izmjene i dopune tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju plovila

STRANICA 32 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

116 Na temelju lanka 19. i lanka 244. stavka 2. alineja 2. Zakona o

plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, br. 109/2007, 132/2007 i 51a/2013) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, donosi

IZMJENE I D OPUNETEHNIKIH PRAVILA ZA STATUTARNU

CERTIFIKACIJU PLOVILA UNUTARNJE PLOVIDBElanak 1.

U Tehnikim pravilima za statutarnu certifi kaciju plovila unu-tarnje plovidbe (Narodne novine br. 92/2013), sastavni dijelovi, Prilozi II., VII. i IX. iz lanka 1. mijenjaju se Prilozima II., VII. i IX., kako glase: (sastavni dio ovih izmjena i dopuna).

lanak 2.U lanku 1. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:1. Tehnikim pravilima za statutarnu certifi kaciju plovila unu-

tarnje plovidbe (u daljnjem tekstu Pravila) u pravni poredak Repu-blike Hrvatske prenose se sljedee direktive Europske unije:

2006/87/EZ: Direktiva Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijea 82/714/EEZ (SL L 389, 30. 12. 2006.),

2006/137/EZ: Direktiva Europskog parlamenta i Vijea od 18. prosinca 2006. o izmjeni Direktive 2006/87/EZ o utvrivanju tehni-kih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 389, 30. 12. 2006.),

Direktiva Vijea 2008/59/EZ od 12. lipnja 2008. o prilagodbi Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe, zbog pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske (SL L 166, 27. 6. 2008.),

Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30. 9. 2008.),

Direktiva Komisije 2008/87/EZ od 22. rujna 2008. o izmje-ni Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvri-vanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 255, 23.9.2008.),

Direktiva Komisije 2008/126/EZ od 19. prosinca 2008. o iz-mjeni Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvr-ivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 32, 31. 1. 2009.),

Direktiva Komisije 2009/46/EZ od 24. travnja 2009. o izmjeni Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 109, 30. 4. 2009.),

Direktiva Komisije 2012/48/EU od 10. prosinca 2012. o iz-mjeni priloga Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 6, 10. 1. 2013.),

Direktiva Komisije 2012/49/EU od 10. prosinca 2012. o izmje-ni Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 6, 10. 1. 2013.),

Direktiva Vijea 2013/22/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi odreenih direktiva u podruju prometne politike radi pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),

Direktiva Komisije 2013/49/EU od 11. listopada 2013. o iz-mjeni Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vi-jea o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 272, 12. 10. 2013.).

lanak 3.U lanku 4. stavak 1.(b) mijenja se i glasi:1.(b) kada radi na drugim plovnim putovima, svjedodbu Za-

jednice za brod unutarnje plovidbe ukljuujui, kada je to potrebno, specifi kacije navedene u lanku 6.

lanak 4.U lanku 5. stavak 2.(b) mijenja se i glasi:2.(b) plove plovnim putovima 1. i 2. zone ili, to se putnikih

brodova tie, kada plove plovnim putovima 3. zone koji nisu pove-zani s unutarnjim plovnim putovima druge drave lanice, ako je dotina drava lanica usvojila dodatna tehnika pravila za te plovne putove, u skladu s lankom 6. stavcima 1., 2. i 3.

lanak 5.U lanku 6. stavak 3. mijenja se i glasi:3. Sukladnost s dodatnim pravilima specifi cira se u svjedodbi

Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe, iz lanka 4. ili, u sluaju kada se primjenjuje lanak 5. stavak 2., u dodatnoj svjedodbi Zajed-nice, za brodove unutarnje plovidbe. Takav dokaz sukladnosti pri-znaje se na plovnim putovima Zajednice u odgovarajuim zonama

stavak 4. (c) mijenja se i glasi:4.(c) Sukladnost sa zahtjevima za plovidbu unutarnjim plov-

nim putovima Republike Hrvatske, koji nisu povezani s plovnim pu-tovima drugih drava lanica, specifi cira se u svjedodbi Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe, iz lanka 4. ili, u sluaju kada se primjenjuje lanak 5. stavak 2., u dopunskoj svjedodbi Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe.

stavak 5. mijenja se i glasi:5. Plovila koja plove samo na plovnim putovima 4. zone is-

punjavaju uvjete za sniena pravila navedena u Prilogu II. poglavlju 19.b za sve plovne putove u toj zoni. Udovoljavanje tim snienim uvjetima navodi se u svjedodbi Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe, iz lanka 4.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 6.

Ove izmjene i dopune Pravila objavit e se u Narodnim no-vinama, a stupaju na snagu prvog dana od dana njihove objave.

Klasa: 011-01/13-05/19Urbroj: 530-03-3-1-13-2Zagreb, 20. prosinca 2013.

Ministardr. sc. Sinia Hajda Doni, v. r.

PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 33 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

20. izletniki brod: putniki brod bez putnikih kabina za spa-vanje;21. brod s kabinama: putniki brod s putnikim kabinama za spavanje;22. brzi brod: motorno plovilo koje moe postii brzinu preko 40 km/h u odnosu na vodu;23. plutajue postrojenje: plutajui objekt opremljen radnim ure-ajima, kao to su dizalice, jaruala, zabijai stupova ili elevatori;24. radno plovilo: plovilo izgraeno i opremljeno za upotrebu na gradilitima, kao to je blatnjaa, hoper ili pontonska bara, ponton ili plovilo za istovarivanje kamenja;25. plovilo za rekreaciju: brod, osim putnikog broda, namijenjen za sport i razonodu;26. brodski amac: amac koji se upotrebljava za prijevoz, spaa-vanje ljudi i plovila, te druge radne zadatke;27. plutajui objekt: svaka plutajua konstrukcija koja nije namije-njena za pomicanje, kao to je bazen, pristan, gat ili kuica na vodi;28. plutajue tijelo: splav ili druga konstrukcija sposobna za plo-vidbu, a koja nije brod niti plutajue postrojenje ili objekt;

Sastavi plovila29. konvoj: potiskivani, boni ili tegljeni sastav;30. sastav: nain na koji je konvoj sastavljen;31. vrsti konvoj: potiskivani ili boni sastav;32. potiskivani konvoj: vrsti sastav plovila od kojih je najmanje jedan postavljen ispred plovila koje osigurava poriv konvoja, a na-ziva se gura; vrstim konvojem smatra se i konvoj sastavljen od guraa i potisnica koji su povezani tako da je omoguena usmjerena pokretljivost;33. boni sastav: vrsti sastav plovila povezanih bono, od kojih ni jedan nije postavljen ispred plovila koje osigurava poriv sastava;34. tegljeni sastav: sastav od jednog ili nekoliko plovila, plutajuih objekata ili plutajuih tijela koje tegli jedno ili nekoliko plovila s vlastitim porivom, a koji su dio tog konvoja;

Posebni prostori na brodu35. glavna strojarnica: prostor u kojem su smjeteni porivni stro-jevi;36. strojarnica: prostor u kojem su smjeteni strojevi s unutra-njim izgaranjem;37. kotlovnica: prostor u kojem je smjetena oprema koja koristi gorivo za proizvodnju pare ili tople tekuine;38. zatvoreno nadgrae: vodonepropusna i vrsta kontinuirana struktura s vrstim stijenama koje su trajno i vodonepropusno spo-jene s palubom;39. kormilarnica: prostor u kojem su smjeteni svi upravljaki i nadzorni instrumenti potrebni za upravljanje brodom;40. nastambe: prostori za osobe koje obino borave na brodu, ukljuujui kuhinje, ostave, sanitarne prostore, praonice, predulaze i hodnike, osim kormilarnice;41. putniki prostori: prostori na brodu namijenjeni putnicima, te zatvoreni prostori, kao to su saloni, uredi, duani, frizerski saloni, suionice, praonice, saune, zahodi, kupatila, prolazi i stubita koja nisu okruena zidovima;42. upravljaki centar: kormilarnica, prostor u kojem je smjete-no elektrino postrojenje u nudi ili njegovi dijelovi, ili prostor sa stalnim deurstvom brodskog osoblja ili lanova posade, na primjer

PRILOG II.

MINIMALNI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 1., 2., 3. I

4. ZONE

DIO I.POGLAVLJE 1.

OPENITO

lanak 1.01.

Defi nicijeU Tehnikim pravilima primjenjuju se sljedee defi nicije:

Vrste plovila1. plovilo: brod ili plutajue postrojenje;2. brod: brod unutarnje plovidbe ili morski brod;3. brod unutarnje plovidbe: brod namijenjen iskljuivo ili prete-no za plovidbu unutarnjim plovnim putovima;4. morski brod: brod registriran za pomorsku plovidbu;5. motorni brod: motorni teretni brod ili motorni tanker;6. motorni tanker: brod namijenjen za prijevoz tereta u ugraenim tankovima i izgraen za samostalnu plovidbu s vlastitim porivom;7. motorni teretni brod: brod, osim motornog tankera, namije-njen za prijevoz tereta i izgraen za samostalnu plovidbu s vlastitim porivom;8. kanalska bara: plovilo za plovidbu unutarnjim plovnim puto-vima, ija duljina ne prelazi 38,5 m a irina 5,05 m, a koje obino plovi kanalom Rajna-Rhne;9. teglja: brod posebno izgraen za obavljanje tegljenja;10. gura: brod posebno izgraen za poriv potiskivanog sastava;11. teglenica: teretna teglenica ili tanker-teglenica:12. tanker-teglenica: brod namijenjen za prijevoz tereta u ugra-enim tankovima i izgraen da bude tegljen, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno ogranieno ma-nevriranje;13. teretna teglenica: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim tanker-teglenice, izgraen da bude tegljen, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno ogranieno mane-vriranje;14. potisnica: tanker-bara, bara ili brodska bara;15. tanker-bara: brod namijenjen za prijevoz tereta u ugraenim tankovima, izgraen ili posebno prilagoen da bude potiskivan, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno ogranieno manevriranje ako nije dio potiskivanog konvoja;16. bara: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim tanker-bare, izgraen ili posebno prilagoen da bude potiskivan, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno ogranieno manevriranje ako nije dio potiskivanog konvoja;17. brodska bara: potisnica izgraena za prijevoz morskim bro-dovima i za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima;18. putniki brod: izletniki brod ili brod s kabinama, izgraen i opremljen za prijevoz vie od 12 putnika;19. putniki jedrenjak: putniki brod izgraen i opremljen za do-datni poriv jedrima;


65. pregrada: stijena odreene visine, u pravilu vertikalna, koja pregrauje brod izmeu dna i oplate ili drugih pregrada;66. poprena pregrada: pregrada koja se protee od jednog do drugog boka broda;67. stijena: povrina koja dijeli neki prostor, u pravilu vertikalna;68. pregradna stijena: stijena koja nije vodonepropusna;69. duljina (L): najvea duljina trupa broda u m, iskljuujui kor-milo i tangun;70. duljina preko svega (LOA): najvea duljina plovila u m, uklju-ujui sve ugraene ureaje, kao to su dijelovi kormilarskog sustava ili porivnog sustava, mehaniki ili slini ureaji;71. duljina vodne linije (LWL): duljina trupa u m, izmjerena na maksimalnom gazu;72. irina (B): najvea irina trupa u m, izmjerena na vanjskom rubu oplate boka (iskljuujui bone kotae, bokobran i slino);73. irina preko svega (BOA): najvea irina plovila u m, ukljuujui sve ugraene dijelove kao to su boni kotai, bokobrani, mehanike naprave i slino;74. irina vodne linije (BWL): irina trupa u m, izmjerena s vanjske strane oplate boka na vodnoj liniji maksimalnog gaza;75. visina (H): najmanji vertikalni razmak u m od najnie toke trupa ili kobilice do najnie toke palube na boku;76. gaz (T): vertikalna udaljenost u m od najnie toke trupa ili kobilice ili drugih nepokretnih dijelova do vodne linije maksimalnog gaza;76.a. gaz preko svega (TOA): vertikalna udaljenost u m izmeu naj-donje toke trupa, ukljuujui kobilicu ili druge nepokretne dijelove, i najvie linije gaza;77. pramana okomica: vertikalna linija kroz presjecite sredinje konture trupa na pramcu i vodne linije maksimalnog gaza;78. slobodna irina na boku: udaljenost izmeu vanjske vertikalne ravnine najvee irine uzdune pranice i unutarnje vertikalne rav-nine najvee irine ograde ili nogobrana, na boku palube;

