Click here to load reader

IZMJENA REGULACIONOG PLANA GORNJE BARE U ...gorazde.ba/files/2015/Javni oglas Orhan/IZMJENA I DOPUNA...Temeljenje objekata treba izvoditi na odgovarajućem tlu, poznatih karakteristika

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of IZMJENA REGULACIONOG PLANA GORNJE BARE U ...gorazde.ba/files/2015/Javni oglas Orhan/IZMJENA I...

  • IZMJENA REGULACIONOG PLANA "GORNJE BARE" U

    GORAŽDU

    NACRT PLANA

    BANJA LUKA, NOVEMBAR 2014.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    PREDMET: IZMJENA REGULACIONOG PLANA "GORNJE BARE" U GORAŽDU

    NARUČILAC: OPĆINA GORAŽDE

    LOKACIJA: "GORNJE BARE"

    VRSTADOKUMENTA: REGULACIONIPLAN

    VERIFIKACIJA: OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORAŽDE

    ODRŽANO __________2014.GODINE

    NOSILACIZRADE: INSTITUTZA GRAĐEVINARSTVO "IG", d.o.o.BANJALUKA

    BROJPROTOKOLA: IZ-IGBL-IN-RP-2209/14

    UČESNICI NAIZRADI: BORIS BADŽA, dipl.inž.arh. ________________________

    SANJA PAJUNOVIĆ, dipl.inž.arh. ________________________

    MILAN TEŠANOVIĆ, dipl.inž.saobr. ________________________

    OGNJEN DRAGIČEVIĆ, dipl.inž.el. ________________________

    MILOŠ MARMAT, dipl.inž.građ. ________________________

    DRAGAN ANTUNOVIĆ, dipl.inž.maš. _______________________

    VELIBOR KOMLENIĆ, dipl.inž.zžs. ________________________

    SLOBODAN GARAČA, dipl.inž.geod.________________________

    MILE TICA, dipl.inž.geol. ________________________

    D I R E K T O R

    ____________________________________

    mr.SLOBODANSTANAREVIĆ ,dipl.inž.građ.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    3

    S ADRŽAJ

    I OPĆA DOKUMENTACIJA

    II TEKSTUALNI DIO

    A) UVODNO OBRAZLOŽENJE

    B) URBANISTIČKA OSNOVA

    I Prostorna cjelina

    II Prirodni uvjeti i resursi

    III Stanovanje

    IV Poslovne djelatnosti

    V Javne službe i druge društvene djelatnosti

    VI Vjerski objekti

    VII Sport I rekreacija

    VIII Infrastruktura

    IX Životna sredina

    X Bilansi korišćenja površina, resursa i objekata

    XI Ocjena prirodnih i stvorenih uslova

    XII Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim

    djelovanjem

    izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja

    C) PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE

    I Stanovništvo i stanovanje

    II Poslovne djelatnosti

    III Javne službe i druge društvene djelatnosti

    IV Infrastruktura

    V Sistem zelenih površina

    VI Životna sredina

    D) UREĐENJE PROSTORNE CJELINE

    I Organizacija prostora

    II Stanovanje

    III Poslovne djelatnosti

    IV Javne službe i druge društvene djelatnosti

    V Sportsko-rekreativni sadržaji

    VI Opći urbanističko-tehnički uvjeti

    VII Infrastruktura

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    4

    VIII Parcelacija, građevinske i regulacione linije

    IX Sistem zelenih površina

    X Životna sredina

    XI Planirani bilansi

    XII Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim

    djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja

    E) ODLUKA O PROVOĐENJUREGULACIONOG PLANA

    III GRAFICKI DIO

    01. Geodetska podloga - situacija R = 1:1000

    02. Izvod iz Rregulacionog plana – Plan prostorne organizacije R = 1:1000

    03. Valorizacija - Postojeća namjena površina R = 1:1000

    04. Valorizacija - Bonitet građevinskog fonda R = 1:1000

    05. Karta rušenja R = 1:1000

    06. Inženjerskogeološka karta R = 1:1000

    07. Ocjena prirodnih i stvorenih uslova R = 1:1000

    08. Plan namjene površina R = 1:1000

    09. Plan prostorne organizacije R = 1:1000

    10. Plan saobraćaja i nivelacije R = 1:1000

    11. Plan infrastrukture - hidrotehnika R = 1:1000

    12. Plan infrastrukture - elektroenergetika, telekomunikacije R = 1:1000

    13. Plan infrastrukture - sintezna karta R = 1:1000

    14. Plan građevinskih i regulacionih linija R = 1:1000

    15. Plan parcelacije R = 1:1000

    16. Plan uređenja zelenih površina R = 1:1000

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    5

    I OPĆA DOKUMENTACIJA

    1. Licenca preduzeća za izradu prostorno-planske dokumentacije

    2. Rješenje preduzeća za izradu prostorno-planske dokumentacije

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    6

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    7

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    8

    II TEKSTUALNI DIO

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    9

    A) UVODNO OBRAZLOŽENJE

    Izradi Izmjene regulacionog plana pristupilo se nakon što je Općinsko vijeće Općine Goražde

    donijelo Odluku o pristupanju izradi Izmjene regulacionog plana "Gornje Bare", na sjednici

    održanoj 06.06.2013. godine, na osnovu člana 38. stav 1. Zakona o prostornom uređenju i

    građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ("Službene novine Bosansko-podrinjskog

    kantona Goražde", broj: 15/09 i 04/13) i člana 18. i 84. Statuta Općine Goražde, ("Službene

    novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj:13/07).

    Planski period za koji se Regulacioni plan donosi je pet godina.

    Ugovor o izradi Izmjene regulacionog plana zaključen je između naručioca Općine Goražde i

    Instituta za građevinarstvo "IG", d.o.o. Banjaluka kao izvršioca.

    Plan je sadržajno i metodološki usklađen sa odredbama Zakona o prostornom uređenju i

    građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, (Sl.novine Bosansko-podrinjskog kantona

    Goražde", broj: 15/09).

    Prostorni obuhvat Izmjene regulacionog plana "Gornje Bare"obuhvata prostor naselja "Gornje

    Bare" smještenog na desnoj obali rijeke Drine uzvodno od centralnog dijela grada.

    Ukupna površina koju obuhvata područje Izmjene regulacionog plana iznosi oko 12,17 hektara.

    Izmjeni regulacionog plana "Gornje Bare" se pristupilo sa ciljem planiranja individualne

    stambene izgradnje koja će biti u skladu sa potrebama stanovništva, potrebama savremenog

    individualnog stanovanja, savremenih saobraćajnih rješenja i savremenim urbanističkim

    standardima.

    Planska dokumentacija koja je služila za izradu ovog plana je:

    ▪ Urbanistički plan grada Goražda sa Odlukom o usvajanju i provođenju urbanističkog plana

    grada Goražda do 2000 godine MSG Sarajevo br. 15/81;

    ▪ Regulacioni plan "Gornje Bare" Goražde, izređen decembra 1987. godine

    kojom su detaljno obrađeni svi aspekti predmetnog prostora.

    Planom su definisani svi relevantni urbanističko-regulativni elementi za buduću izgradnju,

    rekonstrukciju i plansko uređenje prostora koji on obuhvata.

    Prilikom izrade Izmjene regulacionog plana "Gornje Bare" kao radni material o predstavi terena

    korištene su geodetske podloge, ažurirane za potrebe izrade Regulacionog plana,od strane

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    10

    Instituta za građevinarstvo "IG", u razmjeri 1:1000, na kojima su dalje rađene sve aktivnosti

    vezane za izradu Izmjene regulacionog plana"Gornje Bare".

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    11

    B) URBANISTIČKA OSNOVA

    B.I PROSTORNA CJELINA

    Prostor koji je obuhvaćen Regulacionim planom nalazi se na jugoistočnom rubu užeg urbanog

    područja Goražda, južno od centra grada.

    Odlukom o pristupanju izradi izmjene regulacionog plana "Gornje Bare" definisani su površina i

    granice obuhvata Plana, pri čemu se zadržavaju postojeće granice obuhvata matičnog

    regulacionog plana. Površina obuhvata definisana ovim granicama iznosi 11,95ha.Tokom

    geodetskog snimanja predmetne lokacije preciznim metodama mjerenja utvrđeno je da površina

    Plana iznosi 12,17ha, koja je i usvojena za potrebe izrade predmetnog dokumenta.

    Prostorna cjelina Plana nalazi se na padinama orjentisanim ka zapadu, u visinskom smislui

    zmeđu kota 355m.n.v. i 420m.n.v. Sa istočne strane granicu predstavlja postojeća gradska

    obilaznica, a sa sjeverne strane ulica Bolnička.

    Naselje je većim dijelom izgrađeno.Na prostoru predmetnog obuhvata egzistira jedan vjerski

    objekat (džamija), jedan objekat infrastrukture (trafostanica), jedan individualni stambeno-posloni

    objekat, devedeset četiri individualna stambena objekta i pedeset tri pomoćna objekta. U okviru

    postojećeg građevinskog fonda, evidantirano je i devet ruševina, kao i tri objekta u izgradnji.

    Istočni dio obuhvata na padini je uglavnom neizgrađen. Najvećim dijelom je pod šumom i

    poljoprivrednim zemljištem (oranice, voćnjaci i dr.) i nije pogodan za izgradnju.Tako da je

    distribucija planiranih sadržaja moguća na neizgrađenim površinama u središnjem i južnom

    dijelu obuhvata.

    Valorizacionom osnovom postojećeg građevinskog fonda, kao značajnim elemenatom u izradi

    Plana su dobijeni podaci koji se odnose na izgrađene fizičke strukture, namjenu objekata,

    veličinu, spratnost, površine objekata, broj stanovnika, bonitet i drugi podaci relevanti za datu

    prostornu cjelinu.

    B.II PRIRODNI UVJETI I RESURSI

    B.II.1 Inženjersko-geološki uvjeti

    Osnov za izradu ovog dijela regulacionog plana su odredbe Zakon o prostornom planiranju i

    korištenju zemljišta na nivou FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10);

    Zakon o prostornom uređenju i građenju BPK Goražde ("Sl. novine BPK Goražde", br.: 15/09),

    te odredbe Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja,

    br.63/04, 50/07).

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    12

    Inženjerskogeološke karakteristike - uvjeti, obrađeni su po podacima Osnovne geološke karte

    razmjere 1:100.000, sa tumačem te druge raspoložive dokumentacije i detaljne terenske

    prospekcije. Detaljna geološka istraživanja za ovaj plan nisu vršena.

    Predmetni prostor prikazan je na grafičkom prilogu br. 06 Inžinjrsko-geološka karta SFRJ.

    B.II.1.1 Geografski položaj, reljef, hidrografija

    Predmetni prostor se nalazi na desnoj obali rijeke Drine, južno od centra i pripada užem

    urbanom području Goražda. Teren je u padu, orjentisan prema zapadu. Konfiguracija terena je

    različita , a veći dio površine je u padu 10-15%, pogodan za izgradnju, dok su neki dijelovi sa

    znatno izraženim padovima i nepodesni za izgradnju objekata, saobraćajne i druge

    infrastrukture.

