MIRJANA GRAČAN

IZDANCI -ŽIVA HRANA

Alternativna kuharica

Zagreb , 1987.

PREDGOVOR

Tko se stidi jesti, taj se stidi živjeti-kaže f rancuska poslo­v ica, naroda poznatog po dobroj kuhinj i . A da bi se dobro je lo, i o tome t reba razmisl i t i kao i o svemu d rugome što je u ž ivotu važno. Dobro jest i znač i , uz čuvanje tradici je, biti o tvoren novost ima i kul inarskim i znans tven im . . . a naj­bol je su novost i često stara tradici ja drugih naroda.

Konzervat iv izam prehrambenih nav ika s iguran je znak nazadnjačk ih s tavova i na drug im područ j ima, pa kako je naša p reh rambena tradici ja oduvi jek bila da od sus jeda ili s dalekih putovanja, pa čak i od zavo jevača, p r ihvaćamo ono što nam se čini lo najbol j im, tu otvorenost naših p redaka moramo njegovat i i ovo naše vr i jeme. Ali bez sl i jepog povo­đen ja za m o d o m ! Umjes to da pok leknemo pred m e đ u n a ­rodnim pohodom amer ičke fast food kuhinje s krvavim bifte­c ima, ml jevenim odresc ima i p i l ić ima u industri jski proizve­den im umac ima, pos luša jmo radije što govore pr ipadnic i pokre ta koji su sve glasnij i iako ih ne podupiru prebogat i međunarodn i pro izvođači industr i jske hrane. Pogađate , mis l im na zelene, koji se bore za čistiji i nezagađeni j i l judski okol iš , a t ime i za zdravi je namirn ice. Ujedno nude i nove p rehrambene nav ike . . .

P rehrambene nav ike tol iko su važan dio kul ture svako­dnevnog živl jenja da su i religije i ideologi je od pamt iv i jeka i prop is ima o prehrani nastojale upravljati l jud ima. Tek pro-

dorom znanost i naučil i smo o hrani razmišl jat i u kategor i ­j a m a štetnost i za zdravl je, a ne o moguć im pos l jed icama za dušu ako je ukal jamo zabran jenom namirn icom. Sklonost kra jnost ima vodi do ludovanja za v i tamin ima ili do brojenja kalor i ja, a sredina nas nuka da razumno b i ramo namirnice ili da i sami pokušamo proizvest i nešto zdravo. Čak i bez vrta, bez zeml je !

Novo? I ni je, jer smo posl jednj ih deset l jeća naučil i da novo ne mora uvi jek biti dobro, a ni s taro loše, te da ne val ja - da s p o m e n e m i našu poslovicu - s pr l javom vodom iz kori ta izbaciti i di jete, nego u star im prehramben im navi ­k a m a naći ono što daje odgovor i na pi tanja moderne pre­hrane. Takve odgovore ponudi la je i da leko is točna kuhinja, dosad najpoznat i ja, po is tančanim je l ima. Ali t isućugodišn ja tradici ja prehrane mnogol judn ih zemal ja čuva blaga, m e d u koj ima su i izdanci (klice). Ta kod kuće uzgojena, nezaga­đ e n a i ž iva hrana osvaja svijet. Kao što to biva u kr iznim raz­dobl j ima, s is točnjačkom kuh in jom u mnoge su se zeml je prokri jumčari l i i neki nazovi f i lozofski , a zapravo rel igiozni pogledi , pa je i prehrana izdanc ima došla na neopravdano sumnj iv glas. Ali taj - ni prvi ni posl jednj i - pokušaj da se kroz p rehrambene navike nameću i pogledi na svijet, upravo je smi ješan svakom razumnom čov jeku, kojeg će nekol iko a rgumena ta i prvo iskustvo uvjeriti da izdanke val ja prihvati t i o tvorena duha i unijeti ih u svoju kuhin ju.

Ova v a m knj iga nudi prakt ične upute o uzgoju izdanaka kod kuće, izbor recepata i temel jne spozna je o sv im predno­st ima tih namirn ica. Ona je pri je svega poticaj s lobodnom smišl janju našeg zdravi jeg i ukusni jeg je lovnika.

Višnja Ogrizović

1.

Izdanci - hrana i lijek

Izdanci su izuzetno važna ž ivežna namirn ica koja postaje i sve značajn i ja . Oni su izvor potrebnih minerala i v i tamina t€ mogu poslužit i u borbi protiv različit ih poremeća ja , a da pri tom ne izazovu n ikakve zdravs tvene nusposl jed ice. Nemć ž ivežne namirn ice koja je tol iko bogata uravnotežen im i vri j edn im hranj iv im sasto jc ima a da is tovremeno sadrži vrle malen postotak kalor i ja kao izdanci .

L jekovi ta svojs tva izdanaka različit ih s jemenki poznaval su stari Kinezi već pri je 5000 godina. Izdanc ima su se kori stili u l i ječenju različit ih bolest i , i zmeđu ostal ih i kožnih obo l jenja, probavn ih smetn j i , miš ićnih obol jenja, i td.

Hranj iva i l jekovita svojs tva izdanaka nisu poznata same u Kini već i u drug im kra jev ima svi jeta. U Africi se od davninć korist i prokl i jalo proso kao osnova za afr ičko pivo, baš kac što se kod nas izdanci j e č m a koriste kao nadomjes tak kavi.

Hunze, narod koji živi na s jeveru Indije, a poznat je p( dobrom zdravl ju i dugov ječnost i , najviše jedu je la od prokli ja log ži ta. I j edna vel ika ev ropska naci ja koristi la se predno st ima prokl i ja log s jemena. Poznato je iz novi je povi jest i dć su engleski morep lovc i na dug im i zamorn im putovanjimć uzimal i različite izdanke u prevent ivne svrhe protiv skor buta.

U veter inarstvu se također koriste izdanci da bi životinje bile izdržlj ivi je i da ne bi obol jevale. Z n a se da arapski romski konjanici h rane svoje rasne konje prokl i jal im ž i tom, Ć

da se i nep lodnost kod život in ja r ješava po jačanom is h ranom od prokl i jal ih ž i tar ica, naroči to zobi .

U Amer iku su izdanke doni jel i dosel jenic i iz Kine. Pravo je zan iman je , među t im , za izdanke t a m o počelo pri je dvade­setak godina. Taj se uzlazni t rend ne zaustav l ja . Poduzeta su i još se uvijek poduz imaju mnoga istraživanja ne s a m o hranj iv ih već i l jekovit ih svo js tava različit ih izdanaka. Otkr i ­veni su mehan izmi ko j ima se u i zdanc ima povećava nj ihova hranj ivost. Zna se da se u s jemenu kl i janjem povećava kol i­č ina v i tamina, da se stvaraju korisni encimi i obogaću ju pojedini mineraln i sastojc i . Os im toga, u tvrđeno je da su izdanci izuzetno probavl j iva namirn ica .

P rema istraživanj ima proveden im u SAD-u , ustanovi lo se da se izdanci mogu primjenit i u borbi protiv bolest i civi l iza­ci je, kao što su rak, ar ter ioskleroza, d i jabetes, s rčana obo­l jenja i poremećaj i krvotoka. S toga bi t rebalo svakodnevno imati na stolu izvjesnu kol ič inu izdanaka.

Uz osta lo, p roučavan jem se ustanovi lo da ti jelo mnogo bol je pr ima v i tamine i minera le iz i zdanaka nego iz različit ih v i taminsk ih tableta i prašaka. Izdanci se posebno preporu­čuju stari j im o s o b a m a jer tako dobivaju u o rgan izam enc ime pot rebne za pravi lan metabo l i zam koji se s taren jem remet i . O p ć e je poznato da su encimi izuzetno važni za sve ž ivotne, v i ta lne procese.

10

2.

Biokemija klijanja

Kada miru ju, s jemenke su tv rda i suha zrna šk roba u sre­dištu kojeg su s ićušne kl ice, lako im je metabo l izam tol iko spor da je gotovo nemjer l j iv , one su ipak ž ive. I d isanje im je gotovo zanemar ivo . S jeme može ostat i god inama u takvom stanju a da i dal je bude sposobno za život. Nek im se testo­v ima s g rahor i cama utvrdi lo da one mogu prokli jat i i 200 god ina kasni je ako su bile dobro pohran jene.

Na pitanje što ih je održalo u ž ivotu tol iko dugo, j ednako je teško odgovor i t i kao i na pi tanje zašto nisu prokl i jale kroz sve te god ine i stol jeća. Mi rovanje je jednaka zagone tka suv remen im b iokemičar ima kao što je i s a m život. Je l i to razdobl je nepokretnost i i mi ra koje mora proteći pri je nego što će odlučujuć i t renutak prekinut i san? Ili postoj i neka ist inska prepreka rastu koju t reba uklonit i da bi ž ivotni pro­cesi mogl i počet i?

Os tav imo l i d inamiku postrani , tada je, sa s tanov iš ta evo­lucije, lako objasnit i latentnost s jemena . Latentnost je tada način na koji se s jeme os igurava u oček ivanju uvjeta koji će biti dobr i za rast m lade bi l jke. To se čekanje može prote­gnut i na nekol iko sezona , sve dok vr i jeme nije povol jno, ili, kao u slučaju pust in jskih bil jki, na mnogo godina, sve dok ne padne dovol jno kiše da izdanku os igura njegov rast.

Mnoge vrste, kao npr. rane lukovice, t rebaju razdobl je h ladnog v remena da bi ponovo poče le rasti , a u nek im s lu­ča jev ima t reba im i mraz da bi probio s jemenk in tvrdi ok lop.

13

Tako će npr. s jemenke jabuke ri jetko prokli jati u jabuci , u-stvari gotovo n ikad. Ali kad j abuka istruli ili je pojede neka život in ja a po tom izbaci s jemenke , one su sp remne za kli­jan je.

Nužni encimi

Već ina nama poznat ih s jemenki su vrtne ili ratarske kulture koje će lako prokl i jat i . Ali već ina s jemenki iz divl j ine koristit će se nekim e legantn im i komp leksn im m e h a n i z m o m da bi os igura le početak ž ivota kao bil jke u najbol j im moguć im uvjet ima.

S jemenke koje puš tamo da kli jaju za je lo i h ranu, pot ječu ug lavnom iz dvi ju izuzetno kult iv iranih obitel j i : Legumino-seae (mahunarke) i Gramineae ( trave). Predstavnic i prve su npr. grahor ice, a druge ži tar ice. Obje se uzgaja ju već t i sućama god ina.

Mahunarke ili mahun jače imaju pri l ično tvrdu opnu , ali vodopropusnu . Stoga, da bi prokl i jale u kući, ne t reba podu­zimat i n ikakve t r ikove; ne t reba ih bockat i ig lama ni zarez i ­vati nožem, ne t reba ih zamrzavat i pa ugri javat i ni im ubrza­vati p roces starenja. Početak je lak i j ednos tavan : s jemenku t reba namoči t i , da bi mog la upiti vodu u svoje tk ivo. To traje i zmeđu četiri i 12 sat i . Za to vr i jeme s jemenka nabubr i i dva, do tri puta je veća nego što je bila početna vel ič ina.

Namakan jem se, što je mnogo važni je , akt iviraju encimi u s jemenc i te počinju zamršenu seri ju p romjena koje će na kraju dati novu bi l jku. Ana l i zama se ustanovi lo da se naglo povećava kol ič ina upravo onih istih enc ima koji inače u us t ima razgrađu ju škrob u šećer, č ime počinje proces pro­bave hrane. Smanju je se težina suhog zrna, jer se os loba­đa energ i ja koja zat im tjera kl ice i djeluje na razvoj mlade

14

bi l jčice. Te će promjene trajati sve dok se ne po jave prvi l istići, što se d o g a đ a u toku četvr tog ili petog dana kl i janja.

Voda u kojoj se namaka lo s jeme obogaćena je aminok i -se l inama, pr i rodnim šećer ima i vel ik im bro jem anorgansk ih e lemenata . Te su tvari »iscuri le« iz s jemena u vodu . U pri­rodnim bi uv jet ima one ot išle u tlo oko s jemenke nakon što bi pala kiša ili nakon što bi ih v laga izvukla iz s jemenke u t lo.

Opt ima lna tempera tu ra zraka za brzo kl i janje i rast je i zmeđu 25 i 35°C. Ako se tempera tura smanju je , usporava se i kl i janje. Izdanci s j emena koje klija pri nižim tempera ­tu rama, kao npr. oz ima pšen ica, bogati j i su v i taminom C od onih koji kli jaju na v iš im tempera tu rama (jara pšenica) . Vrste otporni je na mraz sadrže još veću kol ič inu v i tamina C. U čov jekovom ti jelu v i tamin C pomaže u sprečavan ju pucan ja kapi lara (sitne krvne žile). Pretpostavl ja se da sl ično d je lovanje u mladoj biljci može toj biljci dati o tpornost na širenje i skupl jan je tk iva usl i jed smrzavan ja i topl jenja.

Izdanci će nastavi t i rast i u lošim uvjet ima. Pr i lagođavaju se lako p rom jenama kol ič ine v lage, z raka i tempera ture , te raznim drug im s i tuac i jama. Pa ipak se u n j ima i dal je nor­malno odvi ja ju kompl ic i rane kemi jske promjene koje prate kl i janje a što su karakter ist ični i međusobno povezan i me­tabol ički procesi . Pohran jene b je lančevine se hidrol iziraju (daju blagu kisel inu ili b lagu lužinu ili oboje) , tj. rastavl jaju se na sas tavne aminok ise l ine, sintet iziraju se mnog i v i tamin i , posebno u vodi topl j ivi B-kompleks i v i tamin C. Masnoće i ugl j ikohidrat i raspadaju se na jednostavne šećere , a nešto energi je iz s j emenke se jednos tavno gubi u obl iku kalor i ja.

15

Bogat izvor vitamina

Takva metabo l ička živost u s jemenu uzrok je i pov išenom stvaranju u vodi topl j ivih v i tamina; v i tamin C i najveći dio B-kompleksa nalaze se u gotovo sv im tk iv ima mlade bil jke u rastu, a što je rast brž i , to je i veća koncentrac i ja tih vi ta­mina. Oni su nužni da bi se stvori l i pojedini enc imi , pa s toga i p resudni za metabo l i zam stanice. Kako je prokl i jalo s jeme izuzetno akt ivno te povećava svoju prvobi tnu vel ič inu neko­liko puta u nekol iko dana, može se tvrditi da je izuzetno bogato akt ivn im tvar ima. I to je č in jenica.

Izdanci su bogat izvor v i tamina, osobi to onih iz kom­p leksa B. Pored t i jamina, r ibof lavina, ni jacina, p i r idoksina, hol ina, beta ina, met ion ina, biot ina, inozi tola, n ikot inske, panto tenske, folne i pa raaminobenzo jeve kisel ine, izdanci , kako pokazu ju neki znanstven i radovi provedeni u SAD, sadrže i c i janokoba lamin , poznat pod naz ivom vi tamin B 1 2 . Među t im , ima i tvrdnji da u izdanc ima nema tog v i tamina.

Ta j je v i tamin osobi to sporan jer se po mnog im teor i jama m o ž e naći s a m o u nami rn icama život in jskog pori jekla te je baš zato kamen spot icanja u v ječn im raspravama za vege­tar i janstvo i protiv n jega. Vjerojatno je i u izdanc ima kol ič ina B 1 2 m in ima lna te zbog toga nije n i do danas sa s igurnošću u tv rđeno ima l i v i tamina B , 2 u i zdanc ima ili ne.

Izdanci su izuzetno bogat i v i taminom C. Ta j je v i tamin nestabi lan i gubi se iz namirn ice ako se izlažu dužem kuhan ju ili z raku, kada nastaje oks idaci ja . Krumpir , koji sadrž i vel iku kol ič inu v i tamina C, gubi je npr. neposredno nakon iskapanja. Špinat gubi v i tamin C do 80 posto nakon dva d a n a sta janja na sobnoj tempera tur i . Oni isti enc imi koji p o m a ž u sintet iz iranju v i tamina kada bil jka raste, odgovorn i su za nj ihovu razgradnju kada je ubrana i presta la rasti .

16

Kada se p lod, list ili s tapka odvo je od bi l jke, encimi i dal je rade te nastavl jaju svoj proces u smjeru razgradnje. U izdanc ima koji su još ž iva hrana što raste u t renutku kada se pr ipremaju ili ako se jedu sirovi , v i tamini se i dal je stvaraju. Kakva razl ika i zmeđu izdanaka i povrća koje se ubire j edan dan , pr iprema za t ranspor t s l i jedeći , šalje na duge pruge, zamata u t rgov inama i tek tada je na po l icama dok ga netko ne kupi i ne odnese kuć i ! T a m o će povrće još možda stajati neko vr i jeme prije nego što bude prerađeno za je lo. Sve to vr i jeme encimi razaraju dragoc jene v i tamine, a posebno nestabi lni v i tamin C.

Dakle, što je duži per iod i zmeđu ubiranja i konzumiran ja bi l jke, to je i kol ič ina svih v i tamina, a posebno v i tamina C, bitno uman jena. V i tamin C uniš tava se i suv išn im izlaga­njem namirn ice topl in i . S toga izdanke, koji su bogat izvor v i tamina C, ne t reba suviše dugo kuhati već ih samo kratko bianširat i ili skuhat i na par i . Najbol je je ipak da se izdanci jedu sirovi .

Ostali hranjivi sastojci

Kli janje u bilo ko jem z rnu , koštici , s jemenk i , popraćeno je in tenz ivnom enc imskom hidrol izom bje lančevina. To znač i da se zal ihe b je lančevina u s jemenu razlazu na svoje sastavne aminokisel ine, baš kao što se događa u probav-nom t raktu . To je i ob jašn jen je zašto se izdanci lakše as imi­liraju i ne stvaraju tol iko p l inova u debe lom cr i jevu. Izdanci su na ime p rocesom kl i janja već d je lomično probavl jeni . Ovo je posebno važno za izdanke mahun jača o č e m u će još biti r i ječi.

Kol ič ina aminok ise l ina u s jemenu koje klije povećava se na račun ugl j ikohidrata i masnoća . Iskli jala bi l jka stvara

2 IZDANCI-ŽIVA HRANA 17

nove b je lančevine za svoje nove pot rebe. Tako se ukupna kol ič ina b je lančevina u prokl i jaloj s jemenc i znača jno pove­ćava. Mungo grah u zrnu sadrži 25 posto b je lančevina, ali prokl i jal i mungo grah čak 37 posto. Žuta soja povećava postotak b je lančevina sa 42 u s u h o m s jemenu na 50 posto u izdanc ima. Tol iko o b je lančev inama.

Poznato je da se zagr i javan jem povećava hranj ivost mahunark i , ali tek je nedavno otkr iveno zašto. U s i rovom zrnu mahunarke , na ime, postoj i spoj tr ipsin koji je osjetl j iv na top l inu. Tr ipsin u s u h o m zrnu djelu je poput kočn ice te pri­ječ i korištenje b je lančevina. Zaš to ga mahunarke imaju a druge vrste nema ju , nije poznato . Pretpostavl ja se da tr ipsin igra u logu pr i rodnog konzervansa u procesu sušen ja s je­menke , ali to još nije dokazano. Stoga mahunarke t reba obavezno kuhati da bi se tr ipsin rastvor io i os lobodio put za kor ištenje aminok ise l ina.

Kako je u izdanc ima mahunark i (soja, mungo grah , g rah , leća itd.) već doš lo do pos tepenog rastvaranja t r ips ina, ove izdanke t reba s a m o kratko kuhat i . To je opća uputa koja važi za sve izdanke mahunark i . U ovoj knjizi među t im ima i recepata gdje kuhanje izdanaka mahunark i ni je obavezno ali se u pr incipu tada radi o man j im ko l ič inama t ih izdanaka.