Kormilarski sustav79.kormilarski sustav: sva oprema potrebna za kormilarenje bro-dom, kojom se osiguravaju manevarska svojstva utvrena u poglav-lju 5.;80.kormilo: kormilo ili kormila sa strukom, ukljuujui kvadrant i elemente za spajanje s kormilarskim ureajem;81.kormilarski ureaj: dio kormilarskog sustava koji zakree kor-milo;82. pogonska jedinica: pogon kormilarskog ureaja, od izvora energije do kormilarskog ureaja;83.izvor energije: elektrino napajanje pogonske jedinice i kormi-larskog ureaja iz brodske mree, baterija ili motora s unutranjim izgaranjem;84.kontrola kormila: sastavni dijelovi i strujni krugovi za uprav-ljanje mehaniki pogonjenim kormilom;85.pogonska jedinica kormilarskog ureaja: upravljaki sklop za upravljanje pogonom i izvorom energije kormilarskog ureaja;86.runi pogon: sustav kojim se runim okretanjem kormilarskog kola i mehanikim prijenosom zakree kormilo, bez dodatnog izvora energije;87. runo-hidraulini pogon: runo upravljanje kojim se aktivira hidraulini prijenos;

za opremu protupoarnog alarma, daljinsko upravljanje vratima ili protupoarnim zaklopkama;43. rov stubita: vertikalni prostor unutranjeg stubita ili lift a;44. salon: prostor nastambi ili putniki prostor. Na putnikim bro-dovima, kuhinje se ne smatraju salonima;45. kuhinja: prostor sa tednjakom ili slinim ureajem za ku-hanje;46. spremite: prostor za skladitenje zapaljivih tekuina ili prostor za spremanje zaliha, povrine vee od 4 m2;47. skladite: dio broda na pramcu i na krmi omeen poprenim pregradama, koji se otvara ili zatvara poklopcima grotala, namije-njen za prijevoz pakiranog ili rasutog tereta ili za smjetaj nestruk-turnih tankova;48. ugraeni tank: tank privren za trup broda, izveden tako da stijene tanka ine strukturu trupa broda ili tako da je kuite odvojeno od trupa broda;49. radni prostor: prostor na kojem lanovi posade obavljaju svoje dunosti, ukljuujui prolaze, dizalice i brodske amce;50. prolaz: povrina namijenjena za uobiajeno kretanje osoba i stvari;51. sigurna povrina: povrina unutar vertikalne ravnine udaljene od boka broda za 1/5 BWL usporedo sa smjerom brodskog trupa na crti maksimalnog gaza;52. zborna mjesta: posebno zatieni prostori na brodu gdje se putnici okupljaju u sluaju opasnosti;53. prostori za evakuaciju: dijelovi zbornih mjesta na brodu iz kojih se obavlja evakuacija osoba;

Brodostrojarski izrazi54. ravnina maksimalnog gaza: vodna linija maksimalnog gaza, za koji je brodu potvrena sposobnost plovidbe;55. sigurnosni razmak: udaljenost izmeu ravnine maksimalnog gaza i paralelne ravnine koja prolazi najniom tokom iznad koje se brod vie ne smatra vodonepropusnim;56. preostali sigurnosni razmak: u sluaju nagibanja broda, ver-tikalna udaljenost izmeu vodne linije i najnie toke uronjenog boka, iznad koje se brod vie ne smatra vodonepropusnim;57. nadvoe (f): udaljenost izmeu ravnine maksimalnog gaza i paralelne ravnine koja prolazi kroz najniu toku razme ili, ako nema razme, kroz najniu toku gornjeg ruba boka broda;58. preostalo nadvoe: u sluaju nagibanja broda, vertikalna uda-ljenost izmeu vodne linije i gornje povrine palube na najnioj toki uronjenog boka ili, ako nema palube, na najnioj toki gornje povrine nepominog boka broda;59. granina linija: zamiljena linija povuena na oplati boka naj-manje 10 cm ispod pregradne palube i najmanje 10 cm ispod najnie toke na oplati boka iznad koje brod nije vodonepropustan. Ako nema pregradne palube, linija je povuena najmanje 10 cm ispod donje toke iznad koje oplata boka nije vodonepropusna;60. istisnina vode (): uronjeni obujam broda, u m3;61. istisnina (): ukupna teina broda, ukljuujui teret, u t;62. blok koefi cijent (CB): omjer istisnine i umnoka duljine LWL, irine BWL i gaza T;63. lateralna ravnina iznad vode (AV): lateralna ravnina broda iznad vodne linije u m2;64. pregradna paluba: paluba do koje se proteu vodonepropusne pregrade i od koje se mjeri nadvoe;


be s invaliditetom, osobe s oteenjem osjetila, osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom.105. svjedodba Zajednice: svjedodba koju plovilu unutarnje plovidbe izdaje nadleno tijelo, kojom se potvruje usklaenost s tehnikim zahtjevima Direktive.105.a. strunjak: osoba priznata od nadlenog tijela ili ovlatene institucije, koja posjeduje struno znanje iz relevantnog podruja na temelju strune izobrazbe i iskustva, koja je potpuno upuena u relevantna pravila i propise, kao i opeprihvaene tehnike propise (npr. EN norme, relevantno zakonodavstvo, tehnike propise drugih drava lanica Europske unije) i koja moe izvriti pregled i dati strunu ocjenu relevantnih sustava i opreme;105.b. ovlatena osoba: osoba koja je stekla dostatno znanje iz relevantnog podruja na temelju strune izobrazbe i iskustva i koja je dostatno upuena u relevantna pravila i propise, kao i opeprihva-ene tehnike propise (npr. EN norme, relevantno zakonodavstvo, tehnike propise drugih drava lanica Europske unije) i koja moe ocijeniti operativnu sigurnost relevantnih sustava i opreme;106. nadleno tijelo: je Tehniko nadzorno tijelo, imenovano od strane ministra;107. IEC, International Electrotechnical Commission: meuna-rodna elektrotehnika komisija;108. ECDIS, Electronic Chart Display and Information System: Navigacijski informacijski sustav elektronskih karata;109. nadleno ispitno tijelo: Tehniko nadzorno tijelo imenovano od strane ministarstva.

lanak 1.02.(ostavljeno prazno)




lanak 1.06.Privremeni zahtjevi

Privremeni zahtjevi osmiljeni radi izmjena sporednih elemenata Direktive njezinim dopunjavanjem, mogu se donijeti u skladu s re-gulatornim postupkom uz nadzor navedenim u lanku 19. stavku 4. Direktive, kada se ustanovi da je to hitno potrebno u svrhu prila-godbe tehnikom napretku prijevoza unutarnjim vodnim putovima, kako bi se dozvolila odstupanja od odredaba Direktive ili omoguila ispitivanja. Zahtjevi se moraju objaviti i valjani su najvie tri godine.

lanak 1.07.Administrativne upute

Da bi se olakala i ujednaila provedba Direktive, mogu se donijeti obvezujue administrativne upute za inspekcijski pregled u skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive.

POGLAVLJE 2.POSTUPAK

lanak 2.01.Inspekcijska tijela

1. Inspekcijsko tijelo u Republici Hrvatskoj je Tehniko nadzorno tijelo. Tehniko nadzorno tijelo odreeno je Pravilnikom o Tehni-

88. regulator brzine okreta: ureaj koji automatski postavlja i odrava zadanu brzinu okreta broda prema unaprijed odabranim vrijednostima;89.kormilarnica projektirana za radarsku navigaciju s jednim na-vigatorom: kormilarnica opremljena tako da brodom, u reimu navigacije radarom, moe upravljati jedna osoba;

Svojstva strukturnih elemenata i materijala90. vodonepropustan: strukturni element ili ureaj izveden tako da potpuno onemoguava prodiranje vode;91.otporan na prskanje i vremenske utjecaje: strukturni element ili ureaj izveden tako da u normalnim uvjetima omoguava prodi-ranje samo zanemarive koliine vode;92. plinonepropustan: strukturni element ili ureaj izveden tako da potpuno onemoguava prodiranje plina i para;93.negoriv: tvar koja niti gori niti stvara zapaljive pare u takvim koliinama da bi bile samozapaljive pri zagrijavanju do priblino 750 C;94.vatrousporavajui (sa svojstvom sporog irenja plamena): ma-terijali koji se ne mogu lako zapaliti ili ija povrina barem ograni-ava irenje plamena u skladu s ispitnim postupkom iz lanka 15.11. stavka 1. toke (c);95.vatrootpornost: svojstvo strukturnih dijelova ili ureaja koji su potvreni ispitnim postupkom iz lanka 15.11. stavka 1. toke (d);96.Kodeks o postupcima protupoarnog ispitivanja: Meunarodni kodeks o primjeni postupaka protupoarnog ispitivanja, u skladu s rezolucijom MSC.61(67) Meunarodne pomorske organizacije (IMO);

Ostale defi nicije97. Klasifi kacijsko drutvo: klasifi kacijsko drutvo koje je odobre-no u skladu s kriterijima i postupcima Priloga VII;97.a Navigacijska svjetla: svjetla signalnih lampica koja ukazuju na brodove;97.b Svjetlosni signali: svjetla koja dopunjuju vizualne ili zvune signale;98.radarski ureaj: elektroniko navigacijsko sredstvo za otkriva-nje i prikazivanje okoline i prometa;99. unutarnji ECDIS (Electronic Chart Display and Information System):standardizirani sustav za prikaz elektronike navigacijske karte i pridruenih podataka za plovidbu unutarnjim vodama, koji prikazuje odabrane podatke sa zatienih elektronikih navigacijskih karata za unutarnje plovne putove, te prema izboru podatke iz dru-gih senzora na plovilu;100. ureaj za unutarnji ECDIS (Electronic Chart Display and In-formation System): ureaj za prikaz elektronike navigacijske karte za unutarnje plovne putove, koji moe raditi u informacijskom i na-vigacijskom nainu rada;101. informacijski nain rada: koritenje sustava unutarnjeg EC-DIS-a iskljuivo u informacijske svrhe, bez radarskog prikaza;102.navigacijski nain rada: koritenje sustava unutarnjeg ECDIS-a za navigaciju s radarskim prikazom;103.brodsko osoblje: svi zaposlenici na putnikom brodu koji nisu lanovi posade;104. osobe smanjene pokretljivosti: osobe koje imaju odreene tekoe pri koritenju javnog prijevoza, kao to su starije osobe, oso-


vodei posebno rauna o oslobaanju od tetnih plinova i provje-travanju prostora.5. Za sva mjerenja, ispitivanja i kontrole u razliitim stanjima ra-stavljanja strojeva, ureaja i opreme moraju se osigurati odgovara-jui prostori i radne povrine, rasvjeta, mjerna oprema i potrebno struno osoblje koje priprema mjerne protokole.


lanak 2.05.Privremena svjedodba Zajednice

1. Nadleno tijelo moe izdati privremenu svjedodbu Zajednice:(a) plovilu za plovidbu do odreenog mjesta s doputenjem nadle-nog tijela radi dobivanja svjedodbe Zajednice;(b) plovilu kojem je svjedodba Zajednice privremeno oduzeta u jednom od primjera navedenih u lanku 2.07. ili u lancima 12. i 16. Direktive;(c) plovilu koje eka izdavanje svjedodbe Zajednice nakon uspjeno obavljenog pregleda;(d) plovilu koje ne udovoljava svim uvjetima za dobivanje svjedod-be Zajednice kako je utvreno u dijelu I. Priloga V.;(e) plovilu koje je toliko oteeno da njegovo stanje vie nije u skladu sa svjedodbom Zajednice;(f) plutajuem objektu ili postrojenju ako tijela nadlena za poseban prijevoz odrede da je za odobrenje obavljanja posebnog prijevoza, kako je predvieno primjenjivim propisima pomorske uprave Repu-blike Hrvatske, potrebno dobiti svjedodbu Zajednice;(g) plovilu koje odstupa od odredaba iz dijela II., kako je predvieno lankom 2.19. stavkom 2.2. Privremena svjedodba Zajednice sastavljena je prema obras-cu navedenom u dijelu III. Priloga V., ako plovidbena sposobnost plovila, plutajueg objekta ili plutajueg tijela izgleda osigurana na odgovarajui nain.To ukljuuje uvjete koje nadleno tijelo smatra potrebnima, te je na snazi:(a) u sluajevima navedenima u stavku 1. tokama (a), (d) do (f), za jedno odreeno putovanje koje e se obaviti u odgovarajuem razdoblju ne duljem od jednog mjeseca;(b) u sluajevima navedenima u stavku 1. tokama (b) i (c), u od-govarajuem razdoblju;(c) u sluajevima navedenima u stavku 1. toki (g), est mjeseci. Privremena svjedodba Zajednice moe se produiti svaki put za est mjeseci dok Odbor ne donese odluku.