    U prirodnim uvjetima teren je stabilan.

    B.II.1.2 Seizmičke karakteristike

    Prema podacima seizmičkih karata iz Pravilnika predmetni prostor se nalazi u zoni maksimalno

    očekivanog intenziteta potresa VIIIo MSK-64, za povratni period od 500 godina, koeficijenta

    seizmičnosti Ks=0,50.

    B.II.1.3 Inžinjersko-geološka pogodnost terena za građenje

    Prema prethodno navedenim karakteristikama predmetni teren je djelimično pogodan za

    građenje (relativno zaravnjena površina u blagom penjanju prema istoku i jugoistoku.

    B.II.1.4 Smjernice za provođenje plana

    Za potrebe projektovanja i izgradnju objekata visoko i niskogradnje obavezne su odredbe:

    • Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH ("Sl. novine FBiH", br.

    2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10);

    • Zakon o prostornom uređenju i građenju BPK Goražde ("Sl. novine BPK Goražde", br.:

    15/09)

    • Zakon o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine "Službene novine FBiH"

    broj 9/10, "Službene novine FBiH" broj 14/10 (ispravka)

    • Pravilnik o geotehničkih istraživanja i ispitivanja te organizaciji i sadržaju misija

    geotehničkog inžinjerstva ("Službenim novinama Federacije BiH" br.60/09)

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    13

    • Uredba o tehničkim svojstvima koje građevine moraju zadovoljavati u pogledu sigurnosti te

    načina korištenja i održavanja građevina ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/07 i 51/08 )

    Prečišćeni tekst.

    Za objekte sa složenim i specijalnim konstruktivnim sistemima i za velike i značajne objekte,

    seizmički koeficijent Ks treba odrediti na osnovu detaljnih istraživanja dinamičkih karakteristika

    lokacije i objekta. Preporučuje se da se seizmička stabilnost navedenih objekata sprovede za

    realno dejstvo zemljotresa putem analize dinamičke reakcije.

    Podzemne prostorije moguće je projektovati prema uvjetima hidrogeoloških podataka, odnosno

    hidrogeoloških istraživanja.

    Za potrebe projektovanja građevinskih objekata potrebna su odgovarajuća geološka istraživanja,

    saglasno zakonskim i tehničkim odredbama, a u cilju utvrđivanja dozvoljenog opterećenja

    temeljnog tla, kao i hidrogeoloških podataka, (maksimalni nivo podzemne vode, vodoobilnost i

    dr.).

    Temeljenje objekata treba izvoditi na odgovarajućem tlu, poznatih karakteristika.

    Temeljenje konstrukcije objekata, treba projektovati, tako da se za dejstvo osnovnog

    opterećenja izbjegnu diferencijalna slijeganja.

    Temelji dijelova konstrukcije ne izvode se na tlu, koje se po karakteristikama razlikuje značajno

    od tla na kome je završeno temeljenje ostalog dijela konstrukcije. Ako to nije moguće, objekat

    treba razdvojiti na konstruktivne jedinice prema uvjetima tla.

    Primjena dva ili više načina temeljenja izbjegavati, osim ako se za svaki način temeljenja

    primjenjuje pojedinačno po konstruktivnim jedinicama.

    Opterećenje koje se prenosi preko temeljne konstrukcije na tlo mora da bude homogeno

    raspoređeno po cijeloj kontaktnoj površini.

    Podzemne prostorije projektovati prema uvjetima hidrogeoloških podataka, odnosno

    hidrogeoloških istraživanja kako je propisima određeno.

    Zasjecanje terena, nivelacija i sl. može se izvditi samo na osnovu geomehaničkih podataka i

    odgovarajućeg projekta.

    Temeljenje građevinskih objekata, te izgradnja infrastrukturnih objekata ne smije se izvoditi na

    nekontrolisano nasutom tlu.

    Drenažu površinskih voda izvoditi po odgovarajućem projektu, u cilju obezbjeđenja

    nekontrolisanog prokvašavanja tla što bi imalo štetno dejstvo.

    Kod temeljenja objekta treba dati prednost konstrukcijama temelja po slijedećem redosljedu:

    temeljna ploča, roštilj, trakasti temelji, povezani veznim gredama u ortogonalnom pravcu ili

    temeljne stope, povezane veznim gredama u dva ortogonalna pravca.

    Primjenjivati zaštitu svih dobara prilikom iskopa temeljnih jama.Zatrpavanjem iskopa obezbijediti

    potrebnu stabilnost.Mjere sigurnosti za izvođenje iskopa i nakon toga odrediti projektom.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    14

    Stručnim nadzorom utvrditi saglasnost stanja pri izvođenju radova prema podacima projekta,

    odnosno geoloških detaljnih istraživanja.

    B.III STANOVANJE

    Na prostoru koji obuhvata Plan postoje izgrađeni stambeni objekti, različite tipologije, spratnosti i

    nivoa urbanog standarda.

    Stanovanje u prostoru obuhvata Plana je dominantna namjena prostora. Zastupljeno je

    nanajvećem dijelu obuhvata pri čemu u izgrađenoj strukturi preovladavaju slobodnostojeći

    individualni stambeni objekti.

    Prosječna spratnost postojećih objekata namjene stanovanja je P+1+Pk, a kreće se od Su+P

    (suteren+prizemlje) do Su+P+1+Pk (suteren+prizemlje+sprat+potkrovlje), odnosno, P+2

    (prizemlje+dva sprata). Budući da dio obuhvata ima evidentiranu promjenu visinskih kota na

    terenu učestalo je prisustvo suterenske ili podrumske etaže.

    U okviru obuhvata Plana postoje 94 stambena objekta (porodične kuće).U okviru parcela ovih

    objekata postoje i pomoćni objekti i garaže.

    Valorizacijom postojećeg građevinskog fonda su utvrđene tri bonitetne kategorije objekata:

    dobar, srednji i loš bonitet. Preovladavaju objekti dobrog boniteta, manji broj objekata je ocjenjen

    kao objekti srednjeg boniteta, dok su kao objekti lošeg boniteta definisani objekti koji su

    devastirani ili u ruševnom stanju. Na prostoru predmetnog obuhvata valorizovano je 66 objekata

    dobrog boniteta, 29 objekata srednjeg boniteta i 12 objekata lošeg boniteta. Ovom valorizacijom

    nisu obuhvaćeni pomoćni objekti i objekti infrastrukture.

    U 94 domaćinstva živi oko 305 stanovnika. Gustina naseljenosti prema postojećem stanju iznosi

    25 stanovnika/ha.

    B.IV POSLOVNE I PRIVREDNE DJELATNOSTI

    Na prostoru obuhvaćenom Planom ne postoje objekti u funkciji obavljanja poslovnih i privrednih

    djelatnosti. Evidentirana je samo jedna poslovna jedinica i to u sklopu stambeno poslovnog

    objekta.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    15

    B.V JAVNE SLUŽBE I DRUGE DRUŠTVENE DJELATNOSTI

    U prostoru obuhvata Plana, nema objekata javnih službi i društvenih djelatnosti.

    B.VI VJERSKIOBJEKTI

    U obuhvatu Plana evidentiran je jedan objekat u službi islamske vjerske zajednice - džamija.

    B.VII SPORT IREKREACIJA

    Na predmetnom lokalitetu nisu zatečeni sadržaji u funkciji sporta i rekreacije.

    B.VIII INFRASTRUKTURA

    B.VIII.1 Saobraćaj

    Naselje Gornje Bare se nalazi u obodnom dijelu užeg urbanog područja Goražda. Glavnu vezu

    sa centralnim dijelom grada čini postojeća gradska obilaznica, koja jednim dijelom tangira

    predmetni obuhvat. Osnovnu saobraćajnu mrežu naselja Gornje Bare čine ulica Bolnička, zajeno

    sa ulicom Rada Jovanovića i Fočanskom ulicom. Postojeća saobraćajna mreža ne zadovoljava

    zahtjeve u pogledu saobraćajne povezanosti unutar naselja, kao ni odgovarajućeg pristupa svim

    pojedinačnim objektima. U pogledu tehničkih karakteristika, profili postojećih saobraćajnica nisu

    adekvatni za neometano odvijenje saobraćaja, ne sadrže trotoare, niti površine za kretanje

    pješaka.

    B.VIII.2 Hidrotehnička infrastruktura

    Postojeću hidrotehničku infrastrukturu u okviru obuhvata ovoga Regulacionog plana

    sačinjavaju:

    Snabdijevanje vodom za sanitarne i protivpožarne potrebe

    Odvođenje i dispozicija fekalnih otpadnih voda

    Odvođenje površinskih voda od padavina (kišna kanalizacija)

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    16

    B.VIII.2.1 Snabdijevanje vodom

    Veći deo obuhvata plana je izgrađen, odnosno pokriven individualnom izgradnjom. Postojeća

    domaćinstva se snabdevaju vodom iz gradskog vodovodnog sistema (Vodovodni sistem

    Goražde) koji obezbeđuje vodu uglavnom, za potrošače urbanog područja grada.

    Osnovni izgrađeni primarni cevovodi koji tangiraju ili prolaze kroz ovo područje su:

    - F125mm, Fočanska ulica (spoja preko parcela sa Bolničkom ulicom)

    - F100mm ulica Rada Jovanovića

    - F1/2'', 2'' i 60mm Fočanska ulica

    Pritisci u mreži se kreću oko 2.5-4 bar.

    Položaj izvedene vodovodne mreže u predmetnom obuhvatu ucrtan je na odgovarajućem

    grafičkom prilogu ovog Plana.

    B.VIII.2.2 Kanalizacija

    U obuhvatu područja regulacionog plana postoji javna gradska kanalizaciona mreža, fekalna i

    mješovitog tipa.

    Što se tiče kanalizacije, na većem delu razmatranog prostora (postojeće individualno

    stanovanje) je izgrađena javna kanalizaciona mreža, ali ima i pojedinih objekata gde se

    dispozicija fekalnih otpadnih voda vrši putem septičkih jama, poljskih nužnika ili na nedozvoljen

    način ispuštanjem u obližnji vodotoke bez prethodnog prečišćavanja. Najvećim djelom

    kanalizaciona mreža prolazi preko livada i privatnih posjeda, dok ulice u kojima postoje fekalni

    kolektori su:

    - F350mm, 300mm, 250mm ulica Bolnička

    B.VIII.3 Elektroenergetika

    Područje obuhvaćeno regulacionom planom posjeduje elektroenergetsku infrastrukturu. U

    posmatranom obuhvatu transformatorska stanica TS „Bare“ je jedina transformatorska stanica s

    koje se vrši distribucija električne energije. Srednjenaponska mreža je izvedena podzemno

    srednjenaponskim 10 i 20 kV vodovima. Pomenuta TS nema dovoljno kapaciteta za nove

    potrošače planirane u obuhvatu regulacionog plana.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    17

    Niskonaponska nadzemna mreža je izvedena sa izoliranim vodičima – samonosivi kablovski

    snop preko armirano betonskih stubova i krovnih nosača. Javna rasvjeta je izvedena nadzemno

    korištenjem postojećih AB stubova niskonaponske mreže.

