Izgradnja kapaciteta NIPP-a: UPORABA PROSTORNIH PODATAKA … · Kristina Šimunić Izgradnja kapaciteta NIPP-a: ... Infrastruktura prostornih podataka se razvija na različitim društvenim

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Kristina Šimunić

Izgradnja kapaciteta NIPP-a:

UPORABA PROSTORNIH PODATAKA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2016.

2

I. Autor

Ime i prezime: Kristina Šimunić

Datum i mjesto rođenja: 27.04.1987., Zadar

II. Diplomski rad

Predmet: Diplomski rad

Naslov:

Izgradnja kapaciteta NIPP-a: Uporaba prostornih podataka u Republici Hrvatskoj

Mentor i voditelj: doc.dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 09.03.2016.

Datum obrane: 29.9.2016.

Sastav povjerenstva

pred kojim je

branjen diplomski rad:

doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

prof. dr. sc. Željko Bačić

doc. dr. sc. Dražen Tutić

3

Izgradnja kapaciteta NIPP-a: Uporaba prostornih podataka u

civilnom sektoru u Republici Hrvatskoj

Kristina Šimunić

Sažetak: Prostorni podaci, kao opće dobro za sve nas, već su stoljećima

interpretirani i vizualizirani na analognim kartama, a razvojem

informacijskih i komunikacijskih tehnologija javljaju se novi zahtjevi za

prostorne podatke za čije održavanje i uporabu se razvijaju infrastrukture

prostornih podataka (IPP). INSPIRE direktivom određen je okvir

nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP). Uspostava NIPP-a

trebala bi pridonijeti objedinjavanju, upravljanju te održavanju dijeljenja

prostornih podataka na jednom mjestu kako na nacionalnoj tako i na

europskoj razini. U ovom diplomskom radu provedeno je istraživanje o

korištenju prostornih podataka u civilnom sektoru u Republici Hrvatskoj, te

su na temelju provedene ankete date preporuke za daljnju implementaciju

NIPP-a u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: IPP, INSPIRE direktiva, NIPP, prostorni podaci, civilni

sektor

Capacity building of NSDI: Using spatial data in the civil sector in the Republic of Croatia

Abstract: Spatial data, a common good useful for all of us, have been

interpreted and visualized on analogue maps for centuries, and along with

the development of information and communication technologies, new

requirements for spatial data emerge. Thus, for the maintenance and use

of spacial data, spacial data infrastructures are being further developed

(SDI). The frame of the national spatial data infrastructure (NSDI) is

determined by the INSPIRE directive. The establishment of the NSDI

should contribute to the pooling, management, and maintenance of

sharing spatial data in one place at both the national and European level.

In this graduate thesis, research on the use of spatial data in the civil

sector in the Republic of Croatia was carried out, and recommendations

for further implementation of the NSDI in the Republic of Croatia, based on

the conducted survey, are given.

Keywords: SDI, INSPIRE Directive, NSDI, spatial data, civil sector

4

Zahvala:

Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Vesni Poslončec-Petrić na predloženoj temi,

pruženim savjetima, razumijevanju i susretljivosti tijekom izrade diplomskog rada.

Hvala svim kolegama i prijateljima koji su uljepšali ove studentske dane i učinili ih

zanimljivijima.

Najveće hvala mojim roditeljima, obitelji i dečku na podršci i razumijevanju tijekom

studiranja.

5

S A D R Ž A J

1. UVOD ................................................................................................................................ 7

2. PROSTORNI PODACI ...................................................................................................... 8

2.1. INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA (IPP) ........................................................... 9

2.1.1.Organizacijske razine IPP-a ................................................................................ 10

2.1.2. Komponente i strukture IPP-a ............................................................................ 11

3. EUROPSKA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA (INSPIRE) ................... 13

3.1. SVRHA I VIZIJA INSPIRE-A .......................................................................................... 13

3.2. ZAKONODAVNI OKVIR .................................................................................................. 14

3.2.1. Direktiva 2007/2/EC ........................................................................................... 14

3.3. VREMENSKI OKVIR USPOSTAVE INSPIRE-A .................................................................. 17

4. NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA (NIPP)...................... 18

4.1. USPOSTAVA NIPP-A ................................................................................................... 19

4.1.1. Tijela i subjekti NIPP-a ....................................................................................... 19

4.1.2. Geoportal NIPP-a............................................................................................... 25

5. ISTRAŽIVANJE .............................................................................................................. 26

5.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ..................................................................................... 26

5.2. ANKETA O KORIŠTENJU PROSTORNIH PODATAKA U CIVILNOM SEKTORU U RH.................. 26

5.2.1. Cilj ankete .......................................................................................................... 27

5.2.2. Sadržaj anketnog upitnika .................................................................................. 27

5.2.3. Izrada anketnog upitnika .................................................................................... 29

5.2.5. Obrada podataka i analiza dobivenih rezultata ................................................... 32

5.2.5.1. Advanced Summary by Awesome Table ..................................................... 32

5.3. ANALIZA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA .......................................................................... 33

5.3.1. Analiza istraživanja prema spolu ispitanika ........................................................ 33

5.3.2. Analiza istraživanja prema starosnoj dobi ispitanika ........................................... 34

5.3.3. Analiza istraživanja prema stručnoj spremi ispitanika ......................................... 35

5.3.4. Analiza istraživanja prema zanimanju ispitanika ................................................ 36

5.3.5. Analiza svih dobivenih odgovora prema postavljenom pitanju ............................ 37

5.4. PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA .................................................................................... 60

5.4.1. Geocode by Awesome Table ............................................................................. 60

5.4.2. ArcGIS Online .................................................................................................... 60

6. PREPORUKE ZA DALJNJU IMPLEMENTACIJU NIPP-A U REPUBLICI HRVATSKOJ 63

7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 64

6

Literatura: .................................................................................................................... 65

Popis URL – ova: ......................................................................................................... 66

Popis slika ................................................................................................................... 67

Popis tablica ................................................................................................................ 68

Popis dijagrama ........................................................................................................... 69

Prilozi........................................................................................................................... 72

7

1. Uvod

Prostorni podaci su podaci koji opisuju lokaciju ili oblik kao što su položaj kuće,

ceste, rijeke, šuma, strujnih vodova, prostornih jedinica, jezera i sl. S obzirom na to

većina organizacija sadrži prostorne podatke (kartografija, zemljišne knjige, prirodni

resursi, prostorno planiranje okoliša, gradsko planiranje, vizualizacija informacija,

adresa trgovina, geokodirana adresa, praćenje prijevoza i sl.).

Zbog neusklađenosti ili nedostatka servisa koji bi pružao mogućnost pronalaženja,

objave i pretraživanja podataka, kvalitetne informacije o prostoru su često

nedostupne, a prostorni podaci koji su isti ili u nekim segmentima slični često se

prikupljaju i održavaju na različitim adresama u sustavu državne uprave te tako

stvaraju nepotrebne dodatne troškove.

Upravo iz tog razloga logično je težiti izgradnji jednog sustava u kojem bi se prostorni

podaci prikupljali i održavali na jednom mjestu te stavljali na raspolaganje različitim

korisnicima. Zbog toga je potrebno imati dobru i održivu nacionalnu infrastrukturu

prostornih podataka (NIPP).

NIPP daje osnovu za otkrivanje, pregled i uporabu prostornih podataka u državnim

tijelima, gospodarstvu, nekomercijalnom i javnom sektoru, akademskoj zajednici i

općenito građanima (URL 1).

U ovom diplomskog radu obrađeni su termini IPP-a, INSPIRE-a te NIPP-a, a glavni

zadatak rada predstavlja anketa o korištenju prostornih podataka u civilnom sektoru

u Republici Hrvatskoj. Obrađeni su podaci i analizirani dobiveni rezultati provedene

ankete i na temelju toga, date su preporuke za daljnju implementaciju NIPP-a u

Republici Hrvatskoj.

8

2. Prostorni podaci

Prostorni podaci su vrlo važan dio našeg svakodnevnog života jer sve što se događa,

događa se negdje. Prema istraživanjima više od 80% informacija sadrži prostornu

komponentu tj. jednoznačno se mogu odrediti u prostoru.

Pod pojmom prostorni podaci podrazumijevaju se svi podaci koji su direktno ili

indirektno povezani s određenim položajem u prostoru ili geografskim područjem.

Odnose se na sve vrste podataka koji imaju prostorni aspekt ili prostornu predstavu,

međutim, prostorni podaci često uključuju ne samo prostorne, nego i podatke koji su

vezani za okoliš, zdravlje ili sigurnost.

U okviru infrastrukture prostornih podataka, prostorne podatke dijelimo na osnovne i

tematske (ostale) prostorne podatke. Osnovni podaci su višenamjenski te se mogu

kombinirati i nadograđivati s ostalim tematskim podacima, koji se odnose na podatke

s jednom namjenom, ali se mogu primjenjivati i za druge namjene. Sukladno tome

nužno je uspostaviti okvir osnovnih podataka čija je svrha smanjenje redundancije

podataka i poboljšanje veza između skupova prostornih podataka te razvrstavanje

prostornih podataka po različitim temama i stvaranje okruženja za njihov daljnji razvoj

i upotrebu prostornih podataka (slika 1).

Slika 1. Okvir prostornih podataka

Okvir prostornih podataka u pojedinim zemljama većinom uključuje slijedeće skupove

podataka:

katastar,

9

promet,

hidrografiju,

administrativne jedinice,

geodetsku osnovu,

visine,

DOF i

geografske nazive i imena.

2.1. Infrastruktura prostornih podataka (IPP)

Infrastruktura je temeljni okvir nekog sustava ili organizacije, ali i sredstava (ljudi,

zgrade, oprema), potrebna za neku aktivnost. Infrastruktura prostornih podataka

(dalje IPP) obuhvaća područja kao što su metapodaci, skupovi i usluge prostornih

podataka, mrežne usluge i tehnologije, sporazume o zajedničkom korištenju, pristupu

i uporabi i mehanizme za koordinaciju i nadzor (URL 2).

Infrastruktura prostornih podataka predstavlja skup relevantnih temeljnih tehnologija,

politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka

kao i pristup do njih. Osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu

procjenu i primjenu na svim društvenim razinama kao što su državna uprava,

komercijalni i nekomercijalni sektor i građanstvo u cjelini (Cetl 2007).

Ne postoji globalna odluka o tome što je infrastruktura prostornih podataka. S jedne

strane se može promatrati kao produkt međusobno povezanih baza prostornih

podataka, a s druge kao sveobuhvatni proces izgradnje strategije potrebne za

upravljanje prostornim podacima.

Sam pojam infrastrukture prostornih podataka seže iz davnih razdoblja kada su se

prostorni podaci počeli sustavno prikupljati i prikazivati na kartama i planovima. Daljni

razvoj IPP-a bio je uvjetovan razvojem tehnologija prikupljanja prostornih podataka,

informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i stupnjem društvenog razvoja (Cetl

2007).

Najveći poticaj stvaranju infrastrukture prostornih podataka imala je Izvršna naredba

12906 (Executive Order 12906: „Coordinating Geographic Data Acquisition and

Access: The National Spatial data Infrastructure“), donesena od strane tadašnjeg

predsjednika SAD-a, W. J. Clintona, 1994. godine. Naredba naglašava važnost

suradnje državnih institucija i organizacija, lokalnih uprava, privatnog sektora i

akademske zajednice pri uspostavi infrastrukture prostornih podataka, a njen je cilj

stvaranje pravovremenih i točnih prostornih podataka uz minimalnu redundanciju i

trošak korisnika.