lanak 2.06.Valjanost svjedodbe Zajednice

1. Razdoblje valjanosti svjedodbi Zajednice koje se izdaju novo-izgraenim brodovima u skladu s odredbama Direktive odreuje nadleno tijelo, u trajanju najvie:(a) pet godina za putnike brodove;(b) deset godina za sva ostala plovila.Razdoblje valjanosti upisuje se u svjedodbu Zajednice.2. Za brodove koji su ve u upotrebi prije inspekcijskog pregleda, nadleno tijelo odreuje razdoblje valjanosti svjedodbe Zajednice za svaki sluaj posebno, u skladu s rezultatima pregleda. Meutim, valjanost ne smije prelaziti razdoblja navedena u stavku 1.

kom nadzornom tijelu te izmjenama istog. Tehniko nadzorno tijelo obavlja poslove navedene u navedenom Pravilniku.2. Inspekcijska tijela sastoje se od predsjednika i strunjaka.U svakom tijelu moraju biti najmanje sljedei strunjaci:(a) slubenik iz uprave nadlene za unutarnju plovidbu;(b) strunjak za projektiranje brodova unutarnje plovidbe i njihovih motora;(c) nautiki strunjak koji posjeduje svjedodbu osposobljenosti kapetana plovidbe na unutarnjim vodnim putovima, koja imatelju svjedodbe omoguuje upravljanje brodom nad kojim e se izvriti nadzor.3. Imenovanje predsjednika i strunjaka inspekcijskog tijela odre-eno je Pravilnikom o Tehnikom nadzornom tijelu te izmjenama i dopunama istoga. Predsjednik i strunjaci pri preuzimanju svojih dunosti predaju pisanu izjavu da e ih obavljati potpuno neovisno. Od dravnih slubenika se ne zahtijeva nikakva izjava.4. Inspekcijskim tijelima mogu pomagati specijalizirani strunjaci u skladu s vaeim nacionalnim odredbama.5. Inspekcijsko tijelo za plovila hrvatske dravne pripadnosti odre-eno je posebnim propisom koji donosi ministar.

lanak 2.02.Zahtjev za inspekcijski pregled

1. Za postupak podnoenja zahtjeva za inspekcijski pregled i odre-ivanje mjesta i vremena inspekcijskog pregleda ovlateno je tijelo koje izdaje svjedodbu Zajednice. Nadleno tijelo odreuje koje do-kumente treba podnijeti. Postupak se provodi tako da se osigura provoenje inspekcijskog pregleda u primjerenom roku nakon pod-noenja zahtjeva.2. Vlasnik plovila koje ne podlijee Direktivi, ili njegov predstavnik, moe zatraiti svjedodbu Zajednice. Njegovom e se zahtjevu udo-voljiti ako plovilo ispunjava zahtjeve Direktive.

lanak 2.03.Predoenje broda na inspekcijski pregled

1. Vlasnik ili njegov predstavnik predouju brod bez tereta, oien i opremljen. Prua svaku potrebnu pomo tijekom inspekcijskog pregleda, kao to je osiguravanje odgovarajueg amca i osoblja, te oslobaanje pristupa do svih dijelova trupa ili opreme koji nisu izravno dostupni ili vidljivi.2. Inspekcijsko tijelo pri prvom pregledu zahtijeva pregled na su-hom. Pregled na suhom moe se izostaviti ako postoji svjedodba o klasi ili svjedodba odobrenog klasifi kacijskog drutva kojom se potvruje da konstrukcija ispunjava njegova pravila, ili ako postoji potvrda kojom se dokazuje da je nadleno tijelo ve obavilo pregled na suhom u druge svrhe. Ako se radi o redovitom inspekcijskom pregledu ili o inspekcijskom pregledu kako je predvieno lankom 15. Direktive, inspekcijsko tijelo moe zahtijevati inspekcijski pre-gled na suhom.Inspekcijsko tijelo obavlja probnu vonju tijekom prvog pregleda motornog broda ili sastava ili ako su na brodskim sustavima poriva ili kormilarenja izvedene vee izmjene.3. Inspekcijsko tijelo moe zahtijevati dodatna ispitivanja i druge popratne dokumente. Ta se odredba primjenjuje i tijekom gradnje broda.4. Brodar ili vlasnik plovila treba osigurati uvjete i pribaviti neop-hodna sredstva za sigurno i bezopasno obavljanje pregleda, te osi-gurati bezopasan i siguran pristup u sve potrebne prostore u brodu,


e) ako se ne izvedu popravci ili ne otklone nedostaci koje je zatra-ilo odnosno utvrdilo Tehniko nadzorno tijelo;

f) u sluaju nepridravanja bilo kojih ogranienja navedenih u ispravama i knjigama ili bilo kojem dokumentu koje je izdalo ili ovjerilo Tehniko nadzorno tijelo;

g) u sluajevima kako je to dodatno navedeno za svaku ispravu posebno;

h) ako brod, za vrijeme trajanja plovidbe, poduzima putovanje izvan podruja plovidbe za koje je osposobljen ili ovlaten.

2. Zahtjev za pregledom podnosi se prije isteka postojeeg pregle-da odnosno Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu pismenim putem.3. Za plovilo u slubi, brodar ili vlasnik plovila mora poduzeti mje-re, kako bi stanje plovila i njegove opreme u svakom pogledu bilo dostatno za sigurnu plovidbu, bez opasnosti za: osobe, stvari, okoli i samo plovilo.4. Ako je plovilo imalo havariju ili je utvren nedostatak koji utjee na: sigurnost plovilaa, uinkovitost (odnosno potpunost) opreme i sredstava za spaavanje, uinkovitost zatite od oneienja okoline i druge opreme na koju se odnose ova Tehnika pravila, zapovjednik, brodar ili vlasnik plovila duan je o tome izvijestiti nadlenu Luku kapetaniju i Tehniko nadzorno tijelo, koji tada odluuju o potrebi odgovarajueg pregleda plovila.5. Brodar ili vlasnik plovila duan je zatraiti pregled plovila ili nje-govih dijelova kada se na plovilu ili njegovom dijelu dogode ote-enja, pogoranja ili promjene koje ugroavaju sigurnost plovila ili mijenjaju do tada posvjedoene tehnike i uporabne karakteristike plovila.6. Osim u sluajevima navedenim u prethodnoj toki, brodar ili vla-snik plovila duan je zatraiti pregled plovila odnosno obavijestiti Tehniko nadzorno tijelo u sluajevima:a) vaenje plovila iz vode;b) radova na dijelovima plovila ili sustava plovila koji su teko

pristupani ili nepristupani u uvjetima redovnog koritenja i pregleda plovila;

c) boravka plovila u raspremi, id) prodaje plovila, promjene zastave ili upuivanja plovila u reza-

lite.7. Prije prodaje plovila, promjene upisnika ili matine luke, ili upu-ivanja plovila u rezalite, brodar ili vlasnik plovila duan je pod-miriti sva dugovanja prema Tehnikom nadzornom tijelu nastala po prethodnim pregledima.8. Isprave i knjige koje je izdalo ili potvrdilo Tehniko nadzorno tijelo gube valjanost:a) nakon isteka roka valjanosti naznaenog u ispravi ili knjizi;b) ako se ne obave svi pregledi u rokovima;c) ako se na plovilu obave promjene ili preinake bez suglasnosti

Tehnikog nadzornog tijela;d) ako Tehniko nadzorno tijelo nije upoznato s havarijom ili utvr-

enim nedostatkom na plovilu;e) ako se ne izvedu popravci ili ne otklone nedostaci koje je zatra-

io odnosno utvrdilo Tehniko nadzorno tijelo;f) u sluaju nepridravanja bilo kojih ogranienja navedenih u

ispravama i knjigama ili bilo kojem dokumentu koje je izdalo ili ovjerilo Tehniko nadzorno tijelo;

g) u sluajevima kako je to dodatno navedeno za svaku ispravu posebno;

lanak 2.07.Pojedinosti i izmjene svjedodbe Zajednice

1. Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, duan je obavijestiti nad-leno tijelo o svakoj promjeni imena ili vlasnitva plovila, o svakoj promjeni u mjerama broda, te o svakoj promjeni upisnika ili matine luke, te poslati tom tijelu svjedodbu Zajednice radi izmjene.2. Svako nadleno tijelo moe u svjedodbu Zajednice dodati bilo koji podatak ili promjenu.3. Ako nadleno tijelo u svjedodbu Zajednice doda bilo koji ispra-vak ili podatak, ono o tome obavjeuje nadleno tijelo koje je izdalo svjedodbu Zajednice.


lanak 2.09.Redoviti inspekcijski pregled

1. Plovilo podlijee redovitom inspekcijskom pregledu prije isteka valjanosti svjedodbe Zajednice.Redoviti inspekcijski pregledi propisuju se kao obvezni godinji pre-gledi za sva plovila starija od 20 godina, za putnike brodove i za brodove za prijevoz opasnih tereta. Za sva ostala plovila koja nisu obuhvaena gornjim stavkom propisuje se jedan meupregled za vrjeme trajanja Svjedodbe.2. Nakon opravdanog zahtjeva vlasnika ili njegovog predstavnika, nadleno tijelo moe iznimno i bez daljnjih pregleda produiti va-ljanost svjedodbe Zajednice za najvie est mjeseci. To produenje izdaje se u pisanom obliku i mora se drati na brodu.3. Nadleno tijelo ponovno odreuje razdoblje valjanosti svjedodbe Zajednice u skladu s rezultatima tog pregleda.Razdoblje valjanosti upisuje se u svjedodbu Zajednice i daje na znanje tijelu koje je tu svjedodbu izdalo.4. Ako se umjesto produenja razdoblja valjanosti, svjedodba Za-jednice zamjenjuje novom svjedodbom Zajednice, prethodna svje-dodba Zajednice vraa se tijelu koje ju je izdalo.

lanak 2.09aObveze brodara ili vlasnika plovila te glasi:

1. Brodar ili vlasnik plovila duan je voditi brigu o stanju sigurno-sti plovila i valjanosti brodskih isprava i knjiga, te zatraiti pregled plovila i izdavanje odnosno potvrivanje brodskih isprava i knjiga prije isteka Svjedodbe o sposobnosti plovila za plovidbu (unutar vremenskog razdoblja predvienim prispjelim pregledom).1a. Temeljom obavljenog tehnikog pregleda Tehniko nadzorno tijelo ili Hrvatski registar brodova izdaje ili ovjerava odgovarajue isprave i knjige.Brodske isprave i knjige koje je izdalo ili potvrdilo Tehniko nadzor-no tijelo ili Hrvatski registar brodova gube valjanost:a) nakon isteka roka valjanosti naznaenog u ispravi ili knjizi;b) ako se ne obave svi pregledi u rokovima;c) ako se na brodu obave promjene ili preinake bez suglasnosti

Tehnikog nadzornog tijela ili Hrvatskog registra brodova;d) ako Tehniko nadzorno tijelo nije upoznato s havarijom ili utvr-

enim nedostatkom na brodu koji utjee na: sigurnost broda, uinkovitost (odnosno potpunost) opreme i sredstava za spaa-vanje, uinkovitost zatite od oneienja okoline i druge opre-me na koju se odnose Tehnika pravila. Zapovjednik, brodar ili vlasnik plovila duan je o tome izvijestiti Tehniko nadzorno tijelo, koje tada odluuje o potrebi odgovarajueg pregleda broda;