    Raspored napojnih i priključnih dalekovoda prikazan je u grafičkom prilogu ovog planskog

    dokumenta, (grafički prilog br.12 Plan infrastrukture – elektroenergetika i telekomunikacije).

    B.VIII.4 Telekomunikacije

    Nakon obilaska pomenute lokacije, utvrđeno je da u obuhvatu RP postoji određena TK

    infrastruktura. Infrastruktura na prostoru obuhvata Plana je tipa bakarnog kabla.

    B.VIII.5 Toplifikacija

    Područje obuhvaćeno Izmjenom Regulacionog plana "Gornje Bare" nema izgrađen

    infrastrukturni sistem za daljinsko snabdijevanje objekata toplotnom energijom.

    Postojeći privatni stambeni objekti se zagrijavaju na čvrsto gorivo - najčešće drvo.

    B.IX ŽIVOTNA SREDINA

    B.IX.1 Zaštita životne sredine

    Nekontrolisana promjena prirodnih uslova usljed naglog procesa urbanizacije koju karakterišu

    nepotpuna kontrola eksploatacije prirodnih površina i resursa (objekti, asfalt, infrastruktura ) su

    najčešći uzroci degradacije osnovnih elemenata životne sredine u urbanim sadržajima.

    Pomenute degradacije se manifestuju u različitim oblicima, prije svega kao:

    1. Zagađivanje voda ( površinskih i podzemnih );

    2. Zagađivanje zemljišta i nagomilavanje čvrstog otpada;

    3. Zagađivanje atmosfere;

    4. Pojava buke i dr.

    Razmatranje problematike zaštite životne sredine postaje aktuelno tek u posljednjih nekoliko

    godina, što kao posljedicu ima nedostatak velikog dijela podataka o trenutnom stanju životne

    sredine, odnosno evidenciju kontrole i mjerenja zagađenja.

    U predmetnom obuhvatu glavne zagađivače po svim segmentima moguće je grubo podijeliti na:

    1 .linijske

    Saobraćajnice koje se nalaze u kontaktnim zonama i koje ostvaruju značajniji uticaj na

    predmetni prostor.

    2.tačkaste

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    18

    Ložišta ivdividualnih objekata i objekti koji imaju vlastitu kotlovnicu za zagrijavanje većeg

    kapaciteta i nalaze se u zoni obuhvata

    3.ostale

    Svi objekti koji po osnovu svoje funkcije imaju neki vid uticaja na osnovne elemente životne

    sredine (skladištenje štetnih materija, nekontrolisana emisija polutanata iz ložišta individualnih

    objekata itd.).

    Zagađenje atmosfere nastaje od gasovitih produkata sagorijevanja odnosno emisijom polutanata

    u procesima sagorijevanja različitih vrsta goriva koji se upotrebljavaju najčešće u saobraćaju, ili

    kao energenti bilo u privrednim ili individualnim aktivnostima.

    Kvalitet vazduha kako na širem urbanom području tako i u ovom dijelu plana ima promjenjljive

    vrijednosti u različitim periodima godišnjih doba.

    Pored navedene problematike uklanjanje otpada predstavlja jedan od bitnih uslova za

    sprečavanje širenja zaraznih bolesti, zagađenja osnovnih prirodnih elemenata životne sredine i

    uopšte za održavanje javne higijene.

    lako je buka je jedan od pratećih uticaja u dijelovima urbanih prostora, za ovaj predmetni

    obuhvat nema podataka niti kvantitativnih analiza mjerodavnih nivoa buke i akustičnog

    opterećenja, te s toga detaljniju analizu stanja ovog aspekta nije moguće sprovesti.

    B.IX.2 Sistem zelenih površina

    Sistem zelenih površina predstavlja kompleks prostorno povezanih zelenih površina svih

    kategorija, i kao takav ima složenu funkcionalnu strukturu. Elementi koji obrazuju sistem su

    različiti po namjeni, po ciljevima koji se žele postići, a takođe i po načinu kompozicije. Osnovne

    funkcije zelenila su poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova, zatim stvaranje povoljnih mikro-

    klimatskih uslova, kao i povećanje ambijentalne vrijednosti prostora.

    Zelene površine, odnosno njihovo uređenje kao komponenta urbanizacije naselja, imaju

    izvanredan značaj u životu i radu ljudi, pa im je potrebno dati tretman bitne infrastrukturne

    komponente.

    Područje predmetnog Regulacionog plana, sa aspekta sistema zelenih površina karakteriše

    prisustvo različitih kategorija i načina korištenja zelenih površina: zatravnjene površine privatnih

    parcela, obradive površine, koje se javljaju kao oranice ili kao površine zasađene voćem i

    površine pod šumom. Sve ove površine spadaju u kategoriju zelenih površina individualnog

    korištenja.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    19

    B.X BILANSI KORIŠĆENJA POVRŠINA RESURSA I OBJEKATA

    Prema valorizacionoj osnovi postojećeg stanja, u prostoru obuhvata Plana, ustanovljeni su

    slijedeći urbanistički parametri:

    • Površina obuhvata Plana 12,17ha

    • Ukupan broj stanovnika 305

    • Ukupan broj domaćinstava 95

    • Gustina stanovanja u cijelom obuhvatu 25 stan/ha

    • Bruto građevinska površina postojećih stambenih objekata 17279,12 m2

    • Bruto građevinska površina postojećih stambeno-poslovnih objekata 242,08 m2

    • Bruto građevinska površina postojećih vjerskih objekata 204,12 m2

    • Bruto građevinska površina pomoćnih objekata 1030,30 m2

    • Bruto građevinska površina infrastrukturnih objekata 22,72 m2

    • Bruto građevinska površina postojećih devastiranih i

    ruševnih objekata, i temelja 1770,01 m2

    • Ukupna bruto građevinska površina svih objekata 20548,35 m2

    • Ukupna bruto građevinska površina pod objektima 9516,54m2

    • Koeficijent izgrađenosti 0,17

    • Procenat zauzetosti 8 %

    B.XI OCJENA PRIRODNIH I STVORENIH USLOVA

    Prostor predstavlja izuzetno složenu kategoriju koja u sebi sadržava potpuno različite

    komponente (prirodna, socio - ekonomska, tehnička). Promjene u jednoj komponenti povlače

    promjene u ostalim komponentama. Međusobna povezanost i interakcije između komponenata

    daju osnovno obilježje prostoru.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    20

    Ocjena stanja jednog prostora predstavlja značajnu komponentu koja može uticati na definisanje

    ciljeva budućeg razvoja analiziranog prostora kao i na određivanje namjene i sadržaja

    određenog prostora.

    Prilikom ocjene stanja organizacije, uređenja i korištenja prostora analizirani su svi prirodni i

    antropogeni elementi prostora, (za koje postoje raspoloživi podaci) i tretirani kao osnov za daljnji

    razvoj i uređenje prostora. Na svakoj tematskoj karti određuje se stepen povoljnosti u tri

    kategorije :

    • povoljne površine - to su površine koje ne zahtijevaju značajne tehničke mere i nema

    negativnih posljedica na prostor i životnu sredinu,

    • uslovno povoljne površine - obuhvataju površine koje zahtjevaju izvjesne dodatne troškove i

    tehničke mjere u svrhu poboljšanja uslova izgradnje,

    • nepovoljne površine - podrazumijevaju velika ograničenja i troškove za izgradnju.

    U grupi prirodnih uslova analizirani su geološki sastav i građa terena, hidrogeološke

    karakteristike terena, nagibi, stabilnost, nosivost, seizmičnost, izgrađenost.

    Sa aspekta prirodnih uslova, ovaj prostor je povoljan za razvoj različitih sadržaja.

    Sa aspekta stvorenih uslova analizirani su: postojeća izgrađenost i namjena površina,

    opremljenost obuhvata infrastrukturom (instalacije vodovoda, kanalizacije, dalekovoda,

    saobraćaj).

    Planirana namjena površina je u skladu sa planskim pretpostavkama višeg reda.

    Infrastrukturna opremljenost prostora obuhvata nije na zadovoljavajućem nivou. Prostor

    obuhvata koji nije pokriven instalacijama vodovoda i kanalizacije je uslovno povoljan za daljnju

    gradnju, kako je i prikazano na karti br. 07 Ocjena prirodnih i stvorenih uslova, jer zahtjeva

    dodatne troškove i tehničke mjere u svrhu poboljšanja uslova izgradnje.

    B.XII MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I

    LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA I KATASTROFAIRATNIH DJELOVANJA

    U predmetnom prostoru ne postoje izgrađena skloništa osnovne i dopunske zaštite.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    21

    C PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE

    C.I PROJEKCIJA IZGRADNJE

    Nakon navedenih podataka o opštem stanju uređenosti prostora u obuhvatu izrade Plana i

    podataka o planiranju može se konstatovati da su iskazane potrebe, kako od strane Općine,

    tako i ostalih subjekata i budućih korisnika, da se ovaj prostor planskom rješenjima dovede u

    stanje primjereno lokalitetu i postojećem stepenu urbaniteta naselja.

    Ciljevi organizacije i uređenja prostora mogu se iskazati u sljedećem:

    • utvrditi karakteristike pojedinih elemenata prirodne sredine;

    • definisati karakteristike fizičkih struktura u prostoru;

    • dati ocjenu stanja saobraćajnog sistema i saobraćajne infrastrukture;

    • definisati razvijenost infrastrukturne mreže;

    • utvrditi, kroz koncepciju, odnos obuhvaćenog prostora po sadržaju i funkciji prema ostalim

    kontaktnim zonama;

    • zasnivati rješenja na ekonomskoj racionalnosti, što podrazumjeva poseban pristup

    korištenju gradskog građevinskog zemljišta.

    • Izgradnja kolskih i pješačkih saobraćajnica

    • Izgradnja ostale komunalne infrastrukture

    • Uređenje javnih, sportskih i rekreatvnih površina

    • Izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata u funkciji povećanja postojećih

    kapaciteta.

    C.I STANOVNIŠTVO I STANOVANJE

    Prilikom formiranja koncepta Plana voditi računa o već izgrađenim fizičkim strukturama, kao i

    stvarnim mogućnostima za novu plansku izgradnju.

    Imajući u vidu postojeće izgrađene strukture potrebno je definisati uslove korištenja istih, kao i

    mogućnost i stepen intervencija na njima.

    Na neizgrađenim površinama, u skladu sa mogućnostima koje pruža zahtjevna konfiguracija

    tererna (na pojedinim dijelovima obuhvata), planirati individualno stanovanje prateći koncept već

    izgrađenih struktura.

    U pogledu spratnosti individualnih stambenih objekata Planom je definisana maksialna spratnost

    P+1+Pk, odnosno P+2, sa mogućnošću formiranja suterenske ili podrumske etaže za planirane

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    22

    objekte, dok se za postojeće objekte manje spratnosti dozvoljava rekonstrukcija, dogradnja i

    nadogradnja do Planom propisane maksimalne spratnosti.