10

2.1.1.Organizacijske razine IPP-a

Infrastruktura prostornih podataka se razvija na različitim društvenim razinama. S

obzirom na primjenu pojedinih razina njen se razvoj može prikazati hijerarhijski (slika

2).

Slika 2. Hijerarhija IPP (URL 3)

Na najvišoj razini se nalazi globalna infrastruktura prostornih podataka, dok je na

najnižoj korporacijska, odnosno IPP pojedinih tvrtki. Svaka viša razina sastoji se od

jednog ili više elemenata niže razine, a uz vertikalnu povezanost pojedinih razina

zakonski i politički okviri uvjetuju čvrste veze na pojedinim horizontalnim razinama.

Ključnu ulogu u razvoju i primjeni ostalih razina ima nacionalna infrastruktura

prostornih podataka (dalje NIPP) (Cetl 2007).

Osim hijerarhijskog prikaza razina IPP-a, razlikujemo tri međusobno povezane

organizacijske razine IPP-a (slika 3).

Slika 3. Organizacijske razine IPP-a (DGU 2008.)

Na vrhu se nalazi politička razina koja je zadužena za cjelokupne ciljeve i pravne

propise IPP-a. Upravljačka razina je zadužena za razvoj strategije IPP-a i obuhvaća

organizacijske aspekte, koncepte i norme. Na samom dnu se nalazi operativna

razina koja se bavi stvarnim provedbenim postupcima i njihovim ishodima i

predstavlja sve sudionike uključene u IPP.

11

S obzirom na razinu primjene mnogo je različitih subjekata uključenih u

infrastrukturu prostornih podataka:

državna uprava,

javni sektor,

privatni sektor,

nevladine organizacije,

akademske i edukacijske ustanove,

udruženja građana i

individualni korisnici.

Svaki od subjekata ima različitu ulogu u ostvarenju IPP-a, kao što su proizvodnja i

održavanje podataka, stvaranje zakonskih preduvjeta, normizacija postupaka i

procedura, izgradnja tehničke infrastrukture, ispitivanje i implementacija novih

tehnologija i spoznaja, koordinacija te korištenje podataka i usluga (Cetl 2007).

2.1.2. Komponente i strukture IPP-a

Diljem svijeta postoje različiti modeli IPP-a i većina njih ima identične ili vrlo slične

komponente i atribute. Komponente IPP-a su (Cetl 2003):

organizacije ili pojedinci koji izrađuju ili koriste prostorne podatke,

tehnologije koje omogućuju uporabu i distribuciju prostornih podataka,

prostorni podaci.

Razlikujemo logičku (slika 4) i fizičku strukturu IPP-a.

Slika 4. Logička struktura IPP-a (Cetl 2007)

12

Kao što je vidljivo sa slike, logičku strukturu IPP-a čine:

prostorni podaci (osnovni, ostali),

metapodaci,

norme i standardi,

katalog i

suradnja.

Kako bi implementacija pojedinih logičkih dijelova IPP-a bila uspješna, potrebno je

stvoriti okruženje u kojem su sadržaj, dijelovi i procedure standardizirani, osnovni

izvori prostornih podataka i korisnici umreženi te tehnička infrastruktura prilagođena

jednostavnoj i učinkovitoj upotrebi.

Fizička implementacija IPP-a podrazumijeva stvaranje jednostavnog i nesmetanog

tijeka prostornih podataka od baza pa sve do korisnika. Kako bi se taj tijek mogao

ostvariti potrebna je uspostava odgovarajuće mrežne i tehničke infrastrukture u

skladu s odgovarajućim normama i standardima (slika 5).

Slika 5. Fizička implementacija IPP-a (Cetl 2007)

13

3. Europska infrastruktura prostornih podataka (INSPIRE)

Inicijativa za izgradnju Europske geoinformacijske infrastrukture pokrenuta je 1995.

godine kao reakcija na Izvršnu naredbu 12906 te je rezultirala izradom dokumenta GI

2000 koji je predstavljao strategiju razvoja prostornih informacija u Europi. Međutim,

vizija zasnovana na toj inicijativi nije implementirana zbog neusklađenosti politike

pojedinih europskih zemalja i nedostatka znanja i okvira djelovanja na tržištu

privatnog sektora (Cetl 2007). Do napretka je došlo 2002. godine kada je Europska

komisija usvojila Memorandum o razumijevanju za uspostavu infrastrukture za

prostorne informacije u Europi (INSPIRE - Infrastructure for Spatial Information in

Europe).

Uspostava INSPIRE-a potrebna je kako bi se dobili usklađeni i upotrebljivi izvori

geoprostornih informacija na svim razinama. Stoga ova inicijativa daje smjernice za

primjenu tehničkih normi i protokola te organizirano i koordinirano izdavanje i

održavanje prostornih podataka.

2004. godine usvojena je Direktiva za INSPIRE inicijativu. Njome je stvoren

zakonodavni okvir za njenu uspostavu, nadzor i procjenu (EC 2004) i predstavlja

jednu od najvećih inicijativa pokrenutih od strane nacionalnih institucija za prostorne

podatke.

Europski parlament i Vijeće Europske unije 14.ožujka 2007. godine donose Direktivu

o INSPIRE uspostavi (EC 2007) koja se odnosi na prostorne podatke i koja podržava

kreiranje politike vezane za okoliš. Ova Direktiva stupila je na snagu 15. svibnja

2007. godine.

3.1. Svrha i vizija INSPIRE-a

Svrha INSPIRE-a je pojednostavniti pristup podacima te osigurati usklađene

prostorne podatke, pri čemu države članice moraju osigurati raspoloživost, kvalitetu,

usporedivost, potpunost i konzistentnost vlastitih prostornih podataka.

Vizija INSPIRE- a je stvoriti infrastrukturu u Europi koja će omogućiti bolji pristup ka

ažuriranim i kvalitetnim skupovima prostornih podataka te ga staviti na raspolaganje

svim zainteresiranim korisnicima (slika 6). To je ujedno jedan od osnovnih uvjeta za

razvoj politike, stimulaciju privatnog sektora i poboljšanje usluga građanima u cjelini.

14

Slika 6. Vizija INSPIRE inicijative (Cetl 2007)

3.2. Zakonodavni okvir

Zakonodavni okvir INSPIRE-a čini Direktiva 2007/2/EC (URL 4) i za Republiku

Hrvatsku Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Republike Hrvatske

(NN 56/2013).

Podzakonski akti kojima je uređena:

provedbena pravila

specifikacije

3.2.1. Direktiva 2007/2/EC

Direktivom 2007/2/EC definiran je zakonodavni okvir INSPIRE-a i zahvaljujući njoj svi

mogu komunicirati koristeći istu terminologiju i modele koje svi drugi razumiju.

Zasniva se na postojećim infrastrukturama prostornih podataka ostalih zemalja.

Direktivom su obuhvaćene:

34 teme prostornih podataka, raspoređene u tri priloga koje su potrebne za

uspješnu izgradnju sustava informacija o okolišu,

15

prostorni podaci koje posjeduju državna tijela ili druge institucije u ime

državnih tijela te prostorni podaci koje koriste državna tijela u izvršavanju

svojih javnih zadaća (slika 7).

Slika 7. Teme prostornih podataka obuhvaćene INSPIRE direktivom (URL 5)

Glavna načela INSPIRE direktive (URL 6):

prostorni podaci se pohranjuju, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj

razini,

omogućiti dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora diljem

Europske zajednice i njihovo zajedničko korištenje između različitih korisnika i

aplikacija,

prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim

državnim tijelima,

prostorni podaci moraju biti raspoloživi pod uvjetima koji bezrazložno ne

ograničavaju njihovu širu uporabu, omogućiti lako otkrivanje raspoloživih

16

prostornih podataka, ocijeniti njihovu prikladnost za ostvarenje cilja i saznati

uvjete koji se primjenjuju za njihovu uporabu.

Osnovne komponente INSPIRE direktive su:

metapodaci,

interoperabilnost prostornih podataka i usluga,

mrežne usluge (otkrivanje, pregledavanje, preuzimanje, transformacija i

pozivanje),

zajedničko korištenje prostornih podataka i usluga,

koordinacija te

mjere nadzora i izvještavanja.

17

3.3. Vremenski okvir uspostave INSPIRE-a

Za uspostavu INSPIRE-a definiran je određeni vremenski period koji se proteže do

2020. godine (slika 8).

Slika 8. Vremenski okvir uspostave INSPIRE-a (URL 7)

Najvažniji datumi koji predstavljaju budućnost uspostave INSPIRE-a su 23.11.2017.

dokad svi podaci iz Priloga I moraju biti usklađeni s INSPIRE provedbenim pravilima

te 21.10.2020. dokad se moraju uskladiti svi podaci iz Priloga II i III.

18

4. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP)

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (dalje NIPP) predstavlja skup

tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih

čimbenika koji omogućavaju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i održavanje

dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i

europskoj razini (NN 56/2013).

NIPP obuhvaća:

izvore prostornih podataka,

sustav metapodataka,

usluge i tehnologije umreženja,

provedbena pravila, sporazume o dijeljenju, razmjeni, pristupu i korištenju

prostornih podataka,

uvjete korištenja,

mehanizme koordinacije i nadzora,

procese i postupke,

geoportal NIPP-a i

ljudske kapacitete.

Osim gore navedenih skupova podataka NIPP obuhvaća i ostale skupove prostornih

podataka koji predstavlja predmet razmjene između subjekata NIPP-a (slika 9).

Slika 9. Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om (Poslončec-Petrić 2010)

19

4.1. Uspostava NIPP-a

Prvim korakom ka uspostavi NIPP-a možemo smatrati 2001. godinu kada je od

strane Državne geodetske uprave (DGU) izrađena studija pod nazivom „Review of

EU requirements for Geographic Information Infrastructure in Croatia“. Njome je

analizirana geoinformacijska infrastruktura u Hrvatskoj i potrebe za njenim daljnjim

razvojem. Nadalje, 2007. godine kada je donesena INSPIRE direktiva u Europskoj

uniji, u Hrvatskoj je stupio na snagu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina,

čime su postavljeni temelji NIPP-a, odnosno definirana je nacionalna infrastruktura

prostornih podataka, prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om, metapodaci i njihov

sadržaj, skupovi i servisi prostornih podataka obuhvaćeni NIPP-om te subjekti i tijela

NIPP-a.

Tim je Zakonom INSPIRE Direktiva bila tek djelomično prenesena u hrvatsko

zakonodavstvo. Donošenjem Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih

podataka, 26. travnja 2013. godine, intenzitet uspostave NIPP-a je porastao i to

zahvaljujući jasno definiranim obavezama koje proizlaze iz INSPIRE Direktive te

samoj činjenici da je ulaskom u Europsku uniju provedba INSPIRE direktive postala

obvezujuća (Cetl i dr. 2015).

4.1.1. Tijela i subjekti NIPP-a

Sudionici NIPP-a mogu se podijeliti u četiri skupine (Cetl 2015):

1. Tijela NIPP-a

2. Subjekti NIPP-a

3. Korisnici prostornih podataka koji su dio NIPP-a

4. Nacionalna kontaktna točka (Državna geodetska uprava).

Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina definiran je institucijski okvir za

uspostavu NIPP-a (slika 10).

Tijela NIPP-a čine: Vijeće NIPP-a, Odbor NIPP-a i radne skupine.

Vijeće NIPP-a uspostavlja Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka u Republici

Hrvatskoj i koordinira aktivnosti subjekata NIPP-a. Odbor NIPP-a je stalno

provedbeno tijelo koje ima upravljačku ulogu, a radne skupine se osnivaju u svrhu

razrade pojedinih zadataka i obveza iz djelokruga uspostave, održavanja i razvoja

NIPP-a.

