of 2/2
Faust Vrančić – Machinae novae Izložba Faust Vrančić – Machinae novae Povodom nedavnog obilježavanja 400. obljetnice izdavanja knjige Machinae novae (Novi strojevi) Fausta Vrančića (1615.), Tehnički muzej Nikola Tesla je u prostorijama Muzeja postavio izložbu posvećenu Faustu Vrančiću i njegovom avangardnom djelu Machinae novae. Na izložbi je prezentiran dio fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla. U središnjem dijelu postavljena je stilizirana replika pomičnog krova u mlinu prema crtežu iz djela Machinae novae na postolju s elektropogonom koji omogućava pokretanje dvanaest lopatica na kojima su otisnuti crteži iz navedenog djela. Izloženo je i deset maketa konstruiranih prema Vrančićevim crtežima koje je Muzej otkupom pribavio u svoj fundus. Makete je izradio Dimitrije Barb. Izložene su tri makete mostova, šest maketa mlinova i jedna maketa preše. Na deset uvećanih crteža iz djela Machinae novae prikazane su izabrane Vrančićeve konstrukcije s pripadajućim opisom. Neki crteži prikazani su u pokretnoj stiliziranoj replici mlina s pomičnim krovom koja je izrađena prema Vrančićevom nacrtu. Osim maketa i crteža, izložba sadrži i četiri publikacije iz fundusa knjižnice Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Zahvaljujemo svim ustanovama i pojedincima koji su pomogli u realizaciji projekta, a posebno Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na besplatnom ustupanju digitalnih snimaka djela Machinae novae. Zahvaljujemo Marijani Muljević i Renati Vranyczany Azinović na ustupanju autorskih prava prijevoda i tekstova prof. dr. sc. Vladimira Muljevića, dugogodišnjeg prijatelja i suradnika Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Izložba je financirana sredstvima Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Grada Zagreba, Brodsko-posavske županije i Grada Nove Gradiške Muzej Brodskog Posavlja, svibanj / lipanj 2018. Gradski muzej Nova Gradiška, srpanj / kolovoz 2018. nakladnici Muzej Brodskog Posavlja Slavonski Brod Gradski muzej Nova Gradiška za nakladnike Hrvoje Špicer Marija Mihaljević organizatori Tehnički muzej Nikola Tesla Muzej Brodskog Posavlja Gradski muzej Nova Gradiška autor izložbe Ivan Halić stručna suradnica Kristina Kalanj koordinatorica projekta Ivanka Cafuta likovni postav izložbe Kristina Kalanj grafičko oblikovanje i računalna priprema Hrvoje Đukez digitalne preslike iz Machinae novae snimila Sonja Hrelja uredio Darko Čižmek prijevod tekstova iz Machinae novae Vladimir Muljević lektura i korektura hrvatskoga jezika Margareta Medjurečan prijevod na engleski, lektura i korektura Natalija Jelincic Frank Jelincic fotografije Zvonimir Ambruš Ivan Halić promidžba Marijo Zrna tehnička izvedba Zvonimir Ambruš Igor Elez Franjo Strugar preparacija izložaka Zoran Kirchhoffer Franjo Strugar vlasnik izložaka Tehnički muzej Nikola Tesla stiliziranu repliku pokretnog dijela mlina s pomičnim krovom na osnovi skice Ivana Halića izradio Hrvoje Đukez grafička priprema deplijana Autor - Studio za grafički dizajn Slavonski Brod tisak Tiskara Nova Gradiška d.o.o. naklada 400 primjeraka FAUST VRANČIĆ MACHINAE NOVAE TEHNIČKI MUZEJ NIKOLA TESLA Impresum izložbe

Izložba Faust Vrančić – Machinae novae muzej/2018/Katalog-Faust-Vrancic-GOTOVO.pdf · Faust Vrančić – Machinae novae Izložba Faust Vrančić – Machinae novae Povodom nedavnog

  • View
    29

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Izložba Faust Vrančić – Machinae novae muzej/2018/Katalog-Faust-Vrancic-GOTOVO.pdf · Faust...

  • Faust Vrani Machinae novae

    Izloba Faust Vrani Machinae novae

    Povodom nedavnog obiljeavanja 400. obljetnice izdavanja knjige Machinae novae (Novi strojevi) Fausta Vrania (1615.),

    Tehniki muzej Nikola Tesla je u prostorijama Muzeja postavio izlobu posveenu Faustu Vraniu i njegovom avangardnom

    djelu Machinae novae. Na izlobi je prezentiran dio fundusa Tehnikog muzeja Nikola Tesla.

    U sredinjem dijelu postavljena je stilizirana replika pominog krova u mlinu prema crteu iz djela Machinae novae na

    postolju s elektropogonom koji omoguava pokretanje dvanaest lopatica na kojima su otisnuti crtei iz navedenog djela.