U toku kl i janja nastaju i drugi procesi povol jn i za čovjekov metabo l i zam: ugl j ikohidrat i se mi jenja ju u šećere, a pove­ćava se kol ič ina nezas ićenih na račun zas ićenih masnoća . Povećava se postotak tokofero la, v i tamina E. V i tamin E je izuzetno nestabi lan te se raz laže i nesta je ako je iz ložen z raku . Stoga i ul ja i ci jela z rna u ko j ima ima v i tamina E, ako se raf iniraju, h idrogeniz i ra ju i iz lažu v isok im tempera tu rama u procesu pr ipreme hrane, sadrže vrlo ma lo v i tamina E. T reba spomenut i da s jemenke u kli janju povećava ju i sadr­žaj karot ina (provi tamin A) i v i tamina K.

18

Biokemijski procesi koji se zbivaju u toku kl i janja, kao što je op isano, povećavaju v išestruko p rehrambenu vr i jednost izdanaka. U novi je vr i jeme proučavaju se i l jekovita svojstva različit ih izdanaka.

19

ABC k l i j an ja i zdanaka

Kli janje je jednos tavno , a s l jedeća metoda, uz lagane pre inake, može se koristit i za sve s jemenke od mungo graha, suhog graška, leće, alfalfe, pšenice i hel jde do poto-čarke i goruš ice.

1. Namoč i te jednu žl icu s jemenki ili 1/3 šal ice mahunark i u litru mlake vode preko noći . Provjeri te pre thodno jesu l i s jemenke tret i rane kemi jsk im sreds tv ima za s jetvu. Na omotnic i mora pisati da s jeme nije t ret i rano. To prvo nama­kanje ustvari je i posl jednje.

2. S l i jedećeg d a n a isperite dobro s jeme u mlakoj vodi i dobro ga oci jedi te. Stavi te ga u l i trenu s tak lenku, a preko gr la komad gaze pa je učvrst i te gum icom. Stavi te na mračno mjesto.

3 . Svakog s l jedećeg dana isperi te s jemenke dvaput dnevno , ili t r i , ako je vr i jeme toplo i suho. Pr i tom uvi jek pazi te da suv išak vode redovi to oci jedi te.

4 . T rećeg dana kl i janja će sve s jemenke koje nisu spo­sobne da prokl i ju past i na dno stak lenke kada je napuni te m lakom v o d o m . To ako žel i te da v a m klijaju s jemenke i ži ta­rice. Mahunarke će se ponašat i nešto drugači je . Izdanci koji su prokli jali dići će se na površ inu vode te ih možete zagra­biti c jedi l jkom, a s jeme koje je ostalo na dnu s tak lenke možete bacit i .

23

5. Izdanci mungo g raha i leće sp remn i su za je lo već treći dan , a sl ično je i s izdanc ima soje. Izdanc ima pšenice dovo l jna su dva dana da post ignu svoj hranjivi v rhunac, dok je s jemenu alfalfe po t rebno četir i do pet dana.

Kada su spremni za sto l , stavi te izdanke u h ladnu vodu , da biste iz »očist i l i«. Posebno je to zgodno kod alfalfe, jer s jemenke t a d a odbacu ju svo je lupine. O n e će isplivati na površ inu, te ih možete odstranit i c jedi l jkom ili većom ž l icom. Oci jedi te izdanke i pohrani te ih u posudu s pok lopcem na h ladno mjesto, ob ično u fr ižider. Da biste im povećal i hra-nj ivost, a i pol jepšal i im izgled, nekol iko sati pri je stavl janja u fr ižider izložite ih sunčevoj svjet lost i .

6. U suho j i toploj kl imi izdanci kl i jaju i rastu brže te ih s toga t reba češće ispirati v o d o m , a gaza bi t rebala stalno biti v lažna.

7. Posl i je svakog kl i janja dobro oper i te s tak lenke i posude, čak ih ponekad i steri l izirajte.

8. Još jedan savjet: ne bacajte vodu u kojoj ste prvu noć namaka l i s jemenke. Bit će mutna, pr l javožućkasta, a v jero­ja tno ni mir is neće biti baš ugodan . Ali vaše će v a m kućno cvi jeće i zeleni lo biti zahvalni ako ih zal i jevate tom v o d o m . Jer u njoj je mnogo minera la koji će dobro doć i svako j lonča­nici .

Svjetlo ili tama

Ima razl ičit ih miš l jenja o tome da l i rastu izdanaka bol je pogodu je svjetlo ili t ama . U svakom s luča ju , s igurno je da svjetlo ima određen i učinak na hranj ive e lemente. Prema najnovi j im istraživanj ima čini se da izdanc i koji su bili izlo­ženi svjet lu sadrže više v i tamina C od on ih koji su klijali u mraku .

Upravo obratno važi za r ibof lavin (vi tamin B 2 ) . Već ina profes ionaln ih uzgaj ivača m u n g o g raha prefer ira t amu , ali

24

jedino s toga što kupci više vole bi jele od zelenih izdanaka. Izdanke uzgaj ivači često izbjel juju kemika l i jama da bi spri je­čili p l i jesan, iako se na taj način umanju je nj ihova hranj ivost. Razl iči ta su mišl jenja i o tome kol iko s jemenke t reba nama-kati. U mnog im kn j igama preporučuje se namakan je preko noći . To je dobro za tv rđa zrna, ali većini nije pot rebno tol iko namakan je . Dovol jna su u pros jeku tri sata.

Pitka voda dobra je za namakan je i ispiranje. Ako voda sadrži previše klora, upotr i jebite umjesto nje dest i l i ranu ili izvorsku vodu . Isprati, kao što smo već rekli, t reba najmanje dvaput na dan , a u topl i j im podnebl j ima i do šest puta. Što se temperature t iče, ona između 18°C i 21 °C najpovol jni ja je za kl i janje. U pravi lu, što je tempera tura viša, to će i izdanak brže kli jati.

Klijanje za hladnog vremena

Zimi izdanci mogu klijati na različit im mjest ima u kući, naj­bol je u kuhinj i , gdje se kuha i gdje je topl i je. Još će bolje uspi jevat i u pećnici p l inskog štednjaka. Odškr in i te malo vrata pećnice, da ne bude pretopla, a p lamičak sasv im smanj i te . Nemoj te pregri jat i pećn icu, a ne zaborav i te i na redovi to ispiranje i zdanaka, zbog v lage.

Izdanke može te uzgajat i i na svom radnom mjes tu . Za to v a m neće trebat i m n o g o prostora, jer s tak lenku možete držati i na stolu i u ladici svog p isaćeg stola.

Portabl metoda klijanja

U izvanrednim uv jet ima života, npr. da leko od nasel ja, u s lučaju neke nepogode , potresa ili rata, kada v a m pri ruci

25

nisu s tak lenke i top la p rozorska daska u kuhinj i , možete pr i ­mijenit i »portabl metodu kl i janja«.

V a ž n o je da imate s jemenke za kl i janje - g rah , leću, raž, pšen icu , soju ili neko drugo s jeme. Os im toga, potrebni s u : deb l ja p last ična v reća ili v reć ica, lagana, t anka p last ična v reća, nekol iko papirnat ih ubrusa ili č ista krpa te gumice.

G rah ili d ruge s jemenke namoči t ćete u debl joj p last ičnoj vreći . Čvrsto zatvor i te g u m i c o m , kako voda ne bi iscuri la. Uzmi te zat im tanju plast ičnu vreć icu i probuši te rupe na don jem dijelu vreć ice (na oko 1/3 površine) u razmaku 4 cent imetra.

Istresite n a m o č e n e s jemenke u p robušenu vreć icu i pro­tresi te, a zat im drži te ob ješene na grani drveta sve dok voda ne iscuri .

Natopi te ubruse v o d o m , lagano istisnite i omota j te vre­ć icu sa s jemenkama. Sve za jedno - vrećicu sa s jemen­k a m a umotanu u mok re ubruse - stavi te u debl ju p last ičnu v reću . Vrhove zasuči te za jedno i učvrst i te gum icom. Stavi te ob je vreć ice u napr tn jaču i kreni te dal je svoj im pu tem.

Radi ispiranja izvadite p robušenu vreću i ispirite pod mla­z o m vode nekol iko minuta. Dobro oci jedi te. Ponovi te postu­pak četiri do pet puta. Ponavl ja j te ispiranje i c i jeđenje dva­put dnevno dok ne sazri je vr i jeme da izdanke pojedete.

»Čudesna voda« i fermentirani izdanci

Ako žel i te da v a m kli janje izvanredno uspi je, možete se za p roces namakan ja i ispiranja koristit i tzv . »čudesnom v o d o m « , koja navodno st imul i ra svaki oblik biološke aktiv­nost i . Umjes to tekućom, na ime, kor ist i te se v o d o m koju s te kuhal i pet minuta a zat im ohladi l i . Rezul tat će biti vr i jedan t ruda: izdanci će biti sočni j i , debl j i , čisti j i i izdašni j i .

26

Ako ste vol jni i spremni za eksper iment i ran je, možete pokušat i da v a m izdanci ferment i ra ju. Kako je sva ferment i ­rana hrana snažnog okusa i ni je za svako nepce, t ako je i sa izdanc ima. A k o vol i te kiselo zel je, kiselo mli jeko ili k isele krastavce, m o ž d a će v a m se svidjet i i ferment i rani izdanci .

Uzmi te istu kol ič inu tri ju razl ičit ih vrsta s jemenk i i ostavi te ih da kli jaju tri dana. Nakon toga izdanke samel j i te i stavite u dvi je s tak lenke. Nemoj te ih napunit i do vrha, kako bi u n j ima bilo zraka. Ostavi te dva dana da ferment i ra ju . S ta­k lenke pr i tom omota j te ubrus ima. Top l ina će pridoni jet i da se postotak b je lančevine poveća.

Ferment i rani izdanc i m o g u se začini t i j ogur tom ili me la ­s o m , a u njih pri je s luženja možete stavit i kolute banane i g rožđ ice.

Kad sjeme ne klija

Početn ic ima se u zan iml j i vom procesu kl i janja zna pone­kad dogodit i da im s jeme ne kli ja. I što tada t reba učinit i? Postoj i niz raz loga zašto s jeme eventua lno nije prokl i jalo iako ste ga zali l i v o d o m i ostavi l i u s tak lenci da kl i ja.

Kao prvo, s jeme m o ž e biti s taro ili ste krivo postupi l i . Ako iz s tak lenke zaudara , m o g u ć e je da s te s jemenu dal i suviše v lage te je počelo pl i jesnit i . Sl ično se može dogodi t i ako s jeme nema dovol jno zraka i prozrač ivanja. To se ob ično d o g a đ a kada se stavi prevel ika kol ič ina s jemena u sta­k lenku da klija.

Ljet i , kao što s m o već spomenu l i , s jeme t reba češće ispi­rat i . Ako s jeme od poče tka ne kli ja, zapitaj te se niste l i posve zaboravi l i da ga zal i jete i dadete mu pot rebnu v lagu . Stoga svoju kari jeru u kl i janju izdanaka počni te sa s j e m e n o m koje

27

uvi jek daje s topostotne rezul tate, a to su pšen ica, mungo grah i alfalfa.

Pribor za klijanje

Kod nas još n e m a različit ih posuda i aparata za kl i janje izdanaka, ali to u načelu i nije tol iko bitno. Da biste dobil i zdrave, sočne i oku li jepe izdanke, t rebat će v a m samo s ta­k lenke različit ih vel ič ina, komadi gaze i gumice .

U staklenci ćete namočit i s jeme, preko grla stavit i gazu i učvrst i t i gum icom. Sve naredne operaci je - a to znač i dnevna ispiranja s jemenki - obavl jat ćete kroz gazu . Tako v a m s jemenke neće pobjeći u slivnik i neće ih posjećivat i različit i znat ižel jni insekt i , a sačuvat ćete ih i od praš ine.

Ako putujete u inozemstvo, posjet i te t a m o jednu speci ja l i ­z i ranu t rgovinu pr i rodnom h ranom. Naziva ju se »Reform-haus« , »Naturana«, »Neuform« ili »Heal th food s tore«. U jednoj od njih kupit ćete plastični aparat za kl i janje kvadrat i -častog ili k ružnog obl ika koji se sastoj i od više posuda pro-bušenog dna što se , poput nekadašn j ih porci ja za nošen je je la iz restorana, s lažu jedna iznad druge. U n j ima možete postići kli janje različit ih vrsta s jemenk i od jedanput .

U takv im t rgov inama postoji i bogat asor t iman različit ih s jemenk i već pr ipreml jenih za kl i janje. Na v reć icama su ob ično date sve upute o postupku s od ređenom vrs tom sje­mena i o količini koja se dobiva kl i janjem.

U m e đ u v r e m e n u , dok se i kod nas ne otvore sl ične t rgo­v ine, svoje ćete s jemenke nabavl jat i na različite načine. Ako imate rodbinu na se lu , zamol i te k i logram, dva pšenice i d ru­gih ži tar ica. Na tržnici možete kupit i s jemenke, a najveći izbor bit će ipak u s jemenarama. Pr i tom tražite da vam pro­daju zrn je koje nije tret i rano za s jetvu. S jeme, naravno,

28

možete i sami uzgojit i u vrtu ili na oranic i . Nastoj te da bude organski uzgojeno, t j . da u pr i rodne procese nisu bili ukl ju­čeni pesticidK herbicidi i umjetna gnoj iva.

29

4.

Što može klijati!

A L F A L F A (Medicago sativa) je vrsta lucerne, v išego­dišnje bil jke iz porodice lepirnjača. Poznato je pedesetak vrsta lucerne, a najpoznat i ja je za uzgoj izdanaka p lava lucerna ili alfalfa. S toga će u većini recepata stajati to ime iako je i lucerna koja se može kupiti u naš im s jemenarama, odl ična za kl i janje. Trad ic ionalno se lucerna koristi kao s točna hrana, a ne kao hrana za čov jeka. Među t im, s va lom zan iman ja za zdravu prehranu i ž ivu hranu, poče la se kor i­stiti u S A D , upravo u obl iku izdanaka, za l judsku hranu. Danas spada m e đ u najomi l jeni je izdanke, ravnopravno s i zdanc ima soje, leće i m u n g o graha.

Početnici u svi jetu kl i janja imat će najviše uspjeha upravo s a l fa l fom. O n a daje dugačke tanke mladice del ikatnog slat-kastog okusa. Izdanci se koriste kada se produže od 3 do 5 cm . U tom stadiju kl i janja razvit će se na vrhu izdanaka sićušni zeleni listić. To je znak da izdanak t reba konzumirat i , jer pojava l išća na novoj biljčici s ignal iz ira promjenu u pro­ces ima u bil jci. Ona se v iše ne hrani energ i jom iz s jemena, jer počinju procesi fo tos inteze i kraj za l ihama u s jemenu .

Za tri do pet dana kl i janja mlad ice narastu do 3 cent ime­tra. Dobre su za jelo sve dok ne dosegnu otpri l ike 5 cm .

Izdanci alfalfe nemaju okus izdanaka mahunark i ili nekog d rugog povrća, ali imaju hrskavu lomlj ivu strukturu ugodnu jeziku i nepcu . Os im toga, izloženi vreloj vodi , smjes ta su kuhani . Možete ih jest i sv ježe (u najviše recepata su svježi)

35

ili kuhane. Izdanci daju ukusan , s latkast okus sendv ič ima, sa la tama, j u h a m a i je l ima od ja ja. M o g u zami jeni t i i lešn jake u ko lač ima. Dobar su dodatak t i jestu za kruh. Sadrže v iše b je lančev ina od pšen ičnog brašna. Bogat i su k lorof i lom, kal i jem, v i taminom A, v i taminom K i ka lc i jem.

Izračunato je da šal ica i zdanaka alfalfe koja je kl i jala tri dana sadrži to l iko v i tamina C kol iko i 6 čaša soka od naranče. Sadržaj v i tamina B 2 (r iboflavin) povećava se u izdanc ima gotovo 10 puta nakon 4 d a n a kl i janja. "Da biste dobil i što v iše klorof i la iznesi te izdanke na dnevnu svjet lost dan pri je nego ćete ih koristit i u je lu ili salat i . Ukol iko su v a m privlačnij i bl i jedi, gotovo bijeli izdanci nalik na s tak lene rezance, drž i te izdanke na tamni jem mjes tu .

B U N D E V A (Cucurbita pepo) da je sv ima poznate svo je košt ice koje se koriste za pro izvodnju c rnog ulja. Košt ice može te i sami izvadit i iz z re log žu tog p loda u ranu jesen . Košt ice i izdanci bundeve odl ičan su izvor fosfora važnog za rast kost i ju, zubi i t je lesnih s tan ica. Dobri su i za ž ivčan i sustav i za krvotok.

U kuhinj i m o ž e m o koristit i i košt ice i i zdanke. M o ž e m o ih lagano pržit i , a zat im ih pomi ješat i u musl i za doručak ili ih posut i po salat i . Košt ice i izdanci m o g u biti i dio t i jesta za kolače.

Košt ice t reba dugo namakat i u vod i , najbol je 16 sat i . T a d a ih os tav l jamo tr i d a n a na tempera tur i 21 °C da prokli ju i redo­vito ih isp i remo tr iput dnevno . K a d a je izdanak dug oko 3 cent imetra, m o ž e se koristit i za je lo. Lup inke će te t ako odstrani t i da izdanke uroni te u p o s u d u s v o d o m i pokup i te s površ ine p razne košul j ice.

G O R U Š I C A (Sinapis; Brassica) daje odl ične i zdanke neob ično jakog okusa, nalik okusu senfa. Mogu se jest i

36

samo u maloj količini kao začin salati ili u kombinaci j i s d ru­g im izdanc ima. Ne podnose m n o g o v lage te s jeme t reba namočit i s a m o prvi i četvrt i dan kl i janja. Posudicu u kojoj klija dobro je s v remena na vr i jeme protrest i , kako bi se sli­jepl jeno s jeme rasulo i da lo z raka klici da pot jera izdanak.

G R A H (Phaseolus) je također dobar za kl i janje. Poku ­šajte s razl iči t im v rs tama, da biste otkril i koja da je najbol je rezul tate. Kod nas se uzga ja na jman je pet vrsta g raha pogodn ih za dob ivan je kval i tetnih izdanaka. Postupaj te kao sa so jom ili m u n g o g r a h o m ; namoč i te grah preko noći u mlaku vodu , a za t im ga češće isperite vodom, da bi izdanci mogl i bol je napredovat i . Korist i te ih kad narastu do duž ine zrna ili duž i , i zmeđu 3 i 4 cent imetra. Najbol je je da ih kuhate kratko na par i , da ih dodate u var ivo pred kraj kuhan ja ili da ih upotr i jebi te u nek im drug im je l ima za ko ja se recept i na laze u ovoj knj izi. Dobr i su i kao salata s mnogo luka i buč inog, c rnog ul ja.

G R A Š A K (Pisum sativum) može također klijati ako je pravi lno osušen i p redv iđen za kuhanje . U izdanc ima se povećava kol ič ina šećera, što im daje okus s l ičan sv ježem grašku . Dobre su sve vrste graška. Korist i te izdanke kad dost ignu duž inu z rna iz kojeg klija. Prokuhaj te izdanke tri do pet minuta .

H E L J D A (Fagopyrum sagittatum, F. esculentum) kult ivi­rana je jednogod išn ja vrsta iz porodice dvornic i . Pot ječe iz Azi je, a gaji se u Evropi , Azi j i i S jevernoj Amer ic i prvenst­veno na p jeskov i tom t lu pa je često nazivaju »pšen icom s i romašn ih«. Hel jda je lakoprobavl j iva, a igra posebno važnu u logu u lancu aminok ise l ina jer sadrži j ednu od kise­l ina - l izin - važnu za rast kost i ju. Os im toga, bogata je važ-

37

nim v i tamin ima B grupe i v i taminom C, zat im minera l ima (fosfor, kal i j , kalcij, bakar, magnez i j i žel jezo).