20

Slika 10. Tijela i subjekti NIPP-a (Cetl i dr. 2015)

Trenutno je aktivno šest radnih skupina:

RS za tehničke standarde NIPP-a,

RS za zajedničko korištenje prostornih podataka NIPP-a,

RS za povezivanje programa NIPP-a i e-Vlade,

RS za izgradnju kapaciteta uspostave NIPP-a,

RS za izgradnju poslovnog modela uspostave NIPP-a,

RS za prostorne podatke NIPP-a.

Njihova zadaća je identificirati nedostatke kapaciteta za uspostavu NIPP-a i dati

primjere najbolje prakse, proizvesti upute za izgradnju kapaciteta NIPP-a, raditi na

stručnoj literaturi vezanoj za NIPP, dati prijedlog kolegija i/ili tečajeva koji bi se trebali

uvesti na geoinformatičkim i drugim usmjerenjima na različitim obrazovnim razinama,

uspostaviti mrežu tj. komunikaciju s hrvatskom i europskim obrazovnim institucijama

(Poslončec – Petrić 2010).

Subjekti NIPP-a su tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu,

imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka i koji su dužni sudjelovati u

uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a (NN 56/2013).

Da bi neka treća strana mogla postati subjektom NIPP-a mora ispunjavati sljedeće

uvjete, koji su definirani Zakonom o NIPP-u:

da u svom djelokrugu ima izvore prostornih podataka,

da su izvori iz njezina djelokruga uključeni u popis tema prostornih podataka,

da su izvori prostornih podataka iz njezina djelokruga u skladu s tehničkim

zahtjevima, odnosno provedbenim pravilima.

21

Korisnici prostornih podataka koji su dio NIPP-a mogu se podijeliti u četiri osnovne

kategorije (Cetl i dr. 2015):

tijela javne vlasti,

tijela Europske komisije,

privatni sektor,

građani.

Državna geodetska uprava predstavlja Nacionalnu kontaktnu točku NIPP-a.

Odgovorna je za komunikaciju s tijelima Europske komisije u vezi s provedbom

INSPIRE direktive i za djelotvornu primjenu NIPP-a. Također je važna za obavljanje

poslova tajništva i koordinacije tijela NIPP-a, kao i za poslove tehničke podrške,

uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a (Cetl i dr. 2015).

Sukladno Zakonu o NIPP-u, Nacionalna kontaktna točka uspostavlja i održava dva

temeljna registra NIPP-a:

Registar subjekata NIPP-a

Registar izvora prostornih podataka NIPP-a.

Registar subjekata čine podaci o subjektu NIPP-a, a to su (URL 8):

Jedinstvena oznaka subjekta NIPP‐a (kod, prostor koda, verzija) - predstavlja

skup oznaka koje jedinstveno identificiraju subjekt NIPP‐a, a dodjeljuje ga

Nacionalna kontaktna točka NIPP‐a,

Naziv i OIB subjekta NIPP‐a,

Kontakt podaci subjekta - poštanska adresa, e‐pošta institucije, telefon

institucije, URL, kontakt osoba, ustrojbena jedinica (sektor, služba, odjel i sl.)

kontakt osobe, e‐pošta kontakt osobe, telefon kontakt osoba,

Osnova postanka subjektom NIPP‐a - zakonodavna ili druga osnova koja je

korištena u proglašavanju subjekta NIPP‐a gdje treba navesti akte koji

definiraju prava nad podacima (nadležnost, vlasništvo i dr.),

Naziv izvora prostornih podataka - naziv izvora prostornih podataka subjekta

NIPP‐a sukladno s Registrom izvora prostornih podataka NIPP‐a,

Jedinstvena oznaka izvora prostornih podataka ‐ jedinstvena oznaka izvora

subjekta NIPP‐a sukladna s Registrom izvora prostornih podataka NIPP‐a,

Datum postanka subjektom NIPP‐a

Napomena.

22

Slika 11: Registar subjekata NIPP-a

23

Registar izvora prostornih podataka NIPP-a čine (URL 9):

Jedinstvena oznaka izvora prostornih podataka (kod, prostor koda, verzija),

Naziv izvora prostornih podataka - karakterističan naziv pod kojim je izvor

poznat,

Sažetak izvora,

Vrsta izvora,

Format podataka - format prijenosa podataka izvora,

Adresa izvora,

Naziv i OIB subjekta NIPP‐a - sukladno s Registrom subjekata NIPP‐a,

Kontakt podaci subjekta - sukladno s Registrom subjekata NIPP‐a,

Geografski obuhvat izvora - prostor prostiranja izvora (Hrvatska, županija,

općina/grad, geografske koordinate obuhvata),

Ograničenje pristupa i korištenja izvora,

Datum uključivanja izvora u NIPP,

Upareni izvor - ovim elementom se dokumetira veza na sve povezane izvore

prostornih podataka,

Napomena.

24

Slika 12: Registar izvora prostornih podataka NIPP-a

25

Navedeni registri predstavljaju dokumente koji će biti sustavno ažurirani i

dopunjavani. Prema posljednjim podacima sa službene stranice NIPP-a vidimo da je

posljednja dopuna u registrima bila 14.03.2016., što znači da se spomenuta

ažuriranja i provode (slike 11 i 12). Uspostavom i objavom ovih registara po prvi puta

je na jednom mjestu pružena informacija o raspoloživosti i dostupnosti prostornih

podataka u Republici Hrvatskoj, što predstavlja jedan od značajnih koraka u razvoju

NIPP-a te uključivanju u europsku infrastrukturu prostornih podataka (URL 10).

4.1.2. Geoportal NIPP-a

Geoportal NIPP-a uspostavlja, održava i razvija Nacionalna kontaktna točka u svrhu

upravljanja metapodacima i davanja usluga pronalaženja, pregledavanja,

preuzimanja, transformacije i pozivanja izvora prostornih podataka te drugih

informacija koje se odnose na Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka (NN

56/2013).

U rujnu 2014. godine službeno je pušten u rad kao centralno ishodišno mjesto

pristupa prostornim podacima NIPP-a u Hrvatskoj (slika 13).

Slika 13. Početna stranica geoportala NIPP-a (URL 11)

26

5. Istraživanje

5.1. Metodologija istraživanja

Tehnike prikupljanja podataka u anketnom istraživanju (URL 12):

osobno anketiranje

poštansko anketiranje

telefonsko anketiranje

mrežno anketiranje

Osobno anketiranje temelji se na izravnom razgovoru s uvježbanim anketarom,

zahtijeva razumijevanje pitanja i kontrolu uvjeta testiranja, može dugo trajati, ali je

odaziv puno bolji nego kod ostalih načina anketiranja (ispod 50% smatra se lošim

odazivom, a 70% se smatra jako dobrim odazivom).

Poštansko anketiranje se provodi bez pomoći stručne osobe te samim time postoji i

veća anonimnost pri ispunjavanju ankete. Anketa mora imati motivacijsko pismo i

dodatna objašnjenja, a ispitanik ju može ispuniti kad želi. Kod ovog načina

anketiranja odaziv je manji (30%).

Telefonsko anketiranje temelji se na vođenju razgovora telefonom, nešto je skuplja

od poštanskog anketiranja, ali zato postoji veći postotak odbijanja od usmenog

anketiranja ukoliko je anketa duža od 10-15 minuta.

Mrežno anketiranje je jako popularno, provodi se bez pomoći stručne osobe

(anketara), zahtijeva niske troškove, ali je veći postotak odustajanja i manji odaziv u

odnosu na druge načine anketiranja.

5.2. Anketa o korištenju prostornih podataka u civilnom sektoru u RH

Do sada je provedeno nekoliko istraživanja vezanih uz izradu i upotrebu prostornih

podataka u Hrvatskoj koja su pokazala veliku potrebu za uređenjem prostornih

evidencija i uspostavom infrastrukture prostornih podataka i od strane proizvođača

prostornih podataka i od strane korisnika (Poslončec-Petrić i dr., 2011, Bačić i

Poslončec-Petrić, 2012).

Pitanja korištena u provedenoj anketi pripremila je radna skupina za izgradnju

kapaciteta NIPP-a tijekom svog rada u 2014. i 2015. godine, a anketa je provedena u

suglasnosti s članovima radne skupine.

27

5.2.1. Cilj ankete

Cilj ankete je bio utvrditi koji su najčešće korišteni prostorni podaci (s obzirom na

opću populaciju, građanstvo) u turističke, izletničke i edukacijske svrhe, istražiti

zadovoljstvo korisnika dostupnim/ažurnim prostornim podacima, istražiti dostupnost

prostornih podataka u RH s osvrtom na zahtjeve korisnika, istražiti znanja pri

upotrebi i korištenju suvremenih web-servisa, utvrditi poznavanje osnovnih pojmova

NIPP-a te utvrditi da li dostupnost i ponuda prostornih podataka u Republici Hrvatskoj

zadovoljava potrebe korisnika.

5.2.2. Sadržaj anketnog upitnika

Anketni upitnik obuhvaćao je 24 pitanja podijeljena u tri tematske skupine:

I. Osnovni podaci o ispitaniku

II. Prostorni podaci

III. NIPP

I. Osnovni podaci o ispitaniku

Prva tematska skupina obuhvaćala je 4 pitanja o osnovnim podacima ispitanika, na

temelju kojeg su kasnije obrađeni dobiveni podaci.

Pitanja koja je obuhvaćala navedena skupina jesu:

1. Spol

2. Dob

3. Stručna sprema

4. Zanimanje

II. Prostorni podaci

Druga tematska skupina obuhvaćala je 11 pitanja o prostornim podacima, odnosno

željela sam ispitati koliko je ispitanika uopće upoznato sa pojmom prostornih

podataka te da li su svjesni važnosti prostornih podataka u svakodnevnom životu.


5. Znate li što su prostorni podaci?

6. Koje od navedenih prostornih podataka koristite u svakodnevnom životu?

7. Koristite li mobilne navigacijske uređaje?

8. Koje od navedenih mobilnih navigacijskih uređaja koristite ili ste koristili?

9. Smatrate li da ste dostatno opremljeni potrebnim informatičko-komunikacijskim

tehnologijama (hardver, softver, internet)?

28

10. Ako je Vaš odgovor 'ne', možete opisati što bi Vam pomoglo pri jednostavnijoj

primjeni dostupnih podataka?

11. Koristite li interaktivne kartografske prikaze i/ili web-servise?

12. Koje od navedenih interaktivnih kartografskih prikaza i/ili web-servisa koristite ili

ste koristili?

13. Da li imate problema sa dostupnošću karata i prostornih podataka?

14. Kako nabavljate prostorne podatke?

15. Da li bi Vam se svidio portal „Gdje sam tu sam“, gdje bi s obzirom na Vašu

trenutačnu lokaciju dobili podatak na Vaš mobilni uređaj o najbližem bankomatu,

banci, tržnici, muzeju, kazalištu, galeriji, restoranu, kinu, trgovačkom centru ili javnoj

garaži? (Popis lokacija i događaja bi u Vašem gradu/mjestu osim abecednim redom

bili prikazani i na interaktivnoj karti)

III. NIPP

Posljednja tematska skupina obuhvaćala je 9 pitanja. Sam naziv tematske skupine

govori kako se odnosi na poznavanje terminologije i samog značenja NIPP-a te

pojmova povezanih s NIPP-om.


16. Znate li što označava/predstavlja kratica NIPP?

17. Koje od navedenih službenih kartografskih podloga koristite ili ste koristili?

18. Koristite li geoportal Državne geodetske uprave (DGU)?

19. Da li bi Vam se dopala činjenica da svi službeni prostorni podaci budu na jednom

zajedničkom geoportalu?