2. Nadleno tijelo koje je izdalo svjedodbu Zajednice unosi na tu svjedodbu Zajednice europski identifi kacijski broj plovila. Ako plovni objekt prilikom izdavanja svjedodbe Zajednice nema eu-ropski identifi kacijski broj plovila, taj mu broj dodjeljuje nadleno tijelo Republike Hrvatske.Ako se radi o plovilima iz drava u kojima nije mogue dodijeliti europski identifi kacijski broj plovila, europski identifi kacijski broj plovila koji se upisuje u svjedodbu Zajednice dodjeljuje nadleno tijelo koje izdaje svjedodbu Zajednice.3. Jednom plovnom objektu moe se dodijeliti samo jedan jedin-stveni europski identifi kacijski broj plovila. Europski identifi kacijski broj plovila izdaje se samo jedanput i ostaje nepromijenjen tijekom cijelog vijeka trajanja plovila.4. Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, podnosi zahtjev nadlenom tijelu za dodjelu europskog identifi kacijskog broja plovila. Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, odgovoran je i za stavljanje europskog identifi kacijskog broja plovila, koji je naveden u svjedodbi Zajed-nice, na plovilo.5. Republika Hrvatska obavjeuje Komisiju o nadlenim tijelima zaduenima za dodjelu europskih identifi kacijskih brojeva plovila. Komisija vodi registar tih nadlenih tijela i prijavljenih nadlenih tijela treih zemalja, te taj registar stavlja na raspolaganje dravama lanicama. Taj se registar na zahtjev takoer stavlja na raspolaganje nadlenim tijelima treih zemalja.6. Svako od nadlenih tijela iz lanka 5. u elektroniki registar koji vodi Komisija (baza podataka o plovilima) bez odgode unosi je-dinstveni europski identifi kacijski broj plovila, podatke za identifi ka-ciju plovila iz Dodatka IV. te svaku izmjenu. Tim se podacima mogu koristiti nadlena tijela ostalih drava lanica i drava potpisnica Konvencije iz Mannheima, samo radi provoenja administrativnih mjera za omoguivanje sigurne i jednostavne plovidbe te primjene lanaka od 2.02. do 2.15. te lanka 2.18. stavka 3. ovog Priloga, kao i lanaka 8., 10., 11., 12., 15., 16. i 17. ove Direktive.Drave lanice u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale povjerljivost i pouzdanost informacija koje im se alju u skladu s ovom Direktivom i tim se podacima koriste samo u skladu s ovom Direktivom.Nadleno tijela iz lanka 5. smiju prenijeti osobne podatke treoj zemlji ili meunarodnoj organizaciji ako su ispunjeni zahtjevi iz Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijea(1), posebno iz lanaka 25. ili 26. te samo od sluaja do sluaja. Nadleno tijelo drave lanice mora osigurati da je prijenos potreban za svrhe iz prvog podstavka. Nadleno tijelo mora osigurati da ta trea zemlja ili meunarodna organizacija podatke ne prenosi daljnjoj treoj zemlji ili meunarodnoj organizaciji osim ako za to dobije izrii-to pisano odobrenje i ispunjuje uvjete koje utvruje nadleno tijelo drave lanice.Komisija prenosi osobne podatke treoj zemlji ili meunarodnoj organizaciji ako se zadovolje uvjeti iz lanka 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijea(2) te samo od sluaja do sluaja. Komisija mora osigurati da je prijenos potreban za svrhe iz prvog podstavka. Komisija mora osigurati da ta trea zemlja ili meunarodna organizacija podatke ne prenosi daljnjoj treoj zemlji ili meunarodnoj organizaciji osim ako za to dobije izriito pisano odobrenje i ispunjuje uvjete koje utvruje Komisija.

1 SL L 281, 23. 11. 1995., str. 31.2 SL L 8, 12. 1. 2001., str. 1.

h) ako plovilo, za vrijeme trajanja plovidbe, poduzima putovanje izvan podruja plovidbe za koje je osposobljeno ili ovlateno.

9. Ne obavi li brodar ili vlasnik plovila obvezni pregled ili meupre-glede u roku, sukladno lanku 2.09, Tehnikih pravila za statutarnu certifi kaciju brodova unutarnje plovidbe, Svjedodba o sposobno-sti plovila za plovidbu automatizmom gubi valjanost te Tehniko nadzorno tijelo s time upoznaje nadlene Luke kapetanije odnosno Inspekciju sigurnosti plovidbe koje postupaju sukladno Zakonu o plovidbi i lukama unutanjih voda.

lanak 2.10.Dobrovoljni inspekcijski pregled

Vlasnik plovila ili njegov predstavnik moe u bilo kojem trenutku dobrovoljno zatraiti inspekcijski pregled.Po tom zahtjevu mora se postupiti.





lanak 2.15.Trokovi

Vlasnik plovila ili njegov predstavnik snosi sve trokove nastale zbog inspekcijskog pregleda broda i izdavanja svjedodbe Zajednice, u skladu s posebnim cjenikom inspekcijskog tijela.

lanak 2.16.Informacije

Osobama koje dokau utemeljen interes, nadleno tijelo moe do-pustiti da se upoznaju sa sadrajem svjedodbe Zajednice, te tim osobama moe izdati izvatke ili kopije svjedodbe Zajednice, ovje-rene i oznaene kao takve.

lanak 2.17.Upisnik svjedodbi Zajednice

1. Nadlena tijela svjedodbama Zajednice koju izdaju dodjeljuju redni broj. U skladu s obrascem iz Priloga VI., vode upisnik svih svjedodbi Zajednice koje izdaju.2. Nadlena tijela uvaju izvornike ili kopije svih svjedodbi Zajedni-ce koje su izdali i u njih unose sve podatke i izmjene, te ponitenja ili zamjene svjedodbi Zajednice te odgovarajue auriraju upisnik iz stavka 1.3. Radi provoenja upravnih mjera kojima se osigurava sigurnost plovidbe te radi provedbe lanaka 2.02. do 2.15. i lanaka 8., 10., 11., 12., 15., 16. i 17. Direktive, nadlenim tijelima drugih drava lanica, dravama ugovornicama Konvencije iz Mannheima, te tre-im zemljama, ukoliko se zajami jednaka razina tajnosti, na temelju administrativnih sporazuma odobrava se pristup registru u skladu s obrascem iz Priloga VI., ogranien samo na itanje.

lanak 2.18.Europski jedinstveni identifi kacijski broj plovila

1. Europski jedinstveni identifi kacijski broj plovila (ENI), dalje u tekstu: europski identifi kacijski broj plovila, sastoji se od osam arap-skih brojki u skladu s Dodatkom III.


b = faktor za oplatu dna, bokova i uzvojab = 1,0 za oplatu dna i bokovab = 1,25 za oplatu uzvoja.f = 1 moe se uzeti u obzir za razmak rebara pri izraunu minimalne debljine oplate boka. Meutim, najmanja debljina oplate uzvoja ni u kom sluaju ne smije biti manja od najmanje debljine oplate dna i boka.c = faktor za vrstu konstrukcijec = 0,95 za brodove s dvodnom i bonim komorama, kada su uz-dune pregrade bonih komora u ravnini s uzdunim pranicamac = 1,0 za sve ostale vrste konstrukcije.(c) Kod trupova uzdune gradnje, s dvodnom i bonim komora-ma, najmanja vrijednost izraunana za debljinu oplate u skladu s formulama iz toke (b) moe se smanjiti na izraunanu vrijednost koju potvrdi odobreno klasifi kacijsko drutvo kao zadovoljavajuu vrstou trupa (uzduna, bona i lokalna vrstoa).Ako su vrijednosti izmjerene na oplati dna, uzvoja i boka manje od tako utvrenih doputenih vrijednosti, oploenje se mora obnoviti.Minimalne vrijednosti izraunane prema toj metodi su granine vrijednosti za normalno ujednaeno troenje, pod uvjetom da se koristi brodograevni elik, da su rebra, rebrenice i glavni uzduni i popreni elementi strukture u dobrom stanju, te da na trupu nema nikakvih znakova preoptereenja u pogledu uzdune vrstoe.im se vie ne postiu te vrijednosti, dotina oploenja moraju se popraviti ili zamijeniti. Na manjim povrinama oploenja prihvatlji-va su, meutim, stanjenja oplate do najvie 10% ispod izraunanih vrijednosti.2. Ako se za konstrukciju trupa koristi materijal koji nije elik, mora se izraunom dokazati da je vrstoa trupa (uzduna, poprena i lokalna vrstoa) najmanje takva kao to bi bila da se koristi elini materijal, pod pretpostavkom da se radi o minimalnoj debljini u skladu sa stavkom 1. Taj dokazni izraun moe se izostaviti ako se dostavi svjedodba o klasi ili izjava priznatog klasifi kacijskog dru-tva.3. Stabilitet brodova mora odgovarati njihovoj namjeni.

lanak 3.03.Trup

1. Pregrade koje se proteu do palube, ili do razme ako nema palube, postavljene su na sljedeim poloajima:(a) sudarna pregrada na odgovarajuoj udaljenosti od pramane sta-tve, tako da se, u sluaju naplavljivanja vodonepropusnog odjeljka ispred sudarne pregrade, osigura plovnost broda s teretom, pri emu je preostali sigurnosni razmak 100 mm.U pravilu, zahtjev iz stavka 1. smatra se ispunjenim ako je sudarna pregrada postavljena na udaljenosti izmeu 0,04 L i 0,04 L + 2 m, koja se mjeri od pramane okomice u ravnini maksimalnog gaza.Ako ta udaljenost prelazi 0,04 L + 2 m, zahtjev iz stavka 1. dokazuje se izraunom.Udaljenost se moe smanjiti na 0,03 L. U tom sluaju, zahtjev iz stavka 1. dokazuje se izraunom pod pretpostavkom da je naplavljen odjeljak ispred sudarne pregrade i svi susjedni odjeljci.(b) pregrada krmenog pika na odgovarajuoj udaljenosti od krme ako duljina broda L prelazi 25 m.2. Ispred sudarne pregrade ne smiju biti smjetene nastambe ni oprema potreba za sigurnost ili rad broda. Taj se zahtjev ne odnosi na sidreni ureaj.

lanak 2.19.Jednakovrijednosti i odstupanja

1. Ako odredbe dijela II. zahtijevaju da se na brodu upotrebljavaju ili postavljaju odreeni materijali, ureaji ili dijelovi opreme, ili da se primjenjuju odreeni projektni aspekti ili rjeenja, nadleno tijelo moe dopustiti upotrebu ili postavljanje drugih materijala, ureaja ili dijelova opreme ili primjenu drugih projektnih znaajki ili drugih rjeenja ako se, u skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direk-tive, priznaju kao jednakovrijedni.2. Ako, u skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive, Odbor ne donese odluku o jednakovrijednosti, kako je predvieno stavkom 1., nadleno tijelo moe izdati privremenu svjedodbu Zajednice.U skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive, nadleno tijelo u roku od jednog mjeseca od izdavanja privremene svjedod-be Zajednice izvjeuje Odbor, u skladu s lankom 2.05. stavkom 1. tokom (g), navodei ime i europski identifi kacijski broj plovila, vrstu odstupanja i te upisnu luku u Republici Hrvatskoj.3. U skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive, nadleno tijelo moe na temelju preporuke Odbora izdati svjedodbu Zajedni-ce za potrebe probne plovidbe i na ogranieno razdoblje odreenom plovilu, ukljuujui nove tehnike specifi kacije koje odstupaju od za-htjeva iz dijela II. ako te specifi kacije osiguravaju jednakovrijednu sigurnost.4. Jednakovrijednosti i odstupanja iz stavaka 1. i 3. upisuju se u svjedodbu Zajednice. O tome se obavjeuje Komisija.

DIO II.POGLAVLJE 3.

BRODOGRAEVNI ZAHTJEVI

lanak 3.01.Osnovni zahtjevi

Brodovi moraju biti izgraeni u skladu s dobrom brodograevnom praksom.

lanak 3.02.vrstoa i stabilitet

1. Trup mora imati takvu vrstou da moe podnijeti sva naprezanja kojima je podvrgnut u uobiajenim uvjetima.(a) U sluaju novogradnji ili veih preinaka koje utjeu na vrstou broda, odgovarajua vrstoa dokazuje se predoenjem dokaza o konstrukcijskom izraunu. Taj dokaz nije potreban ako se dostavi svjedodba o klasi ili potvrda odobrenog klasifi kacijskog drutva.(b) Ako se obavlja inspekcijski pregled, kako je navedeno u lanku 2.09, minimalna debljina oplate dna, uzvoja i bokova plovila od e-lika ne smije biti manja od vie vrijednosti koja proizlazi iz sljedeih formula.Za brodove s elinom oplatom, minimalna debljina tmin dobiva se iz najveih vrijednosti dobivenih iz sljedeih formula:1. za brodove dulje od 40 m: tmin = f b c (2,3 + 0,04 L) (mm);za brodove koji nisu dulji od 40 m: tmin = f b c (1,5 + 0,06 L) (mm), ali ne manje od 3,0 mm2. tmin = 0,005 a T [mm]pri emu je:a = razmak rebara (mm);f = faktor razmaka rebara:f = 1 za a 500 mmf = 1 + 0,0013 (a 500) za a > 500 mm


POGLAVLJE 4.SIGURNOSNI RAZMAK, NADVOE I OZNAKE GAZA

lanak 4.01.Sigurnosni razmak

1. Sigurnosni razmak mora iznositi najmanje 300 mm.2. Sigurnosni razmak na brodovima iji se otvori ne mogu zatvo-riti napravama otpornima na prskanje i vremenske utjecaje, te na brodovima koji plove bez poklopaca grotala, poveava se tako da je svaki od tih otvora mora biti udaljen najmanje 500 mm od vodne linije maksimalnog gaza.

lanak 4.02.Nadvoe

1. Nadvoe brodova s neprekinutom palubom, bez uzvoja palube i nadgraa, iznosi 150 mm.2. Nadvoe brodova s uzvojem palube i nadgraem izraunava se prema sljedeoj formuli:

pri emu je:a korekcijski koefi cijent kojim su obuhvaena sva nadgraa;v koefi cijent za korekciju utjecaja pramanog uzvoja palube zbog postojanja nadgraa na pramanoj etvrtini duljine broda L;a koefi cijent za korekciju utjecaja krmenog uzvoja palube zbog po-stojanja nadgraa na krmenoj etvrtini duljine broda L;Sev efektivni pramani uzvoj palube u mm;Sea efektivni krmeni uzvoj palube u mm.3. Koefi cijent a izraunava se prema sljedeoj formuli:

pri emu je:lem stvarna duljina nadgraa u m u sredini broda, koja odgovara polovini duljine broda L;lev stvarna duljina nadgraa u m u pramanoj etvrtini duljine broda L;lea stvarna duljina nadgraa u m u krmenoj etvrtini duljine broda L.Stvarna duljina nadgraa izraunava se prema sljedeim formulama:pri emu je:

l stvarna duljina nadgraa u m;b irina nadgraa u m;B1 irina broda u m, izmjerena s vanjske strane oplate boka na visini palube, na sredini duljine nadgraa;h visina nadgraa u m. Meutim, kada postoje grotla, visina h do-biva se smanjenjem visine pranice za polovinu visine sigurnosnog razmaka u skladu s lankom 4.01. stavkom 1. i 2. Visina h ni u kom sluaju ne moe biti vea od 0,36 m.Ako je B

b ili Bb manje od 0,6, stvarna duljina nadgraa bit e jednaka nuli.