Hel jda se može pr ipremat i j ednako kao r iža. Dobra je i kao brašno u žganc ima i t i jest ima. Izdancima hel jde mogu se posut i juhe i var iva. Može ih se kratko i kuhat i , a posebno su dobr i kao sastojak za pun jene rajčice, k ras tavce i papr iku.

Hel jdu ne t reba namakat i , nego je t reba samo pov remeno navlažit i da b i počela kli jati. Na temperatur i 21 °C za dva do tri dana isklijat će izdanci . T reba ih ispirati dvaput dnevno kao i ostale s jemenke. Koriste se kada se izduže 0,5 c m . Košul j ice u koje su uvi jena zrna otpast će s a m e od sebe ako izdanke spremne za jelo stavi te u lonac h ladne vode i p romi ­ješate . Košul j ice će se dići na površ inu vode.

Izdanci su blagog okusa te pr istaju u sve salate i u brojna var iva. Listići mlade heljde koriste se u narodnoj medic in i kao sredstvo protiv ovapn javan ja arteri ja jer su bogat i rut i­nom, tj. v i taminom P, koji u tome igra vel iku u logu.

J E Č A M (Hordeum vulgare) da je izdanke od koj ih se za t im dob iva slad - osnovna s i rovina u proizvodnj i p iva. I d ruge vrste ži tar ica mogu se koristit i za dobivanje s lada, ali je ječmen i s lad izuzetne kval i tete jer sadrži v iše šećera nego druge vrste s lada. A gd je je šećer, tu je i kasni je , u pro­cesu vrenja, više a lkohola.

Ječam, raž i zob slični su pšenic i po tome što se nj ihovi izdanci koriste dok su još sasv im mladi , da se izb jegne m a s a tvrdih korjenčića. I j e čam i raž i zob mogu se jest i s irovi ( izdanci, naravno) ili popržen i na nešto mas laca ili kuhani kratko vr i jeme na par i .

K U K U R U Z (Zea mays) izuzetno teško kli ja jer nije lako dobit i neoštećeno zrno. Sam im sk idanjem s kl ipa oz l jeduju

38

se kl ice, a to znači da je onemogućeno kl i janje. Stoga je važno da već u prv im stadi j ima kl i janja (drugi i treći dan) odstrani te oš tećena z rna i ona koja do tada nisu prokl i jala. Izdanci su najbolj i kada narastu 2 do 3 cent imetra duž ine. Kuhaj te ih dok ne omekša ju , osam do deset minuta.

LAN (Linum usitatissimum) rod je jednogodišn je i t ra jne zel jaste bil jke iz porodice lanova. Laneno s jeme je svi jet lo-s m e d e boje, p losnato i s i tno. Sadrži vel iku kol ič inu masnoće i bogato je v i tamin ima E, F, K te minera l ima - ka lc i jem, že­l jezom, fos forom, magnez i jem i bak rom. U pučkoj medic in i koristi se saml jeveno kao sredstvo protiv zatvora.

I izdanci lanenog s jemena sl ično djeluju. Kor ist imo ih kao dodatak musl i ju, j u h a m a i sa la tama ili kao sastojak za kruh i t i jesta.

S jeme t reba namakat i četiri sata, a koristit i i zdanke t rećeg dana kl i janja. Dobro ih isperi te, kako biste odstrani l i košul ­j ice. Izdanci su najbolj i kada dosegnu dužinu zrna.

LEĆA (Lens esculenta) se uzga ja bd prahistori jskih vre­mena . Svoje je ime dobi la zahval ju jući obl iku koji pods jeća na leću oka i te leskopa. Leća postaje kval i tetni ja k l i janjem. Izdanci , zahval ju jući s vom jakom okusu , mogu u pr ipre­manju obroka izvrsno zamijeni t i povrće. Često se koriste umjesto celera i ze lene papr ike u gu laš ima, j uhama i razl iči­t im var iv ima. Izdanci su donek le slatki , mekši su od kuhane leće i f ini jeg okusa. T reba ih kuhati samo pet minuta, za raz­liku od suhe leće koja je p re thodno bila namočena u vodi a t reba je kuhati 30 minuta. Izdanci se koriste kad dosegnu dva do tri cent imet ra duž ine. Lećine mladice su vrlo ukusne i s irove u sa la tama ili kuhane na pari i začin jene mas lacem i mi rod i jama. Leća sadrži v i tamin B, žel jezo i fosfor.

39

M U N G O G R A H (Phaseolus radiatus ili P. aureus) je us­tvari vrsta soje te se može naći u speci ja l iz i ranim trgovi­nama i pod naz ivom »zelena so ja«. U azi jskim zem l j ama poznat je pod naz ivom »katjang id joe«, i spada m e d u naj­važn i je sasto jke da leko is točn ih kuhin ja. Kinezi su poznat i po upotrebi mungo graha za nekol iko najpoznat i j ih svoj ih je la, i zmeđu ostal ih za »chow mein« i »chop suey« . Na Zapadu se izdanci mungo g raha mogu kupit i u go tovo sva­kom supermarke tu , svježi ili u l imenkama.

Izdanci vr lo brzo kli jaju te se već mogu koristit i drugi ili treći dan kl i janja, iako su bolji od 4. do 6. dana kl i janja. Naj­bolji su kad dost ignu 2 do 5 cent imetara duž ine. Kuhaju se brzo, gotov i su za dvi je do tri m inute . Nije pot rebno ods t ran­j ivati zrno od izdanka, jer su oba vrlo ukusna; hrskavi su i podsjećaju po okusu na zeleni grašak. Ze lena lupina, ovo j ­n ica samog zrna, odvoj i t će se kuhan jem i isplivati na povr­š inu. Možete je odstranit i c jedi lom ili kuhane izdanke stavit i pod snažan mlaz vode neposredno pri je serviranja.

Izdanci su bogat i b je lančev inama, lec i t inom, sadrže pri je svega veću količinu v i tamina B i C, zat im v i tamina A i E, kal i j , kalc i j , fosfor i žel jezo. Odl ično su je lo za di jabet ičare. N iske su kalor ične vr i jednost i : 100 g r a m a izdanaka ima oko 22 kcal ili 93 kJ.

Kor iste se u različit im k ineskim i japansk im je l ima, var i ­v ima i pr i loz ima od povrća, sa la tama, u je l ima s r ižom, za punjenje rajčica i za sendviče.

(bt?cf.%inc,r ^ k i t i

PISKAVICA (Trigonella foenumgraecum) kod nas je još pozna ta kao kozji rog i bož ja t rav ica. Od n jenog se s j e m e n a inače pr iprema izuzetno aromat ičan čaj koj im je dobro ispi­rati upal jeno grlo. Koristi se i za ub lažavan je drug ih tegoba, a i za h ranu. Pr i jevod lat inskog imena glasio bi »grčko s i jeno«. Piskavica je također sastavni dio poznate indi jske

40

mješav ine mirodi ja - kari ja. Za kli janje p iskavice pot rebna su do četiri dana , a izdanci su izuzetno mir isni i p ikantnog okusa. Kuhaju se s a m o nekol iko minuta, jer duž im kuhan­jem postaju suviše gork i . Najbol je ih je koristit i kad narastu do duž ine s jemena. Zahval ju juć i upravo p ikantnom i gorka­s tom okusu , najbol je idu uz je la od riže. Bogat i su že l jezom.

P O T O Č A R K A (Lepidium sativum), d ragušac ili g rbo-st ica, kako joj ime s a m o govor i , voli vodu te raste nepos­redno uz potoke ili čak u nj ima. U germansk im se kra jev ima od davn ina iz rađu je eliksir ž ivota od njenih izdanaka. S jeme potočarke t reba ispirati dvaput dnevno, a izdanke koristiti od d rugog do šestog dana kl i janja, ako je tempera tura u kojoj su klijali oko 21 °C. Ukol iko je vr i jeme topl i je, izdanci će klijati brže i obrnuto . Potočarka je puna v i tamina C, a izvrsna je kao salata, kao dodatak j uhama, var iv ima i nek im napic ima.

P R O S O (Panicum miliaceum) je jedna od naj raspro­stranjeni j ih i najv iše upotrebl javanih ž i tar ica na sv i je tu. Daje vr i jedne b je lančevine i masnoće , a sadrži i važne v i tamine grupe B, kao i A, C i E v i tamin. Sadrži i minerale - žel jezo, f luor, natri j , kalc i j , bakar, magnez i j i fosfor. Pozna ta je posebno po v isokom postotku k remene kisel ine i f luora, važn ih za rast kose, nokt i ju, zubi i za kožu. Proseni izdanci odl ično su sredstvo protiv različit ih kožnih bolest i .

Izdanci su s latkastog okusa, pa se mogu koristit i kao dodatak voćnoj salat i , ko lač ima i s latk im k remama, mli ječ­n im pro izvod ima i j uhama . Mogu se koristit i i kao sastojak t jestenina i kruha. Dobri su i kao osnova za pravi musl i (kašu).

Si tna žuta z rnca prosa t reba stavit i u vodu i ostavit i da se namaču oko o s a m sat i . Zat im će trebati otpri l ike tri dana da

41

se dobi ju izdanci . T reba ih ispirati tri puta dnevno. Kor is t imo ih kad narastu otpri l ike 2 m m .

P Š E N I C A (Triticum sativum) da je najukusni je i najsoč.nije i zdanke od svih ži tar ica. O k u s o m je s l ična sv ježem m ladom kukuruzu , jer se škrob u z rnu k l i janjem razlaže na iste vrste šećera kakve na laz imo u m ladom zrnu kukuruza. Postoj i razmimoi lažen je o tome koje je idealno vr i jeme kor iš tenja i zdanaka pšen ice. Dok jedn i zagovara ju kratku mlad icu ( izdanak), duž ine zrna iz kojeg je iskl i jala; drugi tvrde da je izdanak mnogo ukusni j i i s ladi kad dosegne dvost ruku duž inu zrna. Eksper iment i ra j te ; korist i te j edan d io i zdanaka već treći ili četvrt i dan , kada su dugi s a m o pola cent imet ra ili j edva cent imetar , a ostatak ispirite i dal je, dok izdanci ne narastu do dva cent imet ra duž ine. Kako se pojavl juje i kori­jen nove bil jčice, tako ona gubi sočan okus i v i taminsku vr i­jednost . Stoga ne čekaj te p redugo s izdanc ima, os im ako ih ne žel i te koristiti kao pšen ičnu t ravu.

Sve vrste ži tar ica kli jaju m n o g o brže nego ostale sje­menke , a s tav l jan jem u fr ižider nećete mnogo zaustavi t i p roces rasta. Stoga t reba pazit i da se ne stvori masa zamr­šenih kor jenčića, koji nisu dobr i za je lo. Izdanci se brzo kuhaju (najduže 8 minuta) , a mogu se koristit i i na niz drug ih nač ina. Kako izdanci rastu, tako im se povećava postotak v i tamina C. Obi lu ju t i jaminom, n i jac inom i v i taminom E. Usi tn jene izdanke dodavaj te t i jestu za kruh. Saml jevene stavl jaj te u var iva, a dobar su nadomjes tak i za mrv ice u sv im je l ima. A k o ih suši te u pećnic i , postat će hrskave, te saml jevene mogu zamijeni t i o rahe u ko lač ima. Možete ih jest i s i rove ili naglo osušene u pećnic i ili popržene na tef lonskoj tavi - i uživati u nj ihovu s latkastu okusu .

42

RAŽ (Secale cereale), j edna od osnovn ih svjetskih ž i ta­r ica, pot ječe s teri tori ja današn jeg Sovjetskog Saveza. Raste na laganom t lu, a o tporna je na h ladnoću kao i d ruge ž i tar ice. Na jčešće se korist i kao brašno i g lavni sasto jak raženog kruha. Raženo brašno tamni je je boje od pšenič­nog i p ikantn i jeg i j a čeg okusa. Či tavo zrno raži sadrž i 12 posto b je lančevina, 1,6 posto masnoće , važne v i tamine grupe B, v i tamin E i minerale - kal i j , fosfor, magnez i j , že­l jezo i f luor.

Izdanci raži izuzetno su zdravi zbog v isokog postotka f luora, pa s toga dobro djeluju na zube . Snažn i jeg su okusa od okusa već ine izdanaka drugih ži tar ica. Poprženi imaju okus oraha. Stoga se koriste kao dodatak j uhama , voćn im sa la tama i u kašama za doručak.

Zrnje raži t reba namakat i oko 12 sat i , a zat im pustit i da kli jaju dva do tri dana na temperatur i 18°C i ispirati dvaput na dan. Najbol j i su izdanci kada dosegnu dužinu s a m o g zrna.

RIŽA (Oryza sativa) hrani danas polovicu sv jetskog sta­novn iš tva, p re težno az i jskog. Pr i rodna r iža, ona ko ja nije pol i rana i kojoj n isu odst ran jene košul j ice, sadrži važne bje­lančev ine, v i tamine g rupe B i prov i tamin A. Sadrži i minera le - kali j , magnez i j , že l jezo i fosfor. Jačeg je i p ikantni jeg okusa od pol i rane riže. Pr i rodna riža je lako probavl j iva, a djeluje i kao di juretik. Z b o g toga se korist i kao d i je ta lna hrana za srčane bo lesn ike, za one koji imaju reumatske tegobe ili obol je le krvne ži le.

Izdanci riže su neutra lnog okusa. Mogu se upotri jebit i kao dodatak salat i .

Riža voli topla podnebl ja , pa zato mora klijati na tempera­turi v išoj od 21 °C. Prvo t reba zrnje namakat i u vodi 12 sat i , a zat im četiri puta dnevno ispirati. Četvrt i dan izdanci će biti

43

spremn i za je lo, tada će dosegnut i duž inu zrna. Jedna šal ica riže dat će dvi je do dvi je i po šal ice izdanaka.

R O T K V I C A (Radicula) iz porodice je rotkvi, a pogodna je za kl i janje. S jeme rotkvice je s i tno, a mladice narastu od 0,3 do dva cent imetra za dva do četiri dana. Ljutog su okusa , vr lo nalik okusu rotkvice. Idu dobro uz mi ješano povrće ili uz mi ješanu salatu. Ukusne su i u kombinaci j i s drug im izdan­c ima, osobi to s izdanc ima alfalfe, jer su ovi posl jednj i b la­gog , neutra lnog okusa. Sadrže v isok postotak kalci ja.

S E Z A M (Sesamum indicum) je or i jenta lna bi l jka, a n jeno s jeme koristi se zbog izuzetno v isokog postotka masnoće , i to nezas ićenog t ipa. S jeme se s toga preša i dob iva se od l ično sezamovo ulje. Ostatak od prešanja upotrebl java se za s točnu hranu.

S jeme se, među t im , također često koristi ili kao ukras ili kao sasto jak k ruha, a od njega se dob iva i halva.

Poput s j emena sezama, i izdanci se mogu koristit i , e ven ­tua lno lagano poprženi , kao dodatak je l ima od krumpi ra , povrća ili voćn im sa la tama. Mogu se koristit i i kao sasto jak t i jesta za kruh. Bogat i su v i tamin ima B grupe i v i tamin ima A i E. Sadrže i minera le - kalci j , fosfor, magnez i j i lecit in.

S jemenke t reba namakat i u vodi oko četiri sata. Za t im izdanke t reba uzgajat i najviše dva dana na temperatur i 21 °C. Ispirati dvaput dnevno pod tekućom vodom. Koristit i kada je izdanak dugačak oko 2 m m . Sezamov i izdanci pr i ­l ično će teško iskli jati.

S L A N U T A K (Cicer arietinum) se uzga ja u sv im di jelo­v ima svi jeta, a najčešće ga kao izvor škroba koriste na Blis­k o m istoku i na amer ičkom kont inentu. Izdanci s lanutka su

44

mekš i i f ini jeg okusa od neprokl i ja log zrna. T reba ih kuhati pet do osam minuta. Najbol jeg su okusa kad narastu 0,5 do 1 cent imetar.

S O J A (Glycine max) se koristi u ve l ikom broju k ineskih jela te je s lobodno m o ž e m o prozvat i d ivom m e đ u izdan­c ima, ne zbog vel ič ine, već zbog rasprostranjenost i kor i­š tenja. Soja je jedno od pet svet ih zrna prethistor i je, 'uz pše­n icu, r ižu, j ečam i proso. Kinezi koriste crno, p lavo i bi jelo z rno so je, a sve češće i ze leno, razvi jeno u S A D . Dobro je i si tno žuto zrno, koje mi na jčešće kupu jemo u s jemenarama. Ipak, teže će klijati nego druge vrste soje, pogotovo u l jetnim mjesec ima.

Buduć i da je zrno soje krupni je od drugih, t reba ga nama­kati na jmanje 12 sat i . Za kl i janja soje potrebno je češće ispi­ranje zrn ja i i zdanaka č im se po jave. Također t reba smjesta , već drugog d a n a kl i janja, očistit i prokl i jala od neprokl i ja l ih z rna, kako bi izdanci imali veću šansu da se razvi ju. Koriste se i zmeđu četvr tog i šes tog dana, kada je izdanak narastao od 5 do 7 cent imetara duž ine . U Evropi se sojini izdanci kor i­ste 3. dan , kad su dugi 1 cm . Sirovi soj ini izdanci žes tokog su okusa , ali ako ih kuhate na pari ili poprži te nekol iko minuta na ul ju, dobi t ćete sočno i ukusno jelo koje sadrži lako probavl j ive b je lančev ine. T reba ih ob ično kuhat i deset do 15 minuta. Odl ičan su nadomjes tak za meso pri pr ipre­man ju juha, gu laša i var iva. Odl ični su i sami , kao salata.

S U N C O K R E T (Helianthus) je bi l jka iz porod ice g lavo-č ika. N jegove s jemenke, koje se inače koriste za dob ivan je ul ja, mogu kli jati. T reba ih pažl j ivo otvorit i i natopit i v o d o m , a zat im isprati i postupat i s n j ima kao i s ostal im izdanc ima. Ob ično odl ično kl i jaju. Mora ju se upotri jebit i pri je nego što se razvi je jak okus koji pali grlo. Taj će t renutak nastupit i kad

45

i zdanak naraste do duž ine s jemenke. To je idealno vr i jeme za konzumiran je . Tu će duž inu dost ić i za 24 do 72 sata nakon početka kl i janja. Izdanci suncokre ta sadrže go tovo sve minera le. Upotrebl javaj te ih u sa la tama, mi ješaj te ih s da tu l jama i suh im voćem, sv jež im v o ć e m , o ras ima i grož­đ i cama . Za doručak kušaj te ovaj recept: u b lenderu umut i te vodu , m e d i izdanke suncokre ta . Dobit ćete ukusan i zdrav napi tak.

Z O B (Arrhenatherum elatius) u naš im se kra jev ima sma­tra u p rvom redu ž i tar icom za s točnu hranu, iako u posl jed­njih nekol iko god ina zob prodire i u naša domać ins tva u obl iku zoben ih pahul j ica. To je , uos ta lom, i oblik po ko jem je zob i u svi jetu najpoznat i ja kao čov jekova hrana. Takva , sp l joštena zob jede se ug lavnom u obl iku zobene kaše za doručak. Ali zob je dobra i za kuhanje i u obl iku brašna, kao sasto jak kruha.

Zob odl ično uspi jeva u s redn joevropsk im predje l ima, te je , poput hel jde, bila poznata kao hrana s i romašn ih .

Sadrž i v isok postotak b je lančevina (10 posto) , a od svih ž i tar ica ima najviši postotak m a s n o ć e (7,5 posto) . Sadrž i i sve najvažnio je v i tamine (A, B u B 2 , B 3 , C i E) i minerale (fos­for, že l jezo, bakar, f luor, cink, m a n g a n , kalcij i jod) .

