Izmjene i dopune PPUO Seget - prijedlog plana (3-2016)

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SEGET

Naziv plana:

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA URE ĐENJA OPĆINE SEGET

- prijedlog plana

Naručitelj: OPĆINA SEGET Izrađivač: ARCHING STUDIO d.o.o. Split Direktor: Srđan Šegvi ć, dipl.inž.arh.

Split, veljača 2016. god.

ARCHING STUDIO d.o.o. Split, Šimićeva 56 T.D. 7/16

IZMJENE I DOPUNE PPU OPĆINE SEGET

2

NAZIV PLANA: IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SEGET - prijedlog plana

NARUČITELJ: OPĆINA SEGET Trg hrvatskog Viteza Špiro

Ševo Frzelin 1

Seget Donji

IZRAĐIVAČ: ARCHING STUDIO d.o.o. – SPLIT

DIREKTOR: Srđan Šegvić, dia

RADNI TIM:

ODGOVORNI VODITELJ: SRĐAN ŠEGVIĆ dipl.ing.arh.

SURADNICI: GORAN MILUN, ing.arh

MIRELA BUBLE, dipl.oec.

MLADEN ŽANIĆ, dipl.ing.elek.

IVO MAKJANIĆ, dipl.ing.građ.

MIROSLAV JAKOVČEVIĆ, dipl.ing.građ.

SPLIT, veljača 2016.



3

SADRŽAJ

OPĆI DIO

1. Izvadak iz sudskog registra 2. Suglasnost MZOPUG-a o obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja 3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inžinjera u graditeljstvu za odgovornu

osobu u pravnoj osobi (Srđan Šegvić, dipl.ing.arh.) 4. Rješenje o imenovanju odgovrnog voditelja izrade Izmjena i dopuna PPU-a Općine

Seget

1. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

2. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.1. Promet M 1:25000 2.2. Pošta i telekomunikacije M 1:25000 2.3. Energetski sustav M 1:25000 2.4. Vodnogospodarski sustav M 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja Područja posebnih ograničenja u korištenju M 1:25000

3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite; Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite M 1:25000

4.a – 4.d GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA M 1: 5000

3. OBAVEZNI PRILOZI

A. OBRAZLOŽENJE



4

OPĆI DIO



5

RJEŠENJE O IMENOVANJU

ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE

Temeljem članka 82. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13) za odgovornog voditelja izrade

Izmjena i dopuna PROSTORNOG PLANA URE ĐENJA

OPĆINE SEGET

imenuje se:

Srđan Šegvić, dipl.inž.arh.

Imenovani zadovoljava uvjete iz članka 82. stavak 3. navedenog Zakona.

Direktor ARCHING STUDIO d.o.o.:

Srđan Šegvić, dipl.inž.arh.

SPLIT, veljača 2016.



6

1. TEKSTUALNI DIO



7

Napomena:

Ove odredbe za provođenje započinju člankom 4. zbog usklađenja s numeracijom Odredbi za provođenje u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna PPU-a Općine Seget, u nastavku teksta: Plan.

OPĆE ODREDBE

Članak 4.

Članak 5., mijenja se, i glasi:

„Na području Općine Seget utvrđene su Planom slijedeće namjene površina:

Razvoj i ure đenje površina naselja - Gra đevinska podru čja naselja

• mješovita namjena

- izgrađeni dio

- neizgrađeni dio

• gospodarska namjena

- ugostiteljsko-turistička namjena - hotel (T1), turističko naselje (T2), kamp (T3)

- športsko-rekreacijska namjena - športski zabavni centar (R3)

Razvoj i ure đenje površina izvan naselja

• gospodarska namjena

- proizvodno-poslovna namjena - pretežito zanatska (I2), uslužno-trgovačko servisna (K)

- ugostiteljsko turistička namjena - turističko naselje (T2)

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacija kamena (E3)

- športsko-rekreacijska namjena - golf (R1), športski zabavni centar (R3)

• poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo

- vrijedno obradivo tlo

- ostala obradiva tla

• šuma isključivo osnovne namjene

- šuma gospodarske namjene

- zaštitna šuma

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

• ostale površine

- groblja

- površine za ispitivanje lokacija i gradnju vjetroelektrana

- površine za ispitivanje lokacija i gradnju solarnih elektrana

- vodne površine (vodotoci – bujice)

Promet

• cestovni promet

• pomorski promet

Cijevni transport plina “



8

Članak 5.

U članku 6., stavku petom, na kraju teksta se briše točka i dodaje tekst, koji glasi:

„i športsko-rekreacijska namjena – športski zabavni centar (R3).Na području ugostiteljsko-turističkih zona moguća je rekonstrukcija postojećih smještajnih kapaciteta, te izgradnja svih objekata koji doprinose poboljšanju i proširenju turističke ponude kao što su ugostiteljski objekti, trgovačko uslužni objekti, objekti za sport, rekreaciju i zabavu, te svi prateći infrastrukturni i komunalni objekti nužni za bolje funkcioniranje turističkog kompleksa. U ovim zonama izgradnja stambenih objekata nije dopuštena.“

Članak 6.

U članku 7., naslovu Gospodarska namjena, alineja prva, mijenja se, i glasi: „- proizvodno-poslovna namjena - pretežito zanatska (I2), uslužno-trgovačko servisna (K)“

Poslije alineje prve, dodaje se nova alineja, koja glasi:

„-ugostiteljsko turistička namjena - turističko naselje (T2)“

Alineja četvrta, mijenja se, i glasi:

„Športsko-rekreacijska namjena

- športsko-rekreacijska namjena – golf (R1), športski zabavni centar (R3)“

Članak 7.

U članku 8., stavak prvi, mijenja se, i glasi:

„Proizvodno-poslovna zona (I2,K) izvan naselja planirana je u Ljubitovici uz prometnicu državnog značaja koja vodi od Segeta Donjeg preko Segeta Gornjeg, Bristvice, Prapatnice i Ljubitovice prema Vrpolju na zapad.“

Na kraju teksta, dodaje se novi tekst, koji glasi:

„Unutar ove zone omogućava se gradnja reciklažnog dvorišta.“

Članak 8.

Članak 9. se briše.

Članak 9.

U članku 10., stavak prvi, mijenja se, i glasi: „Planom su izvan građevinskog područja naselja utvrđene ugostiteljsko turistička namjena –turističko naselje (T2) i športsko-rekreacijska namjena – golf (R1).“

U staqvku drugom, riječi „rekonstrukcija postojećih smještajnih kapaciteta, te“, se brišu.



9

Članak 10.

U članku 11., drugoj rečenici, poslije riječi Sv. Ilija, dodaju se riječi „i Vlaška“

Članak 11.


“U obuhvatu ovog Plana određene su II, III i IV zona sanitarne zaštite, a što je vidljivo na grafičkome prikazu 3.1 “Uvjeti za korištenje uređenje i zaštitu prostora”. Na tim područjima planiranu izgradnju treba uskladiti sa ograničenjima utvrđenim Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine, broj 66/11 i 47/13).“

Članak 12.

U članku 17., podnaslov Pomorske građevine i tekst ispod istog se briše.

U podnaslovu Energetske građevine, alineja treća se briše.

Članak 13.

U članku 18., podnaslovu Pomorske građevine, tekst se zamjenjuje sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi: „Luka nautičkog turizma u Segetu Donjem Iskrcajna mjesta za prihvat ribe u Segetu Donjem i Seget Vranjici“

Na kraju teksta, dodaju se novi podnaslov i tekst, koji glase:

„Golfsko igralište Igralište za golf s pratećim sadržajima u Segetu Gornjem“

Članak 14.

U članku 22., točki 1., poslije riječi rekonstrukcija, dodaju se riječi „ zamjena ili nadogradnja“.

Točka 5. se briše.

Članak 15. U članku 23., točka 8., mijenja se, i glasi:

„Svaka građevna čestica u građevinskom području namijenjena za gradnju novih građevina, te zamjenu,rekonstrukciju i/ili nadogradnju postojećih građevina mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika prometne površine od 3,0 m, ukoliko nije drugačije određeno ovim odredbama. Ukoliko do pojedinih građevnih čestica ne postoji ili nije obveznim urbanističkim planom određena ni ucrtana prometna površina tada se, radi omogućavanja kolnog pristupa građevnoj čestici, može formirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti u javnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku od prometnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborate urbanističkog plana uređenja. Izuzetno, ukoliko se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevnoj čestici obavezno je uređenje pješačkog pristupa minimalne širine 1,5 m ili korištenje prava služnosti samo preko jedne susjedne čestice zemljišta. U tom slučaju je obvezno osigurati protupožarne uvjete i



10

čišćenje septičke jame cisternom, ukoliko je ovim odredbama omogućena gradnja septičke jame. U tom slučaju odgovarajući broj parkirališnih mjesta mora biti osiguran na drugoj čestici zemljišta, minimalne površine 70 m2 i na udaljenosti od najviše 200 m od građevne čestice sa glavnom građevinom. Ta čestica zemljišta na kojoj je organizirano parkiralište više se ne može prenamijeniti za gradnju stambenih i drugih građevina. Za postojeće građevine i interpolaciju novih građevina između postojećih građevina, omogućava se pristup na prometnu površinu prema lokalnim uvjetima (postojeći pristupi, ulice, nerazvrstane ceste i dr.) ako je moguć prolaz vozilima i ako se ne ugrožava sigurnost odvijanja prometa.“

Točka 10., mijenja se, i glasi:

„Za izgradnju građevina u priobalnim naseljima najveće visine Po+P+4, najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju slobodnostojeće građevine je 800,0 m2, a za izgradnju građevina najveće visine Po+P+2, najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju slobodnostojeće građevine 400,0 m2, a za dvojne građevine 300,0 m2.“

U točki 13., poslije riječi Zagori, dodaju se riječi „i za građevine najveće visine Po+P+4 u priobalnim naseljima“.

Točka 16., mijenja se, i glasi: „Najveća dopuštena visina stambenih građevina u zaobalnim naseljima iznosi podrum, prizemlje i dva kata (Po+P+2). a u priobalnim naseljima najveća dopuštena visina stambenih građevina iznosi podrum, prizemlje i četiri kata (Po+P+4).“

U točki 18., na kraju teksta se umjesto točke stavlja zarez i dodaje tekst, koji glasi: „osim u priobalnim naseljima gdje najveća visina do vijenca iznosi 16,0 m.“

U točki 19.,, na kraju teksta se umjesto točke stavlja zarez i dodaje tekst, koji glasi: „za građevine najveće visine Po+P+4, te 3,0 m za građevine najveće visine Po+P+2.“

U točki 20., riječi „gusto izgrađenim jezgrama“, zamjenjuju se riječima „izgrađenom dijelu građevinskog područja“, a udaljenost „4,0“, zamjenjuje se sa udaljenosti „3,0“.

Točka 42., mijenja se, i glasi: „U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja dopušta se rekonstrukcija i/ili nadogradnja postojećih građevina do visine P+2 i na manjoj udaljenosti od susjedne međe, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da na tom pročelju građevine prema susjedu, nema otvora. Otvorom se ne smatra stijena ostakljena neprozirnim staklom (staklena opeka, kopilit staklo ili sl.) najveće dimenzije 1,0 x 1,0 m. Izuzetno, kod nadogradnje postojećih stambenih građevina visine do P+2, udaljenost otvorenog vanjskog stubišta, koje služi za pristup gornjim etažama građevine, od granice građevne čestice može biti najmanje 1,0 m. Postojeće građevine koje su smještene na udaljenosti manje od 1,0 m ili na samoj međi mogu se rekonstruirati nad postojećim horizontalnim gabaritom do visine P+2, ali u tome slučaju se ne mogu nadogradnjom na tome pročelju izvoditi nikakvi otvori, pa čak niti stijene ostakljene neprozirnim staklom.“



11

Članak 16. U članku 24., točki 50., riječi „gusto izgrađenim jezgrama“, zamjenjuju se riječima „izgrađenom dijelu građevinskog područja“.