3. Nastambe, strojarnica i kotlovnica, te njihovi pripadajui radni prostori moraju se od skladita odijeliti poprenim vodonepropu-snim pregradama koje se proteu do palube.4. Nastambe moraju biti plinonepropusno odvojene od strojarnice, kotlovnice i skladita, te moraju imati izravan pristup s palube. Ako nije osiguran takav pristup, mora se izvesti izlaz u sluaju nude koji vodi na palubu.5. Pregrade navedene u stavcima 1. i 3., te pregrade navedene u stavku 4. ne smiju imati nikakve otvore.Vrata na pregradi krmenog pika i prolazi, posebno za osovine i cje-vovode, doputeni su ako su konstrukcijski izvedeni tako da nije naruena nepropusnost i vrstoa pregrade. Vrata na pregradi kr-menog pika doputena su samo ako se moe daljinskim nadzorom iz kormilarnice utvrditi jesu li otvorena ili zatvorena i ako je na obje strane istaknut jasno itljiv natpis:Zatvoriti vrata odmah nakon upotrebe.6. Usisi i izljevi te na njih prikljueni cjevovodi, moraju biti izvedeni tako da nije mogu nenamjeran ulaz vode u brod.7. Pramana rebra broda moraju se izvesti tako da sidra ne stre izvan plohe oploenja boka, u cijelosti ni bilo kojim dijelom.

lanak 3.04.Strojarnica, kotlovnica i bunkeri

1. Strojarnica i kotlovnica moraju biti izvedene tako da je omogue-no jednostavno i sigurno rukovanje, servisiranje i odravanje opre-me koja se tamo nalazi.2. Tankovi tekueg goriva i ulja za podmazivanje ne smiju imati nijednu zajedniku povrinu koja je izvrgnuta hidrostatskom tlaku tekuine u tanku u uvjetima normalne upotrebe, s putnikim pro-storima i nastambama.3. Pregrade, pokrovi i vrata strojarnice, kotlovnice i bunkera moraju biti izraeni od elika ili drugog materijala odgovarajue negorivosti.Izolacijski materijali upotrijebljeni u strojarnici moraju biti zatieni od prodiranja goriva i njegovih para.Svi otvori na stijenama i pokrovima, kao i vrata strojarnice, kotlov-nice i prostora tankova, moraju se moi zatvarati izvan tog prostora. Naprave za zatvaranje moraju biti izraene od elika ili drugog ma-terijala odgovarajue negorivosti.4. U strojarnici, kotlovnici i drugim prostorima u kojima je mogua pojava zapaljivih ili otrovnih plinova mora biti predvieno odgova-rajue ventiliranje.5. Stubita i ljestve za pristup u strojarnicu, kotlovnicu i bunkere moraju biti ukrueni i izraeni od elika ili drugog materijala od-govarajue vrstoe i negorivosti.6. Strojarnica i kotlovnica moraju imati dva izlaza, od kojih jedan moe biti izlaz u sluaju nude.Drugi izlaz moe se izostaviti:(a) ako ukupna povrina (prosjena duljina x prosjena irina na razini podnica) strojarnice ili kotlovnice ne prelazi 35 m2; i(b) ako udaljenost od svakog mjesta na kojem se obavljaju popravci ili odravanje i izlaza, ili podnoja stubita izlaza, nije vea od 5 m; i(c) ako je aparat za gaenje poara postavljen kod upravljakog mje-sta najudaljenijeg od izlaza, i takoer, odstupajui od lanka 10.03. stavka 1. toke (e), ako ukupna instalirana snaga svih motora ne prelazi 100 kW.7. Najvea doputena razina buke u strojarnici je 110 dB(A). Mjesta mjerenja buke odabiru se u skladu s poslovima odravanja koji su potrebni za vrijeme redovitog rada ureaja koji se tamo nalaze.


4. Brodovi moraju imati najmanje tri para oznaka gaza, od kojih jedan mora biti u sredini, te po jedan par na priblino jednoj estini duine broda od pramca odnosno krme.Meutim:(a) ako je brod krai od 40 m, bit e dovoljno postaviti dva para oznaka gaza, po jedan na priblino jednoj etvrtini duine broda od pramca odnosno krme;(b) ako brod nije namijenjen za prijevoz tereta, dovoljno je postaviti jedan par oznaka gaza, na priblino polovini duine broda.5. Oznake ili znakovi koji vie nisu na snazi nakon ponovnog in-spekcijskog pregleda, briu se ili oznauju nevaeima pod nadzo-rom inspekcijskog tijela. Ako oznaka gaza postane nejasna, moe se zamijeniti samo pod nadzorom inspekcijskog tijela.6. Ako je brod badaren prema Konvenciji o badarenju brodova unutarnje plovidbe iz 1966., a ravnina mjernih oznaka udovoljava zahtjevima Direktive, te mjerne oznake mogu zamijeniti oznake gaza; to se mora navesti u svjedodbi Zajednice.7. Na brodovima koji plove u zonama unutarnjih plovnih putova osim 3. zone (1., 2. ili 4. zona), pramane i krmene oznake gaza, predviene u stavku 4., dopunjavaju se vertikalnom crtom na koju se dodaje jedna ili, u sluaju nekoliko zona, nekoliko dodatnih crta gaza duljine 150 mm u smjeru pramca u odnosu na oznaku gaza za 3. zonu.Debljina te vertikalne i horizontalne crte iznosi 30 mm. Uz oznaku gaza prema pramcu broda, ispisuju se brojevi odgovarajue zone, visine 60 mm i irine 40 mm (vidi sliku 1.).

Slika 1.

lanak 4.05.Maksimalni teretni gaz za brodove koji nemaju poklopce skladita otporne na prskanje i vremenske utjecajeAko je ravnina maksimalnog gaza broda za 3. zonu odreena pod pretpostavkom da su poklopci skladita otporni na prskanje i vre-menske utjecaje, te ako je udaljenost od ravnine maksimalnog gaza do gornjeg ruba pranice skladita manja od 500 mm, mora se odre-diti maksimalni gaz za plovidbu s otvorenim skladitima.U svjedodbu Zajednice upisuje se sljedea izjava:Ako su skladita u cijelosti ili dijelom otkrivena, brod se moe na-krcati samo do ... mm ispod oznake gaza za 3. zonu.

lanak 4.06.Zagaznice

1. Brodovi iji gaz moe biti vei od 1 m imaju na svakom boku zagaznice okrenute prema krmi; mogu imati i dodatne zagaznice.

4. Koefi cijenti v i a izraunavaju se prema sljedeim formulama:

5. Stvarni krmeni uzvoj palube Sev i pramani uzvoj palube Sea izra-unavaju se prema sljedeim formulama:pri emu je:Sv stvarni pramani uzvoj palube u mm; meutim, Sv ne smije pre-laziti 1 000 mm;

Sa stvarni krmeni uzvoj palube u mm; meutim, Sa ne smije prelaziti 500 mm;p koefi cijent koji se izraunava prema sljedeoj formuli:

x apscisa mjerena od krajnje toke u kojoj je otklon 0,25 Sv odnosno 0,25 Sa (vidi sliku).

Meutim, koefi cijent p ne smije biti vei od 1.6. Ako je a Sea vee od v Sev, smatra se da je vrijednost v Sev jednaka vrijednosti a Sea.

lanak 4.03.Minimalno nadvoe

S obzirom na smanjenja navedena u lanku 4.02., minimalno nad-voe ne smije biti manje od 0 mm.

lanak 4.04.Oznake gaza

1. Ravnina maksimalnog gaza odreuje se tako da su ispunjeni za-htjevi u pogledu minimalnog nadvoa i minimalnog sigurnosnog razmaka. Meutim, zbog sigurnosnih razloga, inspekcijsko tijelo moe odrediti veu vrijednost za sigurnosni razmak ili nadvoe. Ravnina maksimalnog gaza odreuje se najmanje za 3. zonu.2. Ravnina maksimalnog gaza oznauje se dobro vidljivim i neizbri-sivim oznakama gaza.3. Oznake gaza za 3. zonu sastoje se od pravokutnika duljine 300 mm i visine 40 mm, s vodoravnom osnovicom koja se poklapa s maksimalnim odobrenim gazom. Svaka drukija oznaka gaza mora sadravati takav pravokutnik.


lanak 5.06.Propisana brzina (pramcem)

1. Brodovi i sastavi postiu brzinu u odnosu na vodu najmanje 13 km/h. Taj uvjet nije obavezan za gurae u slobodnoj plovidbi.2. Inspekcijsko tijelo moe odobriti izuzea za brodove i sastave koji obavljaju plovidbu iskljuivo u uima i lukama.3. Inspekcijsko tijelo provjerava moe li prazan brod premaiti brzi-nu od 40 km/h u odnosu na vodu. Ako se to moe potvrditi, u toku 52. svjedodbe Zajednice upisuje se:Brod moe premaiti brzinu od 40 km/h u odnosu na vodu.

lanak 5.07.Sposobnost zaustavljanja

1. Brodovi i sastavi moraju biti sposobni na vrijeme se zaustaviti u nizvodnom smjeru, te pri tome zadrati odgovarajuu upravljivost.2. Ako brod ili sastav nije dulji od 86 m ni iri od 22,90 m, navedena sposobnost zaustavljanja moe se zamijeniti sposobnou okretanja.3. Sposobnost zaustavljanja dokazuje se manevrima zaustavljanja unutar zone ispitivanja, kako je navedeno u lanku 5.03., a sposob-nost okretanja manevrima okretanja u skladu s lankom 5.10.

lanak 5.08.Sposobnost plovidbe krmom

Ako se manevar zaustavljanja, propisan u lanku 5.07., izvodi u stajaoj vodi, nakon njega slijedi plovidbeno ispitivanje u vonji krmom.

lanak 5.09.Sposobnost poduzimanja manevra izbjegavanja

Brodovi i sastavi moraju biti sposobni na vrijeme poduzeti mane-var izbjegavanja. Ta se sposobnost dokazuje manevrima izbjegavanja unutar zone ispitivanja, kako je navedeno u lanku 5.03.

lanak 5.10.Sposobnost okreta

Brodovi i sastavi koji nisu dulji od 86 m ni iri od 22,90 m moraju biti sposobni na vrijeme se okrenuti.Ta sposobnost okreta moe se zamijeniti sposobnou zaustavljanja iz lanka 5.07.Sposobnost okreta dokazuje se manevrom okreta u struju.

POGLAVLJE 6.KORMILARSKI UREAJ

lanak 6.01.Opi zahtjevi

1. Brodovi moraju biti opremljeni pouzdanim kormilarskim susta-vom koji osigurava najmanje upravljivost propisanu u poglavlju 5.2. Motorni kormilarski sustavi projektirani su tako da kormilo ne moe nenamjerno promijeniti poloaj.3. Cijeli kormilarski sustav projektiran je za stalni nagib plovila do 15 i temperaturu okolnog zraka od 200 C do + 50 C.4. Sastavni dijelovi kormilarskog sustava moraju biti dovoljno vrsti da u svakom trenutku mogu izdrati naprezanja koja mogu nasta-ti za vrijeme normalnog rada. Vanjske sile koje djeluju na kormilo ne smiju poremetiti radni kapacitet kormilarskog ureaja i njegove pogonske jedinice.5. Kormilarski sustav ukljuuje pogonsku jedinicu ako se to zahtije-va zbog sila potrebnih za pokretanje kormila.