    Izgradnju individualnih stambenih objekata planirati na zasebnim parcelama, uz maksimalno

    poštovanje vlasničkih odnosa tj. granica katastarskih parcela, odnosno, samo sa neophodnim

    odstupanjima od istih, kada se na taj način postiže racionalnije korištenje i kvalitetnije uređenje i

    opremljenost prostora.

    C.II POSLOVNE I PRIVREDNE DJELATNOSTI

    U skladu sa namjenom prostora koji je u obuhvatu Plana, predviđen uglavnom kao zona

    individualnog stanovanja, te u skladu sa mogućnostima na terenu i položajem, utvrđeno je da na

    prostoru obuhvata Plana ne postoje uslovi za izgradnju značajnih privrednih kapaciteta,dok se

    poslovanje planira kao prateća djelatnost uz stanovanje, uglavnom u okviru stambeno-poslovnih

    objekata koje treba planirati na atraktivnijim lokacijama. Planom treba ostaviti mogućnost

    pretvaranja prizemene ili suterenske etaže postojećih objekata u poslovne prostore, pri čemu se

    mora voditi računa da njihova namjena mora biti kompatibilna sa stanovanjem (administracija,

    trgovina, uslužne djelatnosti i sl.)

    C.III JAVNE SLUŽBE I DRUGE DRUŠTVENE DJELATNOSTI

    Kada je riječ o javnim službama i drugim društvenim djelatnostima, ispitati potrebe uvođenja ovih

    djelatnosti na nivou predmetnog obuhvata, te ispitati mogućnosti njihove implementacije u

    plansko rješenje.

    C.IV INFRASTRUKTURA

    C.IV.1 Saobraćaj

    Kao i obično, kada se planira u prostoru, prije samog početka neophodno je postaviti određene

    ciljeve koji se žele postići, kao i standarde iz pojedinih oblasti kojima se teži. U ovom slučaju,

    imajući u vidu izgrađenost prostora određeni su slijedeći ciljevi i to:

    • podizanje bezbjednosti učesnika u saobraćaju na viši nivo.

    • stvaranje efikasnije i funkcionalnije saobraćajne mreže.

    • uklađivanje geometrijskih elemenata postojećih saobraćajnica sa tehničkim propisima.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    23

    Projektovani ciljevi za izradu Plana ostvaruju se na sledeći način:

    • rekonstruisanjem postojećih i dogradnjom novih elemenata putne mreže unutar obuhvata

    • rješavanjem potreba parkiranja, a u skladu sa zahtjevima proisteklim iz namjene, postojećih

    i planiranih sadržaja, kao i

    • definisanjem površina za bezbjedne i efikasne pješačke tokove.

    Kao osnova za uspostavljanje planskog koncepta mreže saobraćajnica unutar obuhvata, uzeta

    je postojeća putna mreža, planska rješenja iz važećeg plana, kao i potreba za obezbjeđivanjem

    adekvatnog pristupa planiranim objektima, kao i karakteristične potrebe koje proističu iz

    planiranih namjena.

    Osnovni koncept plana saobraćaja je definisan da bi ispunio zahtjeve koji se traže od

    saobraćajne mreže, a to su:

    • efikasne veze sa okolinom,

    • adekvatna unutrašnja mreža i pristupi svim postojećim i planiranim sadržajima,

    • obezbjeđivanje i diferenciranje površina (kolovozi, trotoari, raskrsnice, parkinzi, i sl.) za

    različite vidove saobraćaja.

    C.IV.2 Hidrotehnička infrastruktura

    Prilikom urbanizacije prostora u obuhvatu regulacionog plana, cilj je planirati i organizovati

    sakupljanje i odvođenje suvišnih količina oborinske vode sa krovova, saobraćajnica i ostalih

    nepropusnih površina.

    Površinske vode od padavina sa krovova objekata, saobraćajnica, i drugih nepropusnih površina

    u okviru obuhvata regulacionog plana, potrebno je prikupiti sistemom kanalizacionih kolektora i

    gravitacionim putem odvesti do primarnog kolektora.

    Pored izgradnje oborinske kanalizacije na prostoru obuhvaćenom regulacionim planom,

    neophodno je izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, vodovoda i fekalne kanalizacije.

    Ocijenjeno je da je prostor obuhvata regulacionog plana, opremljen primarnim instalacijama

    vodovoda i fekalne kanalizacije, a da ih je potrebno nadopuniti (proširiti), kako bi zadovoljila

    potrebe za dodatna planska rješenja.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    24

    C.IV.3 Elektroenergetika

    Kao osnovni cilj ovog planskog dokumenta definiše se izgradnje nove i rekonstrukcija postojeće

    elektroenergetske infrastrukture u skladu sa planiranom izgradnjom novih objekata, a sve u cilju

    bolje i kvalitetnije isporuke električne energije postojećim i budućim potrošačima u obuhvatu

    Plana.

    Neophodno je ući u plan sarealno očekivanom potrošnjom koja se pojavljuje u naselju ovog tipa,

    akoja će se odrediti na bazi podloga za dimenzionisanje elektroenergetske mreže.

    C.IV.4 Telekomunikacije

    Razvodnaipretplatnička TK mreža kapacitiraće se prema potrebama planirane gradnje.Za

    potrebe telekomunikacione infrastrukture palnirati izgradnju TK kablovske kanalizacije

    polaganjem PVC cijevi prečnika Ø110 i Ø50.

    Ovim planskim dokumentom će se definisati trase TK kablovske kanalizacije i položaj okana

    kablovske kanalizacije neophodan za nesmetanu izgradnju, funkcionisanje i razvoj naselja u

    obuhvatu RP-a.

    C.IV.5 Toplifikacija

    Postojeći i planirani objekti za gradnju, po svojoj namjeni, moraju zagrijavati prostorije zimi i

    eventualno rashlađivati ljeti. Za ovo je moguće obezbijediti toplotnu energiju iz različitih

    energenata (drvo i drvni otpaci, bio masa, ugalj, sunčeva energija i slično) i na različite načine

    (loženje po prostorijama, kotlovnice za centralno i etažno grijanje), dok je za rashladnu energiju

    uglavnom potrebna električna energija za rad toplotnih pumpi.

    Cilj plana je da predloženo rješenje za snabdijevanje objekta toplotnom i rashladnom energijom

    za zagrijavanje i rashlađivanje prostorija bude tehno-ekonomski optimalno i prilagodljivo

    promjenama i da štiti prirodnu okolinu.

    C.V SISTEM ZELENIH POVRŠINA

    Osnovni cilj vezan za uređenje zelenih površina na području obuhvata je očuvanje postojećeg

    sistema zelenih površina, njihova planska eksploatacija, te uvođenje novih zelenih zasada i

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    25

    drvoreda, namjenjenih za javno korištenje, čime se podiže komfor i stepen urbaniteta

    predmetnog prostora.

    C.VI ŽIVOTNA SREDINA

    Savremeni koncept zaštite životne sredine zahtijeva kontinuirano praćenje stepena

    aerozagađenja, hidrozagađenja, pedozagađenja, biljnog pokrivača, faune, higijenskog stanja

    sredine, zdravstvenog stanja ljudi, buke, vibracija, štetnih zračenja i drugih pojava i pokazatelja

    stanja životne sredine.

    Opći kriterijumi za zaštitu životne sredine od proizvodnih objekata polaze od međunarodno

    utvrđenih ekoloških principa koji se mogu svesti na slijedeće:

    • Najbolja politika zaštite životne sredine zasnovana je na preventivnim mjerama, što

    podrazumijeva blagovremeno spriječavanje ekološki negativnih uticaja na životnu sredinu,

    umesto uklanjanja njihovih posljedica;

    • U procesu donošenja odluka o izgradnji privrednih i infrastrukturnih objekata mora se

    analizirati i jasno utvrditi uticaj njihove izgradnje i rada na kvalitet životne sredine.

    Da bi se ispunili svi predviđeni zahtjevi Izmjenom ovog Regulacionog plana se i definišu

    određena rješenja koja se zasnivaju kako na definisanju zaštite osnovnih prirodnih elemenata

    tako i na zaštitu slobodnih prostora, zelenih povrišina i kulturnog pejzaža.

    Osnovne potrebe zaštite se zasnivaju u zaštiti prirodnih elemenata životne sredine i radom

    stvorenih čovjekovih vrijednosti koje su dio ove urbane cjeline, a koje mogu bitno da utiču na

    kvalitet čovjekovog života u njoj.

    Zaštita životne sredine ovog Plana postići će se ostvarivanjem više pojedinačnih ciljeva, koji se

    odnose na:

    • Zaštitu voda od zagađenja (sveobuhvatno kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda iz

    objekata);

    • Zaštitu zemljišta od zagađenja (sprečavanje deponovanja otpada na za to nepredviđenim

    mjestima, itd.);

    • Zaštitu vazduha od zagađenja (kroz obezbjeđenje jedinstvenog sistema toplifikacije,

    kontrolisanje aerozagađenja od saobraćaja, kao i poštovanje mezo i mikroklimatskih uslova pri

    izboru lokacija za potencijalne zagađivače);

    • Zaštitu od buke (kroz adekvatno planiranje saobraćajnica i saobraćajnih tokova i

    kontrolisanja saobraćajne buke, kao i različite mjere zaštite, počevši od pravilnog lociranja izvora

    buke u odnosu na prijemnik, smanjenja stvaranja buke i sprečavanja njenog širenja u okolinu,

    itd.);

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    26

    • Zaštitu vegetacije, pri čemu se misli navegetaciju planiranu predmetnim Regulacionim

    planom:

    - Maksimalno zadržavanje i očuvanje postojećih stabala u okviru zona stambenih objekata,

    - Zadržavanje i očuvanje fragmenata šumskih površina, - Zadržavanje i uređenje postojećih livada i obradivih površina.

    Osnovne potrebe zaštite proističu iz potreba stvaranja komoditeta tj, komfora u jednoj urbanoj

    cjelini sa jedne strane, a sa druge strane radi zaštite životne sredine i općih prirodnih dobara

    koje su date čovjeku na raspolaganje.

    U tom smislu neophodno je maksimalnom zaštitom, postojećih prirodnih resursa unutar

    obuhvata Plana, pravilnom dispozicijom zagađivača, adekvatnim uređenjem sistema zelenih

    površina itd., obezbijediti takve uslove koji će bitno uticati na unapređenje kvaliteta življenja i

    ambijentalnih vrijednosti ovog Regulacionog plana.

    C.VII BILANS POTREBA I MOGUĆNOSTI

    Svi bilansi potreba i mogućnosti nisu egzaktno iskazani ali se daju kao parametri razmatranja

    potencijala područja za novu izgradnju, kao i uporedni parametri stanja sa terena-postojećeg

    stanja.