Članak 17.

U članku 24a., riječi „najveća ukupno dozvoljena izgrađenost ovog područja ne prelazi 16% ukupne površine zone, a“ se brišu.

Stavak šesti se briše.

Stavak sedmi, mijenja se, i glasi: „Turističko privezište može zauzimati maksimalno 20% obalne linije zone, a broj vezova unutar privezišta ne smije prelaziti 20% od broja smještajnih jedinica.“

Članak 18.

Poslije članka 24.a, dodaje se novi članak, koji glasi:

„Članak 24.b

Športski zabavni centar (R3) u Segetu Donjem planiran je kao površina za izgradnju više istovjetnih ili različitih, otvorenih ili natkrivenih sadržaja (igrališta za nogomet, rukomet, odbojku, tenis, bazeni, boćanje i sl.) za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti, sa mogućnošću izgradnje objekata pomoćnih i pratećih sadržaja u svrhu obavljanja športske i ugostiteljske djelatnosti. Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine športskih terena i sadržaja. Najviše 70% ukupne tlocrtne površine pomoćnih i pratećih sadržaja može biti namijenjeno izgradnji objekata za pružanje ugostiteljsko-zabavnih usluga iz skupine restorani i barovi. Katnost objekata ugostiteljsko-zabavnih sadržaja može biti podrum+prizemlje (max. visine vijenca 5 m) završno sa ravnim ili kosim krovom. Katnost objekata pratećih sportskih sadržaja može biti maksimalno podrum+prizemlje (max.visine vijenca 4 m) završno sa ravnim ili kosim krovom. Objekti ugostiteljsko-zabavnih sadržaja ne mogu se uporabljivati prije izgradnje športskih igrališta i pratećih sadržaja.“

Članak 19.


„Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevina i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, lovna, planinarska, stočarska,) ,

- priključak građevne parcele na javno prometnu mrežu mora biti osiguran prema kriterijima ovog plana,

- građevina koja ne može ispuniti uvjete priključka na komunalnu infrastrukturu mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili drugo,



12

- građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Stambene i gospodarske gra đevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje Izvan granica građevinskog područja naselja moguća je gradnja stambenih i gospodarskih građevina u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje. Pod stambenim i gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje za vlastite potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva grade izvan građevinskog područja sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora građenja. U funkciji obavljanja ovih djelatnosti može se graditi isključivo u sklopu površina na kojima se djelatnost obavlja, te sukladno namjeni prostora Prostornog plana. Građenje se ne može dozvoliti na prvoj i drugoj kategoriji boniteta poljoprivrednog zemljišta. Stambeni i gospodarski objekti u prostornom smislu moraju sačinjavati prostorno funkcionalnu cjelinu uz racionalno korištenje prostora. Pod gospodarskim objektima smatraju se građevine za potrebe uzgoja, uskladištenja i prerade biljaka i biljnih proizvoda, uzgoja stoke i tradicionalne prerade mesnih proizvoda, proizvodnju, skladištenje i degustaciju vina te spremište alata i mehanizacije. Namjena i gabariti ovih objekata određuju se na osnovu vrste elaborirane moguće količine poljoprivredne proizvodnje u vlasničkim granicama prikazanog obuhvata i tehnološkog postupka prerade poljoprivrednih proizvoda. Pod stambenim i gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se za vlastite potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva grade izvan građevinskog područja. Sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora, graditi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se jedino na površinama na kojima se djelatnost obavlja. Mogućnost izgradnje ovih sadržaja podrazumijeva bavljenje poljoprivredom i stočarstvom.

Stambene i gospodarske građevine u prostornom smislu moraju sačinjavati funkcionalnu cjelinu uz racionalno korištenje prostora. U stambenim objektima ovih cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turističke usluge seoskog turizma. Gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:

- na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 200 m2 građevinske bruto površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 400 m2 građevinske bruto površine,

- Na površinama preko 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 400 m2 građevinske bruto površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 građevinske bruto površine,

- Gospodarske građevine ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele.

Stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:

- može se izraditi samo jedan stambeni objekt, - stambeni objekti moraju se graditi kao jedinstvene građevine i ne može se graditi više

odvojenih pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine, - Stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bez gospodarskih objekata i ne mogu se graditi

na udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele, - katnost stambenih objekata može biti najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez

nadozida), najveća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m2.

Građevine navedene u prethodnim stavcima ovoga članka grade se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora, u mjerilu 1 : 25000. Unutar obuhvata Prostornog plana PP Biokovo ove građevine grade se sukladno kriterijima i uvjetima toga Plana.



13

Gospodarske gra đevine

Gospodarske građevine – farme (mjesto na kojem životinje borave i /ili se uzgajaju ili drže) čine građevinu ili grupe građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem koje se mogu graditi na zemljištu najmanje površine 2000 m2. Površina zemljišta za farmu mora biti dostatna i odgovarati kapacitetu, broju i veličini sagrađenih objekata, da bi se osigurala njihova funkcionalna povezanost i dovoljna međusobna udaljenost. Gospodarska građevina - farma može zauzeti najviše 10% od pripadajućeg zemljišta. Na farmi se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe:

- biljne proizvodnje, - stočarske proizvodnje, - prerade stočarskih i biljnih proizvoda proizvedenih na farmi, - prodaje i prezentacije proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, - edukacije u svrhu unapređenja poljoprivredne proizvodnje.

Najmanja udaljenost gospodarske građevine za potrebe stočarske proizvodnje je:

- od građevinskog područja 100 m, - od javnog puta i od javnog vodovoda 30 m, - od državne ceste 50 m

ili prema posebnim sanitarnim uvjetima kod ishođenja lokacijske dozvole. Najveća visina građevine iz stavka 1. ovog članka može iznositi 8,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. Površina i raspored gospodarskih građevina na farmi utvrđuje se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije. Smještaj građevina je potrebno organizirati tako da se grupiraju u jednom dijelu posjeda. Za gradnju farmi potrebna je izrada tehničko-tehnološkog rješenja sa prikazom mjera zaštite okoliša, ukoliko prema posebnim propisima nije potrebno provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš. Lokacijska dozvola za izgradnju poljodjelskih gospodarskih građevina utvrdit će se na temelju idejnog rješenja i pribavljenih suglasnosti i mišljenja nadležnih institucija. U lokacijskoj dozvoli za farme odredit će se uvjeti za:

- veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima, - način i režim korištenja objekata, - prilaz parceli, - opskrbu vodom i električnom energijom, - rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, te odlaganje krutog otpada, - osiguranje zbrinjavanja lešina, kao i provedbu dezinfekcije,dezinsekcije i deratizacije farme, - sanitarno zaštitnu zonu, sadnju drveća i zelenila, - mjere zaštite čovjekova okoliša i sl.

Veličina objekta iz stavka 1. ove točke odredit će se prema vrsti i kategoriji životinje, njezinim fiziološkim i etološkim potrebama i načinu korištenja objekta uz najveću izgrađenost parcele od 10%. Na parceli na kojoj se gradi objekat iz stavka 1. ove točke nije dozvoljeno graditi stambeni objekt, osim u slučajevima kada je to neophodno za funkcioniranje proizvodnje. Pošto će stočarska proizvodnja biti jedna od važnijih grana gospodarstva nužno je državnim mjerama i akcijama poticati razvoj stočarstva kod većine gospodarstava, kako kod onih koja drže manji broj stoke tako i kod onih koja će podizati određeni tip farme: govedarske, kozarske, peradarske ili svinjogojske. Broj pojedinih vrsta stoke kod usmjerenih gospodarstava zavisan je od raspoloživih površina za proizvodnju hrane, smještajnih kapaciteta, raspoloživoj radnoj snazi, sustavu držanja i sl. Kod specijaliziranih gospodarstava se preporuča se minimalno:

- u govedarstvu; 10-20 muznih krava te tov junadi do 300 kg ž.m.,



14

- u ovčarstvu 100-120 rasplodnih ovaca, - u kozarstvu kod plemenitih pasmina 60-80 grla, a kod križanaca 100-120 grla, - u svinjogojstvu 5-20 rasplodnih grla, a kod tova 50-200 tovljenika po turnusu, - u peradarstvu za proizvodnju konzumnih jaja 1000-3000 nesilica i u tovu 500-2000 brojlera, - po turnusu, - kod pčelarstva, više od 50 pčelinjih zajednica.

Za udaljenosti stambenih i gospodarskih građevina od javno prometnih površina, susjednih parcela i građevina primjenjuju se odredbe propisane za izgradnju na površinama građevinskog područja naselja.“

Članak 20.


„Na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine 2000 m2 omogućava se gradnja poljske kućice. Poljoprivredno zemljište ne može se parcelirati na manje dijelove. Poljska kućica može se graditi kao prizemnica najveće tlocrtne bruto površine do 20 m2. Sljeme krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine, obvezno usporedno sa slojnicama terena. Postojeće poljske kućice izgrađene na zemljištu manje površine od površine određene u stavku 1. ovog članka, ne mogu povećavati tlocrtnu površinu. Poljska kućica mora biti građena na način da bude smještena na najmanje plodnom, odnosno neplodnom dijelu poljodjelskog zemljišta.Treba koristiti lokalne materijale (kamen) i treba biti izgrađena po uzoru na tradicijsku gradnju:

- visina do vijenca ne može biti viša od 2,60 m - krov mora biti dvostrešan, između 20° i 35° stupnjeva nagiba - pokrov treba izvesti na tradicijski način (kamenim pločama)

Poljske kućice ne mogu imati priključak na komunalnu infrastrukturu. Za udaljenosti poljskih kućica od javno prometnih površina, susjednih parcela i građevina primjenjuju se odredbe propisane za izgradnju na površinama građevinskog područja naselja.“

Članak 21.


„Staklenici i plastenici se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu. Postavljaju se na udaljenosti od najmanje 3,0 m od međe. Pčelinjaci se postavljaju u skladu s posebnim propisima tako da ne smetaju najbližim susjedima, prolaznicima i javnom prometu. Pčelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 5,0 m od susjedne parcele ako su okrenuti prema toj čestici, a najmanje 3,0 m ako su okrenuti u suprotnom smjeru. Pčelinjaci se postavljaju najmanje 50 m od najbližeg objekta u naselju.“

Članak 22.

U članku 36., točka 3.1., mijenja se, i glasi:

„U Planu je određeno područje za izgradnju i uređenje gospodarske zone – proizvodno-poslovne namjene (I2, K) u Ljubitovici.“



15

U točki 3.2., riječi „ovim zonama“, zamjenjuju se riječima „ovoj zoni“.

Članak 23.

Formira se novi članak 37., koji glasi:

„Planom je utvrđena zona ugostiteljsko-turističke namjene (T2) na području Gospin Gaj u Segetu Gornjem. Najveća dopuštena visina hotela u ovoj zoni je Po+P+2, a vila i pratećih sadržaja je Po+P+1; Uz osnovne ugostiteljsko-turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih sadržaja kojima se upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje turistička ponuda, a to su otvorene površine za šport i rekreaciju (razna igrališta, bazeni i dr.), površine za turističku rekreaciju - zasebne ili u sklopu smještajnih kapaciteta (športske dvorane, otvoreni i zatvoreni bazeni, SPA, igrališta za djecu i odrasle i dr.), te restorani, kafe barovi, zabavni sadržaji, trgovine i dr; Moguća je izgradnja i heliodroma. Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8, a najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo i mora biti vodopropusno. Izgradnja i uređenje zone provodi se temeljem obveznog urbanističkog plana uređenja. Izgradnja smještajnih i ostalih sadržaja mora se provoditi na način da radi osiguranja više kvalitete turističke ponude u cijeloj zoni svi objekti mogu biti kategorizirani sa najmanje tri zvjezdice.“

Članak 24. U članku 39., točki 7., riječi „gusto izgrađenih dijelova“, zamjenjuju se riječima „izgrađenog dijela građevinskog područja“.

Članak 25.