20. Jeste li čuli za zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NIPP)?

21. Ako da, iz kojih izvora?

22. Smatrate li da bi Portal s informacijama o korištenju prostornih podataka i

informacijama o NIPP-u unaprijedio kvalitetu vašeg života?

23. Koje su Vaše preporuke da bi se unaprijedilo korištenje prostornih podataka

(NIPP-a) u svakodnevnom životu?

24. Navedite ulicu i mjesto (grad) u kojem je anketa ispunjena (potrebno zbog

konačnog pregleda rezultata).

29

5.2.3. Izrada anketnog upitnika

Za izradu anketnog upitnika, te njegovu obradu i analizu dobivenih podataka korišten

je program Google Forms. To je besplatni sustav u sklopu Google-a koji omogućuje

izradu dokumenata, tablica, prezentacija i obrazaca.

Google dokumenti:

daju mogućnost pisanja, uređivanja i suradnje gdje god se nalazili i to

besplatno,

omogućuju različite alate za pametno uređivanje i dodavanje stilova za

jednostavno oblikovanje teksta i odlomaka, odabir stotine fontova, veza, slika i

crteža,

daju mogućnost pristupa, izrade i uređivanja dokumenata na bilo kojem mjestu

i u bilo kojem trenutku gdje god se nalazili, putem mobitela, tableta ili

računala, pa čak i izvamrežno,

omogućuju istovremeni rad na istom dokumentu (dijeljenje sadržaja sa svima,

chatanje i komentiranje),

omogućuju automatsko spremanje svih promjena tijekom unosa,

omogućuju upotrebljavanje i povijest izmjena za potrebe pregleda starije

verzije istog dokumenta razvrstane po datumu i imenu osobe koja je unijela

izmjene,

pružaju mogućnost instalacije različitih programskih dodataka i

funkcioniraju sa Microsoft Office Word-om.

Google tablice:

unose u izvješća živopisne dijagrame i grafikone. Ugrađene formule, tablice i

opcije uvjetnog oblikovanja štede vrijeme i besplatno pojednostavljuju

uobičajene zadatke proračunskih tablica,

omogućuju pristup, izradu i uređivanje proračunskih tablica s bilo kojeg mjesta

u bilo kojem trenutku, putem mobitela, tableta ili računala, čak i izvanmrežno,

pružaju mogućnost instalacije različitih programskih dodataka i

funkcioniraju sa Microsoft Office Excel-om.

Google obrasci:

omogućuju brzo pronalaženje odgovora – planiranje kampiranja, upravljanje

registracijama za događaje, anketiranje na brzinu, prikupljanje e-mail adresa,

izradu kratkih testova i dr.,

omogućuju izradu anketa – korištenje vlastite fotografije i logotipa, odabir

različitih boja obrazaca, različiti niz biranih tema te definiranje tona,

30

pružaju mogućnost odabira iz hrpe opcija s pitanjima, od višestrukih odabira,

padajućih izbornika do linearne ljestvice, omogućuju dodavanje slika i

videozapisa s YouTube-a i daju mogućnost razvoja kreativnosti granajući

stranice i preskačući pitanja ovisno o prethodnom odgovoru,

omogućuju stvaranje i odgovaranje u pokretu, odnosno odgovaranje na

ankete putem mobilnih telefona,

odgovori na upitnik automatski se prikupljaju u Obrascima, a informacije i

grafikoni o odgovorima, u stvarnom vremenu,

omogućuju prikazivanje odgovora u excel tablicama koje se mogu uređivati i

kasnije preuzeti u različitim formatima i

omogućuju izgradnju i suradnju s drugima, odnosno imaju mogućnost

dodavanja suradnika kako bi svi zajedno izrađivali anketu.

Slika 14. Početna stranica Google Forms-a (URL 13)

31

Slika 15: Početna stranica anketnog upitnika izrađenog u Google Forms-u (URL 14)

32

5.2.4. Provođenje ankete

Anketa je provedena online i u anketiranju su mogli sudjelovati svi građani Republike

Hrvatske. Iako nije bila točno definirana u anketi, donja dobna granica smatrala se od

15. do 18. godine, dok gornja dobna granica nije bila ograničena.

Građani su putem društvenih mreža i različitih foruma bili pozvani da popune anketni

upitnik. U razdoblju od dvadesetak dana pristiglo je ukupno 238 popunjenih anketnih

upitnika što je bilo sasvim dovoljno za početak obrade i analize dobivenih podataka.

5.2.5. Obrada podataka i analiza dobivenih rezultata

Obrada i analiza podataka obavljena je u Microsoft Office Excel programu na temelju

preuzetih Google Forms tablica s odgovorima ispitanika i instaliranim dodatkom

Advaced Summary by Awesome Table.

Prilikom obrade podataka uočena su dva nevažeća anketna upitnika, te je konačni

uzorak za obradu podataka činilo 236 ispitanika.

Obrada podataka obavljena je na dva načina.

Svi prikupljeni podaci su najprije obrađivani skupno, a zatim su na temelju spola, dobi

i stručne spreme formirane 4 skupine ispitanika:

1. M/Ž, ispitanici do 30 godina, fakultet i poslijediplomsko obrazovanje (dalje

MVSS – Mlađi Visoka Stručna Sprema)

2. M/Ž, ispitanici od 30 godina, fakultet i poslijediplomsko obrazovanje (dalje

SVSS – Stariji Visoka Stručna Sprema)

3. M/Ž, ispitanici do 30 godina, osnovna i srednja škola (dalje MSSS – Mlađi

Srednja Stručna Sprema)

4. M/Ž, ispitanici od 30 godina, osnovna i srednja škola (dalje SSSS – Stariji

Srednja Stručna Sprema)

Analiza dobivenih rezultata obavljena je pojedinačno za svako pitanje, te je također

za svako pitanje dan grafički prikaz ukupnog rezultata, grafički prikaz po navedenim

skupinama ispitanika te komentari ukoliko ih je bilo.

5.2.5.1. Advanced Summary by Awesome Table

Google obrasci već omogućuju vizualno oblikovanje izvješća o prikupljenim

podacima, prikazujući ih u različitim oblicima grafikona (kružni isječak, linijski grafikon

i dr.), ovisno o prikupljenim podacima.

Ako u Google Forms-u želimo analizirati odgovore, kliknemo na karticu "odgovori", i

prikazati će nam se grafikon za svaki pojedini odgovor. Međutim, takva vrsta

grafikona nije zadovoljavala potrebe ovog diplomskog rada, a podaci koje je Google

Forms objavio nisu davali dovoljno informacija. Stoga je bilo potrebno pronaći neki

drugi alat ili dodatak koji bi omogućio bolji prikaz dobivenih rezultata.

33

Advance Summary daje detaljnu i preciznu analizu odgovora, uz mogućnost filtriranja

odgovora. Generira grafikone i filtere na temelju podataka dobivenih u Google Forms

obliku te daje prednost Awesome Table-u za brzu izradu sažetaka na temelju

dobivenih podataka.

Pruža mogućnost odabira stavaka koje želimo prikazati i na taj način će se odabrani

sažetak automatski ažurirati. Omogućuje prikaz grafikona na mnogo pametniji način

od standardnog Google Form summary-a, dodaje alate za filtriranje, omogućujući

brzo izdvajanje i analiziranje podskupova.

Slika 16. Advanced Summary by Awesome Table (URL 15)

5.3. Analiza provedenog istraživanja

Rezultati provedenog istraživanja analizirani su prema:

spolu ispitanika

dobi ispitanika

zanimanju ispitanika i

stručnoj spremi ispitanika te

pojedinačno prema svakom postavljenom pitanju.

5.3.1. Analiza istraživanja prema spolu ispitanika

Od ukupno 236 anketiranih ispitanika, 135 ispitanika čine žene (57%) dok ostalih 101

ispitanik čine muškarci (43%) (dijagram 1.).

Prema rezultatima po skupinama, u prve tri skupine većinu ispitanika čine žene, dok

u zadnjoj skupini (SSSS) veliku većinu čine muškarci sa čak 79% (dijagram 2.).

34

Dijagram 1. Spol (ukupni rezultat)

Dijagram 2. Spol (rezultat po skupinama)

5.3.2. Analiza istraživanja prema starosnoj dobi ispitanika

Najveći broj ispitanika koji su popunili anketni upitnik je između 18 – 30 godina (154

ispitanika). Samo je jedan ispitanik do 18 godina, 57 ispitanika je od 31 – 45 godina,

po 12 ispitanika u skupinama od 46 – 55 i od 56 – 65, dok u posljednjoj skupini od 66

i više godina nije bio niti jedan ispitanik.

Prema rezultatu po skupinama, logično je da je najviše ispitanika u prvoj skupini

(MVSS), a najmanje u posljednjoj (SSSS).

M

Ž

43%

57%

MVSS SVSS MSSS SSSS

30%

45% 44%

79%

70%

55% 56%

21%

M

Ž

35

Dijagram 3. Dob (ukupni rezultat)

Dijagram 4. Dob (rezultat po skupinama)

5.3.3. Analiza istraživanja prema stručnoj spremi ispitanika

Prema ukupnom rezultatu najviše je ispitanika sa završenom višom školom ili

fakultetom (142 ispitanika), a najmanje sa završenom ili nezavršenom osnovnom

školom (1 ispitanik).

Što se tiče rezultata po skupinama najviše je ispitanika mlađe životne dobi i sa

završenom višom školom ili fakultetom, dok je najmanje ispitanika starije životne dobi

i sa završenom srednjom školom, što je sasvim logično u odnosu na spol i životnu

dob pojedinog ispitanika.

Do 18 godina

18 - 30

31 - 45

46 - 55

56 - 65

66 i više

0.4%

65.3%

24.2%

5.1%

5.1%

0.0%

MVSS SVSS MSSS SSSS

43.6%

20.3%22.0%

14.0%

36

Dijagram 5. Stručna sprema (ukupni rezultat)

Dijagram 6. Stručna sprema (rezultat po skupinama)

5.3.4. Analiza istraživanja prema zanimanju ispitanika

S obzirom na zanimanje najviše je ispitanika geodetske struke, zatim slijedi

ekonomska struka, prosvjetni radnici te studenti. Ostale struke su u malo manjem

broju (tablica 1).

Završena ili nezavršena osnovnaškola (NSS)

Završena srednja škola (SSS)

Viša Škola, fakultet (VŠS, VSS)

Poslijediplomsko obrazovanje

0.4%

35.6%

60.2%

3.8%

MVSS SVSS MSSS SSSS

44.5%

20.8%22.0%

14.0%

37

Tablica 1. Prikaz zanimanja ispitanika

5.3.5. Analiza svih dobivenih odgovora prema postavljenom pitanju

Pitanje br. 5: Znate li što su prostorni podaci?

Ovo pitanje je bilo vrlo općenito pitanje iz kojeg se prilikom obrade i analize rezultata

odmah moglo vidjeti koliko je ispitanik upoznat sa pojmom prostornih podataka.

Iz dijagrama 7. vidljivo je da 131 ispitanik (56%) zna što su prostorni podaci, 72

ispitanika (30%) djelomično znaju što su prostorni podaci, dok 33 ispitanika (14%) ne

znaju što su prostorni podaci.

Prema rezultatu po skupinama (dijagram 8.), najviše je ispitanika mlađe životne dobi

sa završenom višom školom ili fakultetom koji znaju što su prostorni podaci, dok je

najmanje ispitanika starije životne dobi sa srednjom stručnom spremom koji su znali

što su prostorni podaci.