    Izloeno je i deset maketa konstruiranih prema Vranievim crteima koje je Muzej otkupom pribavio u svoj fundus. Makete

    je izradio Dimitrije Barb. Izloene su tri makete mostova, est maketa mlinova i jedna maketa pree.

    Na deset uveanih crtea iz djela Machinae novae prikazane su izabrane Vranieve konstrukcije s pripadajuim opisom.

    Neki crtei prikazani su u pokretnoj stiliziranoj replici mlina s pominim krovom koja je izraena prema Vranievom nacrtu.

    Osim maketa i crtea, izloba sadri i etiri publikacije iz fundusa knjinice Tehnikog muzeja Nikola Tesla.

    Zahvaljujemo svim ustanovama i pojedincima koji su pomogli u realizaciji projekta, a posebno Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu na besplatnom ustupanju digitalnih snimaka djela Machinae novae.

    Zahvaljujemo Marijani Muljevi i Renati Vranyczany Azinovi na ustupanju autorskih prava prijevoda i tekstova prof. dr. sc. Vladimira Muljevia, dugogodinjeg prijatelja i suradnika Tehnikog muzeja Nikola Tesla.

    Izloba je financirana sredstvima Tehnikog muzeja Nikola Tesla, Grada Zagreba, Brodsko-posavske upanije i Grada Nove Gradike

    Muzej Brodskog Posavlja, svibanj / lipanj 2018.Gradski muzej Nova Gradika, srpanj / kolovoz 2018.

    nakladniciMuzej Brodskog Posavlja Slavonski BrodGradski muzej Nova Gradika

    za nakladnikeHrvoje picerMarija Mihaljevi

    organizatoriTehniki muzej Nikola Tesla Muzej Brodskog PosavljaGradski muzej Nova Gradika

    autor izlobeIvan Hali

    struna suradnicaKristina Kalanj

    koordinatorica projektaIvanka Cafuta

    likovni postav izlobeKristina Kalanj

    grafiko oblikovanje i raunalna pripremaHrvoje ukez

    digitalne preslike iz Machinae novaesnimila Sonja Hreljauredio Darko imek

    prijevod tekstova iz Machinae novaeVladimir Muljevi

    lektura i korekturahrvatskoga jezikaMargareta Medjurean

    prijevod na engleski,lektura i korekturaNatalija JelincicFrank Jelincic

    fotografijeZvonimir AmbruIvan Hali

    promidbaMarijo Zrna

    tehnika izvedbaZvonimir AmbruIgor ElezFranjo Strugar

    preparacija izloakaZoran KirchhofferFranjo Strugar

    vlasnik izloakaTehniki muzej Nikola Tesla

    stiliziranu repliku pokretnog dijela mlina s pominim krovom na osnovi skice Ivana Halia izradio Hrvoje ukez

    grafika priprema deplijanaAutor - Studio za grafiki dizajn Slavonski Brod

    tisakTiskara Nova Gradika d.o.o.

    naklada400 primjeraka

    FAUST VRANIMACHINAE NOVAE

    TEHNIKI MUZEJNIKOLA TESLA

    Impresum izlobe

  • Faust Vrani najvaniji je hrvatski konstruktor i tehniki pisac na

    prijelazu iz 16. u 17. stoljee. On je prvi hrvatski inenjer, roen

    1551. u ibeniku. Poetno humanistiko obrazovanje stjee u

    Pounu kod svoga strica Antuna Vrania, uglednog diplomata,

    humanista, nadbiskupa ostrogonskog i primasa Ugarske, a zatim u

    Padovi studira filozofiju i pravo. Godine 1575. primljen je u lanstvo

    hrvatske Bratovtine Sv. Jeronima u Rimu. Postavi tajnikom rimsko-

    njemakog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. godine 1579.,

    Vrani poinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku. Od

    1594. do 1598. boravi u Dalmaciji i Italiji, bavi se komparativnom

    leksikografijom i izdaje glasoviti petojezini rjenik (Venecija,

    1595.). Godine 1598. od Rudolfa II. dobiva naslov anadskog

    biskupa te obavlja dunosti kraljeva savjetnika za Maarsku i

    Transilvaniju do 1605., kad naputa dvor i ulazi u red Sv. Pavla, tzv.

    barnabita u Rimu. U Rimu istrauje konstrukcije strojeva i

    arhitektonske probleme, a preko barnabita Giovannija Ambrogia

    Mazente upoznaje tehnike crtee Leonarda da Vincija, to rezultira

    najznaajnijim Vranievim djelom Machinae novae (Novi strojevi,

    Venecija, 1615.).