2. Nulta toka svake zagaznice okomita je na nju, na ravnini koja je paralelna s ravninom najveeg gaza i prolazi najniom tokom trupa ili kobilice, ako ona postoji. Vertikalna udaljenost od nulte toke oznaena je u decimetrima. Te udaljenosti od nulte toke oznae-ne su na svakoj zagaznici, od vodne linije praznog broda do 100 mm iznad ravnine najveeg gaza, ugraviranim tokama ili crticama obojenima dvjema razliitim naizmjeninim bojama u obliku jasno vidljive trake. Udaljenosti od nulte toke oznaene su brojkama po-red zagaznice na svakih pet decimetara, kao i na vrhu zagaznice.3. Dvije krmene zagaznice, postavljene u skladu s Konvencijom o badarenju iz lanka 24. mogu zamijeniti zagaznice, pod uvjetom da ukljuuju podjelu u skladu sa zahtjevima, te prema potrebi brojke koje oznauju gaz.

POGLAVLJE 5.UPRAVLJIVOST

lanak 5.01.Openito

Brodovi i sastavi moraju pokazati odgovarajuu plovidbenost i upravljivost.Brodovi bez vlastitog poriva namijenjeni za tegljenje ispunjavaju posebne zahtjeve koje odreuje inspekcijsko tijelo.Brodovi i sastavi s vlastitim porivom ispunjavaju zahtjeve iz lanaka 5.02. do 5.10.

lanak 5.02.Plovidbena ispitivanja

1. Plovidbenost i upravljivost provjeravaju se plovidbenim ispitivanji-ma. Posebno se ispituje ispunjavanje zahtjeva iz lanaka 5.06. do 5.10.2. Inspekcijsko tijelo moe izostaviti sva ispitivanja ili dio ispitivanja ako se ispunjavanje zahtjeva u pogledu plovidbenosti i upravljivosti dokae na drugi nain.

lanak 5.03.Zona ispitivanja

1. Plovidbena ispitivanja navedena u lanku 5.02. obavljaju se u zoni unutarnjih plovnih putova koju odreuje inspekcijsko tijelo.2. Te zone ispitivanja nalaze se na dijelu tekue ili stajae vode, koja je po mogunosti ravna, duljine najmanje 2 km i dovoljno iroka, te opremljena jasno vidljivim oznakama za odreivanje pozicije broda.3. Inspekcijskom tijelu mora biti omogueno snimanje hidrolokih podataka, kao to su dubina vode, irina plovnog kanala, te prosje-na brzina struje za razliite vodostaje u zoni ispitivanja.

lanak 5.04.Stanje krcanja brodova i sastava za vrijeme plovidbenih

ispitivanjaZa vrijeme plovidbenih ispitivanja, brodovi i sastavi namijenjeni za prijevoz tereta krcaju se na najmanje 70% svoje nosivosti, pri emu se teret rasporeuje tako da se osigura vodoravan poloaj koliko je to mogue. Ako se ispitivanja obavljaju s manje tereta, odobrenje za nizvodnu plovidbu ogranieno je na to stanje krcanja.

lanak 5.05.Upotreba brodske opreme za plovidbena ispitivanja

1. Za vrijeme plovidbenog ispitivanja moe se upotrebljavati sva oprema navedena u tokama 34. i 52. svjedodbe Zajednice, kojom se moe upravljati iz kormilarnice, osim sidara.2. Tijekom ispitivanja okreta u struju, navedenog u lanku 5.10., mogu se upotrebljavati pramana sidra.


elektrinog, hidraulikog ili pneumatskog daljinskog sustava, mora-ju postojati dva meusobno neovisna sustava za aktiviranje izmeu kormilarnice i porivnog ureaja koji, mutadis mutandis, ispunjavaju zahtjeve iz lanaka 6.01. do 6.05.Ovaj se stavak ne odnosi na navedene sustave ako oni nisu potrebni za postizanje upravljivosti propisane u poglavlju 5. ili ako su potreb-ni samo za ispitivanje zaustavljanja.2. Ako postoje dva ili vie neovisnih vijano-kormilarskih porivnih ureaja, vodomlaznih ili cikloidnih propulzora, pomoni sustav upravljanja nije potreban pod uvjetom da u sluaju kvara jednog od tih ureaja brod zadrava upravljivost propisanu poglavljem 5.

lanak 6.07.Pokazivai i ureaji za nadzor

1. Poloaj kormila mora biti jasno prikazan na kormilarskom mjestu. Elektrini pokaziva poloaja kormila mora imati vlastito napajanje.2. Na kormilarskom mjestu moraju se nalaziti svjetlosni i zvuni alarm koji signalizira:(a) sputanje razine ulja u hidraulinim spremnicima ispod najnie razine u skladu s lankom 6.03. stavkom 2. i smanjenje radnog tlaka hidraulinog sustava;(b) prekid elektrinog napajanja ureaja za upravljanje kormilom;(c) prekid elektrinog napajanja pogonskih jedinica;(d) kvar regulatora brzine okreta;(e) kvar propisanih odbojnih naprava.

lanak 6.08.Regulatori brzine okreta

1. Regulatori brzine okreta i njihovi dijelovi moraju ispunjavati za-htjeve utvrene u lanku 9.20.2. Ispravan rad regulatora brzine okreta prikazan je na kormilar-skom mjestu zelenim svjetlom.Treba nadzirati svaki gubitak ili neprihvatljiva odstupanja napona napajanja te neprihvatljivo smanjenje broja okretaja iroskopa.3. Ako, osim regulatora brzine okreta, postoje drugi kormilarski su-stavi, na kormilarskom mjestu mora biti jasno vidljivo koji je od tih sustava aktiviran. Mora biti omogueno trenutano prebacivanje s jednog na drugi sustav. Regulator brzine okreta ne smije utjecati na rad tih drugih kormilarskih sustava.4. Elektrino napajanje regulatora brzine okreta mora biti neovisno o ostalim potroaima.5. iroskopi, detektori i pokazivai brzine okreta koji se upotre-bljavaju za regulatore brzine okreta, moraju ispunjavati minimalne zahtjeve minimalnih specifi kacija i uvjete ispitivanja u pogledu pri-kaza brzine okreta za unutarnje plovne putove, kako je utvreno u Prilogu IX.

lanak 6.09.Test prihvatljivosti

1. Inspekcijsko tijelo provjerava je li kormilarski sustav ispravno postavljen. U tu svrhu inspekcijsko tijelo moe zahtijevati sljedee dokumente:(a) opis kormilarskog sustava;(b) nacrte i podatke o pogonskim jedinicama kormilarskog ureaja i sustavu upravljanja kormilarskim ureajem;(c) podatke o kormilarskom ureaju;(d) shemu elektrinih instalacija;(e) opis regulatora broja okretaja;

6. Kormilarski ureaj s pogonskom jedinicom zatien je od preop-tereenja sustavom koji smanjuje moment pogonske jedinice.7. Prolaz struka kormila projektiran je tako da se sprijei irenje sredstva za podmazivanje, koje oneiuje vodu.

lanak 6.02.Pogonska jedinica kormilarskog ureaja

1. Ako kormilarski ureaj ima motornu pogonsku jedinicu, mora postojati druga nezavisna pogonska jedinica ili dodatni runi pogon. U sluaju kvara ili neispravnog funkcioniranja pogonske jedinice kormilarskog sustava, druga nezavisna pogonska jedinica ili runi pogon mora se pokrenuti u roku od 5 sekunda.2. Ako se druga pogonska jedinica ili runi pogon ne pokrenu au-tomatski, mora se osigurati mogunost da to odmah obavi kormilar jednom jednostavnom i brzom radnjom.3. Druga pogonska jedinica ili runi pogon takoer moraju osigurati upravljivost propisanu poglavljem 5.

lanak 6.03.Hidraulika pogonska jedinica kormilarskog ureaja

Pogonska jedinica hidraulinog kormilarskog ureaja1. Na pogonsku jedinicu hidraulinog kormilarskog ureaja ne smije biti prikljuen ni jedan drugi potroa.2. Hidraulini spremnici opremljeni su sustavom upozorenja koji prati sputanje razine ulja ispod najnie razine potrebne za siguran rad.3. Dimenzije, izvedba i raspored cjevovoda moraju to je vie mogu-e iskljuiti mehanika oteenja ili oteenja uzrokovana poarom.4. Hidrauline savitljive cijevi:(a) doputene su samo ako je radi ublaavanja vibracija ili slobodno-ga gibanja sastavnih dijelova njihova upotreba neizbjena;(b) moraju biti projektirane najmanje za maksimalni radni tlak;(c) moraju se zamijeniti najkasnije svakih osam godina.5. Hidrauline cilindre, hidrauline pumpe te hidrauline i elektri-ne motore mora pregledati specijalizirana tvrtka najkasnije svakih osam godina, te ih prema potrebi popraviti.

lanak 6.04.Izvor energije

1. Kormilarski sustavi opremljeni dvjema motornim pogonskim je-dinicama moraju imati najmanje dva izvora energije.2. Ako pomoni izvor energije za pokretanje kormilarskog ureaja ne radi stalno tijekom plovidbe, u razdoblju potrebnom za pokre-tanje ureaja rezervna se energija osigurava ugraenim odbojnom napravom odgovarajueg kapaciteta.3. Ako su izvori energije elektrini, ni jedan drugi potroa ne smije se napajati iz glavnog izvora energije za kormilarski sustav.

lanak 6.05.Runi pogon

1. Runo kolo ne smije se pokretati motornom pogonskom jedini-com.2. Kada se runi pogon ukljuuje automatski, mora se sprijeiti po-vrat kormilarskog kola bez obzira na poloaj kormila.

lanak 6.06.Brodski vijak, vodomlazna propulzija, cikloidni propeler

i pramani propulzor1. Ako se vijano-kormilarski porivni ureaj, vodomlazni ureaj, cikloidni propeler ili pramani propulzor daljinski aktivira pomou


U smjeru kormilarovog pogleda prema naprijed ne smije se nalaziti nikakav okvir prozora, stup ili nadgrae.ak i u sluaju kada je omoguen nezaklonjeni kut pogleda kormi-lara od 240 po horizontu, inspekcijsko tijelo moe zahtijevati druge mjere, posebno postavljanje odgovarajuih optikih ili elektronikih naprava ako nije osiguran zadovoljavajui nezaklonjeni pogled pre-ma krmi.Donji rub bonih prozora mora biti postavljen to je mogue nie, a gornji rub bonih i krmenih prozora to je mogue vie.Pri utvrivanju ispunjavanja zahtjeva iz ovog lanka u pogledu vid-ljivosti iz kormilarnice, pretpostavlja se da su oi kormilara na visini 1 650 mm od palube na poloaju kormilarenja.4. Gornji rub prednjih prozora kormilarnice mora biti dovoljno vi-soko da omogui osobi na kormilarskom mjestu, s visinom oiju 1 800 mm od palube, jasan pogled naprijed do najmanje 10 stupnjeva iznad vodoravne crte u razini oiju.5. Moraju postojati odgovarajua sredstva koja osiguravaju jasnu vidljivost kroz vjetrobransko staklo u svim vremenskim uvjetima.6. Kormilarnica je ostakljena sigurnosnim staklom koje osigurava propusnost svjetlosti od najmanje 75 %.Da bi se izbjegao odsjaj, prednja okna na zapovjednikom mostu moraju biti otporna na blijetanje ili postavljena tako da uinkovi-to otklanjaju odsjaj. Taj se zahtjev smatra ispunjenim ako su okna nagnuta od okomite ravnine tako da tvore vanjski kut od najmanje 10 a najvie 25.