Dijagram 7. Poznavanje pojma 'prostorni podaci' (ukupni rezultat)

Geodetska struka 47

Ekonomska struka 32

Prosvjetni radnici 25

Studenti 23

Ugostiteljstvo, Turizam 11

Medicinska struka 10

Građevinska struka 9

Arhitektonska struka 8

Električari 8

Pravna struka 7

Trgovina 5

Ostalo 51

Da Ne Djelomično

56%

14%

30%

38

Dijagram 8. Poznavanje pojma 'prostorni podaci' (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 6: Koje od navedenih prostornih podataka koristite u svakodnevnom životu?

Na sljedećim dijagramima prikazani su postotci za svaki prostorni podatak zasebno,

odnosno koliko ispitanika od 236 koristi koji prostorni podatak. Prema tome, vidimo

da najviše ispitanika koristi planove gradova (153 ispitanika), a najmanje se koriste

planinarske karte (21 ispitanik). Od ostalih prostornih podataka ispitanici su naveli da

koriste sljedeće:

Katastarske planove

Prostorne planove

Ortofoto snimke

Google Maps/Google Street View

Prema rezultatu po skupinama, u prvoj i drugoj skupini najviše se koriste planovi

gradova, u trećoj skupini (MSSS) najviše se koriste autokarte, a u posljednjoj skupini

(SSSS) uz planinarske karte i autokarte 11 ispitanika je odgovorilo da ne koriste

prostorne podatke.

MVSS SVSS MSSS SSSS

71%

59%

37% 33%

8% 10%

21%27%

21%

31%

42% 39% Da

Ne

Djelomično

39

Dijagram 9. Prostorni podaci koje ispitanici koriste (ukupni rezultat)

Dijagram 10. Prostorni podaci koje ispitanici koriste (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 7: Koristite li mobilne navigacijske uređaje?

Budući da je danas nezamislivo živjeti bez ikakvog mobilnog uređaja, takvi su i

rezultati i na ovo pitanje. Od 236 ispitanika, 212 ispitanika (90%) koriste mobilne

navigacijske uređaje, dok ostalih 24 ispitanika (10%) ne koriste.

Prema rezultata po skupinama, najviše ispitanika iz prve skupine (MVSS) koriste

mobilne navigacijske uređaje, dok je najmanje ispitanika iz posljednje skupine

(SSSS) koji koriste mobilne navigacijske uređaje, što je bilo i za očekivati.

Turističke karte

Planovi gradova

Planinarske karte

Autokarte

Izletničke karte

Atlasi

Topografske karte

Snimke iz zraka

Ostalo

37%

65%

9%

56%

13%

25%

22%

40%

11%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

MVSS SVSS MSSS SSSS

Turističke karte

Planovi gradova

Planinarske karte

Autokarte

Izletničke karte

Atlasi

Topografske karte

Snimke iz zraka

Ostalo

40

Dijagram 11. Korištenje mobilnih navigacijskih uređaja (ukupni rezultat)

Dijagram 12. Korištenje mobilnih navigacijskih uređaja (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 8: Koje od navedenih mobilnih navigacijskih uređaja koristite ili ste koristili?

Od navedenih mobilnih navigacijskih uređaja najviše se koriste mobilni telefoni, 213

ispitanika (90%), 106 ispitanika koriste uređaje za satelitsku navigaciju, 74 ispitanika

koriste sustave za cestovnu navigaciju, 10 ispitanika koriste sustave za pomorsku i/ili

zračnu navigaciju, dok 6 ispitanika (3%) uopće ne koriste mobilne navigacijske

uređaje.

Prema rezultatu po skupinama, vidljivo je da je poredak korištenja pojedinih mobilnih

navigacijskih uređaja isti kao u ukupnom rezultatu, osim u drugoj i četvrtoj skupini

Da Ne

90%

10%

MVSS SVSS MSSS SSSS

94%90% 90%

76%

6%10% 10%

24%

Da

Ne

41

gdje se sustavi za cestovnu navigaciju koriste nešto više od uređaja za satelitsku

navigaciju.

Dijagram 13. Mobilni navigacijski uređaji koje ispitanici koriste (ukupni rezultat)

Dijagram 14. Mobilni navigacijski uređaji koje ispitanici koriste

(rezultat po skupinama)

Pitanje br. 9: Smatrate li da ste dostatno opremljeni potrebnim informatičko-komunikacijskim tehnologijama (hardver, softver, internet)?

Prema ukupnom rezultatu, 161 ispitanik (68%) smatra da je dostatno opremljen sa

potrebnim informatičko-komunikacijskim tehnologijama, 69 ispitanika (29%) smatra

da su djelomično opremljeni, a 6 ispitanika (3%) smatra da nisu dostatno opremljeni

sa potrebnim tehnologijama.

Mobilni telefoni

Uređaji za satelitsku navigaciju(GPS, GLONASS,...)

Sustavi za cestovnu navigaciju

Sustavi za pomorsku i/ili zračnunavigaciju

Ostalo

90%

45%

31%

4%

3%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

MVSS SVSS MSSS SSSS

Mobilni telefoni

Uređaji za satelitskunavigaciju (GPS,GLONASS,...)

Sustavi za cestovnunavigaciju

Sustavi za pomorsku i/ilizračnu navigaciju

Ostalo

42

Prema rezultatu po skupinama najviše ispitanika iz 4. skupine (SSSS) smatra da su

dostatno opremljeni potrebnim tehnologijama, dok s druge strane je također najviše

onih iz te skupine koji smatraju da nisu dostatno opremljeni sa potrebnim

informatičko-komunikacijskim tehnologijama.

Dijagram 15. Opremljenost informatičko-komunikacijskim tehnologijama

(ukupni rezultat)

Dijagram 16. Opremljenost informatičko-komunikacijskim tehnologijama


Pitanje br. 10: Ako je Vaš odgovor 'ne', možete opisati što bi Vam pomoglo pri jednostavnijoj primjeni dostupnih podataka?

Na navedeno pitanje nije bio niti jedan važeći odgovor.

Da Ne Djelomično

68%

3%

29%

MVSS SVSS MSSS SSSS

70% 69%

62%

73%

1%4% 2%

6%

29%27%

36%

21%

Da

Ne

Djelomično

43

Pitanje br. 11: Koristite li interaktivne kartografske prikaze i/ili web-servise?

Od ukupnog broja ispitanika 203 ispitanika (86%) koristi interaktivne kartografske

prikaze i/ili web servise, dok ih 33 (14%) ne koristi.

Prema rezultatu po skupinama, u svakoj skupini je dostatni razmak između onih koji

koriste i onih koji ne koriste interaktivne kartografske prikaze i/ili web servise, osim u

posljednjoj skupini gdje je podjednak broj onih koji koriste i koji ne koriste spomenute

prikaze i servise.

Dijagram 17. Korištenje interaktivnih kartografskih prikaza i/ili web-servisa

(ukupni rezultat)

Dijagram 18. Korištenje interaktivnih kartografskih prikaza i/ili web-servisa


Da Ne

86%

14%

MVSS SVSS MSSS SSSS

94%98%

79%

55%

6%2%

21%

45% Da

Ne

44

Pitanje br. 12: Koje od navedenih interaktivnih kartografskih prikaza i/ili web-

servisa koristite ili ste koristili?

Prema ukupnom rezultatu najviše ispitanika (91%, odnosno 214 ispitanika) koriste

Google maps/Google Earth web servis, slijede ga HAK sa 30%, odnosno 71 ispitanik

te Geoportal NIPP-a i ViaMichelin sa po 25%, odnosno 60 ispitanika.

Od ostalih kartografskih prikaza i web servisa ispitanici su naveli da koriste sljedeće:

OpenStreetMap

ARKOD

Geoportal DGU

HERE

Esri ArcGIS Online

Prema rezultatu po skupinama, vidljivo je kako se u sve četiri skupine najviše koriste

Google maps / Google Earth servisi, te je primjetno korištenje Geoportala NIPP-a

samo u prve dvije skupine (MVSS, SVSS).

Dijagram 19. Interaktivni kartografski prikazi i/ili web servisi koje ispitanici koriste

(ukupni rezultat)

Geoportal NIPP-a

Google maps / Google earth

Yahoo maps

Bing

Mireo

HAK

ViaMichelin

Ništa od navedenog

Ostalo

25%

91%

6%

6%

4%

30%

25%

8%

4%

45



Pitanje br. 13: Da li imate problema sa dostupnošću karata i prostornih podataka?

Velika većina ispitanika (88% ispitanika) nema problema sa dostupnošću karata i

prostornih podataka što možemo vidjeti prema ukupnom rezultatu te rezultatu po

skupinama.

Dijagram 21. Eventualni problemi sa dostupnošću karata i prostornih podataka

(ukupni rezultat)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

MVSS SVSS MSSS SSSS

Geoportal NIPP-a

Google maps / Googleearth

Yahoo maps

Bing

Mireo

HAK

Da Ne Ponekad

5%

88%

7%

46



Pitanje br. 14: Kako nabavljate prostorne podatke?

Prema ukupnom rezultatu, 153 ispitanika nabavlja prostorne podatke putem

interneta, dok 27 ispitanika ne nabavlja prostorne podatke ili nisu upoznati s pojmom

prostornih podataka. Ostali ispitanici nabavljaju prostorne podatke na sljedeće

načine:

geoportal

GPS+mobilni uređaj

od nadležnih institucija za prostorno planiranje i uređenje

putem državne geodetske uprave, katastra

putem geoprostornih portala

preko otvorenih servisa sa interneta

direktno na terenu, sa ortofoto i satelitskih snimaka, razmjena sa kolegama

besplatno

putem mobilnih uređaja

katastar, samostalno prikupljane podataka na terenu

open source

online (npr wms, portali)

koristim besplatne aplikacije za navigaciju, koje imaju besplatan download

karti

MVSS SVSS MSSS SSSS

5% 6% 8%0%

83% 86%92%

100%

12%8%

0% 0%

Da

Ne

Ponekad

47

službenim zahtjevom

putem geoportala FGU, dogovorom - podnošenjem zahtjeva određenoj

instituciji

na poslu istraživanjem dostupnosti i kroz projektni budžet. Osobno,

pretraživanjem weba

Pitanje br. 15: Da li bi Vam se svidio portal „Gdje sam tu sam“, gdje bi s obzirom na Vašu trenutačnu lokaciju dobili podatak na Vaš mobilni uređaj o najbližem bankomatu, banci, tržnici, muzeju, kazalištu, galeriji, restoranu, kinu, shopping centru ili javnoj garaži? (Popis lokacija i događaja bi u Vašem gradu/mjestu osim abecednim redom bili prikazani i na interaktivnoj karti)

Prema prikazanim dijagramima vidimo kako bi više od 80% ispitanika bilo zadovoljno

s portalom ''Gdje sam tu sam'' koji bi u vrlo kratkom vremenu omogućio podatak o

traženoj lokaciji na mobilnom uređaju. Oko 14% ispitanika smatra da bi im se portal

djelomično svidio, dok samo oko 5% ispitanika smatra da im se portal nebi svidio.

Dijagram 23. Prijedlog portala ''Gdje sam tu sam'' (ukupni rezultat)

Da Ne Djelomično

81%

5%

14%

48

Dijagram 24. Prijedlog portala ''Gdje sam tu sam'' (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 16: Znate li što označava/predstavlja kratica NIPP?

Prema ukupnim rezultatima vidljivo je kako 164 ispitanika (70%) nezna što

označava/predstavlja kratica NIPP, dok je ostalim ispitanicima (30%) poznat pojam

NIPP-a.