    Kapitalno Vranievo djelo Machinae novae objavljeno je u Veneciji

    1615. godine. U njemu ibenanin Faust Vrani sa 49 znalaki

    izvedena bakropisa grafiki prikazuje, a popratnim viejezinim

    tekstovima (na latinskom, talijanskom, panjolskom, francuskom i

    njemakom jeziku) opisuje 56 razliitih ureaja i tehnikih

    konstrukcija. Projekti su u djelu opisani samo teoretski, u

    nedostatku fizikalnih i tehnikih znanja potrebnih za konstrukcije.

    Zanimljivo je kako ve u uvodu u djelo Machinae novae Vrani naglaava kako je neopravdano to graditeljstvo (danas

    bismo to nazvali tehnikom), kada se ono odnosi na strojeve, neki uenjaci ne smatraju umjetnou, dakle ne cijene ga

    dovoljno. Vrani se zalae za tehniki napredak, a svoje djelo namjenjuje onima, tada malobrojnima, koji e ga cijeniti.

    Ujedno moli sve one koji umiju uiniti neto bolje da svoje izume objave kako bi se mogli izgraditi i primjenjivati. Ve se iz tog

    stava vidi Vraniev realan, konstruktivan i praktian, ali uvijek kritian duh, koji ga svrstava u red prvih inenjera toga doba.

    Opisujui strojeve i naprave, Vrani gotovo uvijek navodi i izvore, ali posve jasno i odreeno ukazuje i na svoje vlastite

    konstrukcije. Meu njegovim strojevima moemo istaknuti mlin s pominim krovom (vjetrenjaa s horizontalnim rotorom i

    lopaticama kakve imaju dananje turbine), mlin objeen o stijenu, s kotaem kakav ima suvremena Francisova turbina, mlin

    u morskom tjesnacu (iskoritavanje plime i oseke akumulacijskim jezerom), konstrukcija za pogon elektrane kakva se i danas

    koristi na obali Atlantskog oceana. Most od zvonovine (bronce) prva je konstrukcija kovinskoga mosta kakav e u upotrebu

    ui tek 1773. u Engleskoj. eljezni most konstrukcija je viseega

    (lananoga) mosta koji e biti sagraen tek 1874. u Francuskoj.

    Njegov most s jednim uetom prvi je poznati nacrt iare. Ipak,

    najpoznatija i najznaajnija Vranieva konstrukcija je Homo

    volans (Letei ovjek) - praktino prvi uporabljivi padobran u

    povijesti. U knjizi je detaljno prikazana Vranieva zamisao,

    pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina. Na tom okviru

    ovjeen je padobranac, to u znatnoj mjeri nalikuje dananjim

    padobranima. S gledita povijesti tehnike, ovo djelo i danas

    predstavlja vrhunsku zanimljivost civilizacije i kulture.

    Moe se sa sigurnou pretpostaviti da je tekst Machinae novae Faust Vrani napisao najprije na latinskom jeziku, jer je to

    bio jezik znanstvenika, a vjerojatno je sam napisao i tekst na talijanskome, kojim je dobro vladao. Tako je nastalo prvo izdanje,

    na ijoj je naslovnoj stranici samo naslov Machinae novae Fausti Verantii siceni. Faust je elio istaknuti svoje ibensko

    porijeklo i u samom naslovu svog djela rijeju siceni. U njegovo se doba smatralo da se antiki Siccum nalazio nedaleko od

    ibenika. Drugo izdanje dopunjeno je tekstovima na panjolskome, francuskom i njemakom jeziku.

    Podruje tehnike koje ovo djelo obuhvaa vrlo je iroko. Prema miljenjima dananjih povjesniara tehnikih znanosti,

    osnovna su znaajka Vranievih tehnikih konstrukcija jednostavnost i jasnoa zamisli te prikazivanja i opisivanja. Njegovi su

    prijedlozi i opisi konstrukcija usmjereni prema svakodnevnim potrebama ovjeka, a uvijek se temelje na fizikoj i tehnikoj

    stvarnosti, odnosno provedivosti. U potrazi za rjeenjem postavljenog pitanja i zadatka Faust Vrani se oslanja na svoj realni,

    eksperimentalni i kritini duh. Opisujui strojeve i naprave, gotovo uvijek navodi uzore i izvore, ali posve jasno i odreeno

    upuuje i na svoje vlastite konstrukcije.