Z b o g v isokog sadrža ja joda i f luora, mogl i bi izdanci zobi postat i vr i jedan sastojak naše svakodnevne prehrane.

U veter inarstvu se izdanci zob i , zbog v isokog postotka v i tamina E, pr imjenju ju protiv nep lodnost i .

Zoben i izdanci b lagog su okusa. Dobro ih je posuti po kaši za doručak (musl i ) , koristiti kao sasto jak salate ili kao sasto­jak zdrav ih s latk iša.

Da b i zob uspješno prokl i ja la, pot rebno je č i tavo z rno ko jem je odst ran jena s a m o gorn ja p l jeva; tako se može konzumira t i za jedno i izdanak i z rno.

46

Zob t reba močit i u vodi 4 sata, a zat im neka kli ja na sobnoj temperatur i dva do tri dana uz dva dnevna ispiranja. Izdanci se jedu kad dosegnu duž inu zrna.

M j e š a v i n a i z d a n a k a

Mješav ina izdanaka rotkvice, potočarke, goruš ice, kopra, perš ina i celera možda će biti pravi udar za neči je nepce, pa s toga t reba ove izdanke koristit i u mal im ko l ič inama, pre­težno za zač in , a ne za obrok, je lo. Najbol je će poslužit i ako ih s i tno nas jeckane dodate ze lenoj salat i , mi ješanoj salati od sv ježeg povrća ili k isel im krastavc ima. Korist i te kao začin i za pun jena ja ja, d ruga jela od ja ja ili kao ukras. Poput izdanaka ži tar ica, i ove s jemenke ne sadrže tr ipsin, te ih ne t reba, za razl iku od izdanaka mahunark i , prokuhat i pri je je la. Izdanke korist i te kada narastu cent imetar do tri cent i ­met ra duž ine, č im se po jave sićušni zeleni l istići. Ni jedna d ruga g rupa izdanaka ne može dat i takvu hrskavu svježinu je lu .

S J E M E I IZDANCI - P R E G L E D V R I J E D N O S T I

Sjeme Vrijeme

namakanja u satima

Dnevno ispiranje

Trajanje klijanja

u danima

Dužina zrelih izdanaka

u cm

Prirod :sjeme prema količini

izdanaka

ALFALFA 5 2 - 3 3 -5 3 -5cm 1 :6

BUNDEVA 16 3 3 0,3 cm 1 :2

GORUŠICA 6 1 2 - 4 1 cm 1 :2

GRAH 10-12 1 - 2 3 dužina zrna 1 :4

GRAŠAK 12 4 3 dužina graška 1 :2

HELJDA — 2 2 - 3 0,5 cm 1 :3

JECAM 12 2 2 - 4 dužina zrna 1 :2,5

KUKURUZ 10 2 2 - 3 2 -3cm 1 :2

LAN 4 4 2 duž. sjemen. 1 :1,5

LEĆA 8-10 3 3 2 cm 1 : 5 - 6

MUNGO GRAH 12 2 - 3 4 - 6 2 -5cm 1 : 5 - 6

PISKAVICA 5 2 - 3 2 duž. sjemen. 1 :4

Sjeme Vrijeme

namakanja u satima

Dnevno ispiranje

Trajanje klijanja

u danima

Dužina zrelih izdanaka

u cm

Prirod :sjeme prema količini

izdanaka

POTOČARKA 6 2 2 - 5 duž. sjemen. 1 :2

PROSO 8 3 3 0,2 cm 1 :2

PŠENICA 12 2 - 3 2 - 3 duž. zrna 1 :2,5

RAŽ 12 2 2 - 3 duž. zrna 1 :2,5

RIZA 12 2 - 3 3 duž. zrna 1 :2,5

ROTKVICA 4 3 - 4 2 - 4 0,3 cm 1 :3

SEZAM 4 2 2 0,2cm 1:1,5

SLANUTAK 12 4 3 0,5 cm 1 :4

SOJA 12 4 3 1 cm 1 :4

SUNCOKRET 12 2 - 3 2 duž. sjemen. 1 :3

ZOB 4 2 2 - 3 duž. zrna 1 :2

5.

Doručak

Hrana je gor ivo koje će vas nositi u toku dnevn ih pos lova. Zato nije razumno početi dan praznog želuca, a onda se pred kraj dana tako najest i da je često teško zaspat i . Doru­čak mora sadržavat i i b je lančevine i ugl j ikohidrate - na j ­manje t rećinu dnevn ih pot reba od svake grupe - a u tome vel iku ulogu mogu odigrat i upravo izdanci . U poglavl ju o sendv ič ima dato je nekol iko ideja ko j ima se m o ž e m o kori­stiti za pr ipremu doručka. Ovd je ć e m o pretežno govorit i o izdanc ima žitar ica koji mogu biti sastavni dio svakog dobrog doručka i navest i , uz pot rebne ugl j ikohidrate, i v i tamine i minerale.

Za doručak od različit ih kombinac i ja ži tar ica u zrnju (hel jda, j ečam, zob, proso, riža) najbolj i će biti sušeni izdanci . Slatkastog su okusa, hrskavi , a možete ih jesti c i jele, saml jevene ili nas jeckane, ov isno o vrst i i tv rdoć i . T reba ih sušit i na temperatur i 110°C. Suši te ih u pećnic i , u sušari ili na ploči , u tavi bez masnoće .

Izdanci su dobrodošao dodatak ili nadomjes tak za kupovnu dječju h ranu. Umjesto da kupujete go tovu hranu za di jete, od izdanaka možete pripremit i nekol iko hranj iv ih i raznovrsnih dječjih obroka.

Instant kaša

Osušen ih šal icu izdanaka pšenice, šal icu izdanaka zob i , šal icu izdanaka riže i šal icu izdanaka soje pomi ješaj te i s ta-

53

vite u s tak lenku s dobr im pok lopcem. Koristite za doručak s ml i jekom. U kašu možete nasjeckat i orašast ih p lodova (bademi , l ješnjaci , orasi) , a po želji dodaj te i suncokretov ih i sezamov ih s jemenki . U ovakve kaše, koje Švicarci nazi ­vaju musli, možete stavit i i svako sezonsko voće. Na jukus­nije su kaše s g rožđ icama i bobičast im voćem.

Kaša od osušenih izdanaka

Potrebno je kombinirat i za jedno 1 i 1/2 šal icu sušen ih pšeničn ih izdanaka, 3/4 šal ice sušen ih heljdinih i zdanaka, 3/4 šal ice zoben ih pahul j ica i 1/4 šal ice sušenih i zdanaka raži , saml jeven ih . Dobro izmi ješaj te sve sastojke. Služi te prel iveno ml i jekom ili pr i rodnim voćn im sokom.

Kaša iz termosice

A k o ujutro ne volite sami sebe i teško se od lučujete da kuhate doručak, pr ipremite ga uveče za sutra ujutro. Potrebni su vam dva dana stari izdanci pšenice, te rmos-boca i k ipuća voda. Dak le , izdanke koji su klijali npr. u torak i sr i jedu, u četvr tak uveče stavi te u termos-bocu i zal i jete k ipućom v o d o m . Zatvor i te te rmos icu i ostavi te izdanke da se kuhaju preko noći . Ujutro oci jedi te vodu , a toplu meku kašu od pšeničnih izdanaka obogat i te medom, g rožđ i cama ili b a d e m i m a i preli jte s malo ml i jeka.

54

Palačinke s izdancima

U ti jesto za pa lač inke (ml i jeko, brašno, jaja i sol) dodaj te šaku ml jevenih sušen ih izdanaka pšenice ili soje. Peci te kao što je uobiča jeno i puni te po želj i . Eksper iment i ra j te i s drug im izdanc ima.

Kaša od izdanaka zobi i pšenice

• 1 šalica izdanaka zobi ili 3/4 šalice zobenih pahuljica

• 1/2 šalice izdanaka pšenice • 1 žličica morske soli • 2 šalice vode

Sve sastojke stavi te u posudu pa na vat ru, a kad zavr i ju, kuhaj te na laganoj vatri dok kaša ne bude mekana . Jelo možete začinit i s ma lo mas laca ili k iselog vrhnja.

Ljetni ječam i alfalfa

• 1 šalica izdanaka ječma • 1 šalice izdanaka alfalfe • 1 šalica vode • 2žlicekelpa

U topl im dan ima pr ipremaj te ovaj jednostavni doručak. Umut i te u b lenderu izdanke j e č m a i vodu . Proci jedite, da dobi jete neku vrstu j ečmenog ml i jeka. Prokuhaj te na vatr i 3 minute. U mli jeko stavi te izdanke alfalfe. Dodaj te kelp (vrsta hranj ive oceanske alge u prahu) i posluži te lagano oh la­đeno .

55

Mlijeko od prosenih izdanaka

• 1 šalica prosa • malokelpa • 2 šalice vode

Ako je proso integralno, t j . ni je I jušteno, neka v a m klija tri dana. Samel j i te u blenderu i proci jedi te. Ako je proso Iju­š teno, moči te ga osam sati u vod i . Samel j i te u b lenderu i proci jedite. Zagri j te gotovo do vrenja u posudi s dvost ruk im d n o m . Proso se često prog lašava kral j icom svih ž i tar ica zato što je pretežno alkal inskog sas tava a ne sadrži mnogo b je lančevina. A to je važno za dobru i balansi ranu prehranu.

Omlet s miješanim izdancima

• 2 jaja • nešto soli • 2 žlice izdanaka po ukusu (pšenica, zob,

ječam) • 3 dag maslaca

Umuti te dobro žutanjak, a bje lanjke posebno istucite u sni jeg te sni jegu dodaj te žutanjke, lagano posol i te i pomi je­šajte ja ja s izdanc ima.

Zagri j te maslac u tavi i izlijte masu na tavu te peci te s a m o s j edne st rane dok omlet ma lo ne posmeđ i . Omlet stavi te na pre thodno zagr i jani tanjur, napuni te po želji još drug im sasto jc ima, koje ne t reba kuhat i , i preklopi te. O d m a h po­služi te.

56

Mlijeko od izdanaka badema

• 1/2 šalice izdanaka badema • 1/2 šalice izdanaka suncokreta • 2 šalice vode (po mogućnosti izvorske) • malo morske soli

Stavi te izdanke u mikser da biste dobil i gust i f ini p i re. Vjero­jatno ćete pireu morat i dodat i vode jer će inače biti suviše gys t . Tako ćete dobit i hranj ivo ml i jeko odl ičnog ukusa. Posoli te po želj i . Ovo je mli jeko dobra al ternat iva u slučaju kad je netko a lerg ičan na kravl je ml i jeko.

Ovo se bademovo mli jeko - bez soli - može koristit i i kao kozmet ičko sredstvo za čišćenje l ica.

Doručak od izdanaka

• 1 šalica izdanaka suncokretovog sjemena

• 1 šalica izdanaka pšenice • 1 šalica izdanaka alfalfe • 2 žlice suhih smokvi, usitnjenih

• 1 žličica meda • malo cimeta • 1 jogurt

Sve sastojke pomi ješat i za jedno i preliti j ogur tom. Ova j je doručak posebno vr i jedan z imi kada nema mnogo sunca jer v i tamini iz i zdanaka daju snagu i v i talnost t i je lu.

57

Musli od izdanaka zobi

• 2 šalice izdanaka zobi • 7 šalica izdanaka alfalfe • 1 jabuka, naribana • 2 žlice grožđica

• 3 žlice izdanaka suncokretovog sjemena, poprženih

• 1 žlica soka od limuna • malo cimeta • 2 jogurta

Sasto jke pomi ješat i i rasporedit i u zdjel ice. Jogur t i hrskave izdanke suncokreta dodat i musl i ju tek na sto lu.

Izdanci pšenice za doručak

• 2 šalice izdanaka pšenice • 1 ribana jabuka • 1/4 luka, naribanog • 1 mrkva, ribana • 1 žlica ulja

• 1/2 žlice pahuljica pivskog kvasca • 1 žlica sezamovog sjemena • 3 žlice slatkog tučenog vrhnja

Pomiješat i sve sastojke i rasporedi t i u četiri zdjel ice te ukra­siti tučen im v rhn jem.

58

Musli s izdancima prosa

• 2 šalice prosa • 2 šalice zobenih pahuljica • 1 jabuka, naribana • 2 žlice grožđica • 1 žlica izdanaka suncokretovog sjemena

• 1 žličica meda • cimet, klinčić • 1 žličica soka od limuna • 1 i 1/2 žlica lanenog sjemena • 1 šalica vrhnja ili jogurta

Pomiješat i sve sasto jke u vel ikoj zdjel i a zat im servirat i musl i na tanjure. Ukrasit i v rhn jem ili jogur tom po želj i .

Tost s izdancima i jajima

Za jednu osobu pot rebno je : • 1 komad tosta, po mogućnosti od integralnog

brašna

• nešto maslaca • 1/2 tvrdo kuhanog jaja • 1/2 šalice izdanaka alfalfe i rotkvice • 1 zdrobljeni češanj češnjaka

• sol, papar • kriška sira po izboru

Tost ispržite, premaži te mas lacem i pokri j te sitno isjec­kanim ja jem. Stavi te izdanke na tost i začin i te ih sol ju, paprom i češn jakom. Pokri j te kr iškom sira. Stavi te u vrelu pećnicu dok se sir ne zapeče .

59

Tost s rajčicom i izdancima

Za jednu osobu pot rebno je : • 1 tost • malo maslaca • 1 velika rajčica • sol, papar i origano • 2 žlice izdanaka mungo graha • ribani sir po izboru

Tos t kratko poprži te u tos teru. Premaži te mas lacem i pokr i j te tanj im kr iškama rajčice. Posol i te, popapr i te i pospi te o r i ganom. Stavi te izdanke m u n g o g raha na tost i sve debelo pospi te r ibanim s i rom. Zapeci te u vreloj pećnic i .

Zeleno mlijeko

• 25 dag izdanaka alfalfe Neka izdanci rastu duže nego ob ično, duže od t jedan

dana , u staklenci . Držite ih č i tavo v r i jeme iz ložene dnevnom svjet lu. Stavi te u sokovnik i isci jedite sav sok. Ako je suviše jak, razri jedite vodom. Sl ično ml i jeko možete dobit i ako alfalfu mi ješate s izdanc ima pšenice. Pije se za doručak kao odl ičan izvor klorofi la.

60

Kruh i sendviči

U razgovoru s l jud ima koji že le smanj i t i kol ič inu mesa u svakodnevno j prehrani ili ga potpuno isključit i , redovi to se čuje pi tanje: »A što da rad im sa sendv ič ima? Č ime da ih pun im?« Kad malo razmisl i te, vidjet ćete da postoj i sto i j edna mogućnost . Prva pomisao su jaja i sir. To je dobra pomisao, ako v a m ne smeta ju masnoća i ko lestero l . Ali jeste l i ikada pomisl i l i da sendvič puni te mahunarkama, ora­s ima, l ješnjacima, povrćem ili s j emenkama? A zašto ne i i zdanc ima? Uz malo mašte dobit ćete stot ine kombinac i ja .

Svi t i sendvič i dobro će podni jet i putovanje. Ipak kad znate da će sendv ič biti u kutiji ili torbi v iše od četiri sata, nemoj te ga punit i ma jonezom ili nek im drug im pokvar l j iv im n a m a z o m . Uz sendv ič stavi te u kuti ju i svježe povrće: šta­piće mrkve, komad iće cvjetače, sv ježu papr iku rezanu na kolutove, izdanke alfalfe, rotkvice ili goruš ice. Dobri su i svježi krastavci ili s i tne rajčice. Pokušaj te poni jet i i ze lene graškove m a h u n e te jest i z rna uz sendvič. S tapke celera možete poput lađe napunit i s i rom a zat im iz »slijepiti« jednu uz drugu i poslužit i kao sendvič.

Izdanci alfalfe odl ično će zamijeni t i list ze lene salate u bilo ko jem sendv iču. Drugi izdanci idu odl ično uz sendv iče pu­njene ja j ima ili bilo ko jom d rugom kombinac i jom salate.

Sendvič se ne sastoj i s a m o od nadjeva. I kruh je neob ično važan . Ako možete birat i , odaber i te uvi jek crni kruh od inte­gra lnog žita, tzv. g raham, zat im kruh od so je, zoben ih

63

pahul j ica, raženi kruh, pecivo posuto sezamom ili kruh od izdanaka pšenice. Upravo s ov im posl jednj im poč in jemo ovo poglavl je recepata.

Kruh od izdanaka pšenice

• 1 šalica izdanaka pšenice • voda • sjemenke sezama ili suncokreta

Namoči te pšenicu preko noći u veću količinu vode. Ujutro oci jedi te pšenicu i stavi te je u zdjelu te pokri j te k rpom ili la­gan im pok lopcem. Ostavi te da stoji i s a m o dvaput dnevno isper i te vodom i zat im oci jedi te. Dva dana kasni je pšen ica bi t reba la prokl i jat i , a izdanci biti dvos t ruko duži od zrna. Samel j i te prokl i jalu pšenicu u stroju za meso. (Smjesta ope­rite stroj , da se ostaci pšenice ne s tvrdnu na n jegovim st i jen-kama) . Obl ikuj te ovo pšen ično t i jesto mokr im rukama u pogač ice debl j ine prsta. Pospi te tepsi ju sezamov im ili sun -cokretov im s jemenkama, kako se pogač ice ne bi l i jepile za dno . Peci te pogač ice dok ne po rumene u vreloj pećnic i .

Ova j se kruh može umijesit i i od izdanaka raži. Ti jestu može te dodat i g rožđ ice, zač inske bil jke ili s jeckane lešn-jake , bademe ili o rahe.

Kruh sa sladom

Sigurno ste primijetil i da je u mnog im recept ima za pr ipre­man je kruha i mali dodatak šećera. Šećer, ustvari , »hrani« kvasac i tako povećava n jegovu djelotvornost. Med i me lasa d je lu ju na isti način, ali je slad ef ikasni j i . On sadrži enc ime i

64

v i tamine koji povećava ju hranj ivost kruha. Dje lovanjem enc ima na kvasac i b rašno pobol jšavaju se okus i izgled kruha, a kruh ostaje i dul je svjež.

Slad se dob iva od izdanaka, na jčešće ječma. Izdanci se isprže i samel ju , a zat im se dob ivena masa o tapa u vodi i oci jedi . Tako se dobi ja s lad u sirupu koji se može još dehidr i ­rati i pretvorit i u p rah .

Ant ički su narodi znal i kako se od z rna j ečma kl i janjem dobiva ju izdanci koji se zat im suše na suncu i od njih pravi a lkohol . Ta se stara metoda može i danas primi jenit i , i to ne samo za kl i janje j ečma već i pšen ice. Pšenični encimi d je­luju jednako kao i oni iz j ečma .

Ako mijesite kruh po recept ima za kruh s kvascem, upo­trebl javajući s lad umjesto šećera, meda ili me lase, morate stavit i samo vr lo ma lu kol ič inu s lada. Jedna žl ič ica bit će dovol jna za kol ič inu t i jesta koje je pot rebno za tri do četiri h l jeba.

Kako ćete dobit i izdanke j e č m a ili pšenice, već je op isano. Za s lad se korist i te i zdanc ima star im dva dana, t j . dok mla­dica ne dosegne duž inu zrna. Isperite ih i dobro oci jedite svu vodu . Ravnomjerno rasporedi te izdanke na l imenu p loču. Ugri j te pećnicu i suši te izdanke 8 sati ili nešto kraće. Izdanci se mogu sušit i i na suncu , a tada će taj proces potrajati nekol iko dana.