Poslije članka 40., dodaju se novi članci, koji glase:

„Članak 40.a

Sportski centri izvan građevinskog područja naselja planirani su u Segetu Gornjem i Ljubitovici. U Segetu Gornjem je planirano golf igralište (R1) - klasično ili standardno igralište, natjecateljsko igralište i međunarodno natjecateljsko igralište. Navedeni tipovi ovih igrališta su specifični u načinu korištenja, a planerski su istih prostornih obilježja. Prosječna površina natjecateljskog golfskog igrališta (R1) je 90 ha. Površina klasičnog ili standardnog igrališta iznosi 55 - 120 ha, a natjecateljskog igrališta od 75 - 120 ha s prirodnim terenom. Ova igrališta grade se s 18 ili 27 polja. Kriteriji za planiranje igrališta s 27 polja proizlaze iz osnovnog modela i potrebe izgradnje pratećih sadržaja igrališta s 18 polja, te predstavljaju spoj dvaju igrališta jednog s 18 i drugog s 9 poljaili kombinacije tri igrališta s 9 polja. Ova igrališta sadrže prateće sadržaje kao što su: klupska kuća (bez smještajnih jedinica) s pratećim sadržajima, servisne građevine (spremišta alata, strojeva za održavanje igrališta i spremišta električnih vozila), infrastrukturna postrojenja (trafostanice, crpne stanice i sl.), prometnu infrastrukturu.



16

Gradiva površina za klupsku kuću je 0,6 ha terena (određenog za izgradnju golfskog igrališta), maksimalni Kig 0,1 i Kis 0,2 , katnosti Po (potpuno ukopan)+P+1. Unutar gradive površine za klupsku kuću potrebno je u neposrednoj blizini izgraditi parkiralište za najmanje 300 parkirnih mjesta za osobna vozila i osigurati uređenu površinu do 2000 m2 za potrebe povremenog parkiranja ili održavanja privremenih pratećih manifestacija. Gradiva površina za servisne zgrade i građevine je 0,5 ha terena (određenog za izgradnju golfskog igrališta). Pod ovim objektima podrazumijevaju se: Spremišta alata i strojeva za održavanje, spremišta električnih vozila i infrastruktrna postrojenja (trafostanice, crpne stanice i sl.). Za izgradnju ovih objekata maksimalni Kig 0,1 i Kis 0,1 katnosti P -prizemlja.

Članak 40.b Športski zabavni centar (R3) u Ljubitovici planiran je kao površina za izgradnju više istovjetnih ili različitih, otvorenih ili natkrivenih sadržaja (igrališta za nogomet, rukomet, odbojku, tenis, bazeni, boćanje i sl.) za obavljanje športskih i rekreacijskih djelatnosti, sa mogućnošću izgradnje objekata pomoćnih i pratećih sadržaja u svrhu obavljanja športske i ugostiteljske djelatnosti. Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine športskih terena i sadržaja. Najviše 70% ukupne tlocrtne površine pomoćnih i pratećih sadržaja može biti namijenjeno izgradnji objekata za pružanje ugostiteljsko-zabavnih usluga iz skupine restorani i barovi. Katnost objekata ugostiteljsko-zabavnih sadržaja može biti podrum+prizemlje (max. visine vijenca 5 m) završno sa ravnim ili kosim krovom. Katnost objekata pratećih sportskih sadržaja može biti maksimalno podrum+prizemlje (max.visine vijenca 4 m) završno sa ravnim ili kosim krovom. Objekti ugostiteljsko-zabavnih sadržaja ne mogu se uporabljivati prije izgradnje športskih igrališta i pratećih sadržaja.“

Članak 26.


„Prostornim planom se dozvoljava da se uz morsku obalu u građevinskim područjima naselja, ugostiteljsko-turističkim zonama i športsko-rekreacijskoj zoni, a izvan područja zaštitne šume, dozvoljava uređenje obale u smislu oblikovanja plaže (kupališta). Kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s morske i kopnene strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja. Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se postavljati tuševi, kabine i sanitarni uređaji. Uređenu polažu čine šljunčana plaža ili kamena obala. Na kupalištima se mogu uređivati platoi, pristupni putovi, sunčališta, prilazi moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, obalna šetnica (lungo mare), te opremati plažnom opremom (tuševi, rekviziti i dr.). Na kupalištima se mora osigurati barem jedan ulaz u more za osobe smanjene pokretljivosti. Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivanje kopnenog dijela plaže, prekidanje „lungo mare“, kao i onemogućavanje pristupa moru. Na cijelom obalnom području Općine Seget, može se planirati izgradnja šetnice “lungo mare”. U trasi šetnice dopušteno je postavljanje instalacija komunalne infrastrukture (kolektor i građevine sustava odvodnje otpadnih voda, javna rasvjeta, vodovod, TK instalacije dr.).“



17

Članak 27.

U članku 43., točki 11., na kraju teksta se dodaje novi tekst, koji glasi: „Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom, moguće je izdavanje akata za gradnju, odnosno formiranje građevinskih čestica, ukoliko su iste uređene (imaju ostvaren – izveden pristup parceli u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i zakonom o gradnji), ali uz zaštitu i očuvanje koridora prometnica predviđenih ovim planom. Realizacijom prometnice, predviđene ovim planom, izdani akt za gradnju je potrebno izmjenitu u skladu sa novim načinom priključenja parcele na javni put.“

Članak 28.

Poslije članka 45., dodaju se nove točke i članci, koji glase:

„13. Uređenje voda i zaštita vodnog režima

Članak 45.a Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina (kanal „A“ – bujica Lavdir; bujica Betanija), odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati zaštitni pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U zaštitnom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se zaštitni pojasmože smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u Cetinu, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu “javno vodno dobro” iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važečoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za



18

kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje. 14. Vjetroelektrane

Članak 45.b

Unutar obuhvata Plana su planirane zone za smještaj vjetroagregata i pratećih sadržaja. Uvjeti i kriteriji za uređivanje ove površine su:

- provedeni istražni radovi, - prostor između vjetroagregata je slobodan i koristi se u skladu s namjenom prostora, - površina vjetroelektrane ne može se ograđivati, - interni rasplet elektroenergetske mreže u vjetroelektrani mora biti kabliran, - predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja vjetroagregata pristupnih putova, kabliranja i

TS, - nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti

prijašnjoj namjeni, - udaljenost vjetroagregata od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta) je minimalno 500

metara zračne linije, - udaljenost od ostalih prometnica minimalno 200 metara zračne udaljenosti, - udaljenost vjetroagregata od granice naselja minimalno 500 metara zračne udaljenosti i - ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.

Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja vjetroelektrana dozvoljava se izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora vjetroparkova. Priključak na javnu cestu moguć je uz suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s važećim propisima. Povezivanje, odnosno priključak vjetroelektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane vjetroelektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu. Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje. Sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava se u okviru vjetroparka planiranje sunčanih elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije opisanih u slijedećem članku. 15. Solarne elektrane

Članak 45.c

Unutar obuhvata Plana su planirane zone za smještaj solarnih čelija i pratećih sadržaja. Uvjeti i kriteriji za uređivanje ove površine su:

- provedeni istražni radovi, - veličinu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja, - površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim

prenosnim sustavima, - interni rasplet elektroenergetske mreže u solarnoj sunčanoj elektrani -toplani mora biti

kabliran, - predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja solarnih sunčanih elektrana, -toplana

pristupnih puteva, kabliranja i TS, - nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti

prijašnjoj namjeni, - udaljenost solarne elektrane-toplane sunčane elektrane od prometnica visoke razine

uslužnosti (autocesta) je minimalno 200 metara zračne linije, - moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih elektrana - udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zračne udaljenosti, - udaljenost sunčane elektrane od granice naselja minimalno 500 metara zračne udaljenosti.

Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu moguć je uz



19

suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s važećim propisima. Prilikom formiranja područja za gradnju sunčanih elektrana (i drugih obnovljivih izvora energije) potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stanica, te korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije i štete na kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima. Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu. Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.

Članak 45.d

Unutar građevinskog područja naselja, građevinskih područja izvan naselja, te izvan građevinskog područja naselja, a unutar stambeno-gospodarskih sklopova, osim u zaštićenim djelovima, omogućava se izgradnja građevina i postrojenja za proizvodnju obnovljive energije na području Općine Seget(sunčeva energija, energija vjetra, toplina okoliša, toplina zemlje, biogoriva i sl.). Postrojenja se mogu graditi na zasebnoj čestici, na građevinama (krovovi i pročelja) i/ili kao prateći sadržaj na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu u svim namjenama u skladu s Odredbama koje se odnose na građevinu, odnosno uređenje građevne čestice i u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine” broj 67/07.). Ukoliko tehničke mogućnosti dozvoljavaju, moguće je višak proizvedene energije iz takvih sustava prodavati na tržištu.

16.Plinoopskrba Članak 45.e

Okosnica budućeg plinovodnog sustava Splitsko-dalmatinske županije je magistralni plinovod Bosiljevo-Split. Budući plinovod podsustava Splitsko-dalmatinske županije planira se izgraditi do Ploča. Na području Općine Zagvozd planirana je izgradnja mjerno redukcijske stanice MRS Trogir s pripadajućim odvojnim plinovodom Jadrići-Trogir. Plinoopskrba područja Općine Seget obavljat će se visokotlačnim i srednjetlačnim plinovodima, osim u gusto naseljenim djelovima naselja gdje je moguća izgradnja i niskotlačnog plinovoda. U pojasu širokome 30 m lijevo i desno od osi odvojnog plinovoda Jadrići-Trogir, nakon izgradnje plinovoda, zabranjeno je graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti izgrađenoga plinovoda i bez obzira na razred pojasa cjevovoda.“

Članak 29.

U članku 46., točka 3., mijenja se, i glasi.

„Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) dio obuhvata predmetnog plana se nalazi unutar dva područja ekološke mreže, i to međunarodno važnog područja za ptice pod nazivom Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (HR1000027), te pojedinačno važnog područja za divlje svojte i stanišne tipove pod nazivom Zaleđe Trogira (HR2001363). Ptice koje treba štititi su: jarebica kamenjarka, primorska trepteljka, suri orao, ušara, leganj, zmijar, eja strnjarica, vrtna strnjarica, sivi sokol, ždral, vojić maslinar, rusi svračak, sivi svračak i ševa krunica. Vrste (svojte) koje treba štititi su četveroprugi kravosas i crvenkrpica, kao i ciljna staništa karbonatnih stijena sa hazmofilskom vegetacijom, istočnih sumediteranskih suhih travnjaka (Scorzoneretalia villosae), eumediteranskih travnjaka (Thero-Brachypodietea), te špilja i jama zatvorenih za javnost. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 80/13).“



20

Poslije točke 8., dodaju se nove točke, koje glase:

„9. Preporuka je Konzervatorskog odjela u Trogiru da se pri prostornom planiranju nastoji očuvati karakteristične i kvalitetne odnose u prostoru, između naselja i njihove prirodne topografije. Trebalo bi onemogućiti širenja građevinskih područja na kvalitetne pejzažne (kultivirane) i neizgrađene prostore, kao i očuvati prepoznatljivost povijesnih naselja podržavajući njihovu povijesnu slojevitost i zakonitosti rasta, elemente njihove posebnosti, njihov smještaj u prostoru, odnos prema okruženju, oblik prostorne organizacije, strukturu urbanog ili ruralnog tkiva i njegove prevladavajuće elemente. Širenja građevinskih područja naselja valjalo bi usmjeriti u zone manje ekspozicije, uvažavajući pritom njihova obilježja, matricu i volumen. Posebno vrijedne ruralne cjeline trebalo bi očuvati, obnoviti i revitalizirati na način da se ožive tradicionalna seoska gospodarstva i stanovanje, barem kroz uključivanje u prihvatljive razvojne programe (eko- i tradicijsko-gospodarske, turističke i sl.), uz unapređenje poljoprivrede, na načelima ekološke proizvodnje i oživljavanje tradicionalnih vrijednosti duhovne kulture (starih obrta, seoskih običaja) koji čine elemente prepoznatljivosti područja. 10. Trebalo bi nastojati i na zadržavanju povijesnih oblika prometne komunikacije, trasa starih cesta, pješačkih puteva, morskih pristaništa i omogućiti njihovu prenamjenu i korištenje u turističke svrhe, ali uz prethodnu izradu studija na okoliš i procjena održivosti projekata. Svakako treba zadržati i očuvati toponime: nazive sela i zaselaka, kao i zemljopisne (brda, potoci) od kojih neki imaju povijesno i simboličko značenje. U najvećoj mjeri treba očuvati prepoznatljivu sliku prostora i naselja s dominantnim građevinama na istaknutim lokacijama (npr. crkvama koje dominiraju na vrhu brijegova s neizgrađenim padinama). 11. Novu izgradnju i oblikovanje novih građevina treba uskladiti s obilježjima regionalnog tipa arhitekture, u smislu korištenja prostornog predloška, gabarita, oblikovanja, materijala završne obrade, te nastojati materijalno stimulirati vlasnike u cilju očuvanja graditeljske baštine, prije svega tradicijske arhitekture u seoskim naseljima, a posebno zaštićene kulturno-povijesne cjeline Segeta. Izgradnjom cesta na području Općine Seget zasigurno će se zahvatiti niz arheoloških lokaliteta. Zaštitu takvih lokaliteta bit će potrebno rješavati kao pojedinačne slučajeve, a prostornim planom treba predvidjeti obvezu arheoloških istraživanja trasa prije izgradnje prometnica. 12. Turističku djelatnost treba razvijati u granicama postojećih naselja, revitalizacijom napuštenih sela. Može se planirati novi tip kuća za odmor, ali njihovo obikovanje mora biti usklađeno s općim i pojedinačnim obilježjima krajolika i mikrolokacija, te s obilježjima tradicijske arhitekture. U blizini povijesne jezgre Segeta kao najvrednije kulturne baštine na prostornom obuhvatu Plana, treba izbjegavati gradnju bilo kakvih objekata koji bi veličinom, pozicijom i oblikovanjem ugrozili vizure povijesnog naselja ili konkurirali njenim vrijednostima. 13. Prilikom projektiranja novih građevina, te rekonstrukcije, dogradnje ili zamjene postojećih građevina, treba poštivati odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i dr.) za sva kulturna dobra na području prostornog obuhvata plana.“

Poslije članka 46., dodaju se novi naslovi i članci, koji glase:

„Mjere zaštite za urbanu, kopnenu i obalnu zonu

Članak 46.a

U zaštićenoj urbanoj matrici povijesne jezgre naselja čitaju se elementi identiteta i povijesnog trajanja mjesta. Unutar zaštićene urbane cjeline nalazi se nekoliko pojedinačnih kulturnih dobara graditeljske baštine registriranih ili preventivno zaštićenih, stambene, javne i sakralne namjene, koji definiraju urbanu sliku i raster mjesta. Razvojne tendencije i mogućnosti korištenja prostora velikim dijelom određuju kulturna dobra, koja zahtijevaju poseban pristup u obnovi, očuvanju i prezentaciji uz maksimalno poštivanje naslijeđenih formi i korištenja izvornih materijala građenja. Pri prostornom planiranju treba zadržati zatečenu građevnu česticu oko građevine, sačuvati naslijeđeni ambijent i urbanu poziciju. Treba obavezno sačuvati karakteristični izgled utvrđenog naselja uz zonu potpuno slobodnu od izgradnje sa zapadne i istočne strane. Posebno treba istražiti i valorizirati odnos prema moru i obali, te izraditi plan revitalizacije toga odnosa, odnosno plan oživljavanja obalne zone predmetnog prostornog obuhvata koji se ne smije bazirati isključivo na formiranju marina i pristaništa za brodove. Umjesto toga, treba planirati uređeni zeleni pojas obalne šetnice s raznim javnim, kulturnim i sportskim sadržajima.



21

Unutar naselja trebalo bi revitalizirati određene urbane sadržaje danas potrebne velikoj „divljoj“ aglomeraciji oko starog naselja. Time bi urbanističkim elementima bila naglašena uloga Segeta kao povijesnog ishodišta okolnog prostora. Seget kao graditeljsku cjelinu sa širim pojasom kontaktne zone treba valorizirati i štititi kroz različite stupnjeve urbanističkog planiranja. Između ostalog, treba izraditi konzervatorsku podlogu za uređenje povijesne jezgre sa zaštitnom zelenom zonom oko granica registrirane kulturno-povijesne cjeline. U tom dijelu bi trebalo formirati javne šetnice, parkove i dječja igrališta koji svojim oblikovanjem neće konkurirati arhitektonskim i urbanističkim vrijednostima povijesne jezgre. Pješačkim prometnicama i drugim sadržajima treba povezati povijesni i uvjetno rečeno 'novi' centar Segeta. Uz županijsku cestu treba formirati ulična pročelja i uz kolnik planirati pješačke zone, zaštićene zelenim zastorima. U Malom polju u kojem su sačuvani ostaci rimske centurijacije, osnovne trase trebaju se naglasiti artikuliranjem kontinuiranog pješačkog hodnika, uređenjem zelenog pojasa između kolnog i pješačkog dijela prometnice te definiranjem javnih prizemlja; uz neke povijesne pravce treba očekivati arheološke nalaze. Neposredno uz kulturno-povijesnu cjelinu i drugdje gdje prevladava takva namjena treba očuvati poljoprivrednu kultivaciju površina..

Mjere zaštite za arheološke zone i lokalitete

Članak 46.b

Gradine sa pripadajućim gomilama najčešće se nalaze uz lokve koje se kontinuirano koriste od prapovijesti do danas. Stoga je nužno štititi ovaj, još uvijek dobro očuvani prapovijesni pejzaž od devastacija kao što su razaranja gradina, gomila i lokava pri gradnji suvremenih cesta te raznovrsnih objekata. Isto tako postoji opasnost od raznošenja kamenja sa gradina i gomila što može dovesti i do njihovog konačnog nestanka iz prostora. Problem koji se javlja pri zaštiti ovakvih lokaliteta je u tome što ovi ne sadrže klasične elemente koje šira populacija prihvaća pod pojmom spomenika. Međutim, spomenička vrijednost ovih lokaliteta se odnosi posebice na održanje cjelovitosti sistema ovih međusobno povezanih lokaliteta te na njihove prostorne korelacije. Ovdje je nabrojan samo dio gradina, gomila i lokava marinskog kraja jer arheološka rekognosciranja iz godine u godinu iznose nove podatke o lokalitetima ove vrste. Iz navedenog proizlazi da ove spomenike treba štititi na način da se zabranjuje bilo kakva izgradnja na lokalitetima gdje se nalaze gradine, gomile i lokve, zabranjuje izgradnja cesta preko gradina, gomila i lokvi, zabranjuje odnošenje kamena sa gradina i gomila te prije bilo kakvih namjeravanih zahvata investitor i općina dužni su ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela. Iste mjere zaštite vrijede i za spomenike antičkog te srednjevjekovnog perioda. Naglašavamo da su prilikom izrade novih cesta i puteva investitori dužni dostaviti prijedloge trasa nadležnom konzervatorskom odjelu koji će ustanoviti da li se na istima nalaze arheološki lokaliteti te odrediti mjere zaštite i eventualna arheološka istraživanja. Za sve eventualne namjeravane zahvate koji se na bilo koji način tiču navedenih spomenika potrebno je ishodovati suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Mjere zaštite za sakralnu baštinu

Članak 46.c

Za sve navedene sakralne objekte proveden je ili je u tijeku postupak njihova upisa na liste pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara RH, što znači da za svaku intervenciju na njima treba ishoditi suglasnost i nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine. Na postojećim objektima, ovisno o konzervatorskoj valorizaciji, može se provoditi konzervacija i restauracija, te se treba provesti uklanjanje neadekvatnih zahvata i alteracija s ciljem da se umanji njihov štetan utjecaj na cjelinu zgrade, uz upotrebu isključivo tradicionalnih materijala i detalja, oblikovanih tradicionalnim tehnikama. U pojedinačnim će slučajevima nadležna konzervatorska služba, ovisno o valorizaciji, preporučiti arheološka istraživanja. Za sve ostale objekte, postojeće i planirane, vrijede opće smjernice o zaštiti kulturnog krajolika. U promišljanju obnove postojećih i izgradnje novih objekata (crkve, kapelice, groblja) valja nastojati na minimiziranju negativnih učinaka na krajolik, pa se stoga, ne zanemarujući činjenicu da se arhitektura danas razvija s novim pogledima na suvremene potrebe i suvremenu tehnologiju građenja, preporuča sve intervencije izvesti kroz dijalog s povijesnim i prirodnim ambijentom. U tom je smislu važno oslanjati se na iskustva



22

tradicionalnog graditeljstva, kako bi se izvukao maksimum iz lokacije uz minimalna sredstva, uzimajući pritom u obzir stvarne potrebe zajednice.

Mjere zaštite za etnografsku baštinu

Članak 46.d

Za sve ostale elemente tradicijskog graditeljstva i stanovanja (kuće, pojate, gustirne, nakapnice, gumna i sl.) koji ovdje nisu pojedinačno navedeni vrijede opće smjernice zaštite kulturnog krajolika. Novogradnja je dopuštena izvan zaštićenih cjelina ruralnih naselja, s time da se nastoji poštovati zatečene povijesne i kulturne vrijednosti elemenata tradicijskog graditeljstva i stanovanja, što znači da se pri promišljanju projekata treba staviti naglasak na očuvanje prirodnog i ruralnog krajolika sa svim kulturno-povijesnim vrijednostima. Preporuka je i da se održe povijesni putovi prema poljoprivrednim površinama i susjednim zaseocima.

Članak 30.


„Kulturno-povijesna cjelina Seget Donji je utvrđeno naselje uz morsku obalu sagrađeno u 16. st. za zaštitu i obranu lokalnog stanovništva u vrijeme prodora Turaka. Trogirski knez Augustin Bembo daje god. 1564. dozvolu trogirskom plemiću Jakovu Rotundo da sagradi kaštel (Castel Rotondo) u Malom polju za obranu od turskih provala. Seget je utvrđen zidinama visokim oko 4,5 m sa četvrtastim ugaonim kulama ojačanim u podnožju skarpom s oblim kordonskim vijencem. Jugoistočna kula i južni bedem danas nisu sačuvani. Seget ima odlike planiranog naselja dimenzija 85 x 70 m s dvije poprečne i tri uzdužne komunikacije. Dvije glavne ulice koje se u južnom dijelu naselja križaju pod pravim kutem tvore mjesni trg Brce na kojem je crkva Gospe od Ružarija. Istočna vrata nazvana su Gradska jer vode prema Trogiru, sjeverna u osi glavne uličice u smjeru sjever-jug nose ime Gornja vrata, a na zapadnoj strani sjeverno od ugaone kule još su početkom 20. st. bila sačuvana seoska vrata. Kuće unutar naselja nastale su u vremenskom rasponu od 16. do 19. stoljeća. Najčešće su to prizemnice ili katnice s konobama u prizemlju i stambenim dijelom na katu kojem se pristupa vanjskim stepeništem-balaturom. Sačuvan je veći broj izvornih pučkih kuća s kraja 16. st. koje se prislanjaju uz perimetralne zidine naselja, a strehe krovova prelaze preko zidina. Župna crkva, podignuta na križištu dviju glavnih komunikacija, južnim pročeljem formira završetak dva niza kuća. Gradnja današnje kasnobarokne crkve započela je polovicom 18. st. na mjestu ranije građevine, a nakon što je zvonik srušen udarom groma podignut je 1796. g. novi. U 17. i posebice u 18. st. kada prestaje opasnost od Turaka izvan zidina sa sjeverne strane nastaje predio Varoš sa nekoliko redova kuća i natpisima na hrvatskom jeziku. Seget je sačuvao obris cjeline planski nastalog naselja s jasnim volumenom zidina, kula i zvonika. Zona A : Unutar granica ove zone, na postojećim građevinama može se provoditi konzervacija i restauracija, te čišćenje bespravnih zahvata i alteracija provedenih nakon 19. stoljeća. Valorizira se povijesna cjelina na razini konca 19. stoljeća sa svim slojevima gradnje, a treba težiti uklanjanju svih kasnijih alteracija. To znači da se mogu provoditi samo one intervencije koje se odnose na sanaciju postojećeg stanja (sanacija konstrukcije, rekonstrukcija krova i pokrova, zamjena dotrajale stolarije) uz upotrebu tradicionalnih materijala. Neće se dopustiti povećanje katnosti postojećih građevina, niti objedinjavanje manjih građevnih jedinica u veće, izrade novih balkona i lođa. Mogu se dozvoliti manje intervencije na pročeljima, eventualno otvaranje ili promjena otvora pročelja u skladu s valorizacijom građevine. Neće se dopuštati postavljanje novih instalacijskih elemenata, vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih klima uređaja, satelitskih antena i sličnih uređaja na vanjska pročelja kuća. Za navedene slučajeve treba naći alternativna rješenja. Zona B : Unutar granica ove zone dopuštat će se rekonstrukcija postojećih legalno izgrađenih građevina, a ovisno o valorizaciji i njihova pregradnja, adaptacija i redizajn. Nove građevine ne mogu se graditi već treba sačuvati zelenu kontaktnu zonu oko stare jezgre utvrđenog naselja. Na tom su dijelu moguća hortikulturna uređenja javnih i privatnih površina, poljoprivredni nasadi bez upotrebe staklenika i plastenika i pješačke prometnice.“



23

Članak 31.