    Sve konstrukcije opisane u Vranievu djelu ne potjeu od njega samog. I sam kae da je neke strojeve i sprave vidio u

    Njemakoj, vicarskoj, Ugarskoj i drugim zemljama. Iz toga proizlazi kako je Vraniu namjera bila da njegovo djelo poslui

    kao prirunik za praktinu primjenu. Faust Vrani ivio je u doba kada su matematika i fizika bile jo u zaecima, a tehnika se

    ograniavala gotovo iskljuivo na iskustva i uobiajene izvedbe, naslijeene iz prolosti. Opisi kojima su popraeni

    izvanredno zorni crtei pokazuju da je Vrani dobro poznavao osnovne principe tadanje fizike, da je imao osobit dar za

    tehniku izvedbu i primjenjivost izuma i da je dobro znao ocijeniti vanost i potrebu svake pojedine konstrukcije.

    U djelu Machinae novae, Fausta Vrania je najvie zanimalo pitanje energije potrebne za pogon mlinova i ostalih strojeva. To

    je prikazao na osamnaest razliitih mlinova i strojeva opisanih u knjizi. Njegove konstrukcije za izvor energije koriste miinu

    energiju ovjeka i energiju vode, a znatnu pozornost posvetio je i vjetru kao izvoru energije. Njegovo razumijevanje

    zakonitosti strujanja zraka bilo je jasno i tono. Primjenom razliitih konstrukcija lopatinih kola nastojao je postii to veu

    iskoristivost sile vjetra. Tehnika imaginacija Fausta Vrania posebno je zanimljiva kod primjene vode kao izvora pogonske

    energije.

    Neke konstrukcije prikazane u djelu Machinae novae posebno su vane jer se prvi put u povijesti tehnike javljaju upravo u

    Vrania, primjerice metalni lanani most. Ispravno je uoio ulogu zamanjaka u radu pogonskih strojeva. Znao je primijeniti i

    elastinost materijala sa svrhom akumuliranja energije.

    Faust je otac nae prirodoznanstvene i tehnike terminologije. U svom djelu Dictionarium quinque nobilissimarum Europae

    linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae (Rjenik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog,

    talijanskog, njemakog, dalmatinskog i ugarskog) objavljenom u Veneciji 1595. godine, koristio je vie matematikih

    pojmova, takoer i pojmove iz fizike, astronomije kao i meteorologije.

    Rjenik sadri 5411 abecedno

    poredanih latinskih rijei, uglavnom

    onih za svakidanju uporabu, uz koje

    su u stupcima rijei ostalih jezika.

    Vraniev stupac hrvatskih rijei prvi

    je hrvatski rjenik, to, zajedno s

    uvrtavanjem hrvatskoga meu pet

    najodlinijih europskih jezika, ini

    neizmjerno vaan element u razvoju

    hrvatskoga jezika. U njemu je

    napisano oko 3800 hrvatskih rijei.

    Veina je leksika akavska, ali ima i

    tokavskoga, poneka kajkavska rije

    (oblok, sien, traven), pa i crkveno-

    slavenska (sobstvo).

    Ovo je bio prvi hrvatski rjenik i prvi vei rjenik maarskoga jezika (maarski je jezik prvi puta zastupljen kao europski jezik).

    Dictionarium je istovremeno i prvi sustavniji pokuaj etimolokog razmatranja leksikog blaga. Tiskan je u vrijeme kada

    hrvatski jezik nije bio poznat europskoj strunoj i znanstvenoj javnosti i stoga je due vrijeme imao korisnu funkciju jer su se

    njime sluili i poznatiji leksikografi, kao to su Petar Loderecker i Bartol Kai. Petar Loderecker je eki benediktinac koji je uz

    Vranievu suglasnost, tom rjeniku dodao eki i poljski jezik pa je 1605. objavio Sedmerojezini rjenik latinskog,

    talijanskog, dalmatinskog/hrvatskog, ekog, poljskog, njemakog i ugarskog jezika. Korpus svakog od sedam jezika

    obuhvaa oko 5600 rijei. Ova suradnja Vrania i Lodereckera najraniji je pothvat takve leksikografske suradnje u Srednjoj

    Europi.

    Faust je umro u Veneciji na povratku u svoju domovinu 20. sijenja 1617. godine. Kako je obitelj Vrani imala svoj posjed na

    otoku Prviu, kao i mnogi ibenani onog doba, prema Faustovoj elji njegovi posmrtni ostaci preneseni su na otok Prvi i

    pokopani u crkvi Sv. Marije od milosti. U Prvi Luci nalazi se i Memorijalni centar Faust Vrani posveen ivotu i djelu ovog

    velikog hrvatskog erudita i pravog vizionara.

    Faust Vrani je znatno pridonio kulturnom i znanstvenom razvoju Europe te istovremeno dao poseban doprinos razvoju

    tehnike kulture i hrvatskog jezika. Najvanijim djelima Machinae novae i Dictionarium ve je za ivota stekao svjetsku slavu.

    Ivan Hali

    O Faustu Vraniu i njegovim djelima