Osušene izdanke izmiksaj te u mikseru ili samel j i te u kuć­nom ml inu. Dobit ćete f ino brašno, a šal ica tog praha bit će dovo l jna za dob ivan je 150 h l jebova! Spremi te s lad u herme-tički za tvorenu s tak lenku i stavi te u hladionik ili zamrz ivač . S lad može stajati dugo v remena a da se ne pokvar i .

5 IZDANCI-ŽIVA HRANA 65

Recept za kruh

• 2 šalice mlake vode • 1 mala žličica slada

• 2 žlice suhog ili 2 paketića svježeg kvasca • 2 žlice ulja • 5 šalica neprosijanog pšeničnog brašna

U vel iku zd je lu stavi te vodu , s lad , kvasac i ostavi te da stoji dok se ne počnu pojavl j ivat i mjehur ić i . Dodaj te ulje i dosta b rašna , kako biste dobil i g latku sm jesu . Gnječ i te i mi jesi te dok t i jesto ne postane rastezl j ivo i g latko.

Stavi te t i jesto u namašćenu zdjelu na toplo mjesto, da se d iže. Ti jesto mora dvost ruko narast i . Zdje lu pokr i j te č is tom i v l ažnom kuhin jskom k rpom. Probi j te ga š a k o m i mi jes i te nekol iko minuta. Ostavi te da se ponovo d iže . Zat im ga još j e d n o m probi j te šakom pa prepolov i te . Ostav i te da stoji pokr iveno oko deset minuta.

Uobl ič i te ga u h l jebove, stavi te u dva n a m a š ć e n a l ima srednje vel ič ine i ostavi te da se ponovo diže do 1 i 1/2 puta većeg opsega . Pecite u zagr i janoj pećnici na 230°C 35 do 45 minuta. A k o odzvon i šupl je kada kucnete po n jemu, pečeno je. Ako ne odzvan ja šupl je , vrat i te kruh okrenut gorn jom s t ranom p rema dol je u pećn icu , da se peče još nekol iko minuta. Ohladi te na ž icanoj rešeci .

Biljni kruh

• 50 dag brašna • 1 paketić kvasca • 12,5 dag zobenih pahuljica • 5 dag maslaca ili margarinai

66

• 1 jaje • sol • papar • malo muškatnog oraščića • 1/41 mlijeka • 2 šalice fino kosanih začinskih biljaka i izda­

naka: peršina, celera, luka, potočarke, izda­naka alfalfe i pšenice.

Brašno pomi ješaj te s kvascem pa dodaj te zobene pahu­ljice. Umi ješaj te maslac, ja je, mirodi je, zač ine i izdanke u mlako mli jeko, a zat im sve za jedno u t i jesto. Izradite glatko t i jesto. Pokri j te ga ubrusom i stavi te na toplo, da se diže 30 minuta. Potom obl ikujte k ruh, ut isnite u nj malo zoben ih pahul j ica i peci te 40 minuta na temperatur i 180°C.

Esenski kruh

• 1 šalica pšenice • grožđice, banana, jabuka, luk ili nešto drugo

što će goditi vašem nepcu po okusu Pšenica t reba da klija tri dana , a vodu u kojoj se namaka la

spremi te u fr ižider. Samel j i te prokl i jalu pšenicu bilo u stroju za meso ili u b lenderu i dodaj te joj svu vodu u kojoj se nama­kala, da dobi jete gustu smjesu nalik onoj za palač inke. Dodaj te ti jestu grožđ ice, banane, jabuke, luk ili neku zač insku biljku po v last i tom ukusu . Stavi te t i jesto na l im ili p ladanj otpri l ike cent imetar debl j ine i ostavi te da se suši na suncu , u suš ion iku za hranu ili u pećnici na sasv im laganoj vatr i , najbol je ako gori samo pilot svjet lo. Kada se kruh pot­puno osuš i , možete ga stavit i u nepropusnu posudu pa u fr i­žider. Esenski kruh trajat će nekol iko t jedana.

67

Kruh od izdanaka pšenice i esensk i kruh možete jest i bez namaza ili dodataka, a možete ga upotri jebit i i kao osnovu za dobar sendvič. Sada da jemo recepte za nad jeve ko j ima možete punit i sendviče.

Namaz od avokada

• 1 avokado • 1/2 šalice izdanaka alfalfe • 1 žlica sjeckanog luka • 1 žličica kelpa

Namaži te krišku k ruha avokadom. Odreži te pri je toga nekol iko kriški avokada i stavi te na kruh. Dodaj te al fal fu, kelp i luk. Poslužite kao otvoreni sendvič ili ga poklopi te još j ednom kr iškom kruha.

Raž i alfalfa

• kriške raženog kruha • tanke ploške punomasnog sira • izdanci alfalfe • majoneza • pimet (španjolska paprika) • maslac ili margarin

Namaž i te kruh mas lacem ili margar inom i pokri j te ga p loškama sira. Pospi te sendvič al fa l fom i ukrasi te majone­z o m i p imentom.

68

Vegetarijanski tost

• svježi kravlji sir • luk vlasac, sitno isjeckan • izdanci alfalfe • komadić ili kolut ananasa • tost od kruha napravljenog od pšeničnih

izdanaka Pomiješaj te u g latku smjesu kravlji sir, v lasac i alfalfu te

namaži te topli tost ovom s m j e s o m . Ukrasite kolutom ananasa i s nekol iko vlati prokl i jale alfalfe.

Kombinirani tost

• gljive • luk, sitno nasjeckan • izdanci alfalfe • tost • ulje • umak od soje

Poprži te lagano na ulju gl j ive i luk. Dodaj te izdanke alfalfe i kuhaj te 1 minutu. Poprskaj te umakom od soje, zbog okusa. Sm jesom pokri j te kriške tosta .

Sendvič s namazom od kikirikija

• izdanci soje • izdanci alfalfe • luk, sitno isjeckan

69

• maslac od kikirikija • crni kruh

Namaži te kruh mas lacem od kikir iki ja, a zat im pospite sendvič nas jeckanim izdanc ima soje i dodaj te debel i sloj izdanaka alfalfe. Ako žel i te poseban i jači okus, pomi ješaj te alfal fu s nas jeckanim lukom.

Mađarski sendvič

• 1 šalica izdanaka graha ili bilo koje druge mahunarke (kuhani i usitnjeni viljuškom)

• 2 žlice maslaca • 1/2 žličice crvene mađarske paprike • 1/2 šalice ribanog parmezana ili nekog dru­

gog sira • 1/2 šalice proklijalih sjemenki suncokreta

U smjesu usitnjenih izdanaka graha dodaj te maslac, c rvenu papr iku, sol i papar po želj i . Dodaj te smjesi r ibani sir i s jemenke suncokreta. Premaži te smjesom kr iške kruha. Ova se smjesa može stavit i i na tost te zapeć i u pećnic i .

70

7.

Juhe

Dobro pr ipreml jena juha može biti odl ično prvo je lo koj im ćete zagri jat i že ludac, a može biti i jed ino, g lavno je lo, ako je obogat i te razl iči t im sasto jc ima. Jedan od t ih sasto jaka mogu biti izdanci koji pristaju go tovo uz svaku juhu . Oboga -tit će čak i industr i jsku konzerv i ranu ili dehidr i ranu juhu , ako baš nemate ništa d rugo pri ruci n i v remena da se potrudi te za »pravu« juhu . Dodaj te juhi šaku izdanaka mungo g raha ili i zdanaka alfalfe neposredno pri je nego što ćete je skinuti s vatre i posluži t i . Izdanci će se smjes ta skuhat i iz loženi vre­loj juhi .

Ljudi koji nisu imali iskustva s vegetar i janskom prehra­nom zakleti b i se da prave juhe nema bez mesa u njoj, bi la to goved ina ili pi let ina. Među t im, kad se j ednom odluči te da meso izbacite iz p rehrane, vidjet ćete koliko je lako i jedno­s tavno priredit i stot ine različit ih juha od povrća i ze len ja, čak i os ta taka koje biste inače baci l i . Ako ste vegetar i janac, onda ste i ekološk i sv jestan č lan za jednice pa zna te da ništa ne t reba bacat i jer se svi di jelovi jest ive bil jke mogu upotr i je­biti za je lo: vršci m a h u n a i t ikvica, m a h u n a graška, s tapke šp inata i bl i tve, s tapke perš ina i krajevi mrkava , pogotovo zeleni vršci mrkve s malo l išća, ostatak izdanaka . . . Izbje­gavaj te s a m o povrće iz porodice kupusa, jer daje juhi sna­žan miris kada se kuha. Oper i te dobro sve ostatke povrća koje čist i te, stavi te ih u s tak lenku ili p last ičnu vrećicu i stavi te u fr ižider dok v a m se ne skupi četvrt k i lograma ili v iše, a zat im ih upotr i jebi te za dobar temel jac. Stavi te te ostatke

73

povrća u lonac, pokri j te ih h ladnom v o d o m i dodaj te soli -ona će izvući iz povrća sastojke koji će juhi dati okus. Stavi te pok lopac i čekaj te da juha zavr i je. Kuhaj te je 20 minuta na t ihoj vatri sve dok povrće nije skuhano ili čak i p rekuhano. Proci jedi te temel jac, ohladi te ga i vrat i te u fr ižider. Korist i te taj bil jni temel jac za juhe, umake i kuhan je jela od razl ič i tog zrn ja i ž i tar ica (riža npr.).

Temel jac ugodnog okusa obogat i t će juhu - dat će joj v i ta­mine i minera le, os im što će joj dat i i okus - al i , ustvar i , temel jac nije nužan. Voda se može koristiti za sve vegetar i ­j anske juhe. A k o osjeti te žel ju za jač im okusom, nasjeckaj te luka, poprži te ga i dodaj te juhi . Sl ično možete uradit i i s ce le­rom, perš inom ili zač insk im t ravama. Za ml i ječne juhe, koje se m o g u odl ično kombinirat i upravo s izdanc ima, n ikakav temel jac naravno nije pot reban. Juhe od mahunark i i izdan­aka različit ih vrsta mahunark i (grašak, soja, mungo grah , g rah , leća) dobre su sa temel jcem i bez njega.

Osnovna biljna juha

Prži te nasjeckani luk na ulju ili margar inu sve dok ne o m e k š a . Dodaj te nas jeckanog celera (stapka) ili sv ježe ze lene papr ike, ako vol i te takav okus. Preli jte bi l jnim temel j ­c e m , dodaj te zač inske t rave i stavi te na vat ru da zavr i je. Doda j te što god imate od povrća, ali to l i jepo nasjeckaj te i nareži te. Počni te on im povrćem ko jem t reba duže vr i jeme kuhan ja , npr. k rumpi rom, mrkvom, m a h u n a m a , a završ i te krhki j im ze len jem, npr. šp ina tom, kel jem ili b l i tvom. Ostaci je la od ži tar ica, g raha i s l ičnog, ili uštipci obogat i t će okus juhe. Što v iše škrobnat ih sasto jaka dodate juhi , npr. k rum­pira, j ečma, t ikvica, juha će biti krepki ja i gušća. Ako nemate pri ruci ostatke je la od ži tar ica, može te pri je početka

74

kuhanja juhe u temel jac usuti šaku j ečma ili leće i skuhat i prije nego što dadete ostalo povrće.

Možda će v a m biti zgodni je da kuhate svaki dio juhe od povrća zasebno , pogotovo ako imate v iše gost i ju. A zat im te di je love spoj i te za jedno u s lasnu juhu neposredno prije završetka kuhan ja i servi ranja. Tako ćete spri ječit i da neki od di je lova bude prekuhan ili da izgubi boju. Ovo je osobi to važno kada je temel jac juha od rajčice.

Ova jednos tavna osnovna bil jna juha oči to je idealan način da se upotr i jebe ostaci iz vrta ili ostaci iz vaše sta­k lenke s izdanc ima. Dodate li joj i odgovara juće zač inske t rave - dobi t ćete izuzetno ukusno jelo.

Minestrone

Minest rone je naziv za okus ima bogatu juhu či ja je osnova temel jac od rajčica. Minest rone može imati stot inu vari ja­ci ja. Ljeti može biti lagana bil jna juha, a z imi k repka čorba što zagr i java srce i krv. Ako želite samosta lno jelo, mine­st rone je idealan: pr ipremite uz juhu komad crnog kruha i dobru ze lenu salatu. Počni te je pr ipremat i od temel ja - s temel jcem od rajčica, a zat im dodaj te u nju što žel i te od sl je­deć ih povrća, zrn ja, mahunark i i ž i tar ica:

• 1 sitno sjeckani luk

• 1/4 šalice maslinovog ulja • 1 i 1/2 nasjeckanog celera (stapka) • 6 svježih rajčica srednje veličine ili 1 tubu

umaka od rajčice i 3 šalice biljnog temeljca • 1/2 šalice sitno sjeckanog peršina • sol po želji

75

• mrvicu papra • 1 do 2 lovorova lista • 1 žličicu origana • 2 žličice bosiljka • 1/2 žličice ružmarina • 7 češanj češnjaka • 2 šalice ili više narezanih mrkava, tikvica,

brokolija, krumpira, mahuna, svježe paprike, kupusa, graška, kukuruza, proklijale graho-rice, poprženih gljiva

• 1 šalicu kuhanog graha ili drugih vrsta graha, npr. lima, pinto, garbanzo

• 1/2 šalice tjestenine od cjelovitog (integral­nog) brašna ili nalomljenih špageta, reza­naca

• 1/2 šalice kuhanog ječma ili svježih izdanaka pšenice

Po želj i možete dodat i još s l i jedeće:

• 1/2 šalice mljevene soje ili paštete od soje • parmezan • špinat i blitvu • gljive

Pržite luk i celer na ulju dok ne omekša ju . Dodaj te rajčice ili u m a k od rajčice i temel jac, perš in, i zač ine. Ako v iše volite gušću juhu , umi ješaj te u nju i m l jevenu soju; ako je žel i te lagani ju , dodaj te više temel jca. Kuhaj te na laganoj vatr i dok u m e đ u v r e m e n u pr ipremate ži tar ice, mahunarke , izdanke i povrće koje još želite dodat i juhi .

76

Kuhaj te narezano povrće dok nije gotovo kuhano. Naj ­bol je je povrće pr ipremit i na pari ili u što je man je moguće vode. Oko 10 minu ta pri je serv i ranja stavi te ga u juhu za jedno s v o d o m u kojoj se kuhalo. Zelenje t reba umi ješat i u juhu oko 5 minuta pri je pos luž ivanja.

Kad ste pomi ješal i sve sastojke vašeg minest ronea, sta­vi te juhu na vatru i pust i te da zavr i je i pr i tom popravi te okus zač in ima, ako je to pot rebno. Po želji ukrasi te svaki tanjur juhe ž l ič icom r ibanog parmezana . Dobit ćete oko 10 tanjura. Kao ukras povrh s i ra možete posut i si tno nas jeckane izdanke potočarke, rotkvice ili senfa, zbog p ikantnog okusa.

Juha od sojinih izdanaka

Ovaj recept pot ječe iz Kine, a propisuje odl ičnu juhu koja može biti i jelo za sebe.

• 3 šalice biljnog temeljca • 2 šalice izdanaka soje

• 2 dobro umućena jajeta • sol ili umak od soje

Stavi te temel jac na vatru dok ne zavr i je, a tada dodaj te izdanke. Kuhaj te na laganoj vatri dok ne omekša ju , 8 do 10 minuta. Skinite s vatre i stavi te u juhu umućena ja ja pola­gano ih ul i jevajući , tako da se u vreloj juhi smjes ta koagul i -raju u tanke dugačke niti nalik na rezance. Začini te mor­skom sol ju ili u m a k o m od soje.

Kreolska juha

Ova je juha također komple tan obrok. Služi te uz tost sa s i rom za večeru .

77

1 limenka oguljenih rajčica (1/2 kg) 2 šalice izdanaka soje 2 češnja češnjaka, usitnjena mrvica mažurana i bosiljka 1 žličica morske soli 1/2 žličice papra

2 žlice smeđeg šećera

Stavi te sve za jedno u lonac. Zal i j te umakom od rajčice i kuhaj te na laganoj vatri 10 do 15 minu ta ili sve dok izdanci ne omekša ju .

Juha od izdanaka slanutka

• 2 šalice vode ili biljnog temeljca • 1 šalica izdanaka slanutka • 1 mala glavica kupusa, ribanog • 1 smotuljak špinata, nasjeckanog • 1 grančica peršina, nasjeckanog • 4 mrkve, narezane na kockice

• 2 šalice mlijeka • 3 žlice bijelog vina • 15 dag ribanog parmezana • 1 češanj češnjaka, usitnjenog • maslinovo ulje (po želji)

Kuhaj te sve za jedno na laganoj vatr i 15 minuta ili dok izdanci ne omekša ju . Ne pret jerujte s dug im kuhan jem! Mas l inovo ulje pobol jšat i će okus ove juhe. Posluži te s raže­n im k ruhom.

78

Zimska juha od povrća

Krepka juha od razl ič i tog povrća za hladan z imski dan .

• 4 dag margarina • 2 luka, ribana • 2 mrkve, sitno nasjeckane • 2 repe, narezane na kocke • 2 mala krumpira, narezana na kocke • 2 šalice biljnog temeljca • 2 šalice proklijalog graška ili leće • 1 žlica morske soli • 1/2 žličice papra

Pržite luk na margar inu dok ne porumen i , a zat im dodaj te mrkvu , repu i k rumpi re te mi ješaj te sve dok ne omekša . Dodaj te temel jac i sačeka j te da zavr i je. Dodaj te izdanke, sol i papar na kraju te kuhaj te na laganoj vatri tek tol iko da izdanci omekša ju . Umjes to drugog povrća možete upotr i je­biti i celer, kelj ili kupus.

Izdanci leće za juhu

Ova t rad ic ionalna k ineska juha može se služit i i kao pire.

• 2 šalice izdanaka leće • 4 šalice vrelog temeljca • 1 veliki luk, usitnjen • 10 dag margarina • papar

79

Stavi te izdanke u vreli temel jac i kuhaj te na laganoj vatri 10 minuta, dok ne omekša ju . Poprž i te luk na margar inu , doda j te papar i kombinira j te s j u h o m i izdancima. Propas i -rajte ili samel j i te u b lenderu.

Juha od izdanaka graha

O v u juhu možete pripremit i od bilo koje druge vrste izda­naka mahunark i , npr. mungo graha, l ima graha, leće ili soje.

• 1 šalica blanširanih izdanaka graha • 1 šalica kockica repe • 1 mali luk, usitnjen • 1 češanj češnjaka, usitnjen

Sastav i te ove sastojke i poveži te v o d o m , a zat im kuhaj te dok ne omekša ju . Dodaj te :

• 1 šalica mlijeka • 2 žlice margarina ili maslaca • 2 žličice začinskog bilja po želji

Stavi te na vatru i dobro zagri j te, ali ne dopust i te da juha uzavr i . Na kraju ukrasi te juhu sitno s jeckanim perš inov im l išćem.

Juha od izdanaka kukuruza

K a o što s m o već rekli, kukuruz će teško prokl i jat i , ali ako v a m to ipak uspi je, pr ipremite ovu ukusnu juhu .

80

• 1 šalica izdanaka kukuruza

• 1 šalica izdanaka leće, soje, graha ili slanutka • 1/2 šalice tanko narezanih gljiva • 2 šalice vode • 1 luk nasjeckan

Stavite izdanke kukuruza u blender i samel j i te ih s dvije šal ice vode , dodaj te izdanke grahor ica, gl j ive, luk i zač ine po žel j i . Stavite na vat ru da zavri je. Posluži te. Kol ič ina je za četiri osobe.

Krema od potočarke i krumpira

• 2 krumpira srednje veličine • 1 šalica izdanaka potočarke • 1 del kiselog vrhnja • 2 šalice temeljca

Provri j te na kockice nas ječene krumpire u temel jcu , dodaj te potočarku i ostavi te da lagano vri je 10 minuta. Stavi te juhu u blender. Kad dobi je te gustu i ravnomjernu krem juhu, dodaj te kiselo vrhnje i sol po želj i .