Prema rezultatu po skupinama, u prve dvije skupine vidljiv je podjednak omjer onih

kojima je poznat odnosno nepoznat pojam NIPP-a, dok je u trećoj i četvrtoj skupini

više od 90% onih ispitanika kojima nije poznat pojam NIPP-a.

Dijagram 25. Poznavanje pojma NIPP-a (ukupni rezultat)

MVSS SVSS MSSS SSSS

81%78%

85%79%

6%2%

6% 6%13%

20%

9%15%

Da

Ne

Djelomično

Da Ne

30%

70%

49

Dijagram 26. Poznavanje pojma NIPP-a (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 17: Koje od navedenih službenih kartografskih podloga koristite ili ste koristili?

Prema ukupnom rezultatu, ispitanici najviše koriste katastarski plan (58% ispitanika),

zatim Hrvatsku osnovnu kartu (HOK) (43% ispitanika), zatim slijede Topografska

karta (TK) i Digitalni ortofoto (DOF) sa 36% ispitanika.

Prema rezultatu po skupinama, u prve dvije skupine (MVSS, SVSS) se najviše koristi

katastarski plan, a zatim ga slijede digitalni ortofoto (DOF), Hrvatska osnovna karta

(HOK) i Topografska karta (TK). U trećoj skupini se koristi najviše Hrvatska osnovna

karta (HOK), a najmanje digitalni ortofoto (DOF), dok se u četvrtoj skupini najviše

koristi katastarski plan.

Dijagram 27. Službene kartografske podloge koje ispitanici koriste (ukupni rezultat)

MVSS SVSS MSSS SSSS

45%41%

6%9%

55%59%

94%91%

Da

Ne

Topografska karta (TK)

Hrvatska osnovna karta (HOK)

Digitalni ortofoto (DOF)

Katastarski plan

Ništa od navedenog

Ostalo

36%

43%

36%

58%

24%

0%

50

Dijagram 28. Službene kartografske podloge koje ispitanici koriste (rezultat po

skupinama)

Pitanje br. 18: Koristite li geoportal Državne geodetske uprave (DGU)?

Prema ukupnim rezultatima 143 ispitanika (61%) ne koristi geoportal DGU-a, dok 93

ispitanika (39%) koristi navedeni geoportal.

Prema rezultatu po skupinama podjednak je omjer onih koji koriste odnosno ne

koriste geoportal DGU-a u prve dvije skupine, dok je u trećoj i četvrtoj skupini više od

90% onih ispitanika koji ne koriste navedeni portal.

Dijagram 29. Korištenje geoportala Državne geodetske uprave (DGU)

(ukupni rezultat)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

MVSS SVSS MSSS SSSS

Topografska karta (TK)

Hrvatska osnovna karta(HOK)

Digitalni ortofoto (DOF)

Katastarski plan

Ništa od navedenog

Ostalo

Da Ne

39%

61%

51

Dijagram 30. Korištenje geoportala Državne geodetske uprave (DGU)


Pitanje br. 19: Da li bi Vam se dopala činjenica da svi službeni prostorni podaci budu na jednom zajedničkom geoportalu?

Prema ukupnim rezultatima kao i rezultatima po skupinama više od 90% ispitanika se

dopada činjenica da svi službeni prostorni podaci budu na jednom zajedničkom

geoportalu.

Dijagram 31. Prijedlog svih službenih prostornih podataka na jednom geoportalu

(ukupni rezultat)

MVSS SVSS MSSS SSSS

57% 55%

14%

3%

43% 45%

86%

97%

Da

Ne

Da Ne

96%

4%

52



Pitanje br. 20: Jeste li čuli za zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NIPP)?

Sukladno pitanju o poznavanju samog pojma NIPP-a očekivano su podjednaki

rezultati i za ovo pitanje, pa tako prema ukupnim rezultatima 162 ispitanika (69%)

nije čulo za zakon o NIPP-u, dok je 74 ispitanika (31%) čulo za spomenuti zakon.

Također je i rezultat po skupinama podjednak kao i u pitanju o poznavanju pojma

NIPP-a, pa tako je u prve dvije skupine vidljiv podjednak omjer onih koji su čuli za

zakon o NIPP-u, dok je u trećoj skupini 85% ispitanika koji nisu čuli za zakon o NIPP-

u. U četvrtoj skupini (SSSS) nitko od ispitanika nije čuo za spomenuti zakon.

Dijagram 33. Poznavanje zakona o NIPP-u (ukupni rezultat)

MVSS SVSS MSSS SSSS

96% 98%92%

97%

4% 2%8%

3%

Da

Ne

Da Ne

31%

69%

53

Dijagram 34. Poznavanje zakona o NIPP-u (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 21: Ako da, iz kojih izvora?

Prema ukupnom rezultatu, 46 ispitanika je čulo za zakon o NIPP-u sa Internetske

stranice NIPP-a, 20 ispitanika preko različitih medija, 64 ispitanika je odabralo ništa

od navedenog, dok su pod ostalo naveli sljedeće:

putem fakultetskog obrazovanja

kroz radne skupine NIPP-a

kroz projekt INSPIRATION i IMPULS

Dijagram 35. Izvori poznavanja zakona o NIPP-u (ukupni rezultat)

MVSS SVSS MSSS SSSS

48%

35%

15%

0%

52%

65%

85%

100%

Da

Ne

Internetska stranica NIPP-a(www.nipp.hr)

Mediji

Ništa od navedenog

Ostalo

34%

15%

48%

14%

54

Dijagram 36. Izvori poznavanja zakona o NIPP-u (rezultat po skupinama)

Pitanje br 22: Smatrate li da bi Portal s informacijama o korištenju prostornih podataka i informacijama o NIPP-u unaprijedio kvalitetu vašeg života?

Prema ukupnom rezultatu, 45% ispitanika (107 ispitanika) smatra da bi Portal s

informacijama o korištenju prostornih podataka i informacijama o NIPP-u djelomično

unaprijedio kvalitetu njihovog života, 36% ispitanika (85 ispitanika) smatra da bi

Portal s informacijama o korištenju prostornih podataka i informacijama o NIPP-u

unaprijedio kvalitetu njihovog života, dok 19% ispitanika (44 ispitanika) smatra da

Portal s informacijama o korištenju prostornih podataka i informacijama o NIPP-u ne

bi unaprijedio kvalitetu njihovog života.

Dijagram 37. Unapređenje kvalitete života portalom s informacijama o korištenju

prostornih podataka i informacijama o NIPP-u (ukupni rezultat)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

MVSS SVSS MSSS SSSS

Internetska stranica NIPP-a(www.nipp.hr)

Mediji

Ništa od navedenog

Ostalo

Da Ne Djelomično

36%

19%

45%

55

Dijagram 38. Unapređenje kvalitete života portalom sa informacijama o korištenju

prostornih podataka i informacijama o NIPP-u (rezultat po skupinama)

Pitanje br. 23: Koje su Vaše preporuke da bi se unaprijedilo korištenje prostornih podataka (NIPP-a) u svakodnevnom životu?

Od 236 ispravno popunjenih anketnih upitnika, 105 ispitanika je dalo svoju

preporuku.

Budući da je bilo identičnih preporuka, obradom podataka su izdvojene sljedeće:

dostupni podaci i educirani korisnici

bolja, jednostavnija i lakša dostupnost svih podataka, da je sve na jednom

mjestu

mogućnost pronalaska podataka na jednom mjestu

povezanost svih vrsta karata i prostornih planova

više informirati ljude o novim aplikacijama, portalima vezanim za prostorne

podatke

jednostavnost pretraživanja

portal na kojem bi bile sve bitne informacije i karte pomoću kojih bi bilo

moguće prikazati najbliži bankomat, poštu, benzinsku postaju i slično

omogućiti brzi pristup podacima

izrada portala

aplikacije sa manjom veličinom zbog dostupnosti više uređaja

izraditi kvalitetan portal koji je pregledniji, lakši za korištenje i koji sadrži

kartografske prikaze za razliku od trenutnog kvazi portala

MVSS SVSS MSSS SSSS

43%39%

34%

12%11%14%

33%30%

46% 47%

33%

58%

Da

Ne

Djelomično

56

mobilne platforme

da su besplatne i da je lako koristiti

veća dostupnost informacija

centralizacija podataka na jedno mjesto i besplatno skidanje svih podataka

pojednostavniti korištenje

pristup metapodacima prostornih podataka

povećana dostupnost podataka

bolja organizacija istih (u vidu zajedničkog portala) i nakon toga adekvatna

promidžba takvog portala

trebali bi više informirati javnost o tome što su uopće prostorni podaci i koliko

su nam potrebni za život

dostupnost putem mobilnih aplikacija

jeftiniji mobilni internet, ažurnost djelatnika u katastarskim uredima

veća informiranost i dostupnost

nadograditi ih

više besplatnih takvih opcija

svi službeni prostorni podaci na jednom geoportalu

dostupnost GIS-a i izrada baza podataka RH

detaljnije informiranje građana o navedenom korištenju

brži i jednostavniji internetski preglednici

informiranje građana o detaljnijim informacijama vezanim za korištenje

navedenog

jednostavniji prikaz i detaljnije upute korištenja NIPP-a (npr. pomoću FAQ)

pristupačnost, povezanost

povezivanje što više prostornih podataka s obzirom na potrebe korisnika

povećati dostupnost i kvalitetu prostornih podataka

aplikacija za smartphone, crowdsourcing u prikupljanju podataka

bolja reklama

okupljanje podataka na jednom mjestu, izrada aplikacija, ažurnost, točnost

olakšati pristup traženim informacijama

dostupnost, informiranost

veća pristupačnost podacima

57

veće reklamiranje

objedinjavanje prostornih podataka na jedno mjesto

što veća informiranost o istom putem medija

visoka rezolucija, zumiranje i pregled svakog detalja ulice. kad želim vidjeti

nazive kafića ili trgovine, često ih ne mogu vidjeti

lakši pregled na internetu i jednostavne mobilne aplikacije

besplatni internet

trebalo bi stavljati samo kvalitetne podatke (austrougarski katastar to nije i

samo uzrokuje sporove kad je javno dostupan preklop plana sa DOF-om)

za početak, bolja informiranost o postojanju NIPP-a

više opće informiranosti građana

više reklamiranja i više sadržaja

što veća količina dostupnih podataka

dostupnost podataka, sve na jednom mjestu

navigacija

bolja dostupnost krajnjem korisniku

pojednostaviti, višestruki kriteriji za pretrage

sveobuhvatnost prostornih podataka, koji bi bili dostupni na internet stranici

omogućiti offline režim

unapređenje mreže

veća informiranost građana o tome

jednostavnost pristupa i korištenja

lakša dostupnost svih podataka

ažurnost

poboljšati preglednost tih podataka

preciznost

više obrazovati djecu u školama o korištenju prostornih podataka

aktivirati što više dionika da dijele svoje podatke, upotrebu sustava popratiti sa

jasnim i jednostavnim uputama

promocija sadržaja

postaviti sve na jedno mjesto

sve pojednostavniti na jednom internet portalu

58

laka dostupnost i bolja organizacija, veća pouzdanost (da stanje na terenu

odgovara dobivenim informacijama)

jača promidžba mogućnosti koje nudi

neka kvalitetno pripreme/ažuriraju podatke (portal je samo 'prozor')

obuka o korištenju

dostupnost podataka u cilju povećanja transparentnosti sustava

veći naglasak u medijima, o tome koji su podaci dostupni, kako ih koristiti itd.

podizanje svijesti o važnosti prostornih podataka putem medija. suradnja

državne uprave, javnih i privatnih sektora, nevladinih organizacija, ostalih

ustanova, te individualnih korisnika vezano uz raspodjelu odgovornosti,

troškova, koristi i kontrole infrastrukture prostornih podataka.

dostupnost širem krugu ljudi (popularizacija u medijima, aktualnost sadržaja)

transparentnost podataka i slobodno (besplatno) dijeljenje podataka

dostupnost katastarskih podataka, baze adresa iz RPJ i topografske baze kao

servisa, sniženje cijene ili uvođenje politike otvorenih (besplatnih) podataka

veća informiranost o svemu

ažurnost podataka

Pitanje br. 24 Navedite ulicu i mjesto (grad) u kojem je anketa ispunjena (potrebno zbog konačnog pregleda rezultata).