    • Bruto građevinska površina područja programira se na 32 885,39 m2;

    • Programirani broj stanovnika na kraju planskog perioda i uz pretpostavku izgradnje i

    naseljavanja cjelokupnog područja, planira se na oko 530 stanovnika;

    • Prosječna spratnost je P+1+Pk

    • Prosječna parcela individualnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, kreće se od 300

    m2 do 500 m2, premda ima i objekata na građevinskim parcelama veličine od 800m2 do

    1000m2 što zavisi od veličine i položaja objekta;

    • Koeficijent izgrađenosti na nivou obuhvata k=0.27

    Posebnu pažnju je potrebno posvetiti definisanju odgovarajućih pristupnih saobraćajnica do svih

    objekata predviđenih planom, i to u skladu sa stanjem na terenu i zahtjevima za kvalitenim i

    funkcionalnim saobraćajnim rješenjem na mikrolokalitetu.

    U skladu sa Atinskom poveljom pristupiće se formiranju koncepta u kome funkcionalne zone

    neće biti strogo podijeljene, već isprepletene na način da jedna nadopunjuje drugu.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    27

    D UREĐENJE PROSTORNE CJELINE

    D.I ORGANIZACIJA PROSTORA

    Prostor obuhvaćen predmetnim Regulacionim planom, sadrži površine slijedećih namjena:

    • Površine namijenjene za individualno stanovanje,

    • Površine namijenjene za individualno stanovanje sa poslovanjem,

    • Površine namijenjene za poslovne objekte,

    • Površine namijenjene za objekte u funkciji vjerskih sadržaja,

    • Površine predviđene za saobraćaj (motorni, pješački i biciklistički) i saobraćaj u mirovanju

    (parking prostori),

    • Površine predviđene za zelenilo u sklopu parcela individualnog stanovanja.

    D.I.1 Plan prostorne organizacije

    Plan prostorne organizacije je prikazan na grafičkom prilogu br.09 Plan prostorne organizacije i

    definiše osnovnu koncepciju lociranja planiranih sadržaja. Koncept uređenja i korišćenja

    prostora, koji je predmet obuhvata ovog plana, zasnovan je na smjernicama iz prethodnih

    planskih rješenja koja su u ovom slučaju revidovana i racionalno osmišljena, sa ciljem što skorije

    realizacije. Koncepcija izgradnje je osmišljena imajući u vidu postojeću namjenu površina,

    karakter okolnog prostora i ciljeve razvoja predmetnog prostora.

    Postojeća izgrađena zona tretirana je metodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

    postojećih objekata, te interpolacijom novih tamo gdje to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.

    Pri interpolaciji novih objekata u postojeće tkivo težilo se postizanju većeg stepena urbaniteta:

    kroz planiranje objekata odgovarajućih gabarita, namjene i položaja na parceli, sa tendencijom

    stvaranja usaglašenog uličnog fronta prema javnim površinama – saobraćajnicama i pješačkim

    komunikacijama, uključujući i planiranje pratećih zelenih površina i uređenja.

    Na neizgrađenom dijelu obuhvata Plana planirani su novi objekti, prilikom čega se striktno vodilo

    računa o poštovanju svih parametara urbanističke regulacije.

    Obzirom da je postojeća saobraćajna matrica je uslovljena već izgrađenom fizičkom strukturom

    Planom se predviđa rekonstrukcija postojeće saobraćajne infrastrukture te proširenje kapaciteta

    u onoj mjeri koliko je to dopustila postojeća izgrađena fizička struktura.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    28

    D.II STANOVANJE

    D.II.1. Individualni stambeni objekti

    Prema situaciji na terenu – postojećem stanju, u prostoru obuhvata Plana zastupljeni su objekti

    individualnog stanovanja i jedan individualni stambeno-poslovni objekat, organizovani najvećim

    dijelom kao slobodnostojeći objekti na zasebnim parcelama, manji broj objekata su dvojni

    objekti. U okviru ovih postojećih izgrađenih struktura povećanje stambenog fonda se planira

    uglavnom povećanjem horizontalnih i vertikalnih gabarita postojećih stambenih objekata do

    maksimalnih propisanih Planom, te interpolacijama novih stambenih objekata na slobodnim

    površinama unutar ovih izgrađenih cjelina.

    U koncepciji buduće izgradnje, stanovanje je zastupljeno u objektima individualnog stanovanja i

    to uglavnom, slobodnostojećim objektima, i u manjem broju u dvojnim objektima.

    Planom se ostavlja mogućnost da se detaljnim urbanističko-tehničkim uvjetima, a u skladu sa

    tehničkim i prostornim mogućnostima određenog objekta, može dozvoliti realizacija poslovnih

    sadržaja u okviru prizemlja stambenih objekata, odnosno, pretvaranje prizemlja, u posebnim

    slučajevima i suterena, postojećih objekata u poslovene prostore. Poslovanje koje bi se

    obavljalo mora u pogledu funkcije, buke, vibracija ili potrebe za parkiranjem i zadržavanjem

    vozila biti kompatibilno sa funkcijom stanovanja, odnosno poslovni sadržaji moraju doprinijeti

    normalnom funkcionisanju samog stanovanja (npr. administracija, trgovina, ugostiteljski sadržaji

    manjeg kapaciteta, uslužne djelatnosti i dr.).

    Individualni stambeni (jednoporodični) i stambeno-poslovni objekti su spratnosti do P+1+Pk

    (prizemlje, sprat+potkrovlje), odnosno P+2 (prizemlje+dva sprata). Pri tome pod pojmom

    potkrovlje smatra se stambena etaža pod skošenim stropom sa visinom vertikalnog vanjskog

    zida maksimalno 1,80 metara. Takođe, obzirom na konfiguraciju terena, dopuštena je izgradnja

    jedne podrumske ili suterenske etaže.

    Horizontalni gabariti prikazani na grafičkim prilozima su orjentacioni u svim pravcima, rast prema

    susjednim granicama parcele limitiran je udaljenostima od 3 metra, izuzetno, minimalna

    udaljenost od granica susjednih parcela može biti 1metar, ali isključivo uz saglasnost vlasnika

    predmetnih susjednih parcela. Ukupna veličina gabarita definiše se detaljnim urbanističko-

    tehničkim uslovima unutar maksimalnog vertikalnog gabarita i koeficijenta izgrađenosti od 0,6.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    29

    Veličine parcela namjenjenih individualnom stanovanju kreću se u rasponu od minimalno 300m2

    do maksimalno 1000 m2, u zavisnosti od veličine odgovarajućih katastarskih parcela-vlasničkih

    odnosa kao i planiranja prostorne organizacije i infrastrukture.

    U postojećem stanju evidentirana su brojna narušavanja propisanih distanci od tri metra od

    granice susjedne parcele, kao i slučajevi da su individualni stambeni objekti izgrađeni na samoj

    granici parcele, ili čak svojim gabaritom prelaze granicu dvije ili više susjednih parcela. Planom

    nije predviđeno uklanjanje takvih objekata, poštujući slobodnu volju susjeda i način na koji su oni

    usaglasili potrebe posmatrajući svoja dvorišta kao zajedničku cjelinu na kojoj su našli mogućnost

    ugodnijeg uređenja i korištenja.

    Planiranom rekonstrukcijom postojećih saobraćajnica, odnosno povećanjem njihovih poprečnih

    profila takođe je došlo do narušavanja minimalnih distanci prema saobraćajnicama, ili su objekti

    već zatečeni kao takvi. Planom je utvrđeno da je riječ o pojedinačnim slučajevima koji uglavnom,

    utiču na komfor pješačkih tokova, ali da ne utiču na bezbjednost i normalno odvijanje

    saobraćaja, te kao takvi nisu predviđeni za uklanjanje. Njihova eventualna daljnja ekspanzija u

    tom smislu je onemogućena postavljenjem građevinskih i regulacionih linija prema ulici, te u tom

    pravcu nije moguća njihova dogradnja ili nadogradnja koja bi dalje zadirala u ulični front.

    Građevinska linija planiranih individualnih stambenih objekata povučena je u odnosu na ulicu i

    postojeće objekte.(grafički prilog br.15 Plan građevinskih i regulacionih linija)

    Ukupna bruto građevinska površina planiranih individualnih (porodičnih) stambenih objekata je

    oko 30 643,37m2.

    D.II.2. Individualni stambeno-poslovni objekti

    Planirani individualni stambeno-poslovni objekti predviđen su na lokacijama pogodnim za razvoj

    poslovnih djelatnosti. Poslovni sadržaji u pogledu funkcije, buke, vibracija ili potrebe za

    parkiranjem i zadržavanjem vozila moraju biti kompatibilni sa funkcijom stanovanja

    (administracija, trgovina, ugostiteljski sadržaji manjeg kapaciteta, zanatske djelatnosti i sl.)

    Za planirane individualne stambeno-poslovne objekte važe ista pravila urbanističke regulacije

    kao i za individualne (porodične) stambene objekte.

    Ukupna bruto građevinska površina planiranih individualnih stambeno-poslovnih objekata je oko

    1190,24m2.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    30

    D.II.3 Pomoćni objekti u sklopu parcela individualnog stanovanja

    Postojeći pomoćni objekti koji nisu ometali definisanje saobraćajne mreže su zadržani i u

    planskom rješenju, a u skladu sa konkretnim uslovima na terenu. Pomoćni objekti izgrađeni u

    sklopu parcele individualnog stanovanja, locirani na parceli ili samoj granici parcele koji svojom

    visinom i dispozicijom ne ometaju okolne objekte i propisane distance od susjednih objekata su

    zadržani u postojećem stanju, odnosno uvršteni u Plan.

    Pomoćni objekti koji su Planom predviđeni za uklanjanje podijeljeni su u dvije kategorije, na

    način kako je predstavljeno na grafičkom prilogu br.5 Plan uklanjanja objekata.

    Objekti kategorije "A" predviđeni su za obavezno uklanjanje, iz razloga što ometaju provođenje

    odgovarajućeg saobraćajnog rješenja, ili su u ruševnom stanju, te njihova daljnja eksploatacija

    nije moguća.

    Objekti kategorije "B" su pomoćni objekti koji prelaze granice dvije ili više građevinskih

    (katastarskih) parcela. Ovi objekti ne ometaju realizaciju predmetnog planskog rješenja, ali

    njihova potpuna legalizacija nije moguća. U planerskom smislu, ovi objekti se ne mogu zadržati

    u koliko se ne izvrši korekcija granica parcela na kojima su izgrađeni.

    U sadašnjoj planskoj koncepciji nije planirana korekcija postojećih granica parcela u ovakvim

    slučajevima, iz razloga što Nosilac izrade i Nosilac pripreme Plana nisu imali podatke o

    vlasništvu nad pomoćnim objektima koji prelaze granice dvije ili više građevinskih (katastarskih)

    parcela.

    Legalizacija ovakvih objekata je moguća jedino kroz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i u

    tom slučaju podrazumijeva korekciju granica građevinskih (katastarskih) parcela na način da da

    se predmetni objekat uključi u prostor unutar samo jedne građevinske parcele. Ovakve

    intervencije može odobriti nadležni organ uprave, kroz izradu detaljnih urbanističko-tehničkih

    uslova, bez izmjene Regulacionog plana, pri čemu je prethodno neophodno pribaviti saglasnosti

    vlasnika svih katastarskih čestica na kojima je predmetni obekat izgrađen.

