenog područja i odvoditi ih na javni sustav odvodnje sanitarnih voda

grada Umaga tj. na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda „Umag“, a koji se nalaze izvan obuhvata Plana.




11

Planom je predviđena izgradnja javnog sustava oborinske odvodnje unutar obuhvata Plana kojim se prikupljaju

oborinske vode i odvode u recipijent.

Gravitacijski kolektori oborinske odvodnje smještaju se u trup prometnica te oborinsku otpadnu vodu

skupljenu slivnicima ili sl. odvode prema uređaju za pročišćavanje - separatoru. Nakon pročišćavanja čiste

oborinske vode mogu se upustiti u podmorje – na području obuhvata Plana predviđena su 3 takva ispusta.

Za sve površine preko 200 m 2 obvezna je ugradnja separatora mineralnih ulja i taložnice za krute tvari,kako

bi se oborinske vode tek nakon tretmana mogle upustiti u teren.

Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

Provođenje mjera za postupanje s mješanim komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom

osigurava Grad Umag.

Na razmatranom području "6. Maj" d.o.o. Umag obavlja poslove prikupljanja, prijevoza i zbrinjavanja

komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada na području gradova i općina Bujštine, pa tako in a području

postojeće DC75.

Prikupljeni otpad se odlaže na odlagalište Donji Picudo na cesti Umag - Buje. Odlagalište otpada

„Donji Picudo-Istok“ nalazi se 6 km istočno od Umaga, a obuhvaća ukupnu površinu od 3,7 ha na

kojoj je od 1984. godine pa do 2007. godine prikupljeno i odloženo oko 341.000 tona komunalnog i

neopasnog proizvodnog otpada. Provedbom postupka sanacije odlagališta „Donji Picudo-Istok“,

prvog takve vrste u Istarskoj županiji, uvelike će se smanjiti negativni utjecaji otpada na okoliš i

zdravlje građana grada Umaga te će se samo odlagalište dovesti u stanje prihvatljivo za okoliš.

Također, "6. Maj" d.o.o. Umag nadležna je za uslugu održavanja čistoće javnih površina (trgova,

ceste, gradske ulice, javnih prolaza, parkirališta, pločnika, stajališta gradskog javnog prijevoza i

sličnepovršine) i zelenih površina od komunalnog i krupnog otpada, kao i sve izvanredne aktivnosti na čišćenju

okoliša na cijelom području.

Na građevnoj čestici pojedine namjene ili na javnoj površini mora se odrediti mjesto za prikupljanje

komunalnog otpada i postavljanje primjerenih spremnika na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje

otpada i širenje prašine i mirisa. Komunalni otpad skupljat će pružatelj javne usluge prikupljanja komunalnog

otpada.

Documents

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA … · ukupno 23 naselja, jedino Križine, Umag i Vardica bilježe pad broja stanovnika. Gusto ća naseljenosti u Umagu je 155 stanovnika/km²,