U članku 48., prva rečenica se mijenja, i glasi:

„Arheološki lokalitet Sudanel obuhvaća ruševne ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Danijela koja je podignuta na temeljima starije, vjerojatno starokršćanske crkve, a na lokalitetu Tumba u neposrednoj blizini crkve pronađeni su ostaci vile rustike.“

Članak 32.


„Crkva Gospe od Konacvina s grobljem je grobišna crkva posvećena sv. Mariji i nalazi se u predijelu Konacvine. Srednjovjekovna crkva podignuta je na pravokutnom tocrtu s polukružnom apsidom, od kamena i zasvođena dvostrešnim krovom. Proširena je u 19. stoljeću kad je podignut i zvonik s renesansnom ložom. U interijeru su tri drvena barokna oltara, a u pločniku nekoliko grobova. Crkvu treba održavati u postojećim gabaritima i oblikovanju uz upotrebu tradicionalnih materijala. Predviđa se održavanje i uređenje groblja uz čuvanje izvornog izgleda crkve i groblja s karakterističnim zelenilom (čempresi).“

Članak 33.


„Crkva Gospe od Sniga (Zvirača) je smještena na lokalitetu Zvirače u Malom trogirskom polju, na samom raskršću antičkih puteva. Crkva je jednobrodna sa polukružnom apsidom, a orijentirana je u smjeru istok-zapad. Građena je od kamenih klesanaca neujednačenih veličina uslojenih u pravilnim redovima. Na zapadnom pročelju nalaze se ulazna vrata sa jednostavnim, glatkim kamenim dovratnicima, a na nadvratniku je uklesan križ romaničko-gotičkog oblika. Nad dovratnikom se nalazi kameni srpasti luk odnosno luneta romaničkog oblika. Sa svake strane ulaznih vrata nalazi se po jedan pravokutni prozor glatkih doprozornika. Crkva je sagrađena u 14.st. u romaničko-gotičkim oblicima, a u 17.st. je stilski barokizirana. U doba baroka na zapadno pročelje nad portalom postavljena je kamena rozeta, a sa svake strane broda dograđeni su kamenom zidani kontrafori. Svod objekta je šiljasti. U istom periodu u unutrašnjosti je postavljen barokni oltar sa središnjom slikom Bogorodice s djetetom koja se danas čuva u crkvi Gospe od Ružarija u Segetu te dvije pobočne slike sa prikazima sv. Ivana i sv. Lovre. Početkom 17.st. nastala je i barokna freska sa prikazom raspinjanja na Golgoti iznad trijumfalnog luka kao i freske na objema površinama šiljastog svoda gdje se nalaze prikazi evanđelista. Izvorni oslik svoda sadržavao je četiri medaljona, po dva sa svake strane, a danas je sačuvan samo fragmentarno. Oslikani dio svoda zahvaća prostor po duljini crkve samo do konzola koje su nosile drveno pjevalište. Radi se o mletačkoj varijaciji načina ukrašavanja stropova. Najbolje sačuvani medaljon nalazi se na sjevernom dijelu svoda te se najvjerojatnije radi o prikazu apostola Luke. Freske su prvi put obnavljane 1929. godine zaslugom Ljube Karamana i Mihe Barade. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu izvršio je restauratorski popravak oslika 1981. godine. Okoliš crkve treba arheološki istražiti, hortikulturno urediti i prezentirati kao arheološki park. Predviđa se održavanje crkve prema izvornom stanju, tradicionalnim materijalima i tehnikama.“

Članak 34.


„Kula Statilić je podignuta sjeveroistočno od utvrđenog naselja Seget Donji u trogirskom Malom polju, a podignula ju je obitelj Statileo-Statilić. Kulu je početkom 16. stoljeća dobila ugledna trogirska obitelj Statilić, rodom iz Erdelja, koja je 1516. dobila plemstvo od njemačkog cara. Četverokutna građevina



24

sa skošenjem u prizemlju od gornjih katova je odijeljena polukružnim vijencem. U prvoj fazi je podignuta dvokatna kula s kruništem na konzolama, koja je kasnije nadograđena i presvođena križnim svodom nad kojim je završna terasa s kruništem. Sred zidnog plašta prvog kata po jedan je uski otvor-puškarnica. Na južnoj strani su vrata s nadvojem na kojem je izdubljen križ te kameni istaci sa strana sa kliznim žljebovima za rešetku ili most budući da je skošeno postolje u donjem dijelu zatrpano. Visoko na razini drugog kata uzidan je mramorni ploča uokvirena lovorovim lišćem s grbom u maniri Ivana Duknovića. Grb u medaljonu raščlanjen je kosom gredom i rozetom, na kojem stoji gušter obavijući ga repom. Ispod na traci visi natpis na stiliziranoj kartuši: VIRTVS STATILIOR / ME SIVI VENDICAVIT/MDXVI. Vitka renesansna kula služila je kao zaštita polja i obrana kopnenog teritorija Trogira u vrijeme prodora Turaka. Obnovljena je 1958. godine. Objekt treba obnoviti u postojećim gabaritima i s postojećim oblikovanjem ali isključivo uz prethodnu izradu konzervatorske podloge koju treba ovjeriti kod nadležne konzervatorske službe; u krugu od 200 metara oko kule ne dopušta se izgradnja veća od P+2. Predviđeno je djelomično uklanjanje i preoblikovanje novogradnji, uređenje pristupa, a nužno je uz otkup iz privatnog vlasništva definirati adekvatnu namjenu po kojoj slijede istražni konzervatorski radovi, obnova kule i njezina prezentacija.“

Članak 35.


„Arheološki lokalitet Lavdir, tzv. „zemlje sv. Nikole“. Nekadašnja crkvica Sv. Nikole spominje se u 14. stoljeću, ali je od nje preostao samo naziv lokaliteta „Zemlje sv. Nikole“. Lokalitet treba precizno ubicirati i odrediti jasne granice zaštite. Gradnja nije dopuštena, moraju se izvesti zaštitna arheološka istraživanja.“

Članak 36.


„Antička nekropola Lokvice. Na ovom lokalitetu pronađena je rimska nekropola. Pronađene su kasnoantičke grobnice, grobovi u amforama i grbovi pokriveni crijepom. Potrebno je na širem području Lokvica locirati građevinu uz koju se vezuje postojeća nekropola. Najvjerojatnije je riječ o ranokršćanskoj crkvi koju treba točno locirati i prezentirati ajedno s boljom grobišnom arhitekturom poput kasnoantičkih grobnica sa svodom.“

Članak 37.


„Antička centurijacija Trogirskog polja (agera Traguriona), odnosno podjela plodne površine na pravilne kvadratne parcele izvršena je skoro pred dvije tisuće godina i ostala je sačuvana u polju u mreži puteva i međa koje se sijeku pod pravim kutem. Naročito je ta ortogonalna mreža vidljiva na sjevernom dijelu polja. Međe centurijacije često se u prostoru manifestiraju kroz suhozide, staze, kanale. Mreže buduće projektiranih prometnica trebale bi uvažiti raster rimske centurijacije. Osnovne trase trebaju se naglasiti artikuliranjem kontinuiranog pješačkog hodnika, uređenjem zelenog pojasa između kolnog i pješačkog dijela prometnice te definiranjem javnih prizemlja. Uz neke povijesne pravce treba očekivati arheološke nalaze. Dio rimske podjele zemljišta čini i rimska cesta koja prolazi poljem u smjeru istok-zapad, sredinom polja. Ona se treba sačuvati u cjelini u svom originalnom pravcu, dakle gabaritima, širinom i mora zadržati funkciju komunikacije. Suhozide, staze i kanale treba sačuvati i dalje u prostoru.“



25

Članak 38.


„Antička centurijacija Trogirskog polja (agera Traguriona), odnosno podjela plodne površine na pravilne kvadratne parcele izvršena je skoro pred dvije tisuće godina i ostala je sačuvana u polju u mreži puteva i međa koje se sijeku pod pravim kutem. Naročito je ta ortogonalna mreža vidljiva na sjevernom dijelu polja. Međe centurijacije često se u prostoru manifestiraju kroz suhozide, staze, kanale. Mreže buduće projektiranih prometnica trebale bi uvažiti raster rimske centurijacije. Osnovne trase trebaju se naglasiti artikuliranjem kontinuiranog pješačkog hodnika, uređenjem zelenog pojasa između kolnog i pješačkog dijela prometnice te definiranjem javnih prizemlja. Uz neke povijesne pravce treba očekivati arheološke nalaze. Dio rimske podjele zemljišta čini i rimska cesta koja prolazi poljem u smjeru istok-zapad, sredinom polja. Ona se treba sačuvati u cjelini u svom originalnom pravcu, dakle gabaritima, širinom i mora zadržati funkciju komunikacije. Suhozide, staze i kanale treba sačuvati i dalje u prostoru.“

Članak 39.

Članak 56, mijenja se, i glasi:

„Arheološka nalazišta Gradina Sutilija i rimski kamenolom, zajedno s crkvom sv. Ilije. Sva tri navedena lokaliteta nalaze se na brdu sv. Ilija koje dominira nad zapadnom stranom trogirskog Malog polja. Zbog dobrog strateškog položaja, mogućnosti nadzora okolnog kopna i akvatorija kaštelanskog zaljeva i šoltanskog kanala, na sv. Iliji se u željezno doba podiglo veliko gradinsko naselje. Od njega je sačuvan rasuti suhozidni bedem prstenasta oblika, na južnoj padini se nalazi podgrađe sa zapada zaštićeno bokobranom. Na sjeverozapadnoj strani je prethistorijska nekropola. Na vrhu se nalazi crkva sv. Ilije po kojem je cijelo brdo dobilo ime Sutilija. Crkvica nije istraživana, potječe iz romaničkog razdoblja. Manjih je dimenzija, longitudinalna sa svodom, apsida je manjih dimenzija. Crkvica pripada Segetu Gornjem. Na istočnoj i jugoistočnoj padini Sutilije nalaze se rimski kamenolomi. Riječ je o manjim kavama u kojima su vidljivi tragovi vađenja kamenih blokova. Pisani povijesni izvori bilježe da je Tragurium bio poznat po kamenu. Kameni blokovi iz trogirskih kamenoloma koristili su se i za gradnju Dioklecijanove palače. Bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela, vlasnik (imatelj) kulturnog dobra može obrađivati tlo samo do dubine od 30 cm.“

Članak 40.