Od ukupno 236 važećih anketa, 221 ispitanik je napisao podatak za ovo pitanje.

Najviše ispitanika koji su sudjelovali u anketi su sa područja grada Zagreba, njih 48,

zatim slijedi Zadar sa 47 ispitanika, te Bibinje sa 44 ispitanika. Broj ostalih ispitanika

prema trenutnoj lokaciji (gradu) prikazan je u priloženoj tablici.

59

Tablica 2. Broj ispitanika koji su sudjelovali u ispunjavanju anketnog upitnika prema

trenutnoj lokaciji

ZAGREB 48

ZADAR 47

BIBINJE 44

SPLIT 10

DELNICE 9

BIOGRAD N/M 5

ZEMUNIK DONJI 5

SUKOŠAN 4

TURANJ 4

SARAJEVO 3

ČAZMA 2

JASTREBARSKO 2

POSEDARJE 2

SESVETE 2

SLAVONSKI BROD 2

ŠIBENIK 2

BLATO 1

CRIKVENICA 1

CAVTAT 1

ČAKOVEC 1

DRAGOSLAVEC SELO 1

DUBLIN, IRSKA 1

KARLOVAC 1

KARLOVEC LUDBREŠKI 1

KOPRIVNICA 1

KORENICA 1

KRIŽEVCI 1

LIVNO, BIH 1

LONDON, UJEDINJENO KRALJEVSTVO 1

LJUBAČ 1

METKOVIĆ 1

NAŠICE 1

NOVA GRADIŠKA 1

PASSAU, NJEMAČKA 1

RAVNA GORA 1

RIJEKA 1

SAMOBOR 1

SV. FILIP I JAKOV 1

SYDNEY, AUSTRALIJA 1

ŠKABRNJA 1

VARAŽDIN 1

VELIKA GORICA 1

VIŠKOVO 1

VRBOVSKO 1

ZABOK 1

ŽUPANJA 1

60

5.4. Prikaz dobivenih rezultata

Za vizualni prikaz dobivenih rezultata korišteni su sljedeći programi:

Geocode by Awesome Table

ArcGIS Online

5.4.1. Geocode by Awesome Table

Geocode je programski dodatak odnosno alat za dobivanje geografskih širina i

dužina na temelju adresa koje su ispitanici upisali u anketnom upitniku.

Geocode koristi Googleove usluge za popravljanje tih podataka, te je optimiziran za

prepoznavanje adresa zahvaljujući ugrađenom sustavu za upravljanje pogreškama.

To znači ako Google ne prepoznaje adresu, Geocode može obaviti šire istraživanje,

pazeći da se dobije rezultat za svaki red proračunske tablice, a nakon toga daje

mogućnost prikaza tih istih podataka na karti.

5.4.2. ArcGIS Online

ArcGIS Online je on-line, kolaborativni web GIS koji omogućuje svakom korisniku

organizacije jednostavno pronalaženje, korištenje, izradu i razmjenu karata,

aplikacija, slojeva i podataka na bilo kojem uređaju, bilo gdje i bilo kada.

Dobiva se pristup spreman za korištenje karata, aplikacija i ESRI sigurnog oblaka,

gdje postoji mogućnost dodavanja stavaka i objavljivanja web slojeva. Budući da je

ArcGIS Online sastavni dio ArcGIS sustava, može ga se koristiti za proširenje

mogućnosti ArcGIS Desktop-a, ArcGIS za server, ArcGIS Web API-ja i ArcGIS

Runtime SDK.

ArcGIS Online uključuje interaktivne karte i scene te na taj način omogućuje

organizaciju za istraživanje, razumijevanje i mjerenje geografskih podataka.

Korištenje alata za analizu uključenih u preglednik karata daje mogućnost otkrivanja

novih obrazaca, pronalaženje pogodnih lokacija, nadopunu vlastitih podataka,

saznanja što se nalazi u blizini, te sažimanje podataka.

Pristup ArcGIS Online-u moguć je kroz web preglednike, mobilne uređaje i monitor

korisnika karata, kao i izravno preko drugih komponenti ArcGIS sustava, na primjer,

ArcGIS aplikacija i ArcGIS programa za rad na zaslonu računala, ali za sve to je

potrebno imati korisnički račun kako bi mogli svoj rad podijeliti sa drugim članovima,

te koristiti ArcGIS na pravi način.

61

Slika 17: Princip rada ArcGIS Online (URL 16)

Na temelju dobivenih koordinata sa Geocode programskim dodatkom, iste su se

koristile za konačni vizualni prikaz. Najidealniji i najbrži način učitavanja koordinata

bio bi putem Esri Maps for Office programskog dodatka od strane ArcGIS-a.

To je programski dodatak za Microsoft Office aplikacije kao što su Excel i

PowerPoint.

Omogućuje:

kartiranje tabličnih podataka izravno kroz Excel sučelje

izradu prostornih analiza pomoću podataka na karti

dijeljenje unutar organizacije – objava na Online

prikaz dinamičkih karata u PowerPoint prezentaciji

U ovom slučaju navedeni programski dodatak nije u potpunosti funkcionirao na način

na koji se to očekivalo te su koordinate ručno unesene u ArcGIS Online program i

kao krajnji rezultat dobivena je karta sa svim lokacijama s kojih je anketni upitnik

popunjen (slika 18, slika 19).

62

Slika 18: Prikaz lokacija popunjenih anketa na svijetskog razini u ArcGIS-u

Slika 19: Prikaz lokacija popunjenih anketa na području RH u ArcGIS-u

63

6. Preporuke za daljnju implementaciju NIPP-a u Republici

Hrvatskoj

Na temelju provedene ankete ispitanici su jasno ukazali na probleme s kojima se

susrećemo kada je riječ o NIPP-u. Tako da bi se složila sa ispitanicima te stavila

naglasak na sljedeće preporuke kao preporuke za daljnju implementaciju NIPP-a u

Republici Hrvatskoj:

Dostupni podaci i educirani korisnici

Povezanost svih vrsta karata i prostornih planova

Omogućiti brzi pristup podacima

Centralizacija podataka na jedno mjesto i besplatno skidanje svih podataka

Bolja organizacija istih (u vidu zajedničkog portala) i nakon toga adekvatna

promidžba takvog

Podizanje svijesti o važnosti prostornih podataka putem medija. Suradnja

državne uprave, javnih i privatnih sektora, nevladinih organizacija, ostalih

ustanova, te individualnih korisnika vezano uz raspodjelu odgovornosti,

troškova, koristi i kontrole infrastrukture prostornih podataka.

Transparentnost podataka i slobodno (besplatno) dijeljenje podataka

64

7. Zaključak

Provedbom ankete te obradom i analizom dobivenih rezultata zaključuje se kako je

NIPP u civilnom sektoru još uvijek nepoznanica te je potrebna veća informiranost

građana o prostornim podacima i konceptu NIPP-a općenito te o njihovoj važnosti u

svakodnevnom životu.

S obzirom na ciljeve koje smo željeli zadovoljiti provedbom ankete može se zaključiti

da je anketa uspješno provedena.

Kao najčešće korišteni prostorni podaci utvrđeni su planovi gradova te autokarte.

90% ispitanih korisnika zadovoljno je dostupnošću prostornih podataka u Republici

Hrvatskoj, a kao najčešće korišten kartografski prikaz (web-servis) navode Google

Maps, dok samo 25% korisnika navodi korištenje Geoportala NIPP-a. Oko 70%

ispitanih korisnika zadovoljno je sa opremljenošću informatičko-komunikacijskim

tehnologijama korisnika dostupnim/ažurnim prostornim podacima. Velika većina

korisnika dobro raspolaže znanjem pri upotrebi i korištenju suvremenih web-servisa,

međutim kada je riječ o poznavanju osnovnih pojmova NIPP-a vidimo da je više onih

kojima navedeni pojam nije poznat.

S obzirom na navedeno, bitna stavka je podizanje svijesti subjekata i građana o

važnosti zajedničkog korištenja i razmjene podataka, jer o tome također ovisi i sam

uspjeh NIPP-a. Uspostavom NIPP-a u Republici Hrvatskoj omogućilo bi se svim

korisnicima uspješnije korištenje i brže dijeljenje prostornih podataka, uštedilo bi se

vrijeme pretrage podataka te bi na taj način postali dio europske mreže prostornih

podataka.

65

Literatura:

Bačić, Ž.; Poslončec-Petrić, V. (2012): 5. Regionalna studija o katastru i infrastrukturi

prostornih podataka, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne

poslove Republike Srpske i Federalna uprava za geodetske i imovinsko-

pravne poslove Federacije Bosne i Hercegovine, Banja Luka,

https://bib.irb.hr/datoteka/622607.Knjiga_katastar.pdf.

Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka,

magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V. (2007): Analiza poboljšanja infrastrukture prostornih podataka, doktorska

disertacija, Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V., Tomić, H., Divjak, D., Vranić, S., Jurakić, G. (2015): NIPP specifikacija za

transformacije prema INSPIRE-u, Tehničko izvješće, Sveučilište u Zagrebu –

Geodetski fakultet, Zagreb.

DGU (2008): Nacionalna infrastruktura prostornih podataka u Republici Hrvatskoj,

Studija, Državna geodetska uprava, Zagreb.

NN 56/13: Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Republike

Hrvatske, Narodne novine 56/13.

Poslončec-Petrić, V. (2010): Distribucija prostornih podataka za potrebe službene

kartografije Republike Hrvatske, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu –

Geodetski fakultet, Zagreb.

Poslončec-Petrić, V.; Cetl, V.; Babić, K. (2011): Uspostava infrastrukture prostornih

podataka u Hrvatskoj, Građevinar : časopis Hrvatskog saveza građevinskih

inženjera (0350-2465) 63 (2011), 12; 1087-1093.

Poslončec-Petrić, V. (2013): INSPIRATION Country Report CROATIA, GDI GIS

dana, Zagreb, https://bib.irb.hr/datoteka/641972.INSPIRATION_-

_National_Report_CROATIA.pdf, ISBN 978-953-7996-00-0.

https://bib.irb.hr/datoteka/622607.Knjiga_katastar.pdf

https://bib.irb.hr/datoteka/641972.INSPIRATION_-_National_Report_CROATIA.pdf

https://bib.irb.hr/datoteka/641972.INSPIRATION_-_National_Report_CROATIA.pdf

66

Popis URL – ova:

URL 1. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP),

http://www.nipp.hr/default.aspx?id=7, (27.04.2016.)

URL 2. Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka, https://e-uprava.apis-

it.hr/zipp/o_zippu.aspx, (27.04.2016.)

URL 3. Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka, https://e-uprava.apis-

it.hr/zipp/zippPodizbornici.aspx#oZIPPu, (27.04.2016.)

URL 4. INSPIRE Direktiva 2007/2/EC http://inspire.ec.europa.eu/, (15.03.2016.)

URL 5. Brošura NIPP-a: „Suradnja za prostor, prostor za suradnju“, https://e-

uprava.apis-it.hr/zipp/o_zippu.aspx, (15.03.2016.)

URL 6. INSPIRE, http://www.nipp.hr/default.aspx?id=62, (15.03.2016.)