Ljetna juha

• 1/21 običnog jogurta • 2 šalice soka od rajčice • sok 1 naranče • nekoliko listova metvice

6 IZDANCI - ŽIVA HRANA 81

Pomi ješaj te u b lenderu jogurt i sok od rajčice. Dodaj te sok od naranče i l istove metv ice. Serviraj te juhu dobro oh la­đ e n u .

Jednostavna juha od luka i potočarke

• 1/2 šalice maslaca, margarina ili ulja • 6 lukova, narezanih na tanke ploške • 2 češnja češnjaka, usitnjenog • 1/2 šalice umaka od soje • 6 šalica vode • šaka izdanaka potočarke, rotkvice ili goru­

šice

Zagr i j te ul je, margar in ili maslac u teškoj tavi i dodaj te luk. Kuhaj te lagano dok luk ne omekša . Dodaj te češn jak i umak od so je. U m e đ u v r e m e n u zagri j te vodu u loncu, a zat im joj doda j te sm jesu iz tave i izdanke. Pokri j te pok lopcem i kuhaj te na laganoj vatri 10 do 15 minuta. Luk može te zami ­jenit i por i lukom.

Juha od sirovih rajčica

• 6 zrelih rajčica, narezanih • 1 zeleni luk, narezan • 1 šalica izdanaka alfalfe

• 3 žlice maslinovog ulja • 2 šalice vode • svježi bosiljak, origano ili mažuran • nasjeckani luk vlasac ili peršin

82

Ubacuj te sastojke jedan po jedan u blender, neka se pret­vore u glatku gus tu juhu . Ulijte juhu u zdjelu i s luži te dobro oh lađenu . Ukrasi te nas jeckanim lukom v lascem ili perši­n o m .

Avokado juha s izdancima

• 2 šalice mlijeka od soje • 1 veliki avokado • 1 šalica izdanaka alfalfe • luk vlasac i drugi začini po želji

Dodavaj te pos tepeno u b lender so j inom ml i jeku kr iške avo­kada, izdanke alfalfe i, na kraju, luk v lasac i d ruge zač ine po žel j i . Ako je juha gusta , dodaj te toplu šal icu ml i jeka. Ako juhu jedete ljeti, možda ćete je rado ohladit i u f r iž ideru.

Juha od omiljenih izdanaka

Kol ič ine odredi te ov isno o broju gost i ju koj ima ćete služit i j uhu . J u h a m a koje se ne kuhaju, nego rade u b lenderu možete po izboru dodat i vreli ili hladni temel jac.

• vreli temeljac • umak od sezama ili soje

• rajčica, narezana

• vaši omiljeni izdanci (alfalfa, mungo grah,

pšenica) • mrkva, ribana • luk, riban • komadići krastavaca

83

Stavite temel jac i umak od s e z a m a u blender. Dodaj te povrće gotovoj gustoj juhi i posluži te. Povrće možete poslu­žiti i u odvojenim zd je lama, tako da svatko može odabrat i povrće i izdanke koje voli u juhi . Ukrasi te komad ić ima kra­s tavaca.

Juha od kukuruza

• 1 šalica svježeg kukuruza • 1 šalica vode • 1/2 šalice izdanaka graha • 1/2 šalice sirovih gljiva

Stavi te u blender sv ježa zrna kukuruza i vodu te pos tepeno, kako proces ml jevenja i us i tn javanja napreduje , dodaj te redom izdanke, gl j ive i zač ine po žel j i .

Svemirska juha

• 1 stručak blitve • 2 šalice izdanaka od alfalfe, soje i pšenice • 2 žlice usitnjenog avokada • mrkva, krastavac i peršin za ukras

Stavi te u b lender oč išćenu bl i tvu, izdanke i avokado te zali j te top lom vodom i umut i te. Ukrasi te ko lut ić ima mrkve, k ras tavca i l ist ićima peršina. Sami odredi te gus toću ove juhe dodajući joj veću ili man ju kol ič inu vode ili temel jca .

84

Juha od crvene paprike i pšenice

• 1 šalica proklijalog žita • 1/2 šalice vode • 1 crvena svježa paprika • začini po želji

Umut i te u b lenderu izdanke i papr iku te začini te po želj i zač insk im bi l jem.

Šarena juha

• 1 šalica izdanaka lunja graha (ili soje) • 1 šalica izdanaka mungo graha • 1 šalica izdanaka graška • 1 šalica izdanaka sianutka • 1 šalica izdanaka lanenog sjemena

• 2 mrkve • 4 lista blitve • nekoliko listova špinata • 7 češanj češnjaka • 1 kriška korijena celera • 3 žlice maslinovog ulja

• peršin • miloduh • bosiljak • kocka za biljnu juhu

• sol • ribani sir po želji

85

Oper i te , očistite i nasjeckaj te mrkve , bl i tvu, špinat, češn jak i celer.

Zagr i j te mas l inovo ulje u posudi te stavi te izdanke, povrće i zač ine da se malo poprže na ul ju. Zal i j te sve 1 i 1/2 I temel jca koji ste dobil i od kocke za bil jnu juhu. J u h a mora kuhat i 15 do 20 minuta na tihoj vatr i . Na kraju začini te sol ju ' i pospi te l ist ićima bosi l jka.

Ribani sir pospite po juhi u svakom tanjuru.

Maštovita juha od izdanaka

• 30 dag korjenastog povrća za juhu • 3 žlice ulja • 1 luk • 10 dag svježeg zelenja (miloduh, peršin,

blitva ili špinat, kopriva, potočarka)

• 1 list lovora • 2 zrna papra • sol • 1 i 1/21 vode • 10 do 15 dag izdanaka lana i mungo graha • 4 velike žlice izdanaka alfalfe i nešto poto­

čarke

Kor jenasto povrće i luk očist i te, nasjeckaj te i u loncu popr­ž i te naglo na ul ju. Zal i j te v o d o m i dodaj te zač ine (lovor, papar , sol) te promi ješaj te. Sve za jedno kuhajte oko 30 minu ta na t ihoj vatr i .

S i tno nasjeckaj te zelenje, dodaj te juhi i kuhaj te još 15 minuta. Juhu proci jedite te u vrelu stavi te izdanke lana i m u n g o graha. Ostavi te na t ihoj vatr i samo pet minuta, ali ne

86

dopust i te da prdvr i je. Pri je serv i ranja stavi te u juhu i izdanke alfalfe i potočarke. Kad ste u žurbi , umjesto da radite či tav opisani temel jac, skuhaj te osnovu od gotove bil jne kocke ili na bazi p ivskog kvasca.

Krem juha

• 30 dag graška • 21 vode • 2 grančice peršina • 2 lista celera • 1 list lovora • 1 žličica suhe usitnjene majčine dušice • 25 dag mrkve • 1 veliki luk

• 1 češanj češnjaka • 10 dag špinata, salate ili blitve • sol • 2 jušne kocke • 2 šalice izdanaka graška • 1 žlica maslaca • papar • 7 žlica pahuljica pivskog kvasca • nasjeckani peršin za ukras

Suhi grašak operi te i stavite u 21 k ipuće vode. Dodaj te per­š in , celer, lovor i majč inu duš icu i sve za jedno kuhajte 30 do 60 minuta, dok grašak go tovo ne omekša . Nareži te mrkvu i luk na kockice, češn jak usitni te, špinat narežite na rezance i sve za jedno sa sol ju i j ušn im kockama dodaj te g rašku . Sta­vite na laganu vatru da kuha još 20 minuta.

87

Izvadite perš in, celer i lovor iz juhe i juhu propasiraj te. Za t im u nju dodaj te izdanke i ostavi te na vatri još pet minuta. Pri je servi ranja umiješaj te u j uhu maslac, papar, pahul j ice kvasca i sol po želj i . Pospi te juhu svježim nas jeckan im per­š inom.

88

Glavna jela

Pečene punjene paprike

• 1 luk, nasjeckan • 1 žlica ulja • 25 dag sojinog mesa u mrvicama • 2 šalice izdanaka raži • 1 žličica soli • papar, bosiljak i mažuran za začin • 4 velike zelene ili crvene paprike • 1 tuba umaka od rajčice

Poprži te luk na ulju i dodaj te mu soj ino meso. Mi ješajte na laganoj vatri dok luk ne porumen i a meso omekša . Dodaj te izdanke raži pomi ješane sa zač in ima, a zat im ovom smje­som puni te papr ike. Pokri j te sve u m a k o m od rajčica. Pecite u pećnici na srednjo j temperatur i 20 minuta. Umjes to soj i­nog m e s a možete upotri jebit i 2 šal ice kuhane riže. Papr ike je dobro kuhat i 10 minu ta na pari prije nego što ih puni te nad jevom.

Izdanci graha sa sojinim mesom

• 1 šalica izdanaka graha • 1/2 šalice biljnog temeljca

91

• 1 luk, nasjeckan • papar, mažuran i sol • 5 dag maslaca • 1 češanj češnjaka, usitnjen • 1 šalica sojinog mesa u kockicama

(prethodno namočiti)

• 1 zelena ili crvena paprika narezana na kockice

Kuhaj te izdanke u vodi ili temel jcu dok ne omekša ju (oko 15 minuta) . Dodaj te druge sastojke i kuhat i jelo dok se soj ino meso dovol jno ne ispeče. Kol ič ina će biti za dvije do tri osobe .

Omlet s izdancima soje

• 2 žlice ulja • 1 češanj češnjaka • 1 luk, nasjeckan • 10 dag šampinjona ili vrganja • 17 dag izdanaka soje • 6 jaja • sol i papar

• 5 dag maslaca • nasjeckani peršin

Na vre lom ulju poprži te luk i češnjak. Oč išćene i na p loške narezane gl j ive bacite na luk i prži te oko 5 minuta. Dodaj te zat im izdanke i pecite još dvi je do tri minute. Izvadite iz tave i ostav i te da se hladi .

92

Umut i te jaja i doda j te ih g l j ivama i i zdanc ima za jedno sa sol ju i paprom. Zagr i j te maslac u većoj tavi i stavi te masu da se malo poprž i .

Punjeni omlet

Umut i te dva ja jeta i baci te ih na vreli mas lac te okreči te tavu , da se ravnomjerno peku, a zat im omlet napuni te sa 5 dag izdanaka soje koje ste pre thodno poprži l i na mas lacu . Ovo je kol ič ina za jednu osobu .

Tahu-Taugeh (Tofu s izdancima soje)

• 20 dag tofua (sir od soje) narezati na kockice i ostaviti da se namače dva sata u nešto umaka od soje

• masnoća za prženje • 1 luk, nasjeckan • 1 češanj češnjaka, zdrobljen • 2 dag maslaca • sol i papar • 3 žlice umaka od soje (po mogućnosti sladu

vrstu)

• 25 dag izdanaka soje

Kockice tofu sira ispeci te u dos ta vre le masnoće. Luk i češ­njak pozlat i te na mas lacu pa dodaj te tofu te posol i te i popa-prite. Na kraju dodaj te izdanke soje i umak od so je. Kratko pirjajte (oko 3 minute) . Ovo je t radic ionalno indonezi jsko jelo.

93

Šampinjoni i izdanci

• 5 dag maslaca • 25 dag šampinjona narezanih na tanke

ploške • 4 jušne žlice slatkog vrhnja • 20 dag izdanaka soje • umak od soje, limunov sok

Na v re lom mas lacu poprži te šampin jone oko 3 minute, a za t im dodaj te vrhnje te pirjajte dok se vrhnje ne skuha . Doda j te izdanke soje i pirjajte tri m inute . Začini t i u m a k o m od soje i l imunov im sokom.

Punjene rajčice

• 4 do 5 rajčica • 10 dag svježeg kra vljeg sira • 10 dag izdanaka mungo graha • sok limuna • morska sol

Izdubi te rajčice. Pomi ješaj te kravlj i sir, l imunov sok i i z d a n k l mungo graha. Sm jesom ispuni te posol jene rajč ice.

Varivo od izdanaka mungo graha i leće

• 2 šalice izdanaka mungo graha i leće

(pomiješati)

94

• 1 šalica temeljca • 1 luk, usitnjen • 1/4 žličice papra • 1 žličica soli • 3 žlice ulja • 1 češanj češnjaka, usitnjen

• 2 žlice izdanaka rotkvice i gorušice

Poprži te luk na ul ju, a kad pozlat i dodaj te zgnječeni češnjak, izdanke mungo g raha i leće te poprž i te nekol iko minuta. Zal i j te teme l j cem, posol i te i popapr i te te kuhaj te na laganoj vatri 10 minuta ili dok izdanci ne omekša ju . Ugas i te vat ru te u var ivo umi ješaj te izdanke rotkvice i goruš ice, koji će var ivu dat i p ikantan okus.

Mrkva s izdancima

• 2 dag maslaca • 1 žlica meda • 50 dag mrkve narezane na tanke kolutove • 1/81 slatke jabukovače • papar, sol • 25 dag izdanaka soje • 2 žlice slatkog vrhnja

Stavite mas lac u lonac, doda j te m e d i mrkve te pirjajte na laganoj vatri dok mrkva ne »postakl i« . Dodaj te j abukovaču , papar i so l , poklopi te lonac i pirjajte mrkvu 15 minuta.

Zat im dodaj te izdanke soje, vrat i te na vat ru, da se dobro zagr i je, kušaj te okus i na kraju umi ješaj te vrhnje.

95

Jastučići s izdancima soje

Jastučići od t i jesta i drugi oblici t i jesta punjeni i zdanc ima prvo su jelo mnog ih azi jskih kuhin ja. Ti jesta se pr ipremaju na različite načine i pune različit im nad jev ima od izdanaka a zajedničk i su im sl jedeći postupc i : t i jesto se reže u kvadrate promjera oko 12 cm , zat im se puni sm jesom od izdanaka i na kraju prži u mnogo ulja dok ne porumen i .

Za jastučiće možete upotri jebit i i t i jesto iz škr inje za duboko smrzavan je . Razval ja j te ga i režite u kvadrate.

U m e đ u v r e m e n u 1 žl icu mas laca , 1 nasjeckani luk, 3 zdrob l jena češn ja češn jaka, tanko narezani celer i 20 dag i zdanaka soje pirjajte 8 minuta. Začini te u m a k o m od soje i ostav i te da se malo ohladi , a zat im tom sm jesom puni te j edan kraj kvadrata od t i jesta. Zavrn i te desni i li jevi kut p r e m a gore i prekri j te gorn jom po lov icom t i jesta. Spoj i te kra jeve i jastučiće prži te u ul ju.

Izdanci u svijetlom umaku

• 2 žlice maslaca • 2 žlice brašna • 1/21 biljnog temeljca • 1 jaje • 2 žlice slatkog vrhnja • 1 žlica soka od limuna • sol i papar

• šećer • muškatni oraščić • stručak fino nasjeckanog peršina • 25 dag izdanaka soje

96

Pomiješaj te mas lac i b rašno. Zali j te temel jcem i gri jte na vatri dok ne dobi jete svijetli umak. Umuti te jaje u umak,

' dodaj te vrhnje i sok od l imuna, začini te paprom, šećerom i muškatn im orašč ićem, dodaj te perš in. U posebnoj posudi prokuhajte 2 minute izdanke u vreloj vod i , oci jedite ih i pre­lijte umakom.

Izdanci s češnjakom

Za umak je pot rebno:

• 1 žličica gustina • 3 žličice temeljca • 1 žlica umaka od soje • 1 žlica soka od limuna, sol i šećer • umak od soje, limunov sok

Ostali sastojc i :

• ulje za prženje • 35 dag izdanaka soje • 1 češanj češnjaka sitno nasjeckan

Sve sastojke za umak pomi ješaj te za jedno. U tavi zagri j te ulje, dodaj te izdanke i češn jak i pržite 3 minute. Zali j te uma­kom i pirjajte na jduže jednu minutu. Ovako pr ipreml jeni izdanci s luže se u Indonezi j i kao pri log pečenoj r ibi, a mogu biti i jelo za sebe ili pr i log u vegetar i janskom ručku.

Isto je lo može se pr ipremit i na još jedan način. Pot rebno

je:

7 IZDANCI-ŽIVA HRANA 97

• 1 češanj češnjaka, nasjeckan • 1 žličica octa • 1 žlica šećera • 3 dag maslaca (oko 2 žlice) • 25 dag izdanaka soje • sol

Češn jak neka provri je s oc tom i šeće rom u malo vode, doda j te mas lac i izdanke i sve ostavi te da se međusobno p rožme pet minuta. Posol i te.

Izdanci s paprikom

• 1 crvena i zelena paprika, oprana, prepolo­vljena, srce odstranjeno, meso narezano na kocke

• 3 žlice ulja • 25 dag izdanaka soje • 2-3 žlice umaka od soje • 1 žlica soka od limuna • sol, mljeveni papar

Narezanu papr iku pirjajte 10 minu ta u v rućem ulju, za t im je rasporedi te uz rub tave i u s red inu baci te izdanke. Peci te tri minute. Dodaj te umak od soje, sok od l imuna, nešto soli i papar . Zagr i j te posebno veliki p ladanj , u sredinu stavi te izdanke, a oko lo rasporedi te papr iku .

98

Luk i paprika s izdancima

• 1 žlica ulja • 1 veći luk narezan na sitne kockice • 4 velike crvene paprike narezane na rezance • 50 dag svježih rajčica narezanih na osmine • 35 dag izdanaka soje • 2 žlice kečapa • papar i sol

Zagri j te ulje te prži te luk i papr iku dok ne »postak le«. Dodaj te rajčice i u pokr i venom loncu pirjajte 25 minuta. Pov­remeno promi ješaj te. Dodaj te izdanke soje i sve začin i te kečapom, paprom i sol ju. Ovo povrće ide odl ično uz r ižu.

Složenac od krumpira i izdanaka soje

• 5 dag maslaca • 1 kg krumpira oguljenih i narezanih na kocke • 1 stručak peršina nasjeckan • sol i papar • 20 dag izdanaka soje • još malo maslaca • 3 jaja • 3 žlice mlijeka umućene s nešto soli

U širokoj tavi zagr i j te mas lac i u n jemu popir jajte perš in, a zat im dodaj te krumpir , začini te i na t ihoj vatri peci te uz mi je­šanje 10 minuta.

99

U m e đ u v r e m e n u u drugo j tavi 3 minute pržite izdanke, a zat im ih dodaj te k rumpi r ima. Preli jte krumpire i izdanke ml i ­j ekom i ostavi te dvije tri minute da stoji pri je serv i ranje.

Izdanci soje s gljivom šitake

Stavi te od ređenu kol ič inu izdanaka soje u vrelu vodu i ostavi te da stoji u njoj 4 minute. Istu kol ičinu japanske gl j ive š i take nareži te na rezance i stavi te u mar inadu od l imuno­vog soka , ulja i zač ina te ostavi te pet minuta da stoje. Sasta­vite za t im izdanke i gl j ive te stavi te na nj ih sol i , ma lo šećera i malo umaka od soje.

Taugeh cah - indonezijski recept

• 2 dag maslaca • 1 manji luk fino nasjeckan • 1 češanj češnjaka zdrobljen • 2 veća luka narezana na tanke kolutove • 25 dag izdanaka od soje • sol i papar • šećer

Na v re lom mas lacu poprž i te nas jeckani luk, češn jak i luk narezan na kolutove. Dodaj te izdanke soje, začin i te, p romi ­ješaj te i ugasi te vat ru.

Ovi pirjani izdanci serviraju se s r i žom.