Članak 57. se briše.

Članak 41.


„Crkva sv. Vida s grobljem, nalazi se u Segetu Gornjem pokraj Trogira. Jednobrodna je slojevita građevina od kamena sa pravokutnom apsidom, jednostavne unutrašnjosti, neraščlanjenih zidova, pokrivena drvenim krovištem s pokrovom od kamenih ploča i apsidom zasvođenom polukalotom podignutom nad trompama. Crkva je romanička građevina 13. st. koja u sebi sadržava ranije predromaničke slojeve 10. st. Portal sadrži predromaički nadvoj s tri urezana latinska križa, a nekadašnji njegov viseći luk pregrađen je u obliku izbočenog i plitkog rustično sazidanog trijema. Dvije konzole visećeg luka imaju urezane simbole križa dok se na sjevernoj nalazi i natpis IOANES. Uokolo crkvice je kasnosrednjovjekovno groblje sa nadgrobnim pločama i stećcima ukrašenim reljefima i crtežima.



26

Okoliš crkve treba arheološki istražiti, hortikulturno urediti i prezentirati kao arheološki park. Predviđa se održavanje crkve prema izvornom stanju, tradicionalnim materijalima i tehnikama.“

Članak 42.


„Arheološka nalazišta prethistorijska gradina, tumuli i lokva. U Segetu Gornjem, kod zaseoka Baradići, sjeverozapadno od crkvice sv. Vida, nalazi se uzvisina sedlastog oblika koja se pruža u smjeru istok – zapad. Na zapadnoj strani uzvisine nalazi se manja gradina od koje je sačuvan prstenasta osipina prethistorijskog bedema, a na istočnom dijelu je veliki prethistorijski tumul kupolasta oblika promjera oko 25 m, visine oko 3 m. Ova gomila je u jasnom prostornom odnosu prema navedenoj gomili pa ih treba promatrati kao cjelinu. Gradini pripadaju i dvije manje gomile, jedna je smještena na padini uzvisine južno od gradine, a druga je nešto dalje na jugozapadnoj padini. Obje se nalaze sjeverno od lokalnog puta koji vodi prema Baradićima. Dvije posljednje gomile su devastirane obradom zemljišta, a njihov kamen je dobrim dijelom raznesen i uzidan u okolne međe i suhozide poljoprivrednih parcela. Zapadno od Gradine u podnožju uzvisine nalazi se Lokva. Obzidana je suhozidima, a pristup joj je uređen. Ova je lokva razlog podizanju gradine i velikog tumula u Baradićima. Voda je u dalmatinskom kršu imala veliko značenje osobito kod prethistorijskih stočarskih zajednica. Gradina koja se nalazi odmah iznad lokve štitila je pravo na korištenje Lokve. Lokalitet se može samo održavati u postojećem obliku. Prostor oko lokve i sama lokva može se obnavljati i čistiti tako da se ne narušava njen izvorni oblik.“

Članak 43.

Poslije članka 68., dodaju se novi članci, koji glase:

„Članak 68.a

8.23 Crkva Gospe od Ružarija. Crkva je sagrađena 1758. godine od kamena na mjestu starije crkve. Jednobrodna je crkva podignuta na pravokutnom tlocrtu s pravokutnom apsidom i dvostrešnim krovom, orijentirana istok – zapad i zvonikom smještenim uz sjeverni zid apside, dovršenim 1761. godine. Crkva je ponovno dograđena 1796. godine. Sred njenog pročelja uzidana je plča s natpisom koji svjedoči o vremenu gradnje i trošku. Loža za zvona je bogato raščlanjena pilonima, a zaključena je piramidalnim krovom. U interijeru se nalaze tri barokna oltara, te vrijedan pokretni inventar. Dopušta se obnova crkve isključivo u postojećim gabaritima i oblikovanju, krov mora biti od klasične kupe kanalice, sva stolarija drvena, ne dopušta se čišćenje fasada abrazivnim sredstvima.

Članak 68.b

8.24 Podmorsko arheološko nalazište u Segetu Donjem. U podmorju Segeta Donjeg, na širem području istočno od grobišne crkve Gospe od Konacvina nalaze se ostaci antičkog lučkog postrojenja. Struktura je uočena na zračnim snimkama, a zatim potvrđena i pregledom terena. Radi se o nalazima obrađenih kamenih blokova koji formiraju zidnu strukturu koja se uz pojedine prekide pruža u dužini od oko 90 metara. Osim navedene strukture u podmorju na navedenoj lokaciji uočavaju se razbacani pravilno obrađeni kameni blokovi koji su zasigurno pripadali određenoj građevnoj strukturi čija se forma bez zaštitnih istraživanja za sada ne može utvrditi. Također, pregledom terena uočavaju se i ulomci keramike iz različitih povijesnih razdoblja, a najviše antike. Lokalitet pokazuje sličnost sa ostalim nalazištima lučkih postrojenja na području salonitanskog zaljeva kao što su: Kopilice kod Trogira, Resnik, Trstenik u Sućurcu, Spinut u Splitu. Na podvodno nalazište se nadovezuje kopneni dio koji je u fazi zaštite. Na kopnenim lokacijama iznad zaštićene podmorske zone nalaze se ostaci antičkog gospodarskog sklopa. Fotografska, filmska, video ili druga snimanja dopuštena su samo u okviru odobrenih podmorskih arheoloških istraživanja ili uz posebno odobrenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine; izvan opsega arheoloških istraživanja nije dopušteno kopanje dna ili dizanje mulja radi otkrivanja artefakata ili arhitekture; nisu dozvoljeni nasipanje i izgradnja na obalnom rubu i morskom priobalju bez prethodne dozvole nadležnog tijela. Na kopnenom dijelu ne dopupta se izvedba bilo



27

kakvih radova bez provođenja zaštitnih arheoloških istraživanja. Granice kopnenog dijela lokaliteta moraju se jasnije odrediti i pronaći načine njegove prezentacije.“

Članak 44.

U članku 69., stavku prvom, riječ „predviđeno“, zamjenjuje se sa riječi „izgrađeno“.

Stavak drugi, mijenja se i glasi:

„Na području Općine Seget predviđene su dvije lokacije za izgradnju reciklažnog dvorišta, od kojih primarna u sklopu proizvodno-poslovne zone Ljutine u Ljubitovici, te zamjenska u Bristivici.“

Članak 45.

U članku 73., stavak osmi, mijenja se, i glasi:

„Do izgradnje sustava javne odvodnje, kao i za područja za koja nije planirana izgradnja sustava javne odvodnje, moguća je izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom prikupljenog efluenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja objekata s ugradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost Hrvatskih voda. Tehnološke otpadne vode je predtretmanom potrebno dovesti najmanje na razinu kvalitete komunalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u sustav javne odvodnje, odnosno u sabirnu jamu ukoliko sustav javne odvodnje nije izgrađen. Otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih objekata (restorani i sl.) je potrebno tretirati na separatoru masnoća prije upuštanja istih u interni sustav sanitarne odvodnje, odnosno u sustav javne odvodnje.“

Stavak deveti, mijenja se, i glasi:

„Do izgradnje sustava javne odvodnje, kao i za područja za koja nije planirana izgradnja sustava javne odvodnje, moguća je izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom prikupljenog efluenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja objekata s ugradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost Hrvatskih voda.“

Poslije stavka devetog, dodaju se novi stavci, koji glase:

„Važećim Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) propisani su uvjeti i način utvrđivanja područja zona sanitarne zaštite, te mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost. U obuhvatu ovog Plana određene su II., III i IV zona.

II. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.

Ako se u granicama IV. ili III. zone nalaze područja s glavnim točkama prikupljanja i otjecanja vode prema izvorištu (ponori i ponorne zone), takvo će se područje odrediti kao dio II. zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.



28

U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane iz članka 21. ovoga Pravilnika, a dodatno se zabranjuje i:

- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,

- stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse,

- gradnja groblja i proširenje postojećih, - ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica, - građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš, - građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode, - sječa šume osim sanitarne sječe, - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih

u cilju njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu, uporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.

III. zona sanitarne zaštite (zona ograničenja i nadzora) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća dijelove sliva od vanjske granice II. zone do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv).

U III. sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane iz članka 19. ovoga Pravilnika, a dodatno se zabranjuje i:

- skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,

- građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane zaštite voda,

- izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda.

Iznimno od alineje 1. Iz prethodnog stavka u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti dopušta se izgradnja centra za gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima o otpadu, pod uvjetima iz Pravilnika.

U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i stočarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva su dužna osigurati uvjete i provoditi mjere iz ovoga Pravilnika.

IV. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zone s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko-kavernozno podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata u razdoblju od:

- 10 do 20 dana za izvorišta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika, - 20 do 40 dana za izvorišta iz članka 8. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika i - 40 do 50 dana za izvorišta iz članka 8. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika.

U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se:



29

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni

okoliš, - građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, - uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari,

izuzev uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

- građenje benzinskih postaja bez zaštitnih građevina za spremnike naftnih derivata (tankvana),

- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,

- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ovoga Pravilnika,

- građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda,

- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega. U postupku pribavljanja dozvola za izgradnju prilikom utvrđivanja detaljne namjene svake pojedine građevine i uvjeta za njenu izgradnju potrebno je voditi računa o navedenim ograničenjima koja su utvrđena Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, te također treba ishodovati vodopravne uvjete, odnosno stručno mišljenje Hrvatskih voda.

Reciklažno dvorište u Ljubitovici se ne može planirati niti graditi dok se ne provedu detaljni vodoistražni radovi – mikrozoniranje temeljem čl. 36., 37. i 38. Spomenutog Pravilnika. Ukoliko se predmetnim istraživanjima dokažu okolnosti iz čl. 36. stavak 3. Pravilnika, planirani zahvat se može zadržati u prostoru, a u suprotnom ostaje na snazi zabrana navedena u ovome članku, kao i iz čl. 21. Pravilnika.

Za sve postojeće i planirane zahvate i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite izvorišta za piće koji su ograničeni ili zabranjeni temeljem važećeg Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta moraju se primjeniti odredbe istog, odnosno svih budućih zakonskih i podzakonskih akata, te Odluka vezanih za vodozaštitne zone.“

Članak 46. U članku 76., na kraju teksta, dodaje se novi tekst, koji glasi:

„Posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara su sljedeći: 1. Pri projektiranju mjere zaštite od požara, kod donošenja dokumenata prostornog uređenja, voditi

računa posebno o: - mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, - sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju, - osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, - osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova

naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.

2. Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u djelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost treba obratiti na:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03). - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju

zadovoljavati u slučaju požara (NN br. 29/13) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).



30

- Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106.

- Stambene zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00. - Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00 odnosno

američkim smjernicama NFPA 101/2009 - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim

standardom TRVB N138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).

- Športske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.).

- Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.).

- Izlazne putove iz objekta projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (2009.).

3. Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko - dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.

4. U slučaju da će se u objektu stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebito je postupiti sukladno odredbi članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010).“

Članak 47.

U članku 78., stavku drugom, veličina mjerila „1:2880“, zamjenjuje se veličinom „1:5000“.

Članak 48.

U članku 79., stavku prvom, broju 3., rijeći „Ribarska luka (14,1 ha)“, zamjenjuju se rijećima „dio Seget Donji (2,6)“.

U broju 8., rijeć „PRIVEZIŠTE“ se briše, a veličina obuhvata „4,0“, zamjenjuju se veličinom

„3,8“. Planovi pod brojem 13., 14., 17. i 18. se brišu, a na kraju teksta se dodaju novi brojevi i

planovi, koji glase: „19. UPU - ŠPORTSKO–REKREATIVNA ZONA MEDENA – dio Seget Donji (4,6 ha) 20. UPU – GOLF GOSPIN GAJ – dio Seget Gornji (166 ha) 21. UPU - TURISTIČKO NASELJE GOSPIN GAJ – dio Seget Gornji (10,6 ha) 22. UPU – PROIZVODNO-POSLOVNE ZONE LJUTINE – dio Ljubitovica (34,1 ha) 23. UPU – ŠPORTSKO-REKREACIJSKE ZONE LJUTINE – dio Ljubitovica (8,8 ha)“

U stavku drugom, veličina mjerila „1:2880“, zamjenjuje se sa novom veličinom „1:5000“. U stavku trećem, poslije riječi dogradnja, dodaje se zarez i riječ „zamjena“.