lanak 7.03.Opi zahtjevi za upravljake ureaje, pokazivae i

ureaje za nadzor1. Upravljaki ureaji potrebni za upravljanje brodom moraju se lako ukljuivati u aktivni poloaj. Taj poloaj mora biti nedvosmi-sleno jasan.2. Instrumenti za nadzor moraju biti lako itljivi. Mora biti mogue smanjivati njihovo osvjetljenje bez koraka do gaenja. Izvori svjetla ne smiju ometati ni onemoguavati vidljivost oitanja s instrume-nata.3. Mora biti osiguran sustav za ispitivanje alarmnih i indikatorskih svjetala.4. Mora biti jasno vidljivo je li sustav u radu. Ako se stanje sustava u radu pokazuje svjetlom, ono mora biti zeleno.5. Na svaku nepravilnost ili kvar sustava koji se moraju nadzirati, upozorava se crvenim svjetlosnim alarmom.6. Istovremeno sa crvenim svjetlosnim alarmom ukljuuje se i zvu-ni alarm. Zvuni alarm moe biti izveden tako da se aktivira jednim zajednikim signalom. Razina zvunog tlaka tog signala mora biti vea od najvee razine buke u prostoru na kormilarskom mjestu za najmanje 3 dB(A).7. Zvuni alarm mora se moi iskljuiti nakon potvrivanja nepra-vilnosti ili kvara. To iskljuivanje ne smije onemoguiti aktiviranje alarma zbog neke druge nepravilnosti ili kvara. Crveni svjetlosni alarm iskljuuje se tek nakon otklanjanja nepravilnosti.8. Ureaji za nadzor i pokazivai moraju se automatski prebaciti na rezervno napajanje u sluaju prekida njihovog glavnog napajanja.

lanak 7.04.Posebni zahtjevi za upravljake ureaje, pokazivae i

ureaje za nadzor glavnih strojeva i kormilarskog sustava1. Upravljanje i nadzor rada glavnih strojeva i kormilarskog sustava mora biti omogueno s kormilarskog mjesta. Glavni stroj, opremljen

(f) upute za rukovanje i odravanje kormilarskog sustava.2. Rad cijelog kormilarskog sustava provjerava se pokusnom plovid-bom. Ako je postavljen regulator broja okretaja, provjerava se moe li se pouzdano odrati zadani kurs sa sigurnim svladavanjem zavoja.3. Elektrine kormilarske sustave pregledava strunjak:(a) prije putanja u rad;(b) nakon kvara;(c) nakon svake preinake ili popravka;(d) redovito najmanje svake tri godine.4. Pregled mora ukljuiti najmanje:(a) provjeru usklaenosti s odobrenim nacrtima, a pri periodinim inspekcijskim pregledima jesu li napravljene preinake na kormilar-skom sustavu;(b) funkcionalno ispitivanje kormilarskog ureaja u svim mogu-nostima rada;(c) vizualnu provjeru i provjeru nepropusnosti hidraulinih sastav-nih dijelova, posebno ventila, cjevovoda, hidraulinih savitljivih cijevi, hidraulinih cilindara, hidraulinih pumpi i hidraulinih proistaa;(d) vizualnu provjeru elektrinih sastavnih dijelova, posebno releja, elektrinih motora i sigurnosnih naprava;(e) provjeru svjetlosnih i zvunih upravljakih naprava.5. Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu koju potpisuje inspek-tor, s navedenim datumom inspekcijskog pregleda.

POGLAVLJE 7.KORMILARNICA

lanak 7.01.Openito

1. Kormilarnica je izvedena tako da kormilar moe u svakom tre-nutku tijekom plovidbe obavljati svoje zadatke.2. U normalnim uvjetima rada, razina buke koju proizvodi plovilo ne smije prelaziti 70 dB(A) u visini glave kormilara na kormilar-skom mjestu.3. Ako je kormilarnica namijenjena za radarsku navigaciju za jednu osobu, treba osigurati da kormilar moe obavljati svoje zadatke sje-dei, a svi instrumenti za nadzor rada i svi upravljaki ureaji mora-ju biti rasporeeni tako da ih moe lako koristiti tijekom plovidbe, a da pritom ne naputa svoje mjesto ni ne gubi iz vida radarski ekran.

lanak 7.02.Nezaklonjeni pogled

1. Mora se osigurati odgovarajui nezaklonjeni pogled s kormilar-skog mjesta u svim smjerovima.(a) Stavak 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedeim:2. Mrtvi kut kormilarevog pogleda preko pramca, kada je plovilo bez tereta, s polovinom zaliha i bez balasta, ne smije biti vei od dvije duljine plovila ili 250 m do povrine vode, ovisno o tome koja je veliina manja.Tijekom inspekcijskog pregleda ne smiju se uzeti u obzir optika i elektronika sredstva za smanjenje mrtvog kuta.Nadalje se za smanjenje mrtvog kuta moraju se upotrebljavati samo odgovarajue elektronike naprave.3. Podruje nezaklonjenog pogleda kormilara s mjesta upravljanja mora biti najmanje 240 po horizontu i najmanje 140 unutar pram-anog polukruga.


lanak 7.05.Navigacijska svjetla, svjetlosni i zvuni signali

1. Navigacijska svjetla, njihova kuita i dodaci, moraju nositi ozna-ku odobrenja propisanu Direktivom Vijea 96/98/EZ od 20. prosinca 1996. o pomorskoj opremi(3).(a) navigacijska svjetla znai jarbolna, bona i krmena svjetla, te svjetla vidljiva sa svih strana, plava bljeskajua svjetla, jaka uta bljeskajua svjetla za brza plovila i plava svjetla za prijevoz opasnih tvari;(b) svjetlosni signali znai svjetla koja prate zvune signale i svje-tlo na plavoj ploi.2. Za nadzor navigacijskih svjetala u kormilarnici su postavljene kontrolne lampice ili druge jednakovrijedne naprave, kao to su signalne lampice, ako se taj nadzor ne moe obavljati izravno iz kormilarnice.3. U kormilarnicama opremljenima za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, postavljene su signalne lampice na upravljakom pul-tu, za nadzor navigacijskih svjetala i svjetlosnih signala. Prekidai navigacijskih svjetala ugraeni su u signalne lampice ili se nalaze uz njih s jasno oznaenom funkcijom.Raspored i boje signalnih lampica navigacijskih svjetala i svjetlosnih signala odgovaraju rasporedu i bojama tih svjetala i signala.Prilikom kvara navigacijskog svjetla ili svjetlosnog signala, odgova-rajua signalna lampica e se ugasiti ili e se aktivirati neki drugi signal.4. U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navi-gatorom, mora biti omogueno aktiviranje zvunih signala nonim prekidaem. Taj se zahtjev ne primjenjuje na signal zabranjen pri-stup u skladu s primjenjivim propisima pomorske uprave drave lanice.5. Navigacijska svjetla moraju ispunjavati zahtjeve navedene u dijelu I. Priloga IX.

lanak 7.06.Radarski ureaji i pokazivai brzine okreta

1. Radarska oprema i pokazivai brzine okreta moraju ispunjavati zahtjeve propisane u Prilogu IX., Dijelovima I. i II. Sukladnost s ovim zahtjevima odreuje se tipskim odobrenjem izdanom od nad-lenog tijela. Oprema informacijskog sustava s prikazom elektroni-kih pomorskih karata (u daljnjem tekstu ECDIS) kojom se moe upravljati tijekom plovidbe, smatra se radarskom opremom.Zahtjevi vezani uz ugradnju i operativno ispitivanje sustava radar-ske navigacije i pokazivaa brzine okreta koritenih na brodovima unutarnje plovidbe, propisani u Prilogu IX., Dijelu III., moraju biti ispunjeni.Registar radarske opreme i pokazivaa brzine okreta, koji su odo-breni kako je propisano u Prilogu IX., ili koji se smatraju ekvivalen-tnima na temelju tipskog odobrenja, objavljuje Europska komisija.2. U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim na-vigatorom:(a) radarski ekran ne smije biti znatno odmaknut od vidne osi kor-milara u normalnom poloaju;(b) radarska slika mora stalno biti jasno vidljiva, bez pokrova ili navlake, bez obzira na svjetlosne uvjete izvan kormilarnice;(c) pokaziva brzine okreta postavljen je neposredno iznad ili ispod radarske slike ili je ugraen u nju.

3 SL L 46, 17. 2. 1997., str. 25.

spojkom koja se moe aktivirati s kormilarskog mjesta, ili za pogon propelera s promjenjivim usponom kojim se upravlja s kormilarskog mjesta, moe se uputiti odnosno zaustaviti samo iz strojarnice.2. Za upravljanje svakim glavnim strojem osigurana je poluga koja se luno zakree u vertikalnoj ravnini priblino paralelnoj sa sime-tralom broda. Pomak poluge prema pramcu zadaje poriv pramcem, a pomak prema krmi poriv krmom. Prekret spojke iz vonje pram-cem u vonju krmom izvodi se u neutralnom poloaju poluge. Polu-ga u neutralnom poloaju mora imati napravu za blokiranje.3. Mora biti prikazan smjer poriva propulzora koji se prenosi na plovilo i broj okretanja vijka ili glavnog stroja.4. Pokazivai i ureaji za nadzor propisani lankom 6.07. stavkom 2., lankom 8.03. stavkom 2. i lankom 8.05. stavkom 13., moraju biti postavljeni na kormilarskom mjestu.5. Upravljanje kormilom na brodovima s kormilarnicom opremlje-nom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom obavlja se po-lugom. Poluga mora biti takva da se moe lako pomicati rukom. Poloaj poluge u odnosu na simetralu broda mora tono odgovarati poloaju lista kormila. Mora biti omogueno da se poluga ostavi u bilo kojem poloaju a da se poloaj kormila ne mijenja. Neutralni poloaj poluge mora biti jasno prepoznatljiv.6. Ako brod ima pramana kormila ili specijalna kormila, poseb-no za vonju krmom, tim se kormilima upravlja iz kormilarnice opremljene za radarsku navigaciju s jednim navigatorom pomou posebnih poluga koje, mutatis mutandis, ispunjavaju zahtjeve na-vedene u stavku 5.Taj se zahtjev takoer primjenjuje kada se u sastavima upotrebljava kormilarski sustav kojim je plovilo opremljeno, koji ne slui za poriv sastava.7. Ako se koriste regulatori brzine okreta, mora biti omogueno upravljanje tim ureajem u bilo kojem poloaju bez promjene oda-brane brzine.Upravljanjem je omogueno okretanje preko luka dovoljno irokog da se moe zajamiti tono pozicioniranje broda. Neutralan poloaj mora biti lako uoljiv. Osvjetljenje ljestvice mora biti podesivo bez koraka.8. Oprema za daljinsko upravljanje cijelim kormilarskim sustavom mora biti trajno ugraena i postavljena tako da je odabrani kurs jasno vidljiv. Ako se ta oprema moe iskljuiti, mora postojati na-prava koja pokazuje stanje ukljueno ili iskljueno. Raspored i rukovanje upravljakim ureajima mora biti funkcionalno.Za pomone kormilarske sustave, kao to su pramani propulzo-ri, prihvatljiva je pokretna oprema za daljinsko upravljanje ako se upravljanje tim sustavima u svakom trenutku moe preuzeti na ugraenoj opremi za upravljanje iz kormilarnice.9. Za sustave zakretnog vijka, vodomlazne propulzije, cikloidnog propelera i pramanog propulzora, prihvaaju se jednakovrijedni upravljaki ureaji, pokazivai i ureaji za nadzor.Zahtjevi navedeni u stavcima 1. do 8. primjenjuju se, uz nune promjene, u pogledu posebnih karakteristika i odabranih izvedbi za navedene aktivne kormilarske i pogonske jedinice. Po analogiji sa stavkom 2., za upravljanje svakom jedinicom koristi se poluga koja se luno zakree unutar okomite ravnine priblino paralelne sa smjerom poriva te jedinice. Poloaj poluge mora jasno pokazivati smjer poriva koji djeluje na plovilo.Ako se zakretnim vijkom ili cikloidnim propulzorom ne upravlja po-mou poluge, inspekcijsko tijelo moe dopustiti odstupanja od stav-ka 2. Ta se odstupanja navode u svjedodbi Zajednice u rubrici 52.


Sve operacije sputanja automatski aktiviraju jasan zvuni signal upozorenja. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako se odgovarajuim konstrukcijskim rjeenjima sprijei opasnost od ozljeda koje mogu nastati zbog sputanja kormilarnice.Mora se omoguiti sigurno naputanje kormilarnice bez obzira na njezin poloaj.

lanak 7.13.Upis u svjedodbu Zajednice za brodove s kormilarnicom

opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

Ako brod ispunjava posebne odredbe za kormilarnice opremljene za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, kako je utvreno u lancima 7.01., 7.04. do 7.08. i 7.11, u svjedodbu Zajednice upisuje se sljedee:Brod ima kormilarnicu opremljenu za radarsku navigaciju s jednim navigatorom.