100

Izdanci s graškom i krumpirom

• 1 stručak metvice • 50 dag svježeg graška • 50 dag krumpira, oguljenog i narezanog na

kockice • 50 dag mrkve, očišćene i narezane na

kockice • 5 dag maslaca • 25 dag izdanaka soje • sol i papar

Sitno nasjeckaj te 10 l istića metv ice i ostavi te po strani . Os­tatak metv ice prokuhaj te u vodi te u vrelu vodu dodaj te i gra­šak i ostavi te da se namoč i . U međuv remenu poprži te k rum­pir u tavi i peci te 20 minuta. Dodaj te krumpiru grašak, izdanke, sol , papar i nas jeckanu metv icu te sve pomi ješaj te.

Pilav od raženih izdanaka

• 1 šalica izdanaka raži ili pšenice • 10 dag maslaca • 1/2 šalice temeljca ili vode • 25 dag gljiva (šampinjoni ili neke druge) • 2 žlice nasjeckanog svježeg peršina • 1 žličica soli

Zagri j te maslac u tavi i poprži te izdanke i gl j ive za jedno pet minuta. Dodaj te vodu ili temel jac te pirjajte dok se ne ispari . Posol i te i ukrasite perš inom.

101

Riža i izdanci soje

• 1 šalica riže • 7 šalica hladne vode • 7 šalica izdanaka soje • 1 poriluk, narezan na tanke kolutove • 1 češanj češnjaka, usitnjen • 2 žličice poprženih sjemenki sezama • 2 žlice umaka od soje • 1 žličica ulja

Stavi te sve sastojke u posudu pa na vatru, da zavr i je. Sn i ­zi te p lamen na najmanj i i kuhaj te 30 minuta. Sasto jke ne t reba miješati ni dizati pok lopac s je la u toku kuhanja.

Izdanci leće na libanonski način

• 1 poveći luk, narezan na tanke ploške • 2 stapke celera, narezane na tanke kolutove • 2 žlice maslinovog ulja • 1 limenka ocijeđenih rajčica • 1 šalica izdanaka leće • bosiljak u prahu za začin

Pržite luk i celer na ulju dok ne omekša ju , ali da ne posme-d e . Dodajte druge sastojke i pirjajte u otkr ivenoj posudi 5 do 8 minuta.

102

Izdanci s celerom

• 7 šalica izdanaka mungo graha • 7 stapka celera, nasjeckana • 7 veliki luk, nasjeckan • 2 žlice ulja • 2 žlice umaka od soje • sol i papar

Poprži te sve povrće za jedno. Dodaj te sol , papar i umak od soje. Kuhaj te 5 minuta ili dok ne omekša .

Zapečeni izdanci soje

• 2 šalice kuhanih izdanaka soje • 1 limenka kuhanog kukuruza • 2 šalice umaka bešamel (bijeli umak) • 4 žlice mljevene zelene paprike • 4 žlice nasjeckanog peršina • sol i papar • mrvice kruha ili pšenične klice

Pomi ješaj te sve sastojke za jedno, os im mrvica, ulijte u tep­si ju, pospi te mrv icama ili pšen ičn im k l icama te pecite 25 minuta u pećnici na srednjo j temperatur i .

103

Kineski čou majn (chow mein)

• 1 šalica nasjeckanog luka • 6 šalica izdanaka mungo graha • 1 šalica vode • 1 žlica svježeg dumbira, naribanog • 4 žlice maslinovog ulja • sol i papar

Kuhaj te luk u vodi pet minuta. Dodaj te izdanke mungo graha. Kuhaj te dok ne omekša ju . Skini te s vat re. Dodaj te ostale sastojke. Posluži te v ruće.

Grašak s mješavinom izdanaka

• 2 šalice očišćenog svježeg graška • 1 šalica nasjeckanih izdanaka rotkvice, poto­

čarke, gorušice, kopra i celera • sol

Prokuhaj te grašak u slanoj vod i , zat im dodaj te mješav inu i zdanaka i kuhajte još pola minute. Oci jedi te i posluži te u zdjel i . A k o želite, stavite malo mas laca. Vodu u kojoj se kuhalo ovo povrće možete koristit i kao temel jac za j uhu .

Pirjani izdanci graha

• 2 šalice izdanaka graha • 1 luk nasjeckan na kockice

104

• 2,5 dag maslaca • 2 šalice makarona • 1/2 šalice temeljca • sol i začini

Pržite luk na mas lacu dok ne omekša , zat im dodaj te izdanke g raha i zal i j te teme l j cem te stavi te na vat ru, da zav­rije. Posol i te i začini te zač in ima. U m e đ u v r e m e n u skuhaj te t jesteninu u s lanoj vodi , oci jedite i spoji te s izdanc ima. Pos­lužite vruće.

Krumpiri punjeni izdancima

• 4 velika krumpira • 6 dag margarina ili maslaca • 1 stapka fino sjeckanog celera • 1 šalica izdanaka alfalfe • 1 rajčica, oguljena i narezana • sol i papar • 1/2 šalice ribanog sira

Dobro or ibaj te k rumpi re i posuši te k rpom. Izbodite ih vi l juš­k o m , zat im ubaci te u vrelu pećnicu i pecite sat v remena ili dok ne omekša ju .

Izvadite iz pećnice pa odreži te svakom krumpi ru vrh . Izdubite sredinu ž l icom te sadržaj stavi te u zd je lu. Dodaj te maslac ili margar in , sir, celer, ra jč icu, izdanke, sol i papar po ukusu . Promi ješaj te dobro, a zat im t o m sm jesom napuni te k rumpi rove kore . Vrat i te krumpire u pećnicu i pecite 15 minuta. Posluži te vre le.

105

Izdanci na kiselo

• 1 šalica izdanaka alfalfe • 50 dag gljiva • 2 dag maslaca ili margarina • sok 1/2 limuna • 1 kiselo vrhnje

• 2 žlice sitno nasjeckanog peršina • sol i papar

Oper i te , očist i te i nareži te gl j ive na tanje ploške. Zagr i j te mas lac u tav i , dodaj te gl j ive, l imunov sok, sol i papar. Kuhaj te 8 do 10 minu ta i pov remeno miješajte. Dodaj te kiselo vrhnje, izdanke i peršin. Pirjajte još pet minuta. Pos lu­ži te smjes ta kao g lavno jelo. Pri log može biti t i jesto ili kruh.

Bogati omlet s izdancima soje

• 4 jaja • 1 luk, sitno nasjeckan

• 10 dag svježih gljiva, narezanih na kockice • 1 šalica izdanaka soje

• 1 zelena paprika, nasjeckana na kockice • 2 žlice izdanaka alfalfe

• začinske biljke • 2 žlice suncokretovog ulja i malo sojinog

umaka • sol i papar

106

Lagano poprži te luk na ulju, pa dodaj te gl j ive, izdanke soje i papr iku. Istucite ja ja sa sol ju i zač insk im bi l jkama, zat im dodaj te poprženo povrće i izdanke alfalfe. Dobro umut i te za jedno i prži te na ulju dok ne pozlat i . Poprskaj te gotovi omle t u m a k o m od soje. Posluži te uz zelenu salatu.

Izdanci s rižom

• 4 šalice kuhane riže • 40 dag svježih gljiva narezanih na tanke

ploške • 2 luka, sitno nasjeckana • 2 šalice izdanaka soje ili mungo graha • 2 jaja • 1 paprika narezana na kockicš, po mogućno­

sti crvena

• 1 žlica umaka od soje • 2 žlice suncokretovog ulja • sol

Poprži te lagano na ulju povrće, gl j ive i i zdanke, zat im dodaj te kuhanu rižu i pecite na t ihoj vatri još 10 minuta. Umut i te jaja i začini te ih po želj i , napravi te mjesta u sredini tave pomaknuvš i rižu s povrćem na rubove, ulijte ja ja u sre­d inu i zat im pomi ješaj te s r ižom. Mi ješajte n ježno dok se ne ispeku. Začin i te je lo u m a k o m od soje. Poslužite uz salatu.

107

Smotuljci s izdancima mungo graha (sarmice)

8 većih listova kupusa 1/2 luka, nasjeckanog 2 žlice ulja

2 mlada luka, nasjeckana 1 paprika, narezana na kockice 2 rajčice, narezane na kockice 1/2 šalice kuhane riže

1 i 1/2 šalica izdanaka mungo graha 1 šalica kuhanih mahuna, sitno nasjeckanih soli papar

Umak

• 1 žlica ulja • 3 žlice kiselog vrhnja • 7 tuba umaka od rajčice • 1 mali luk, usitnjen • 7 lovorov list

• sol i papar

Prel i j te l istove kupusa k ipućom v o d o m , da omekša ju , za t im ih oci jedi te. Zagr i j te ulje u tavi, dodaj te luk, papr iku, rajčice i mlad i luk te pirjajte dok ne omekša ju . Dodaj te r ižu, izdanke i mahune . Dobro promi ješaj te te posol i te i popapr i te .

Razdi jel i te ovu masu u o s a m di je lova pa puni te l istove kupusa . Zavi j te list u smotu l jak te učvrst i te čačka l icom ili neč im drug im. Stavite u veći lonac, zal i j te u m a k o m i kuhajte na t ihoj vatri 20 do 30 minuta.

Umak ćete dobit i tako da poprž i te luk na ulju a zat im mu doda te ostale sastojke. Kuhajte na t ihoj vatri deset minuta.

108

Čili s izdancima pšenice i sojom

Mrvice mesa od soje poprži te na 2 žl ice ulja i t ome dodaj te :

• 2 luka, sitno nasjeckana • 2 češnja češnjaka, usitnjena • 2 šalice mljevenih sirovih izdanaka pšenice • 6 žličica crvene paprike u prahu • 7 žličicu soli • 1/4 žličice papra • 1/2 žličice origana • 174 žličice mažurana • 1/4 žličice kumina • 5 šalica temeljca • 7 šalicu umaka od rajčica

Pokri j te čili i kuhaj te na t ihoj vatri oko sat v remena. Češće promi ješaj te, kako bi se sastojc i bol je spojil i i dal i pr iv lačan okus. Ostavi te čili da se hladi neko vr i jeme, zat im ga pos lu­ži te.

Varivo od izdanaka soje

• 2 šalice izdanaka soje • 2 šalice temeljca • 1/2 žličice crnog papra • 5 dag maslaca • 7 češanj češnjaka, usitnjen

109

• 1 luk, nasjeckan • 1/2 šalice umaka od rajčica • 1 žličica šećera, po mogućnosti smedeg • sol i začinsko bilje • 4 žlice svježeg nasjeckanog peršina

Stavi te temel jac na va t ru , a kad zavr i je , dodaj te mu izdanke soje. Kuhaj te 10 minuta ili dok ne omekša ju . Dodaj te redom preosta le sastojke i kuhaj te na t ihoj vatri dok se var ivo ne zgusne . Na kraju dodaj te peršin te servirajte vruće ili h ladno, po žel j i .

Čop sju (chop suey) na američki

• 2 velika luka, nasjeckani • 2 stapke celera, nasjeckane • 1 žlica ulja • 1 velika zelena paprika, narezana • 1 šalica izdanaka mungo graha • 25 dag svježih gljiva, narezanih • 2 žlice umaka od soje • 1 žlica gustina ili neke druge vrste škroba

(nije obavezno)

• podloga od kuhane cjelovite riže • 3/4 šalice poprženih badema, nasjeckanih

Čop sju bi t rebalo biti k inesko jelo iako je nastalo u S A D , tj. v jero jatno su ga izmisli l i k ineski kuhar i u amer ičk im resto­ran ima, gdje je postalo izuzetno popu larno. Posto je različiti

110

recepti za čop s ju, a po ovom vegetar i janskom možete ga lako pripremit i i ponudi t i kao g lavno je lo za lagani ju večeru .

Dakle, zagr i j te ulje na tavi i poprži te luk i celer, da omek­šaju. Dodaj te ze lenu papr iku, izdanke i gl j ive. Dobro promi ­ješaj te, stavite pok lopac i ostavi te da se jelo lagano kuha. Dodaj te umak od soje. Ako žel i te gust i umak, dodaj te žl icu gust ina umaku od soje. Čop sju posluži te na podlozi od s m e đ e kuhane riže. Pospi te jelo s jeckanim bademima.

Kari (curry) od tri vrste izdanaka

• 2 luka srednje veličine, narezana na tanke ploške

• 2 velike mrkve, naribane • 2 stapke celera, nasjeckane • 3 žlice ulja • 1 šalica izdanaka piskavice • 1 šalica izdanaka alfalfe • 1 šalica izdanaka mungo graha • 2 žlice ulja • 2 žlice brašna • 1 žlica praha kari (curry) • 2 šalice mlijeka • 1 žličica soli • 1 žličica muškatnog oraščića • 1/2 šalice mljevenih kikirikija

Pržite luk, mrkvu i celer na 3 žl ice ulja dok ne omekša ju i ne pozlate. Da biste dobi l i umak, kombinira j te 2 žl ice ul ja, brašno i kari jev p rah . Ovu smjesu stavi te na srednju vatru te

111

joj posebno dol i jevajte mli jeko i pr i tom stalno mi ješaj te umak dok se ne zgusne . Dodaj te so l , muškatn i oraščić i m l jevene kikir iki je. Dobro promi ješaj te . Sastav i te s pov rćem i i zdanc ima. Kuhaj te još 3 minute ili dok se izdanci posve ne zagr i ju . Posluži te na podlozi od s m e đ e riže, kaši hel jde ili kaši od cjelovi tog ži ta.

Ratatuj (ratatouille) od izdanaka soje

• 3 žlice maslinovog ulja • 3 luka, narezana na ploške • 2 češanja češnjaka, usitnjena

• 5 malih tikvica, neoguljenih i narezanih na kocke

• 2 do 3 zelene paprike, narezane na kockice • 1 patlidžan srednje veličine, neoguljen i nare­

zan na kockice

• 1 limenka rajčica ili 3 manje rajčice, oguljene i nasjeckane

• 1 šalica izdanaka soje • 1 žličica soli • 1/2 žličice papra

• bosiljak u prahu

Pržite luk i češnjak na ulju dok ne omekša ju . Dodaj te sve os ta le sasto jke od jednom. Pirjajte 15 minu ta ili dok se povrće dobro ne poveže i ne omekša .

112

Zeleni rižoto

• 3 žlice ulja • 30 dag cjelovite riže • 3/41 vode ili temeljca • 1 žlica praha kari • 1 žlica umaka od soje • 1 češanj češnjaka

• / 5 dag mješa vine s vježih začinskih biljki npr.

peršin, melisa, luk vlasac, bosiljak, mažuran,

celer • 20 dag izdanaka mungo graha • 10 dag ribanog sira po ukusu

Operi te r ižu, oci jedi te je i bacite kratko na zagr i jano ulje. Zal i j te teme l j cem ili v o d o m i stavi te da se kuha 35 do 45 minuta na t ihoj vatr i .

U m e đ u v r e m e n u oper i te zač inske bi l jke, posuš i te ih i s i tno nasjeckaj te. Začin i te kuhanu rižu kar i jem, zgn ječen im češn jakom i u m a k o m od soje.

Umi ješaj te zat im zač inske bi l jke, mungo izdanke i r ibani sir te smjes ta posluži te. Ako vol i te rajčice, možete ukrasit i zeleni r ižoto k r iškama svježe rajčice.

Tjestenina s izdancima

• 30 do 40 dag tjestenine (pužići, makaroni,

rezanci) • 3 dag maslaca ili margarina

• 2 srednja luka

8 IZDANCI-ŽIVA HRANA 113

• 4 šalice izdanaka mungo graha • 4 jaja • 1/81 mlijeka • 1 češanj češnjaka, zgnječen • sol i papar • 2 žlice izdanaka alfalfe • 5 do 10 dag ribanog sira

Tjesten inu skuhaj te u s lanoj vod i pa oci jedi te. Neka ne b u d e suviše mekana.

Poprži te luk na masnoć i . U m e đ u v r e m e n u umut i te ja ja u ml i jeku i dodaj te sol , papar i izgn ječeni češnjak.

Pomi ješaj te t jesteninu s i zdanc ima m u n g o graha, stavi te u tavu , zal i j te u m u ć e n i m ja j ima i peci te dok se ja ja ne zgusnu .

Pri je serviranja ukrasi te i zdanc ima alfalfe i pospi te s i rom.

Kineska kajgana

• 2 žlice ulja • 1 do 2 poriluka

• 15 dag izdanaka mungo graha • 4 jaja

• 1 žlica umaka od soje (po želji)

• 1 žlica suhog bijelog vina (po želji) • 4 žlice mineralne vode • sol i papar

• 2 žlice izdanaka alfalfe

114

Pori luk oper i te , očist i te i nareži te na tanke kolutove. Nare­žite i dio ze lene s tapke.

Zagr i j te ulje u tavi i poprž i te za jedno pori luk i i zdanke mungo graha. Umut i te ja ja s u m a k o m od soje, v inom i mine­ralnom v o d o m te posol i te i popapr i te . Masu izli jte u tavu na izdanke i pori luk te lagano miješajte dok se jaja ne ispeku. Kajgana ne smi je biti suviše suha ni s m e đ e boje.

Pri je serv i ranja ka jganu ukrasi te i zdanc ima alfal fe po želj i. Ovo se je lo može servirat i uz ze lenu salatu i pržene krumpir iće.

Zapečeni izdanci leće sa sirom

• 1 kg mrkve • 4 šalice izdanaka leće • 15 dag ribanog sira • 50 dag mekog svježeg sira

. • malo mlijeka

• 1 jaje • 1 luk • 1 do 2 češnja češnjaka • sol i papar • paprika • peršin

Namast i t i okrug lu posudu . (Ovo je jelo posebno dobrog okusa ako se peče u zeml jano j posudi) .

Oper i te mrkve, za t im ih nareži te na kolut iće. Poredaj te u namašćenu posudu . Lagano posol i te i popapr i te . Pokri j te mrkvu izdanc ima leće.

115

Umut i te sir, ml i jeko i jaje pa doda j te sol , papar i papr iku. Siru dodaj te naribani sir, nas jeckani luk i usi tnjeni perš in. Zgnječi te češnjak i dodaj te ga s i ru. Ovu smjesu rasporedi te ravnomjerno preko povrća u posud i . Stavi te posudu u peć­nicu i pecite na 200°C oko 40 min .

Varivo od izdanaka slanutka

2 žlice ulja 11 uk 3 šalice izdanaka slanutka 1 žličica mljevenog korijandra 1/21 temeljca 50 dag rajčica 1 žličica suhog bosiljka 1 do 3 češnja češnjaka 3 žlice slatkog vrhnja 1 žlica limunovog soka sol i papar

malo svježeg nasjeckanog peršina

Na ulju prži te sitno nas jeckan luk dok ne postak l i . Dodaj te izdanke s lanutka i pospi te ih kor i jandrom. Zal i j te temel jcem i kuhaj te oko 10 minuta na ma lom p lamenu .

Var ivu dodaj te rajčice i s latko vrhnje, zat im bosi l jak, zgn ječeni češnjak i l imunov sok. Posol i te i popapr i te . Prije servi ranja pospi te var ivo nas jeckan im perš inom.

116

Pizza s izdancima

Ti jesto:

• 25 dag brašna • 1/2 žličice soli • 1/2 žličice kumina

• 1/2 žličice korijandra • 1 jaje • 1 žlica ulja • 1/81 mlake vode • 2 dag kvasca

Nadjev:

• 50 dag rajčica

• 1 luk • 2 žličice origana • 1 žličica bosiljka • 1 žličica majčine dušice • 1 žličica soli

• svježe mljeveni papar

• 10 dag izdanaka mungo graha i izdanaka

leće • 10 do 15 dag ribanog sira

Pomi ješaj te brašno sa sol ju, kuminom i kor i jandrom. Rasto­pite kvasac u mlakoj vodi i za jedno s ja jem i ul jem dodaj te brašnu. Umijesi te glatko t i jesto koje se dobro odva ja od prst i ju. Ti jesto obl ikuj te u kuglu te pokr iveno ostavi te na top lom mjestu sat v remena , dok ne udvostruči o b u j a m . .