    Kod planiranja novih stambenih objekata nisu tretirani eventualni budući pomoćni objekti, njihov

    horizontalni gabarit i položaj nisu ucrtani na grafičkim prilozima. U pogledu vertikalnih gabarita

    maksimalna dozvoljena spratnost za pomoćne objekte je P (prizemlje).

    Pozicioniranje pomoćnih objekata na parcelama individualnog stanovanja mora biti predmet

    izrade detaljnih urbanističko-tehničkih uslova, u skladu sa Odlukom o provođenju Plana.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    31

    D.III POSLOVNE I PRIVREDNE DJELATNOSTI

    U području obuhvata Plana, planiran je jedan poslovni objekat na zemljištu u vlasništvu Općine

    Goražde i to za potrebe opštinske administracije, društvene djelatnosti (ambulanta, pošta, banka

    i sl.) ili druge poslovne namjene koje su u skladu sa karakterom naselja, što se definiše kroz

    izradu detaljnih urbanističko-tehničkih uslova.

    Maksimalna planirana spratnost je P+1 uz mogućnost planiranja jedne suterenske ili podrumske

    etaže, što se definiše detaljnim urbanističko-tehničkim uslovima.

    Horizontalni gabariti prikazani na grafičkim prilozima su orjentacioni u svim pravcima, rast prema

    susjednim granicama parcele limitiran je udaljenostima od 3 metra od granice parcele, a ukupna

    veličina gabarita definiše se detaljnim urbanističko-tehničkim uslovima unutar maksimalnog

    vertikalnog gabarita i koeficijenta izgrađenosti od 0,6.

    U prostoru obuhvata Plana nije planirana izgradnja proizvodnih objekata

    D.IV JAVNE SLUŽBE I DRUGE DRUŠTVENE DJELATNOSTI

    Izmjenom Plana nije definisana posebna zona za izgradnju sadržaja ove namjene, ali se ostavlja

    mogućnost da dio prizemlja postojećih i planiranih objekata, ili cijeli objekat, bude angažovan za

    ove potrebe.

    D.V OPĆI URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI

    D.V.1 Urbanističko-tehnički uvjeti

    Ovim Planom i uvjetima definisani su relevantni urbanističko-regulativni elementi za

    projektovanje i izgradnju objekata u području Plana. Tekstualni dio i svi grafički prilozi čine

    jedinstven dokument koji u regulativnom smislu obavezuje sve subjekte bez obzira u kojoj fazi

    realizacije Plana učestvuju.

    Prije izrade arhitektonskih projekata za objekte čija gradnja se ovim Planom predviđa, treba

    formulisati detaljni projektni zadatak koji uključuje i podatke i zahtjeve sadržane u Planu, a koji

    se odnose na:

    • namjenu i situativni razmještaj objekata,

    • horizontalne i vertikalne gabarite,

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    32

    • orijentacione nivelacione kote,

    • uvjete za priključenje na saobraćajnu i ostalu komunalnu infrastrkturu (voda, kanalizacija,

    elektrika, TT),

    • arhitektonsko oblikovanje objekta,

    • uvjete za uređenje slobodnih površina,

    • uvjete zaštite životne sredine,ekološke uslove i uslove zaštite od požara, i sl.

    Svi ovi podaci determinišu se kao poseban urbanističko-regulativni dokument za svaki objekat, ili

    blok kao cjelinu, u formi detaljnih urbanističko-tehničkih uslova za projektovanje i izgradnju

    objekata.

    Osnovu za njihovo definisanje predstavlja ovaj Plan.

    U tom dokumentu koji čini sastavni dio urbanističke saglasnosti i rješenja o odobrenju gradnje u

    skladu sa ovim Planom utvrđuje se:

    ▪ namjena objekata sa detaljnim razmještajem funkcionalnih prostora,

    ▪ maksimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih gabarita objekta i oblik gabarita,

    ▪ situativni položaj objekta i površina, oblik osnove prizemlja i spratova ako su različiti,

    prikazuju se na grafičkom dijelu dokumenta. Građevinske i regulacione linije kordinatama tačaka

    ili distancama od postojećih objekata ili tačaka na terenu;

    ▪ kod eventualnog povećanja gabarita planiranih objekta, prilikom izrade urbanističko-

    tehničkih uslova, treba voditi računa da je minimalna udaljenost objekta od granica pripadajuće

    parcele 3 m za stambene i stambeno poslovne objekte u domenu porodičnog stanovanja, 6 m

    za poslovne objekte,a ni u kom slučaju ne smije biti manja od h/2, pri čemu je h= kota sljemena

    planiranog objekta;

    ▪ niveleta pada prizemlja (ulazni podest) se određuje kao približna vrijednost sa tačnošću ±

    20 cm. Označava se apsolutnom kotom.

    Za određivanje nivelete mjerodavna je nivelacija okolnog prostora tj. niveleta saobraćajnih

    površina (ulica, trotoara i sl.);

    ▪ u uvjetima za priključenje na saobraćajnu mrežu grafički i tekstualno se određuju prilazi

    objektu, njihova pozicija, geometrijski oblik i površinska obrada, širina, radijusi zakrivljenja i sl.,

    ivičnjaci, parking površine i njihovo uređenje, obaveza izgradnje garaža u sastavu objekata i

    slično;

    ▪u pogledu arhitektonskog oblikovanja, u uslovima treba istaći da se ovaj aspekt

    problematike svrstava u red veoma značajnih projektantskih zadataka. Od projektnanta se

    zahtjeva da objekat u svakom, pa i oblikovnom smislu shvati i tretira kao dio šire okoline,

    odnosno ambijenta u koji se objekat smješta,da u pogledu oblikovanja objekat bude u duhu

    sopstvenog vremena, sa jasno uočljivom funkcijom, da maksimalno iskoristi pogodnosti lokacije,

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    33

    odnosno da adekvatnim rješenjem podigne kvalitet lokacije u koliko na njoj postoje eventualna

    ograničenja;

    ▪u pogledu primjene materijala za obradu fasadnih platana po pravilu ne bi trebalo

    postavljati izričite zahtjeve. Slobodu izbora bi trebalo prepustiti projektantu, ali uz uslov da

    odabrani materijali imaju svojstva trajnosti i lakog održavanja, a u estetskom smislu da pruže

    adekvatan izraz prijatan za oko posmatrača,

    ▪ u uvjetima za uređenje slobodnih površina oko objekta tekstualno i grafički treba dati

    podatke o veličini, obliku, namjeni i načinu obrade tih površina. Postavlja se zahtjev da uređenje

    slobodnih površina bude i investiciono i građevinski sastavni dio izgradnje objekta. Objekat se

    može smatrati gotovim tek pošto su izgrađene i uređene sve okolne površine koje mu pripadaju.

    Uređenje ovih površina se vrši prema posebnom projektu koji čini sastavni dio projektne

    dokumentacije,

    ▪ uvjetima zaštite utvrditi obavezu projektovanja i izgradnje tavkog objekta koji će ispuniti

    sve zahtjeve, propisane standarde koji se odnose na zaštitu i sigurnost korišćenja objekta. Ovo

    se prije svega odnosi na statičku i seizmičku sigurnost objekta, funkcionalnost u njegovom

    korišćenju, protivpožarnu sigurnost i drugo.

    ▪detaljnim urbanističko-tehničkim uvjetimaza objekte javnog karaktera neophodno je

    definisati uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno objekte planirati sa mogućnošću

    nesmetanog kretanja osobama sa umanjenom mogućnošću u kretanju.

    • uvjeti za priključenje na gradsku infrastrukturnu mrežu određuju obavezu i način pod

    kojim objekti moraju biti priključeni na gradsku mrežu vodovoda, kanalizacije, elektroenergetike,

    telefona, toplovoda i sl. Objekat se može smatrati gotovim, biti tehnički primljen i predat na

    upotrebu tek pošto su izgrađene i infrastrukturne trase neophodne za njegovo neometano

    funkcionisanje;

    • u uvjetima treba utvrditi i obavezu investitora za pribavljanje potrebnih geotehničkih

    podataka o tlu putem neposrednih istražnih radova na mikrolokaciji.

    • ukoliko objekat može imati značajan uticaj na životnu sredinu uopšte ili njene segmente,

    investitor se mora obavezati da pribavi okolišnu saglasnost od nadležnog ministarstva.

    Prilikom definisanja visina prostorija u sklopu planiranih objekata moraju biti ispoštovani svi

    pravilnici i propisi koji korespondiraju sa određenom namjenom i funkcijom pojedinačnih

    objekata.

    U tom kontekstu preporučuje se upotreba slijedećih normativa:

    - minimalna svijetla visina stambenih prostorija je 260 cm;

    - minimalna svijetla visina poslovnih prostorija u funkciji administracije i kancelarijskog

    poslovanja je 260 cm;

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    34

    - minimalna svijetla visina poslovnih prostorija u funkciji uslužnih djelatnosti (servisi, manje

    ordinacije i sl.) je 280 cm;

    - minimalna svijetla visina prostorija u funkciji ugostiteljstva i trgovine je 300 cm.

    D.VI INFRASTRUKTURA

    D.VI.1 Saobraćaj

    Planirano je zadržavanje pristupa predmetnoj lokaciji sa postojeće gradske obilaznice, koja

    tangira predmetni obuhvat. Sekundarne saobraćajnice povezuju glavne ulice pružajući se po

    izohipsama. Glavni pješački pravci će se pružati paraleno sa kolovozima (u okviru uličnog profila

    i na posebnim stazama i kolsko-pješačkim pristupima) i upravno na ulice povezujući ih na

    mjestima većeg nagiba i između parcela.

    Sve saobraćajnice u prostoru su planirane sa dvosmjernim kolovozom, minimalne šrine

    kolovoza 4,50 m, i obostranim pješačkim površinama. Elementi za iskolčavanje saobraćajnica i

    dimenzije poprečnih profila dati su na grafičkom prilogu br.10 Plan saobraćaja i nivelacije.

    Detaljnim urbanističko-tehničkim uvjetima mogu se odrediti minimalna odstupanja od utvrđenih

    dimenzija saobraćajnica u kontekstu širine poprečnog profila, ako to zahtijevaju opravdani

    tehnički ili drugi razlozi (problemi u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa).

    Saobraćaj u mirovanju, odnosno parkiranje vozila za stanovnike naselja i korisnike poslovnih

    objekata planirani su u okviru individualnih parcela.

    Pješački tokovi unutar naselja su planirani kontinuirano kroz sve zone. Prelazak pješaka preko

    gradske zaobilaznice planiran je u nivou saobraćajnice, a isto tako moguća je izgradnja

    nadzemnih ili podzemnih pješačkih prolaza, u skladu sa razvojnim potrebama naselja ili

    povećanjem intenziteta saobraćaja u prostoru.