Stavak četvrti, mijenja se, i glasi: „Prilikom izrade Urbanističkoga plana uređenja UPU - BETANIJA – dio Seget Donji, planira se uređenje obale u naselju tako da bi se izgradila zaštitna pera u svrhu zaštite uređene obale. Uređena obala se može koristiti i kao kupalište.Cijeli prostor treba oplemeniti hortikulturom mediteranskog obilježja.“



31

U stavku sedmom, riječ „PRIVEZIŠTE“ se briše, a riječi „ za koje se ne mogu izdavati

koncesije i koncesijska odobrenja, a privezište Kuštalovac smjestiti uz istočnu granicu DPU – HOTEL MEDENA, što će se definirati projektnim rješenjima kao sastavnim dijelom UPU-a“ se brišu.

Stavak jedanaesti se briše.

U stavku petnaestom, riječi „proizvodno-poslovne zone u Segetu Gornjem obuhvata 40,70 ha i komunalno-poslovne zone u Segetu Gornjem obuhvata 7,5 ha“ se brišu.



32

2. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Promet M 1:25000 2.2. Pošta i telekomunikacije M 1:25000 2.3. Energetski sustav M 1:25000 2.4. Vodnogospodarski sustav M 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, URE ĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja Područja posebnih ograničenja u korištenju M 1:25000

3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite; Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite M 1:25000

4.a – 4.d GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA M 1: 5000



33

1. OBAVEZNI PRILOZI



34

OBRAZLOŽENJE U točki 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru , tablica Površina, stanovništvo, stanovi, domaćinstva i gusto ća naseljenosti , zamjenjuje se sa novom tablicom, i izgleda:

Područje Površ. u km2

Broj stanovnika1991.

Broj stanovnika2011.

Stanovi 1991.

Stanovi 2011.

Kućanstva 1991.

Kućanstva 2011.

Gustoća naseljen. st./km2

R Hrvatska 56.610 4.784.265 4.290.612 1.575.644 2.257.515 1.544.250 1.519.038 75,8 Županija SD 4.520 474.019 455.242 144.330 255.056 139.763 154.528 100,7 Općina Seget 77,95 4.627 4.863 2.011 3.982 1.286 1.683 62,4 - Bristivica 21,94 534 345 168 258 149 117 15,7 - Ljubitovica 12,50 675 478 238 343 198 166 38,2 - Prapatnica 13,80 315 178 129 168 101 65 12,9 - Seget Donji 4,52 2.334 2.668 847 1.646 612 895 590,3 - Seget Gornji 21,67 177 138 85 192 56 48 6,4 - Seget-Vranjica 3,52 592 1.009 544 1.339 170 366 286,7 Seget u Žup. u % 1,66 0,98 0,94 1,39 0,64 0,92 0,90 - Seget u RH u % 0,13 0,10 0,09 0,13 0,07 0,08 0,09 -

U točki 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata p rostornog ure đenja šireg podru čja i ocjena postoje ćih prostornih planova , stavci od devetog do trinaestog se brišu. U točki 1.1.4. Ocjena stanja, mogu ćnosti i ograni čenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje , stavku desetom, veličina poljoprivrednog zemljišta „2.710“, zamjenjuje se sa novom veličinom „2.779“. U stavku petnaestom, površina šuma „2.440“, zamjenjuje se sa novom površinom „2.619“, a površina zaštitne šume „80“, zamjenjuje se sa novom površinom „38,4“. U stavku šesnaestom, površina ostalog šumskog zemljišta „1.563“, zamjenjuje se sa novom površinom „1.644“, a postotak iste u odnosu na veličinu Općine „20,06“, zamjenjuje se sa novim postotkom „21,09“. U točki 2.2.1. Demografski razvoj , tablici Stanovništvo i ku ćanstva u R. Hrvatskoj prema popisima , dodaje se još jedna kolona, koja izgleda: 2011. 4.290.612 39,9 43,4 73,98 80,43 1.519.038 2,82



35

U tablici Kućanstva prema broju članova u Republici Hrvatskoj, prema popisima , dodaje se još jedna kolona, koja izgleda: 2011. 100 25,0 26,0 19,0 17,0 8,0 4,0 1,0

U tablici Stanovništvo po popisima i naseljima op ćine Seget , dodaje se još jedna kolona, koja izgleda: 2011. 345 478 178 2.668 138 1.009 4.863

U točki 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelinaa , stavak osmi, mijenja se, i glasi: 1. „Seget Donji

To je utvrđeno naselje uz morsku obalu sagrađeno u 16. st. za zaštitu i obranu lokalnog stanovništva

u vrijeme prodora Turaka. Trogirski knez Augustin Bembo daje god. 1564. dozvolu trogirskom plemiću

Jakovu Rotundo da sagradi kaštel (Castel Rotondo) u Malom polju za obranu od turskih provala.

Seget je utvrđen zidinama visokim oko 4,5 m sa četvrtastim ugaonim kulama ojačanim u podnožju

skarpom s oblim kordonskim vijencem. Jugoistočna kula i južni bedem danas nisu sačuvani. Seget

ima odlike planiranog naselja dimenzija 85 x 70 m s dvije poprečne i tri uzdužne komunikacije. Dvije

glavne ulice koje se u južnom dijelu naselja križaju pod pravim kutem tvore mjesni trg Brce na kojem je

crkva Gospe od Ružarija. Istočna vrata nazvana su Gradska jer vode prema Trogiru, sjeverna u osi

glavne uličice u smjeru sjever-jug nose ime Gornja vrata, a na zapadnoj strani sjeverno od ugaone

kule još su početkom 20. st. bila sačuvana seoska vrata. Kuće unutar naselja nastale su u

vremenskom rasponu od 16. do 19. stoljeća. Najčešće su to prizemnice ili katnice s konobama u

prizemlju i stambenim dijelom na katu kojem se pristupa vanjskim stepeništem-balaturom. Sačuvan je

veći broj izvornih pučkih kuća s kraja 16. st. koje se prislanjaju uz perimetralne zidine naselja, a strehe

krovova prelaze preko zidina. Župna crkva, podignuta na križištu dviju glavnih komunikacija, južnim

pročeljem formira završetak dva niza kuća. Gradnja današnje kasnobarokne crkve započela je

polovicom 18. st. na mjestu ranije građevine, a nakon što je zvonik srušen udarom groma podignut je

1796. g. novi. U 17. i posebice u 18. st. kada prestaje opasnost od Turaka izvan zidina sa sjeverne

strane nastaje predio Varoš sa nekoliko redova kuća i natpisima na hrvatskom jeziku. Seget je

sačuvao obris cjeline planski nastalog naselja s jasnim volumenom zidina, kula i zvonika.



36

2. Sudanel

Lokalitet obuhvaća ruševne ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Danijela koja je podignuta na

temeljima starije, vjerojatno starokršćanske crkve, a na lokalitetu Tumba u neposrednoj blizini crkve

pronađeni su ostaci vile rustike.

3. Crkva Gospe od Konacvina s grobljem

To je grobišna crkva posvećena sv. Mariji i nalazi se u predijelu Konacvine. Srednjovjekovna crkva

podignuta je na pravokutnom tocrtu s polukružnom apsidom, od kamena i zasvođena dvostrešnim

krovom. Proširena je u 19. stoljeću kad je podignut i zvonik s renesansnom ložom. U interijeru su tri

drvena barokna oltara, a u pločniku nekoliko grobova.

4. Crkva Gospe od Sniga (Zvira ča)

Smještena je na lokalitetu Zvirače u Malom trogirskom polju, na samom raskršću antičkih puteva.

Crkva je jednobrodna sa polukružnom apsidom, a orijentirana je u smjeru istok-zapad. Građena je od

kamenih klesanaca neujednačenih veličina uslojenih u pravilnim redovima. Na zapadnom pročelju

nalaze se ulazna vrata sa jednostavnim, glatkim kamenim dovratnicima, a na nadvratniku je uklesan

križ romaničko-gotičkog oblika. Nad dovratnikom se nalazi kameni srpasti luk odnosno luneta

romaničkog oblika. Sa svake strane ulaznih vrata nalazi se po jedan pravokutni prozor glatkih

doprozornika. Crkva je sagrađena u 14.st. u romaničko-gotičkim oblicima, a u 17.st. je stilski

barokizirana. U doba baroka na zapadno pročelje nad portalom postavljena je kamena rozeta, a sa

svake strane broda dograđeni su kamenom zidani kontrafori. Svod objekta je šiljasti. U istom periodu u

unutrašnjosti je postavljen barokni oltar sa središnjom slikom Bogorodice s djetetom koja se danas

čuva u crkvi Gospe od Ružarija u Segetu te dvije pobočne slike sa prikazima sv. Ivana i sv. Lovre.

Početkom 17.st. nastala je i barokna freska sa prikazom raspinjanja na Golgoti iznad trijumfalnog luka

kao i freske na objema površinama šiljastog svoda gdje se nalaze prikazi evanđelista. Izvorni oslik

svoda sadržavao je četiri medaljona, po dva sa svake strane, a danas je sačuvan samo fragmentarno.

Oslikani dio svoda zahvaća prostor po duljini crkve samo do konzola koje su nosile drveno pjevalište.

Radi se o mletačkoj varijaciji načina ukrašavanja stropova. Najbolje sačuvani medaljon nalazi se na

sjevernom dijelu svoda te se najvjerojatnije radi o prikazu apostola Luke. Freske su prvi put

obnavljane 1929. godine zaslugom Ljube Karamana i Mihe Barade. Regionalni zavod za zaštitu

spomenika kulture u Splitu izvršio je restauratorski popravak oslika 1981. godine.

5. Anti čki lokalitet Zvira če

Sjeveroistočno od crkve Gospe od Sniga pronađeni su ostaci vile rustike, termi te grobna komora s

mramornim sarkofagom.

6. Kula Statili ć

Podignuta je sjeveroistočno od utvrđenog naselja Seget Donji u trogirskom Malom polju, a podignula

ju je obitelj Statileo-Statilić. Kulu je početkom 16. stoljeća dobila ugledna trogirska obitelj Statilić,

rodom iz Erdelja, koja je 1516. dobila plemstvo od njemačkog cara. Četverokutna građevina sa



37

skošenjem u prizemlju od gornjih katova je odijeljena polukružnim vijencem. U prvoj fazi je podignuta

dvokatna kula s kruništem na konzolama, koja je kasnije nadograđena i presvođena križnim svodom

nad kojim je završna terasa s kruništem. Sred zidnog plašta prvog kata po jedan je uski otvor-

puškarnica. Na južnoj strani su vrata s nadvojem na kojem je izdubljen križ te kameni istaci sa strana

sa kliznim žljebovima za rešetku ili most budući da je skošeno postolje u donjem dijelu zatrpano.

Visoko na razini drugog kata uzidan je mramorni ploča uokvirena lovorovim lišćem s grbom u maniri

Ivana Duknovića. Grb u medaljonu raščlanjen je kosom gredom i rozetom, na kojem stoji gušter

obavijući ga repom. Ispod na traci visi natpis na stiliziranoj kartuši: VIRTVS STATILIOR / ME SIVI

VENDICAVIT/MDXVI. Vitka renesansna kula služila je kao zaštita polja i obrana kopnenog teritorija

Trogira u vrijeme prodora Turaka. Obnovljena je 1958. godine.

7. Arheološki lokalitet Lavdir

Arheološki lokalitet Lavdir, tzv. „zemlje sv. Nikole“. Nekadašnja crkvica Sv. Nikole spominje se u 14.

stoljeću, ali je od nje preostao samo naziv lokaliteta „Zemlje sv. Nikole“.