URL 7. Vremenski okvir uspostave INSPIRE-a,

http://www.nipp.hr/default.aspx?id=63, (20.05.2016.)

URL 8. Registar subjekata NIPP-a,

http://www.nipp.hr/UserDocsImages/dokumenti/dok-

nippa/Registar%20subjekata%20NIPPa_20160324.pdf, (20.05.2016.)

URL 9. Registar izvora prostornih podataka NIPP-a,

http://www.nipp.hr/UserDocsImages/dokumenti/dok-

nippa/Registar%20izvora%20PP%20NIPPa_20160324.pdf, (20.05.2016.)

URL 10. Državna geodetska uprava,

http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Vizure/Vizura%2077%20HR.pdf,

(20.05.2016.)

URL 11. Geoportal NIPP-a, http://geoportal.nipp.hr/hr, (11.03.2016.)

URL 12. Metodologija anketnog istraživanja,

http://www.academia.edu/1194241/Metodologija_anketnog_istra%C5%A3ivanja,

(15.05.2016.)

URL 13. Google Forms, https://www.google.hr/intl/hr/forms/about/, (15.03.2016.)

URL 14. Anketa o korištenju prostornih podataka u civilnom sektoru u Republici

Hrvatskoj, https://docs.google.com/forms/d/1AtTk8H0Dyp2IIMbCoyRy-

0e7wxZQSI0hnVKJ5qjs6F4/viewform, (27.05.2016.)

URL 15. Advanced Summary by AwesomeTable,

https://chrome.google.com/webstore/detail/advanced-summary-by-

aweso/acjijfibfkinmiggeggndoeolggfahhl, (15.03.2016.)

URL 16. ArcGIS Online,

http://resources.arcgis.com/en/communities/mapping/home/017w0000000r000000.ht

m, (15.03.2016.)

http://www.nipp.hr/default.aspx?id=7

https://e-uprava.apis-it.hr/zipp/o_zippu.aspx


https://e-uprava.apis-it.hr/zipp/zippPodizbornici.aspx#oZIPPu

https://e-uprava.apis-it.hr/zipp/zippPodizbornici.aspx#oZIPPu

http://inspire.ec.europa.eu/





http://www.nipp.hr/UserDocsImages/dokumenti/dok-nippa/Registar%20subjekata%20NIPPa_20160324.pdf

http://www.nipp.hr/UserDocsImages/dokumenti/dok-nippa/Registar%20subjekata%20NIPPa_20160324.pdf

http://www.nipp.hr/UserDocsImages/dokumenti/dok-nippa/Registar%20izvora%20PP%20NIPPa_20160324.pdf

http://www.nipp.hr/UserDocsImages/dokumenti/dok-nippa/Registar%20izvora%20PP%20NIPPa_20160324.pdf

http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Vizure/Vizura%2077%20HR.pdf

http://geoportal.nipp.hr/hr

http://www.academia.edu/1194241/Metodologija_anketnog_istra%C5%A3ivanja

https://www.google.hr/intl/hr/forms/about/

https://docs.google.com/forms/d/1AtTk8H0Dyp2IIMbCoyRy-0e7wxZQSI0hnVKJ5qjs6F4/viewform

https://docs.google.com/forms/d/1AtTk8H0Dyp2IIMbCoyRy-0e7wxZQSI0hnVKJ5qjs6F4/viewform

https://chrome.google.com/webstore/detail/advanced-summary-by-aweso/acjijfibfkinmiggeggndoeolggfahhl

https://chrome.google.com/webstore/detail/advanced-summary-by-aweso/acjijfibfkinmiggeggndoeolggfahhl

http://resources.arcgis.com/en/communities/mapping/home/017w0000000r000000.htm

http://resources.arcgis.com/en/communities/mapping/home/017w0000000r000000.htm

67

Popis slika

Slika 1. Okvir prostornih podataka .............................................................................. 8

Slika 2. Hijerarhija IPP (URL 3) ................................................................................ 10

Slika 3. Organizacijske razine IPP-a (DGU 2008.) ................................................... 10

Slika 4. Logička struktura IPP-a (Cetl 2007) ............................................................. 11

Slika 5. Fizička implementacija IPP-a (Cetl 2007) .................................................... 12

Slika 6. Vizija INSPIRE inicijative (Cetl 2007) ........................................................... 14

Slika 7. Teme prostornih podataka obuhvaćene INSPIRE direktivom (URL 5)......... 15

Slika 8. Vremenski okvir uspostave INSPIRE-a (URL 7) .......................................... 17

Slika 9. Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om (Poslončec-Petrić 2010) ................. 18

Slika 10. Tijela i subjekti NIPP-a (Cetl i dr. 2015) ..................................................... 20

Slika 11: Registar subjekata NIPP-a ......................................................................... 22

Slika 12: Registar izvora prostornih podataka NIPP-a .............................................. 24

Slika 13. Početna stranica geoportala NIPP-a (URL 11) .......................................... 25

Slika 14. Početna stranica Google Forms-a (URL 13) .............................................. 30

Slika 15: Početna stranica anketnog upitnika izrađenog u Google Forms-u (URL 14)

.......................................................................................................................... 31

Slika 16. Advanced Summary by Awesome Table (URL 15) .................................... 33

Slika 17: Princip rada ArcGIS Online (URL 16) ........................................................ 61

Slika 18: Prikaz lokacija popunjenih anketa na svijetskog razini u ArcGIS-u ............ 62

Slika 19: Prikaz lokacija popunjenih anketa na području RH u ArcGIS-u ................. 62

68

Popis tablica

Tablica 1. Prikaz zanimanja ispitanika ...................................................................... 37

Tablica 2. Broj ispitanika koji su sudjelovali u ispunjavanju anketnog upitnika prema

trenutnoj lokaciji ................................................................................................. 59

69

Popis dijagrama

Dijagram 1. Spol (ukupni rezultat) ............................................................................ 34

Dijagram 2. Spol (rezultat po skupinama) ................................................................. 34

Dijagram 3. Dob (ukupni rezultat) ............................................................................. 35

Dijagram 4. Dob (rezultat po skupinama) ................................................................. 35

Dijagram 5. Stručna sprema (ukupni rezultat) .......................................................... 36

Dijagram 6. Stručna sprema (rezultat po skupinama) ............................................... 36

Dijagram 7. Poznavanje pojma 'prostorni podaci' (ukupni rezultat) .......................... 37

Dijagram 8. Poznavanje pojma 'prostorni podaci' (rezultat po skupinama) ............... 38

Dijagram 9. Prostorni podaci koje ispitanici koriste (ukupni rezultat) ....................... 39

Dijagram 10. Prostorni podaci koje ispitanici koriste (rezultat po skupinama) .......... 39

Dijagram 11. Korištenje mobilnih navigacijskih uređaja (ukupni rezultat) ................. 40

Dijagram 12. Korištenje mobilnih navigacijskih uređaja (rezultat po skupinama) ...... 40

Dijagram 13. Mobilni navigacijski uređaji koje ispitanici koriste (ukupni rezultat) ...... 41

Dijagram 14. Mobilni navigacijski uređaji koje ispitanici koriste ....................................

(rezultat po skupinama) ............................................................................................ 41

Dijagram 15. Opremljenost informatičko-komunikacijskim tehnologijama ....................

(ukupni rezultat) ........................................................................................................ 42

Dijagram 16. Opremljenost informatičko-komunikacijskim tehnologijama ....................


Dijagram 17. Korištenje interaktivnih kartografskih prikaza i/ili web-servisa .................

(ukupni rezultat) ........................................................................................................ 43

Dijagram 18. Korištenje interaktivnih kartografskih prikaza i/ili web-servisa .................



(ukupni rezultat) ................................................................................................. 44


(rezultat po skupinama) ..................................................................................... 45


(ukupni rezultat) ................................................................................................. 45



Dijagram 23. Prijedlog portala ''Gdje sam tu sam'' (ukupni rezultat) ......................... 47

70

Dijagram 24. Prijedlog portala ''Gdje sam tu sam'' (rezultat po skupinama) ............. 48

Dijagram 25. Poznavanje pojma NIPP-a (ukupni rezultat) ........................................ 48

Dijagram 26. Poznavanje pojma NIPP-a (rezultat po skupinama) ............................ 49

Dijagram 27. Službene kartografske podloge koje ispitanici koriste (ukupni rezultat)49

Dijagram 28. Službene kartografske podloge koje ispitanici koriste (rezultat po

skupinama) ........................................................................................................ 50

Dijagram 29. Korištenje geoportala Državne geodetske uprave (DGU) .......................

(ukupni rezultat) ........................................................................................................ 50

Dijagram 30. Korištenje geoportala Državne geodetske uprave (DGU) .......................



(ukupni rezultat) ................................................................................................. 51



Dijagram 33. Poznavanje zakona o NIPP-u (ukupni rezultat) ................................... 52

Dijagram 34. Poznavanje zakona o NIPP-u (rezultat po skupinama) ....................... 53

Dijagram 35. Izvori poznavanja zakona o NIPP-u (ukupni rezultat) .......................... 53

Dijagram 36. Izvori poznavanja zakona o NIPP-u (rezultat po skupinama) .............. 54

Dijagram 37. Unapređenje kvalitete života portalom s informacijama o korištenju

prostornih podataka i informacijama o NIPP-u (ukupni rezultat) ........................ 54

Dijagram 38. Unapređenje kvalitete života portalom sa informacijama o korištenju

prostornih podataka i informacijama o NIPP-u (rezultat po skupinama) ............ 55

71

Životopis

OSOBNE INFORMACIJE Šimunić Kristina

Obala kraljice Jelene 11, Bibinje, 23205, Hrvatska

[email protected]

Spol Ž | Datum rođenja 27/04/1987 | Državljanstvo hrvatsko

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

OSOBNE VJEŠTINE

2010. – 2013. Bakalaureat/bachelor – inžinjer geodezije

Univerzitet u Sarajevu, Građevinski fakultet, Odsjek za geodeziju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

2001. – 2005. Srednja škola - Upravni referent

Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola, Zadar (Hrvatska)

1993. – 2001. Osnovna škola

Osnovna škola Stjepana Radića, Bibinje (Hrvatska)

Materinski jezik hrvatski

Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVOR PISANJE

Slušanje Čitanje Govorna interakcija Govorna produkcija

Engleski jezik B1 C1 B1 B1 B1

Njemački jezik A1 A1 A1 A1 A1

Stupnjevi: A1/2: Temeljni korisnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik Zajednički europski referentni okvir za jezike

Digitalna kompetencija SAMOPROCJENA

Obrada informacija

Komunikacija Stvaranje sadržaja

Sigurnost Rješavanje problema

Iskusni korisnik Iskusni korisnik Iskusni korisnik Iskusni korisnik Samostalni korisnik

Stupnjevi: Temeljni korisnik - Samostalni korisnik - Iskusni korisnik Informacijsko-komunikacijske tehnologije - tablica za samoprocjenu

Poznavanje rada u sljedećim programima:

Microsoft Office TM, AutoCAD, ZwCAD, Google SketchUp, QGIS...

Vozačka dozvola B kategorija

Ostale vještine Odbojka

http://europass.cedefop.europa.eu/hr/resources/european-language-levels-cefr

http://europass.cedefop.europa.eu/hr/resources/digital-competences

72

Prilozi

Anketni obrazac

73

74

75

76

77

78

Documents

Izgradnja kapaciteta NIPP-a: UPORABA PROSTORNIH PODATAKA … · Kristina Šimunić Izgradnja kapaciteta NIPP-a: ... Infrastruktura prostornih podataka se razvija na različitim društvenim