    D.VI.1.1 Urbanističko-tehnički uvjeti za saobraćaj

    Urbanističko-tehničkim uvjetima propisuju se opći i posebni uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi

    svi planirani sadržaji vezani za saobraćaj (kolski, pešački, biciklistički, mirujući) bili dovedeni u

    uvjete kvalitetnog i pouzdanog korišćenja u traženom obimu i po kvalitetu usluga najmanje do

    nivoa koji se propisuje ovim urbanističko-tehničkim uvjetima.

    • Svi horizontalni elementi (osovine i gabariti) dati u grafičkom prilogu su obavezujući za

    projekante i izvođače radova.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    35

    • Dimenzioniranje kolovoznih površina izvesti u skladu sa očekivanim saobraćajnim

    opterećenjem po važećim propisima.

    • Nivelaciju novih kolskih i pešačkih površina uskladiti sa okolnim prostorom i sadržajima kao i

    sa potrebom zadovoljavanja efikasnog odvodnjavanja atmosferskih voda.

    • Odvodnjavanje atmosferskih voda izvršiti putem slivnika i cjevovoda do kanalizacije, a izbor

    slivnika uskladiti sa obradom površine na kojoj se nalazi (kolovoz ili pješačka staza).

    • Kolovozne zastore svih novoplaniranih i postojećih - zadržanih saobraćajnica raditi sa

    asfaltnim materijalima.

    • Površinsku obradu trotoara izvesti asfaltom ili popločanjem prefabrikovanim betonskim ili

    kulir pločama.

    • Oivičenje kolovoza i pešačkih površina izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih

    ivičnjaka.

    • Na svakom pješačkom prelazu obavezno ugraditi upuštene ivičnjake ili druge odgovarajuće

    prefabrikovane elemente kako bi se omogućilo neometano kretanje invalidskih kolica, biciklista i

    majki sa kolicima.

    • Na mjestima poprečnih prodora instalacionih vodova ispod planiraih saobraćajnica

    obavezno ugraditi betonske kanale pravougaonog ili kružnog poprečnog presjeka prije

    postavljanja instalacija (u skladu sa veličinom poprečnih profila).

    • Obavezno uraditi kvalitetnu rasvjetu svih saobraćajnica i saobraćajnih površina.

    • Horizontalnu i vertikalnu saobraćajnu signalizaciju uraditi u skladu sa odredbama Zakona o

    osnovama bezbjednosti u saobraćaju u Bosni i Hercegovini.

    D.VI.2 Hidrotehnička infrastruktura

    D.VI.2.1 Vodovod

    Pоstојеći i plаnirаni sаdržајi u оbuhvаtu Rеgulаciоnоg plаnа snаbdiјеvаćе sе vоdом sа lокаlnоg

    vоdоvоdnоg sistема opštine Goražde.

    Cјеvоvоdi pоrеd snаbdiјеvаčке ulоgе zа sаnitаrnе pоtrеbе, imајu i ulоgu dа оbеzbiјеdi dоvоljnе

    коličinе prоtivpоžаrnе vоdе i еvеntuаlnе tеhnоlоšке pоtrеbе zа pојеdine pоtrоšаče.

    Prema Pravilniku o spoljnoj hidrantskoj mreži minimalan prečnik cjevovoda hidrantskog voda je

    100mm.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    36

    Elementi za proračun potrebnih količina vode su:

    - planirana broj stanovnika u obuhvatu regulacionog plana

    -planirana gustina stanovanja

    -specifična potrošnja vode qsp=220 l/st/dan

    -specifična potrošnja vode na dan po zaposlenom qsp=160 l/st/dan

    -koeficijent dnevne neravnomjernosti Kdn=1.2

    -koeficijent časovne neravnomjernosti Kč=1.3

    Na priloženoj grafičoj dokumentaciji može se uočiti da najveći dio trasa cjevovoda ide preko

    livada i privatnih parcela, tj. javljaju se „divlji“ priključci, pa je iz tog razloga predviđeno

    izmještanje onih cjevovoda koji prolaze ispod planiranih objekata.

    D.VI.2.2 Kanalizacija

    Za prostor koji se obrađuje ovim regulacionim planom, planira se razdjelni (separatni) sistem

    kanalizacije: posebno se sakuplјaju i odvode fekalne otpadne vode od naselјa a posebno

    oborinske vode, čija količina će se povećavati sa stepenom izgrađenosti odnosno urbanizacije

    naselјa (odvodnja krovova objekata, saobraćajnica, parkinga i ostalih površina).

    Fekalna kanalizacija

    Sanitarne otpadne vode prethodno tretirati tj. prečistiti na lokalnim postrojenjima (sabirne jame,

    prefabrikovani uređaji), te nakon prečišćavanja i dezinfekcije upustiti u recipijente (lokalne uvale-

    potoke), ili priključiti na postojeću kanalizacionu mrežu.

    Nova sekundarna kanalizaciona mreža planirana je u koridorima postojećih i novoplaniranih

    saobraćajnica. Za proračun količina fekalnih otpadnih voda planski elementi su:

    -broj stanovnika priklјučenih na vodovod za sanitarne potrebe

    -potrošnja vode za ostale potrebe (zaposleni, servisi, radionice, ugostitelјski objekata, škola i

    slično).

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    37

    Profili kanala fekalnekanalizacije su pprema hidrauličkom proračuna, s tim da se u glavnim

    ulicama sugeriše minimalni profila kanala Ø300 mm (sekundarni priklјučni kanali Ø250 mm).

    Kišna kanalizacija

    Kod izgradnje novih objekata, kao i kod rekonstrukcija ili izgradnji novih saobraćajnica odvodnja

    kišnih voda se planira posebnim kišnim kanalima ili slivnicima.

    Obzirom da voda sa saobraćajnih površina može biti zagađena naftom i naftnim derivatima,

    potrebno je predvidjeti odgovarajuće prečišćavanje kišne kanalizacije prije upuštanja u recipijent.

    (taložnici, slivnici, separatori i slično).

    Planski elementi za proračun količina kišne kanalizacije su :

    - pripadajuća slivna površina

    - intenzitet mjerodavnih kiša

    - odgovarajući keoficijent oticanja

    D.VI.2.3 Općti UTU vodovod i kanalizacija

    Vodovod

    Potrebne količine sanitarne vode obezbjediće se iz gradske vodovodne mreže.

    Trase cjevovoda definisane su u grafučkom prilogu i uslov su za projektovanje. Najmanji

    dozvolјeni prečnik cjevovoda je 100 mm.

    Cjevovode postaviti ispod trotoara ili u zelenom pojasu pored puta.

    Ukopavanje novih cjevovoda prilagoditi nivelacionim elementima puta,namjeni terena.

    Minimalni nadsloj zemlјe treba biti 1.20 m.

    Planski elementi za projektovanje su:

    broj stanovnika

    broj zaposlenih

    gustina stanovanja

    potrošnja vode po stanovniku od 220 l/dan

    potrošnja vode po zaposlenom od 160 l/dan

    koeficijenti neravnomjernosti, dnevni kd = 1,2 i časovni kč = 1.3.

    Zaštitu od požara riješiti u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti od požara.

    Pored ovih urbanističko-tehničkih uslova neophodno je pribaviti i saglasnost od nadležnog

    komunalnog preduzeća.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    38

    Kanalizacija

    Za planirane sadržaje u Regulacionom planu se usvaja separatni sistem kanalizacije, tj.

    posebnim kanalima se prikuplјaju fekalne otpadne vode a posebnim kišne vode.

    Otpadne vode od planiranih objekata prihvatiti mrežom glavnih i sekunadarnih kanala, priklјučiti

    na planirane glavne gradske kanalizacione kolektore, odnosno kao privremeno prelazno rješenje

    tretirati na odgovarajućim lokalnim uređajima (septičkim jamama, sabirnim jamama ili

    prefabrikovanim septičkim uređajima).

    Sanitarne otpadne vode prethodno tretirati tj. prečistiti na lokalnim postrojenjima (sabirne jame,

    prefabrikovani uređaji), te nakon prečišćavanja i dezinfekcije upustiti u recipijente (lokalne uvale-

    potoke).

    Minimalni prečnik glavnih fekalnih kolektora je 300 mm.

    Kišne vode prihvatiti sistemom rigola, rešetki, slivnika i putem sekundarnih kišnih kolektora

    (nakon odgovarajućeg tretmana) upustiti u najbliže recipijente.

    Planski elementi za proračun kišne kanalizacije su:

    - pripadajuća slivna površina, A

    - mjerodavni intenzitet kiše, i

    - odgovarajući koeficijenti oticanja, Ƞ

    D.VI.3 Elektroenergetika

    Plаnirаno vršno opterećenje

    Snabdjevanje električnom energijom prostora obuhvaćenog regulacionim planom treba izvesti

    tako da se osigura dvostrano napajanje srednjenaponske distributivne mreže, čime se povećava

    i sigurnost rada mreže.

    Potrebna je polagati 12/20 kV vodove (XHE 49-A 3x(1x150) mm2 ili XHE 49 3x(1x95) mm2)

    čime će se omogućiti prelazak na viši naponski nivo i ekonomičnija organizacija mreže.

    Pored poboljšanja u kapacitetu srednjenaponskih vodova, neophodno je povećati instalisanu

    snagu izgradnjom nove transformatorske stanice u zavinosti od:

    pojave novih potrošača,

    prirodnog porasta opterećenja postojećih potrošača,

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    39

    nedozvoljeno niskog napona kod potrošača.

    Premа progrаmskim elementimа nа lokаlitetu RP plаnirаnа je pored postojećih objekаtа

    izgrаdnjа novih objekata. Energetsku karakteristiku ovog gradskog područja čini pretežno

    nepoznat način zagrijavanja stambenih prostorija ( TA peći, ugalj, drvo, centralno grijanje itd).

    Nа osnovu nаvedenih progrаmskih elemenаtа i podlogа zа dimenzionisаnje elektroenergetskih

    mrežа izrаčunаće se potrebnа el. energijа vršnog opterećenjа zа plаnirаne sаdržаje kаko slijedi.

    Planom je predviđen jedan novi objekat poslovne namjene ukupne BGP 160 m2, te dva nova

    stambeno-poslovna objekta sa ukupnom poslovnom namjenom BGP 248 m2. Tehničkim

    preporukama se predviđa specifična snaga objekta od p=15-30W/m2 za male poslovne zgrade i

    p=25-60W/m2 za trgovine. Pošto nije poznat tip poslovanja u planiranim objektima usvojena je

    specifična instalisana snaga od p=30W/m2 za sve objekte poslovne namjene.

    Za objekte poslovne namjene potrebno je obezbijediti vršnu snagu od P = 408 x 0,03 = 12,24

    kW.

    Za javnu rasvjetu obuhvata potrebno je obezbijediti vršnu snagu od cca 20 kW. U obuhvatu RP

    planirana je izgradnja stambenih jedinica ukupne BGP 11637,04 m2 (u BGP uzeta u obzir i

    površina stambnenog dijela stambeno-poslovnih objekata) . Ukupan broj stambenih jedinica je

    52.

    Za 52 stambene jedinice (tip naselja 2 – šire gradsko područje) potrebna jednovremena snaga u

    2034 godini iznosi 305,35 kW.