8. Anti čka nekropola Lokvice

Na ovom lokalitetu pronađena je rimska nekropola. Pronađene su kasnoantičke grobnice, grobovi u

amforama i grobovi pokriveni crijepom.

9. Anti čka centurijacija Trogirskog polja (agera Traguriona )

Podjela plodne površine na pravilne kvadratne parcele izvršena je skoro pred dvije tisuće godina i

ostala je sačuvana u polju u mreži puteva i međa koje se sijeku pod pravim kutem. Naročito je ta

ortogonalna mreža vidljiva na sjevernom dijelu polja. Međe centurijacije često se u prostoru

manifestiraju kroz suhozide, staze, kanale.

10. Arheološka nalazišta Gradina Sutilija i rimski kame nolom, zajedno s crkvom sv. Ilije

Sva tri lokaliteta nalaze se na brdu sv. Ilija koje dominira nad zapadnom stranom trogirskog Malog

polja. Zbog dobrog strateškog položaja, mogućnosti nadzora okolnog kopna i akvatorija kaštelanskog

zaljeva i šoltanskog kanala, na sv. Iliji se u željezno doba podiglo veliko gradinsko naselje. Od njega je

sačuvan rasuti suhozidni bedem prstenasta oblika, na južnoj padini se nalazi podgrađe sa zapada

zaštićeno bokobranom. Na sjeverozapadnoj strani je prethistorijska nekropola.

Na vrhu se nalazi crkva sv. Ilije po kojem je cijelo brdo dobilo ime Sutilija. Crkvica nije istraživana,

potječe iz romaničkog razdoblja. Manjih je dimenzija, longitudinalna sa svodom, apsida je manjih

dimenzija. Crkvica pripada Segetu Gornjem. Na istočnoj i jugoistočnoj padini Sutilije nalaze se rimski

kamenolomi. Riječ je o manjim kavama u kojima su vidljivi tragovi vađenja kamenih blokova. Pisani

povijesni izvori bilježe da je Tragurium bio poznat po kamenu. Kameni blokovi iz trogirskih

kamenoloma koristili su se i za gradnju Dioklecijanove palače.



38

12. Crkva Sv. Vida

Crkvica se nalazi u Segetu Gornjem pokraj Trogira. Jednobrodna je slojevita građevina od kamena sa

pravokutnom apsidom, jednostavne unutrašnjosti, neraščlanjenih zidova, pokrivena drvenim krovištem

s pokrovom od kamenih ploča i apsidom zasvođenom polukalotom podignutom nad trompama. Crkva

je romanička građevina 13. st. koja u sebi sadržava ranije predromaničke slojeve 10. st. Portal sadrži

predromaički nadvoj s tri urezana latinska križa, a nekadašnji njegov viseći luk pregrađen je u obliku

izbočenog i plitkog rustično sazidanog trijema. Dvije konzole visećeg luka imaju urezane simbole križa

dok se na sjevernoj nalazi i natpis IOANES. Uokolo crkvice je kasnosrednjovjekovno groblje sa

nadgrobnim pločama i stećcima ukrašenim reljefima i crtežima.

13. Arheološka nalazišta prethistorijska gradina, tum uli i lokva.

U Segetu Gornjem, kod zaseoka Baradići, sjeverozapadno od crkvice sv. Vida, nalazi se uzvisina

sedlastog oblika koja se pruža u smjeru istok – zapad. Na zapadnoj strani uzvisine nalazi se manja

gradina od koje je sačuvan prstenasta osipina prethistorijskog bedema, a na istočnom dijelu je veliki

prethistorijski tumul kupolasta oblika promjera oko 25 m, visine oko 3 m. Ova gomila je u jasnom

prostornom odnosu prema navedenoj gomili pa ih treba promatrati kao cjelinu. Gradini pripadaju i dvije

manje gomile, jedna je smještena na padini uzvisine južno od gradine, a druga je nešto dalje na

jugozapadnoj padini. Obje se nalaze sjeverno od lokalnog puta koji vodi prema Baradićima. Dvije

posljednje gomile su devastirane obradom zemljišta, a njihov kamen je dobrim dijelom raznesen i

uzidan u okolne međe i suhozide poljoprivrednih parcela.

Zapadno od Gradine u podnožju uzvisine nalazi se Lokva. Obzidana je suhozidima, a pristup joj je

uređen. Ova je lokva razlog podizanju gradine i velikog tumula u Baradićima. Voda je u dalmatinskom

kršu imala veliko značenje osobito kod prethistorijskih stočarskih zajednica. Gradina koja se nalazi

odmah iznad lokve štitila je pravo na korištenje Lokve.

14. Gradina Debeljak

Utvrđeno prapovijesno naselje.

15. Zaselak Pavkovi ći u Segetu Gornjem

Ruralno stambeno-gospodarski sklop s očuvanom tradicijskom arhitekturom.

16. Gradina Dabgora

Utvrđeno prapovijesno naselje.

17. Zaselak Čudine – Begovi ći

Stambeno – gospodarska ruralna ambijentalna cjelina okružena vrtovima, sa stambenim

jednokatnicama, štalama, pojatama, bunjom te gustirnom s kamenim naplovom, odlikuje se

specifičnom racionalizacijom prostora i materijala.



39

18. Crkva Sv. Ivana

Jednobrodna crkva iz 18. stoljeća sa zvonikom na preslicu na pročelju i s kvadratičnom apsidom,

nalazi se na groblju, okružena srednjovjekovnim nadgrobnim pločama.

19. Vinograd

Ograđeni zatvoreni krug unutar kojeg su koncentrični terasasti podzidi s plodnim zemljištem zasađeni

lozom i maslinama.

20. Crkva Sv. Katarine

Jednobrodna građevina smještena je na groblju s pravokutnom apsidom. Na pročelju ima dvorednu

preslicu i rozetu. Ranija, vjerojatno srednjovjekovna crkva je kasnije proširena i barokizirana.

21. Zaselak Alajbezi

Ruralni stambeno-gospodarski ambijentalni sklop s očuvanom tradicijskom arhitekturom.

22. Crkva Sv. Tome

Jednobrodna kamena građevina okružena je grobljem. Sagrađena je u oblicima klasicizma na mjestu

starije krajem 19. stoljeća.

23. Crkva Gospe od Ružarija.

Crkva je sagrađena 1758. godine od kamena na mjestu starije crkve. Jednobrodna je crkva podignuta

na pravokutnom tlocrtu s pravokutnom apsidom i dvostrešnim krovom, orijentirana istok – zapad i

zvonikom smještenim uz sjeverni zid apside, dovršenim 1761. godine. Crkva je ponovno dograđena

1796. godine. Sred njenog pročelja uzidana je plča s natpisom koji svjedoči o vremenu gradnje i

trošku. Loža za zvona je bogato raščlanjena pilonima, a zaključena je piramidalnim krovom. U

interijeru se nalaze tri barokna oltara, te vrijedan pokretni inventar.

24. Podmorsko arheološko nalazište u Segetu Donjem.

U podmorju Segeta Donjeg, na širem području istočno od grobišne crkve Gospe od Konacvina nalaze

se ostaci antičkog lučkog postrojenja. Struktura je uočena na zračnim snimkama, a zatim potvrđena i

pregledom terena. Radi se o nalazima obrađenih kamenih blokova koji formiraju zidnu strukturu koja

se uz pojedine prekide pruža u dužini od oko 90 metara. Osim navedene strukture u podmorju na

navedenoj lokaciji uočavaju se razbacani pravilno obrađeni kameni blokovi koji su zasigurno pripadali

određenoj građevnoj strukturi čija se forma bez zaštitnih istraživanja za sada ne može utvrditi.

Također, pregledom terena uočavaju se i ulomci keramike iz različitih povijesnih razdoblja, a najviše

antike. Lokalitet pokazuje sličnost sa ostalim nalazištima lučkih postrojenja na području salonitanskog

zaljeva kao što su: Kopilice kod Trogira, Resnik, Trstenik u Sućurcu, Spinut u Splitu. Na podvodno

nalazište se nadovezuje kopneni dio koji je u fazi zaštite. Na kopnenim lokacijama iznad zaštićene

podmorske zone nalaze se ostaci antičkog gospodarskog sklopa.“



40

U točki 2.3.2. Utvrđivanje gra đevinskih podru čja, u odnosu na postoje ći i planirani broj stanovnika, gusto ću stanovanja, izgra đenost, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih cijelin a, stavak deveti, mijenja se, i glasi: „Građevinska područja naselja utvrđena unutar i van građevinskog područja općine Seget iznose 753,25 ha, odnosno 9,66 % od ukupne površine Općine.“ Stavak deseti se briše. Stavak trinaesti se briše. Stavak petnaesti se briše. U točki 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i kor ištenje površina , stavak četvrti se briše. Stavak sedamnaesti se briše. U stavku devetnaestom, veličina poljoprivrednog zemljišta „2.710“, zamjenjuje se sa novom veličinom „2.779“. U stavku dvadesetprvom, površina šuma „2.440“, zamjenjuje se sa novom površinom „2.619“. U točki 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu po vršina, tablica se zamjenjuje sa novom tablicom, i izgleda:

Red. broj. OPĆINA SEGET Oznaka Ukupno

ha

% od površine općine

stan/ha *ha/stan

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Izgrađene strukture unutar gra đevinskog podru čja ukupno 497,57 6,38 11,96

- izgrađeni dio GP 392,59 5,04 15,16

- neizgrađeni dio GP 66,07 0,85 90,06

- ugostiteljsko-turistička namjena T1,T2,T3 34,44 0,44 172,76

- športsko-rekreacijska namjena R3 4,47 0,06 1331,10

1.2. Izgrađene strukture van gra đevinskog podru čja ukupno 255,68 3,28 23,27

- proizvodno-poslovna namjena I2,K 34,08 0,44 174,59

- ugostiteljsko-turistička namjena T2 10,56 0,14 563,45

- eksploatacija kamena E3 34,39 0,44 173,02

- športsko-rekreacijska namjena R1 176,65 2,27 33,68

1.3. Poljoprivredne površine ukupno 2779,07 35,65 * 0,47

- osobito vrijedno obradivo tlo 2447,32 31,40 * 0,41

- vrijedno obradivo tlo 91,25 1,17 * 0,02

- ostala obradiva tla 240,50 3,09 * 0,04

1.4 Šumske površine ukupno 2619,10 33,60 * 0,44

- šuma gospodarske namjene 2580,74 33,11 * 0,43

- zaštitna šuma 38,36 0,49 * 0,01



41

1.5. Ostale površine ukupno 1643,58 21,09 * 0,28

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 1643,58 21,09 * 0,28

Općina ukupno 7795,00 100,00 * 1,31

U točki 3.5.2. Energetski sustav , naslov Koncept razvoja prostora i adekvatni trendovi demografskog rasta i tekst ispod istog se brišu. U naslovu Globalni trendovi razvoja konzuma elektri čne energije , tablica i stavci od trećega do šestog se brišu. U točki 3.5.3. Vodno gospodarski sustav , naslovu Odvodnja , stavku prvom, riječi „II. I III.“, zamjenjuju se sa riječima „II., III. i IV.“. Stavak treći se briše. U stavku šestom, zadnja rečenica se briše U točki 3.6. Postupanje s otpadom , stavak treći, mijenja se, i glasi: „Na području obuhvata ovog Plana nije izgrađeno odlagalište otpada, i rješava se izvan granica

obuhvata ovoga Plana na lokaciji predviđenoj u Prostornom planu Županije. Problem odlaganja

komunalnoga otpada Općina Seget danas rješava odvoženjem komunalnoga otpada na deponiju na

području Grada Trogira u naselju Plano.

Na području Općine Seget predviđene su dvije lokacije za izgradnju reciklažnog dvorišta, od kojih

primarna u sklopu proizvodno-poslovne zone Ljutine u Ljubitovici, te zamjenska u Bristivici.“

Documents

Izmjene i dopune PPUO Seget - prijedlog plana (3-2016)