POGLAVLJE 8.KONSTRUKCIJA STROJEVA

lanak 8.01.Openito

1. Strojevi i njihovi pomoni ureaji moraju biti projektirani, kon-struirani i ugraeni u skladu s najboljom brodograevnom praksom.2. Posude pod tlakom namijenjene radu broda provjerava strunjak kako bi potvrdio da su sigurne za rad:(a) prije prvog putanja u rad,(b) prije ponovnog putanja u rad nakon bilo kakve izmjene ili po-pravka, i(c) redovito, najmanje svakih pet godina.Inspekcija ukljuuje unutarnju i vanjsku inspekciju. Posude pod tla-kom ija se unutarnjost ne moe valjano pregledati, ili ije se stanje ne moe jasno utvrditi tijekom unutarnje inspekcije, moraju proi kroz dodatno nerazorno ispitivanje ili ispitivanje hidraulinim tla-kom.Potrebno je izdati uporabnu dozvolu, koju potpisuje strunjak i na kojoj se nalazi datum inspekcije.Druge instalacije koje zahtijevaju redovitu kontrolu, posebice parni kotlovi, druge posude pod tlakom i njihovi pomoni ureaji, kao i dizala, moraju udovoljavati propisima primjenjivim u Republici Hrvatskoj.3. Mogu se ugraivati samo motori s unutarnjim izgaranjem koji koriste gorivo s plamitem iznad 55 C.

lanak 8.02.Sigurnosna oprema

1. Strojevi se moraju ugraditi i opremiti tako da budu lako dostupni za rad i odravanje te da ne mogu dovesti u opasnost osoblje koje obavlja te zadatke. Moraju se osigurati od mogunosti nenamjernog upuivanja.2. Glavni strojevi, pomoni strojevi, kotlovi i posude pod tlakom i njihovi pomoni ureaji, moraju biti opremljeni sigurnosnim na-pravama.3. U izvanrednim situacijama, mora biti mogue zaustaviti motore koji pogone puhala i usisne ventilatore izvan prostora u kojem su smjeteni, i izvan strojarnice.4. Prikljuci cijevi za tekue gorivo, ulje za podmazivanje i ulja koja se upotrebljavaju u sustavima za prijenos snage, sustavima za uprav-

lanak 7.07.Radiotelefonski sustavi za brodove s kormilarnicom

opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

1. Na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku navi-gaciju s jednim navigatorom, prijem s mree brod-brod i mree za pomorske informacije odvija se preko zvunika, a odlazna komu-nikacija preko fi ksnog mikrofona. Odailjanje ili prijem odabire se pritiskom na dugme.Mikrofoni tih mrea ne smiju se upotrebljavati za javnu komuni-kacijsku mreu.2. Ako je u kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom postavljen radiotelefonski sustav za javnu komunikacij-sku mreu, prijem je omoguen sa sjedala kormilara.

lanak 7.08.Oprema za internu komunikaciju na brodu

Na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaci-ju s jednim navigatorom predviena je oprema za internu brodsku komunikaciju.S kormilarskog mjesta mora biti mogue uspostaviti komunikaciju:(a) s pramcem broda ili sastava;(b) s krmom broda ili sastava ako nije mogua izravna komunikacija s kormilarskog mjesta;(c) s nastambama posade;(d) s kabinom zapovjednikaPrijem na svim mjestima tih internih komunikacijskih veza odvija se preko zvunika, a prijenos preko fi ksnog mikrofona. Veza s pram-cem i krmom broda ili sastava moe biti pomou radiotelefonskog sustava.

lanak 7.09.Alarmni sustav

1. Mora postojati nezavisni alarmni sustav koji moe obuhvatiti na-stambe, strojarnicu i prema potrebi odvojene pumpne stanice.2. Prekida za ukljuivanje i iskljuivanje alarma mora biti nadohvat kormilara; nisu doputeni prekidai koji se automatski vraaju u is-kljueni poloaj nakon otputanja.3. Zvuna razina alarma mora biti najmanje 75 dB(A) u nastam-bama.U strojarnicama i pumpnim stanicama, alarmni signal je u obliku bljeskajueg svjetla koje je vidljivo sa svih strana i jasno uoljivo na svim tokama.

lanak 7.10.Grijanje i ventilacija

Kormilarnica je opremljena uinkovitim sustavom grijanja i ventila-cije, koji se moe regulirati.

lanak 7.11.Oprema za upravljanje krmenim sidrima

Na brodovima i sastavima koji imaju kormilarnicu opremljenu za ra-darsku navigaciju s jednim navigatorom i koji su dulji od 86 m ili iri od 22,90 m, kormilar mora moi sa svog mjesta oboriti krmeno sidro.

lanak 7.12.Pomina kormilarnica

Pomina kormilarnica opremljena je sustavom za sputanje u sluaju nude.


zapremnina ne prelazi 12 litara. Tankovi za gorivo ne smiju imati zajednike stijenke s tankovima za pitku vodu.2. Tankovi i njihovi cjevovodi i ostala oprema moraju biti izvedeni i postavljeni tako da se onemogui sluajno prodiranje goriva ili para goriva unutar broda. Ventili na tankovima namijenjeni za uzorko-vanje ili za odvodnjavanje tankova moraju se zatvarati automatski.3. Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi za gorivo.4. Tankovi za gorivo i njihova oprema ne smiju se postavljati direk-tno iznad motora ili ispunih cijevi.5. Naljevni cijevni ulazi tankova za gorivo moraju se jasno oznaiti.6. Naljevni cijevni ulazi tankova za gorivo moraju biti smjeteni na palubi, osim za dnevne tankove. Naljevi moraju biti opremljeni spoj-nim prikljukom u skladu s europskom normom EN 12827:1999.Tankovi za gorivo opremljeni su odunicima koji izlaze na otvoreni zrak iznad palube i koji moraju biti postavljeni tako u njih ne moe ui voda. Povrina presjeka odunika tankova je najmanje 1,25 puta vea od povrine presjeka cjevovoda koji slui za punjenje tanka.Ako su tankovi meusobno spojeni, povrina presjeka spojne cijevi je najmanje 1,25 puta vea od povrine presjeka cjevovoda koji slui za punjenje tankova.7. Neposredno na izlazima tanka, cjevovod za dovod goriva opre-mljen je brzozatvarajuim ventilom kojim se moe upravljati s pa-lube, ak i kada su dotine prostorije zatvorene.Ako je upravljaka naprava skrivena, poklopac ili zatita ne smiju imati mogunost zakljuavanja.Upravljaka naprava oznaena je crvenom bojom. Ako je naprava skrivena, oznaena je simbolom brzozatvarajueg ventila u skladu sa slikom 9. u Dodatku I., s duljinom stranice najmanje 10 cm.Prvi se podstavak ne primjenjuje na tankove za gorivo ugraene izravno na stroj.8. Cijevi za gorivo, prikljuci, brtve i oprema moraju biti izraeni od materijala koji moe podnijeti mehanika, kemijska i toplinska naprezanja kojima mogu biti podvrgnuti. Cijevi za gorivo ne smiju biti izvrgnute tetnom utjecaju topline i moraju se moi pregledati po cijeloj duljini.9. Tankovi za gorivo moraju biti opremljeni odgovarajuom na-pravom za mjerenje razine. Naprave za mjerenje razine moraju se moi oitati do najvee razine punjenja. Staklene naprave moraju biti uinkovito zatiene od udaraca, opremljene samozatvorivim pipcem, a gornji kraj naprave mora se spojiti na tank iznad njego-ve najvee razine punjenja. Staklene naprave moraju biti izraene od materijala koji se ne deformira pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje ne smiju zavravati u nastambama. Na krajevima cijevi za sondiranje koje zavravaju u strojarnici ili kotlovnici moraju biti ugraene odgovarajue samo-zatvorive naprave.10. (a) Tankovi za gorivo moraju biti osigurani od curenja goriva za vrijeme krcanja odgovarajuim brodskim tehnikim ureajima koji se upisiju u svjedodbu Zajednice u rubrici 52.(b) Ako se gorivo krca s postaje za opskrbu gorivom koja ima vlastite tehnike ureaje za spreavanje curenja goriva za vrijeme krcanja, ne primjenjuju se zahtjevi za opremu iz toke (a) i stavka 11.11. Ako su tankovi za gorivo opremljeni automatskim zapornim ure-ajem, osjetnici e zaustaviti punjenje kada se tank napuni 97%; ta oprema mora ispunjavati zahtjeve samozatite.Ako osjetnik ukljui elektrini kontakt, koji u obliku binarnog si-gnala prekida strujni krug osiguran s postaje za opskrbu gorivom, mora biti mogue prenijeti signal na postaju za opskrbu gorivom

ljanje i upuivanje, te sustavima grijanja, prema potrebi se moraju prikladno zatititi da se izbjegne prskanje ili curenje ulja na vrue povrine, na ulaze zraka potrebnog za rad strojeva ili na druge izvore zapaljenja. U takvim sustavima cjevovoda, mora biti to je mogue manje spojeva.5. Vanjske visokotlane cijevi za dovod goriva za dizelske motore, izmeu visokotlanih pumpi goriva i ubrizgaa goriva moraju se zatititi zatitnim cijevima koje moraju zadrati gorivo u sluaju pucanja visokotlanih cijevi. Sustav zatitnih cijevi mora imati od-govarajui ureaj za sakupljanje iscurenog goriva, te mora biti pred-viena signalizacija greke na visokotlanim cijevima goriva, osim to alarm nije potreban za motore koji imaju najvie dva cilindra. Sustav zatitnih cijevi ne mora se primijeniti na motore smjetene na otvorenim palubama koji pogone vitla.6. Izolacija dijelova motora mora ispunjavati zahtjeve iz lanka 3.04. stavka 3. druge alineje.

lanak 8.03.Porivno postrojenje

1. Mora biti mogue pouzdano i brzo pokrenuti, zaustaviti ili pre-krenuti poriv broda.2. Odgovarajuim napravama koje aktiviraju alarm im se dosegne kritina razina, nadzire se:(a) temperatura rashladne vode glavnog stroja;(b) tlak ulja za podmazivanje za glavni stroj i prijenosne sustave;(c) tlak ulja i tlak zraka prekretnih ureaja glavnog stroja, prekretnih prijenosnika ili vijaka.3. Za brodove s jednim glavnim strojem, taj se stroj ne smije au-tomatski zaustaviti, osim u sluaju zatite od prekoraenja broja okretaja.4. Za brodove s jednim glavnim strojem, taj stroj moe biti opre-mljen automatskim ureajem za smanjenje broja okretaja samo ako se automatsko smanjenje broja okretaja zvuno i vizualno signalizira u kormilarnici, te ako se ureaj za smanjenje broja okretaja moe iskljuiti s poloaja kormilara.5. Brtvljenje osovinskog voda mora biti izvedeno tako da se sprijei oneienje vode sredstvima za podmazivanje.

lanak 8.04.Ispuni sustav motora

1. Ispuni plinovi moraju se odvoditi s broda u potpunosti.2. Poduzimaju sve odgovarajue mjere da se sprijei prodor ispunih plinova u razne brodske odjeljke. Ako ispune cijevi prolaze kroz nastambe ili kormilarnicu, unutar tih prostorija moraju biti zatie-ne plinonepropusnim zatitnim omotaem. Prostor izmeu ispunog cjevovoda i zatitnog omotaa mora biti povezan s vanjskim zrakom.3. Ispune cijevi moraju biti postavljene i zatiene tako da ne mogu uzrokovati poar.4. Ispune cijevi u strojarnici moraju se na odgovarajui nain izoli-rati ili hladiti. Za ispune cijevi izvan strojarnice dovoljno je da budu zatiene od mogueg fi zikog kontakta.

lanak 8.05.Tankovi za gorivo, cijevi i pomoni ureaji

1. Tekue gorivo mora biti uskladiteno u elinim tankovima koji su ili dio strukture trupa broda ili su vrsto privreni za trup. Ako je to potrebno zbog konstrukcije broda, moe se upotrijebiti odgova-rajui vatrootporni materijal. Navedeni zahtjevi ne primjenjuju se na tankove ve ugraene u pomone ureaje tijekom proizvodnje, ija


2. Tankovi za ulje, njihovi cjevovodi i pomoni ureaji moraju biti izvedeni i postavljeni tako da se onemogui sluajno prodiranje ulja ili uljnih para unutar broda.3. Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi za ulje.4. Tankovi za ulje i njihova oprema ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispunih cijevi.5. Naljevni cijevni ulazi tankova za ulje moraju se jasno oznaiti.6. Cijevi ulja, prikljuci, brtve i armatura moraju biti izraeni od materijala koji moe podnijeti mehanika, kemijska i toplinska naprezanja, kojima mogu biti podvrgnuti. Cijevi ulja ne smiju biti izvrgnute tetnom utjecaju topline i moraju se moi pregledati po cijeloj duljini.7. Tankovi z

Documents

izmjene i dopune tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju plovila