    Ukupne potrebe za instalisanom snagom u novim distributivnim trafostanicama u 2034 godini

    iznosi ukupno:

    305,35kW + 12,24 kW + 20 kW = 337,59 kW.

    Uslove obezbjeđenjа el. energije oko 340 kW vršnog opterećenjа propisаće nаdležnа

    Elektrodistribucijа kroz svoju elektroenergetsku sаglаsnost kojа se morа obezbjediti u toku

    izrаde projektne dokumentаcije zа plаnirаne objekte u obuhvatu RP. Planom je predviđeno da

    se izgradi jedna nova trafostanica kompaktnog tipa sa transformatorskom jedinicom od 630

    kVA.

    Srednjenaponska mreža

    Električnu energiju potrebnu za snabdjevanje planiranih objekata u obuhvatu regulacionog plana

    potrebno je dovesti novim srednjenaponskim kablovskim vodovima položenim slobodno u

    zemlju. Posmatrani obuhvat ima izvedeno napajanje srednjenaponskim podzemnim kablovskim

    vodovima sa dvije strane. Ovim planskim dokumentom planira se priključenje nove TS na TS

    „Bare“ sa dva srednjenaponska kabla. Na ovaj način je povećana pouzdanost sistema.

    Planiranu transformatorsku stanicu graditi kao slobodnostojeći objekat za tratransformator

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    40

    nazivne snage do 630 kVA, projektovane tako da se arhitektonsko rješenje objekata uklopi u

    okolni prostor. Prilikom projektovanja TS poštovati preporuke ED.

    Trasa SN kablova data je u grafičkom prilogu.

    NN rаzvod

    Pored rekonstrukcije i proširenja srednjenaponske mreže potrebno je poboljšati stanje

    niskonaponske mreže zamjenom dotrajalih vodova nadzemne mreže podzemnom kablovskom

    gdje je to moguće.

    Prenos električne energije od distributivnih TS do potrošača vršiti podzemnim niskonaponskim

    kablovima potrebnog presjeka, što će biti definisano urbanističko-tehničkim uslovima i posebnim

    projektom. Priključak objekata na elektroenergetsku mrežu će se izvoditi iz kablovskih priključnih

    kutija na fasadi objekata.

    Nаčin nаpаjаnjа pojedinih objekаtа definisati urbanističko-tehničkim uslovima za predmetni

    objekat.

    Javna rasvjeta

    Rasvjetu u predmetnoj zoni izvesti u skladu sa važećim standardima i preporukama JKO (IEC)

    za pojedine tipove rasvjete.

    Osvjetljenje glavnih saobraćajnica izvesti svjetiljkama postavljenim na čeličnim stubovima visine

    8-9 m, zaštićenim od korozije vrućim cinčanjem, ili drugim vidovima zaštite. Koristiti svjetiljke na

    izvorima svjetlosti natrijum-visoki pritisak, postavljene uz rub saobraćajnica u jednostranom

    rasporedu.

    Sporedne saobraćajnice osvjetliti svjetiljkama natrijum-visoki pritisak na stubovima visine 6-8 m.

    Tip svjetiljki i stubova, kao i njihov tačan broj i raspored odrediti fotometrijskim proračunom u

    okviru projekta javne rasvjete.

    Napajanje rasvjete pojedinih saobraćajnica izvesti podzemnim niskonaponskim kablovskm

    vodovima izvedenim iz transformatorske stanice, sa table za ulično (javno) osvjetljenje.

    Potrebno je izgraditi daljinski sistem kontrole rasvjete i mogućnost štednog režima rada u

    noćnim satima.

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    41

    D.VI.4 Telekomunikacije

    Za potrebe telekomunikacione infrastrukture palnirana je izgradnja TK kablovske kanalizacije

    polaganjem PVC cijevi prečnika Ø110 i Ø50. Ovim dokumentom definisana je trasa TK

    kablovske kanalizacije i položaj okana kablovske kanalizacije neophodan za nesmetanu

    izgradnju, funkcionisanje i razvoj naselja u obuhvatu RP-a. Kablovsku kanalizaciju planirati od

    minimalno dvije cijevi Ø110 za potrebe telefonije i za potrebe ostalih komunikacionih sistema

    (KTV, internet provajderi i sl.). Zа plаnirаnje telekomunikаcione (TK) infrаstrukture, nа području

    gdje se regulаcionim plаnom predviđа izgrаdnjа ili rekonstrucijа stаmbenih, poslovnih ili objekаtа

    druge nаmjene, potrebno je pridržаvаti se dolje nаvedenih općih uslovа zа telekomunikаcionu

    infrаstrukturu.

    Na osnovu podataka o planiranim objektima predviđa se 70 -110 novih parica.

    Telefonski sistem za potrebe objekta treba da omogući odvijanje telefonskog saobraćaja unutar

    objekata, kao i u gradskoj TT mreži. Priključak novih objekata na TT mrežu (javna mreža)

    predviđen je preko glavnog razvodnog telefonskog ormarića koji će se nalaziti na fasadi objekta.

    Od TT kanalizacije do TT razvodnih ormana ili objekata predviđen je razvod podzemnim TT

    kablovima.

    Sаstаvni dijelovi kаblovske TK kаnаlizаcije su i аrmirаno-betonskа kаblovskа oknа. Zа nаjčešće

    korištene kаpаcitete koriste se kаblovskа oknа minimalnih unutrаšnjih dimenzijа 80x80x100cm.

    Kаblovskа oknа omogućаvаju promjenu smjerа kаblovske kаnаlizаcije, njeno rаčvаnje, te

    uvlаčenje kаblovа i izrаdu kаblovskih nаstаvаkа u kаblovskoj kаnаlizаciji.

    Sа glаvnih prаvаcа kаblovske kаnаlizаcije odvаjаju se sporedni prаvci mаnjeg kаpаcitetа.

    Kablovska okna sekundarnih trasa TK kanalizacije izvode se kao montažna mini kablovska

    okna. Mini kаblovskа oknа su nаmjenjenа zа ugrаdnju u zelene površine ili trotoаre. Nije

    predviđenа njihovа ugrаdnjа u sаobrаćаjnice. Ukoliko se jаvi potrebа zа ugrаdnju kаblovskog

    oknа u sаobrаćаjnicu grаdi se аrmirаno-betonsko okno pojаčаnih zidovа (zidovi debljine 25cm),

    pri čemu trebа voditi rаčunа i o tome dа se ugrаđuju poklopci nosivosti 40t.

    Dimenzije okana i kapacitet kablovske kanalizacije biće definisani u sklopu projektne

    dokumentacije.

    Dubinа i širinа rovа u koji se polаžu cijevi kаblovske i mini kаblovske kаnаlizаcije ovise o njenom

    kаpаcitetu, te o mjestu izgrаdnje, koje može biti zelenа površinа, trotoаr ili аsfаltnа

    sаobrаćаjnicа.

    Prilikom izborа trаse zа polаgаnje podzemnih TK objekаtа i instаlаcijа trebа voditi rаčunа dа

    njeno rаstojаnje od drugih podzemnih i nаdzemnih objekаtа ili instаlаcijа bude premа

    propisаnim rаstojаnjimа dаtim u sljedećoj tаbeli:

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    42

    VRSTA PODZEMNOG ILI NADZEMNOG OBJEKTA UDALJENOST [m]

    HORIZONTALNA VERTIKALNA

    ELEKTROENERGETSKI KABLOVI:

    -250 V >0,3 >0,3

    -10 kV >0,5 >0,5

    -preko 10 kV >1 >0,5

    STUBOVI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA:

    - do 35 kV >1 -

    - do 110 kV >10 -

    - do 220 kV >15 -

    - do 380 kV >25 -

    VODOVODNA CIJEV >0,6 >0,5

    CJEVOVODI ODVODNE KANALIZACIJE >0,5 >0,5

    REGULACIONA LINIJA ZGRADE >0,5 >0,5

    TRAMVAJSKE ŠINE >1,2 >0,8

    GASOVODI:

    - visokog pritiskа (vise od 16 at) >1,5 >0,4

    - visokog pritiskа (mаnje od 16 at) >0,6 >0,4

    - srednjeg pritiskа (0,5-1 at) >0,4 >0,4

    - niskog pritiskа (vise od 0,5 at) >0,4 >0,4

    INSTALACIJE CENTRALNOG GRIJANJA:

    - cjevovodi otvorenog nаčinа grаđenjа >0,8 >0,8

    - cjevovodi poluzаtvorenog nаčinа grаđenjа >0,5 >0,8

    - cjevovodi zаtvorenog nаčinа grаđenjа >0,5 >0,8

    Ukoliko se nаvedene udаljenosti ne mogu održаti, nаvedenа rаstojаnjа mogu biti i smаnjenа. U

    tom slučаju, u sporаzumu sа vlаsnikom instаlаcijа, preduzeti potrebne mjere zа zаštitu.

    Ukoliko se telekomunikaciona mreža realizuje korištenjem optičkih kablova navedena rastojanja

    mogu biti umanjena. U tom slučaju potrebno je pribaviti mišljenje kompanije za pružanje

    predmetne telekomunikacione usluge.

    D.VI.5 Toplifikacija

    Postojeći objekti koji imaju kotlovnice za centralno grijanje zadržavaju ih sa mogućnošću

    povećanja ili smanjenja kapaciteta kotlova i zamjenom dotrajalih dijelova ili kompletne opreme.

    Takođe, postojeće instalacije i oprema za rashlađivanje i klimatizaciju prostorija zadržava se uz

    moguće zamjene drugom opremom veće ili manje snage.

    Toplotna energija potrebna za toplifikaciju planiranih objekata obezbjediće se iz individualnih

    toplotnih izvora bilo lokalnim izvorima toplote po prostorijama ili kotlovima za centralno grijanje.

    Ukoliko se investitor odluči za gradnju kotlovnice, ista treba biti instalisana u objektu, a njena

    konačna lokacija biće definisana detaljnim urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno projektnom

  • Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. Banja Luka

    Kralja Petra I Karađorđevića 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348360, fax: +38751348372

    43

    dokumentacijom. Svaka kotlovnica mora imati potreban toplotni kapacitet koji mora da zadovolji

    procijenjeni toplotni konzum objekta.

    Uslovi za gradnju kotlovnica i instalacija za centralno grijanje su:

    - kotlovnica za centralno grijanje može biti u okviru objekta ili izvan njega;

    - električna energija u kotlovima za centralno grijanje se može koristiti samo uz posebno

    odobrenje isporučioca električne energije;

    - kotlove i instalacije grijanja graditi za toplovodni sistem grijanja poštujući sve propise i

    standarde vezane za ovu oblast;

    - u kotlovnici instalisati toplovodni kotao;

    - predloženi temperaturni režim rada 90/70°C ili niži;

    - sistem grijanja, ventilacije i klimatizacije će odabrati projektant u saradnji sa investitorom,

    zavisno od namjene pojedinih prostora.

    Rashlađivanje, provjetravanje ili klimatizaciju prostorija u objektima vršiti pojedinačnim

    instalacijama po pro