117

Tada t i jesto još j ednom izmi jesi te pa obl ikuj te u okruglu pogaču promjera 26 cm.

Nareži te rajčice na tanje p loške, luk s i tno nasjeckaj te te ga rasporedi te po t i jestu. Pospi te o r i ganom, bosi l jkom i ma j ­č inom duš icom, te popapr i te i posol i te.

Na t i jesto zat im rasporedi te mješav inu izdanaka mungo graha i leće te ga pospi te r ibanim s i rom.

Pizzu pecite u toploj pećnici na 200°C oko 35 minuta.

Pirjani izdanci graška

• 3 do 4 šalice izdanaka graška • 2 dag maslaca • 1 luk • 1 mrkva

• celerovo lišće • miloduh • peršin

• 2 žlice pahuljica kvasca • sol

Nasjeckaj te luk na kockice, mrkve na kolut iće, zač inske bil jke na si tne listiće.

Rastopi te maslac u loncu te na n jemu poprži te izdanke g raška , mrkvu , luk i zač inske bi l jke. Pirjajte oko 15 minuta. Posol i te i pospi te pahu l j i cama kvasca.

118

Nabujak od raži i izdanaka mungo graha

25 dag raži u zrnju 1/21 vode ili temeljca 1 žličica suhog bosiljka 1 žličica suhe majčine dušice 1 žličica suhog origana 1 luk 1 češanj češnjaka 1 svežnjić peršina 30 dag rajčice

10 dag ribanog sira 2 jogurta sol i papar 2jaja

5 dag izdanaka mungo graha

Namoči te raž preko noći u 1/2 I vode . Sl i jedećeg dana sku­hajte raž u vodi u kojoj se namaka la za jedno s majč inom duš icom, bosi l jkom i o r i ganom. Neka vrije na laganom pla­menu oko sat v remena . U međuv remenu nasjeckaj te luk, očist i te i narežite rajčicu i is jeckajte perš in.

Sve dodaj te kuhano j raži te u smjesu umuti te i po lov icu r ibanog sira. Začin i te zgn ječen im češn jakom i ulijte masu u namašćenu posudu za nabujak.

Jogur t umut i te za jedno s ja jem i os ta tkom r ibanog sira te posol i te i popapr i te. M ješav inom preli j te smjesu u posudi te peci te u pećnici oko 30 minuta na 220°C. Pet minuta pri je kraja pečen ja pospi te nabujak izdanc ima mungo graha.

119

Ljetno varivo s izdancima

3 žlice ulja Muk 60 dag tikvica 4 velike rajčice 2 šalice izdanaka soje i mungo graha sol i papar majčina dušica origano bosiljak 1 češanj češnjaka 5 do 10 dag ribanog sira

Luk narežite na kockice. Oper i te t ikvice i nareži te ih na tanje p loške. Za jedno s lukom poprži te na ulju i pirjajte 10 do 15 minu ta te po potrebi dodaj te ma lo vode .

Nareži te rajčice na kocke i dodaj te os ta lom povrću u loncu. Posoli te i popapr i te, začini te majč inom duš icom, ori-g a n o m , bosi l jkom i češn jakom. Pri završetku kuhan ja doda j te var ivu izdanke, ali nemoj te ih kuhat i . Prije serv i ranja pospi te var ivo s i rom.

120

9.

Salate

Salata glavatica s potočarkom

• 7 glavica salate • 1 žlica listova potočarke • 2 šalice izdanaka potočarke

Prel jev:

• 1/81 jogurta • 2 žlice ulja • malo limunovog soka • sol i papar

Očist i te, oper i te i nareži te salatu na zalogaje. Oper i te l istove potočarke i si tno ih nasjeckaj te. Pomi ješaj te jogurt , ul je, l imunov sok, sol i papar te prel jevu dodaj te i si tno s jeckanu potočarku . Dodaj te prel jevu i izdanke te t ime preli j te u zdjel i sa latu. O d m a h posluži te.

Salata sijanica s izdancima suncokreta

• 20 dag salate sijanice • 1 svježi mladi krastavac • 25 dag jagoda

123

• 20 dag svježeg kravljeg sira • 4 žlice izdanaka suncokretovih sjemenki

Prel jev:

• 1/81 slatkog vrhnja • 3 žlice suncokretovog ulja • 1 žlica octa ili limunovog soka • 1 žlica kečapa • sol i papar

Salatu operi te i očist i te. Ostavi te da se osuš i . Oper i te kra­s tavac i nareži te ga na tanke ko lu tove. Oper i te j agode i , ako su prevel ike, prepolovi te ih. Sve poredaj te u veću zdjelu za sa la tu . Kravlj i sir obl ikuj te u oman je grude i rasporedi te ih u salat i . Pospi te salatu izdanc ima.

Od sasto jaka za prel jev umut i te prel jev, preli j te salatu i o d m a h posluži te.

Salata od izdanaka leće i krastavaca

• 1 veliki krastavac za salatu • 1 šalica izdanaka leće • Huk • 2 svežnjića luka vlasca

Prel jev:

• 25 dag jogurta

• sok polovice limuna • 1/2 žličice senfa

124

• 1/2 žličice soli • 7 češanj češnjaka

Operi te krastavac, izvadi te sredinu s košt icama (ako je potrebno) i g rubo nar ibaj te na tanke p loške. Luk nareži te na tanke kolutove, a luk v lasac na kraće štapiće.

Jogur t pomi ješaj te s l imunovim sokom, začini te sol ju pap rom i sen fom te dodaj te i zdrobl jeni češnjak. Sve sasto jke salate preli j te pre l jevom i odmah posluži te.

Salata od žitnih izdanaka

• 7 šalica žitnih izdanaka (pšenica, ječam, zob ili raž)

• 1 šalica kiselog zelja • 25 dag grožđa

Prel jev:

• 10 g slatkog ili kiselog vrhnja

• 2 žlice ulja • 1 žlica umaka od soje • 1/2 žličice đumbira • papar i sol • 2 žlice izdanaka alfalfe za ukras

Oper i te g rožđe , raspolovi te jagode i izvadite košt ice. Kiselo zel je usitnite rukom te pomi ješaj te s izdanc ima i g r o ž đ e m .

Vrhnje, umak od soje i ulje dobro umut i te i začini te đ u m b i -rom, paprom i so l ju . Preli jte salatu ov im pre l jevom i pospi te

125

sve izdanc ima alfalfe. Ostavi te nekol iko t renutaka da se p rožme i zat im posluži te.

Salata od mungo graha

• 20 dag izdanaka mungo graha

• 4 rajčice

Prel jev:

• 3 žlice jogurta ili kiselog vrhnja

• 3 žlice ulja od suncokreta • sol • 1/2 žličice karija • 1/4 žličice suhog bosiljka, zdrobljenog

Umiješaj te za jedno jogurt , ul je i zač ine te preli j te izdanke m u n g o graha. Rajčice oper i te i razrežite ih u osmine te n j ima garniraj te salatu.

Samoniklo bilje s proklijalom pšenicom

Već u rano prol jeće možete na l i vadama i u šumarc ima uda l jen im od cesta ubrati mlado samonik lo jest ivo bilje bogato v i tamin ima i minera l ima. Izbor je velik, a p red lažemo neke od najpoznat i j ih bi l jki : l išće mas lačka (radič), l išće sto-l isnika, k isel icu, mladu kopr ivu, divlji d ragušac, cv jetove t ra­t inč ice . . .

126

• 20 do 25 dag samoniklog bilja • 1 šalica izdanaka pšenice • 5 dag nasjeckanih oraha ili lješnjaka

Prel jev:

• 3 žlice suncokretovog ulja • 7 žlica soka od limuna • 5 žlica kiselog mlijeka • sol i papar

Oper i te i očist i te samon ik lo jest ivo bi l je, osuši te i nareži te na komad iće vel ič ine za loga ja .

Umut i te prel jev od ul ja, l imunovog soka, k iselog ml i jeka, sol i i papra. Pomi ješa j te sve sastojke - izdanke, bil je l ješ­n jake ili o rahe - i prel i j te pre l jevom. Posluži te.

Salata od raženih izdanaka

• 25 dag izdanaka raži

• 15 dag mrkve

• 2 jabuke

• 5 dag lješnjaka

Prel jev:

• 1 jogurt ili kiselo vrhnje • 2 žlice limunovog soka

• sol

127

Ostruž i te mrkve, jabuke oper i te, ogul i te i odstrani te im košt ice. Naribajte krupno i jabuke i mrkve. L ješnjake nasjec­kajte i dodaj te za jedno s j abukama i mrkvama raženim izdanc ima. Pomi ješaj te.

Od jogur ta ili k iselog vrhnja i l imunovog soka umi ješaj te prel jev i posol i te ga. Preli jte salatu i posluži te.

Šarena salata od izdanaka

• 2 šalice mješavine izdanaka (mungo grah, rotkvica, alfalfa i lan)

• 1 salata glavatica ili 15 dag sijanice • 1 jabuka • 2 rajčice • 1 mali luk

• 15 dag oštrog sira

Prel jev:

3 žlice ulja

1 žlice limunovog soka 1/2 češnja češnjaka 1 žlica nasjeckanog svježeg peršina 1 žlica senfa sol i papar

Pomi ješaj te dobro razl iči te izdanke. Jabuke i luk nareži te na kock ice, rajčice na osmine , a sir razdrobi te na man je g rude. Od naveden ih sasto jaka umiješaj te prel jev. Sve sasto jke salate pomi ješaj te i prel i j te pre l jevom. Posluži te.

128

Matovilac s pšeničnim izdancima

• 20 dag svježeg kravljeg sira • 2 žlice limunovog soka

• sol • 20 dag pšeničnih izdanaka • 1 velika jabuka • 1 naranča • 10 dag matovilca

Pomi ješaj te sir s l imunov im sokom i sol ju te lagano doda-vajte izdanc ima pšen ice. Oper i te jabuku , po želji je ogul i te, ogul i te naranču i ob je narežite na kockice. Dodaj te siru i izdanc ima.

Oper i te matovi lac, očist i te i oci jedite vodu . Stavi te ga kao podlogu na pladanj ili u zdjelu za salatu. Rasporedi te po matovi lcu mješav inu sira, voća i izdanaka. Posluži te.

Jutarnja salata

• 2 šalice izdanaka pšenice • 1 šalica očišćenih koštica suncokreta

• 3 jabuke, naribane s korom • 1/2 šalice grožđica

• 1/2 šalice jogurta • 3 banane narezane na kolutove

Sve sastojke lagano pomi ješaj te u zdjeli za salatu i pos lu­

ži te.

9 IZDANCI-ŽIVA HRANA 129

Miješana salata od izdanaka mungo graha

• 1 manja limenka kuhanog kukuruza, ocije­đenog

• 1 sirova cvjetača, rastavljena na cvatove • 1 šalica izdanaka mungo graha, kuhanih 3

minute na pari • 2 zelene ili crvene paprike, narezane na

rezance

Prel jev:

• ulje, ocat, sol i papar

Pomiješaj te sve sastojke u zdjel i i prel i j te ih p re l jevom.

Salata od izdanaka alfalfe

• 2 šalice izdanaka alfalfe • 1/2 šalice sitno nasjeckanog luka • 1 rajčica, u osminama • 1 krastavac, krupno riban • 2 stapke celera, usitnjene • 1/2 zelene paprike, narezane na sitne koc­

kice

Ovoj salati možete po želji dodat i i d ruge sasto jke: ze lenu sa la tu , kupus ili cv jetaču. Sasto jke sastavi te u zdjel i za salate, a zat im prelijte omi l jen im u m a k o m .

130

Izdanci alfalfe i soje u salati

• 1/2 glavice svježeg kupusa, naribanog • 2 šalice izdanaka alfalfe • 1/2 šalice sitno nasjeckanih izdanaka soje • 1/2 šalice sitno trgane zelene paprike • 1 luk, narezan na tanke kolutove

Sastavi te sve za jedno u zdjeli i preli j te ma jonezom. Pomi je­šaj te i posluži te.

Alfalfa salata začinjena rotkvicom

• 2 šalice izdanaka alfalfe • 1 avokado (odstranite koru i košticu) • 1 šalica nasjeckanog celera (stapke)

• 1 žličica kelpa • 1/4 šalice izdanaka rotkvice • 1/4 šalice vode • sok 1/2 limuna

Sve sasto jke, os im izdanaka alfalfe, stavite u b lender i u m u ­tite u gustu jednol ičnu sm jesu . Izdanke alfalfe rasporedi te u zdjel i za salatu i ze lenom smjesom preli j te sa latu. Služite o d m a h . Po želji možete o v o m gus tom umaku dodat i luk, raj­čicu ili papr iku.

131

Alfalfa i ananas

• 1 šalica vode

• 1 šalica svježih kockica ananasa

• 1 šalica izdanaka alfalfe • 3 žlice sezamovog sjemena

Stavi te ananas i v o d u u b lender i mut i te dok ne dobi je te gust i umak. T ime preli j te izdanke alfalfe i salatu pospi te sezamov im s j emenkama koje s te p re thodno poprži l i i za t im istucali u avanu .

Alfalfa i mrkva

• 1 šalica sitno ribane mrkve • 1 šalica zelene salate • 7 šalica izdanaka alfalfe • 1/2 šalice sitno ribane cikle • 1/2 avokada

Zdrob i te avokado v i l juškom i umut i te s v o d o m , ako je pot rebno. Sve ostale sasto jke lagano promi ješaj te u zdje l i za salatu i preli j te u m a k o m od avokada .

Salata od krumpira i izdanaka alfalfe

• 2 krumpira

• 1/2 šalice izdanaka alfalfe

• 1/2 šalice na kockice narezane stapke celera

132

• sok 1/2 limuna • 3 žlice sjemenki suncokreta (očišćenog)

• sol i papar po želji

Ogul i te krumpi re , a ako su mladi , samo ih dobro ostruži te. Naribajte ih na vrlo tanke p loške. Istisnite sok l imuna po krumpi ru . Dodaj te izdanke i si tno isjeckani celer. Posol i te i popapr i te te pospi te salatu s j emenkama suncokreta. Za pri­p reme vodi te računa o tome da krumpire očist i te i izr ibate posl jednje, jer brzo t a m n e iz loženi z raku .

Mungo grah i alfalfa

• 7 šalica izdanaka mungo graha • 7 šalica izdanaka alfalfe

• 7 rajčica • 7 avokado • 1/2 limuna • malokelpa

Nareži te rajčicu i avokado te dodaj te izdanke. Pomi ješaj te i začini te ke lpom i l imunovim sokom. Kol ič ina je za dvi je osobe.

Slatka salata od izdanaka pšenice

• 1/2 šalice tri dana starih izdanaka pšenice • 2 žlice sezamovih sjemenki

• med i malo kelpa

133

Poprži te s jemenke sezama te ih istucajte u avanu. Pospi te n j ima izdanke. Začin i te salatu s ma lo ke lpa (u prahu) i m e d o m .

Salata od izdanaka mungo graha

• 2 šalice izdanaka • 1 nasjeckani luk • 4 do 5 rajčica

Prel jev ćete napravit i od 1 kiselog vrhnja ili j ednog jogur ta ili kef i ra, 1 žl ice senfa, 2 žl ice l imunovog soka, morske sol i , 1 češn ja češnjaka, perš ina i luka v lasca.

Izrežite rajčice na kockice i pomi ješaj te s i zdanc ima i l ukom. Sve sastojke za preljev dobro umut i te p jen jačom i prel i j te nj ime salatu. Izdanke za ovu salatu ne t reba kuhat i .

Izdanci mungo graha u raznim varijacijama

25 dag izdanaka mungo graha kratko poprži te u v re lom ul ju. Pustit i da se oh lade. Korist i te u ov im var i jac i jama:

Salata s celerom

• 2 stapke celera nasjeckane na kockice • 1 kivi, oguljen i narezan na tanke kriške • malo limunovog soka

Pomiješaj te izdanke i celer, ukrasi te kivi jem i poprskaj te l imunovim sokom.

134

Salata sa šparogama i šampinjonima

12 dag v rhova šparoga izvadite iz konzerve i oci jedi te. Oprane i osušene šampin jone nareži te na tanke ploške, poprskaj te l imunov im s o k o m i pomi ješaj te s izdanc ima mungo graha i špa rogama. Prije servi ranja preli j te u m a k o m od l imunovog soka, ul ja, sol i , papra i nas jeckanog peršina.

Salata s paprikom

2 svježe papr ike nareži te na komadiće i pomi ješaj te s izdan­c ima. Začini te l imunovim sokom i u m a k o m od soje.

Salata od izdanaka slanutka

• 2 šalice izdanaka slanutka, kuhani i ohlađeni

• 1 mali luk, sitno nasjeckan

• 2 tikvice

• 2 rajčice, oguljene i narezane na kockice

Umak za salatu: • 2 žlice suncokretovog ulja

• 2 žlice limunovog soka

135

• morska sol • 2 žlice potočarke, lišće • 2 žlice peršina

Narezat i t ikvice na tanke ploške i pomi ješat i ih sa sv im os­ta l im sasto jc ima salate. Spojit i sasto jke umaka , dobro ih pomi ješat i i umutit i te umakom prelit i sa latu.

Salata od špinata i izdanaka leće

• 50 dag mladog špinata • 7 šalica izdanaka leće • 6 srednjih rotkvica, narezanih na tanke

ploške

Umak za salatu:

• 1 žličica sezamovog ulja • 2 žličice suncokretovog ulja • 1 češanj češnjaka, zgnječen • svježe mljeveni papar

• morska sol (što manje moguće)

• 2 žlice svježeg pe/šina, sitno nasjeckanog • 2 žlice izdanaka pšenice ili sezamovog

sjemena • 1 žličica maslaca

Oprat i i očistiti špinat te ga ostavit i da se oci jedi i osuš i . Pomi ješat i ga s izdancima leće i ro tkv icom.

136

Umuti t i sastojke za umak i n j ime preliti salatu. Nepos­redno prije servi ranja popržit i izdanke pšenice na mas lacu i n j ima posuti salatu.

Umjesto izdanaka pšenice možete popržit i na tavi bez masnoće s jemenke sezama i n j ima posuti sa latu.

Salata od kupusa i izdanaka leće

• 1/2 glavice bijelog kupusa, narezanog na tanke rezance

• 2 žlice suncokretovog ulja • 1 šalica izdanaka leće • 1 mala cikla, naribana • 2 stapke celera zajedno s lišćem narezane

na tanke ploške

Umak za salatu:

• korijen kupusa • jabučni ocat • 1/2 šalice slatkog vrhnja • malo zdrobljenog kumina • morska sol (što manje)

Narezani kupus stavit i u zdjelu i pomi ješat i dobro s u l jem. Zat im kupusu dodat i ostale sastojke salate. Umak ć e m o pr i ­rediti u b lenderu (vrsta miksera) . Stavit ć e m o kori jen i ostale sasto jke umaka te ih izmiksati u pire. Preliti salatu i stavit i je u fr ižider na s a t - d v a pri je serviranja.

137

Salata od izdanaka riže i mungo graha

• 1 i 1/2 šalica izdanaka riže • 1 manji krastavac, narezan na tanke ploške • 1/2 paprike, narezane na rezance • 1 šalica izdanaka mungo graha

Umak:

2 žlice voćnog octa 4 žlice maslinovog ulja 1 žlica luka, sitno nasjeckanog 1 žličica izdanaka gorušice ili malo svježe mljevenog sjemena gorušice 4 crne masline, sitno nasjeckane svježe mljeveni papar morska sol (što manje)

2 tvrdo kuhana jajeta, sitno nasjeckana 2 žlice peršina (usitnjenog lišća)

1 žlica potočarke (usitnjenog lišća)

Pomiješat i sve sastojke salate, a zat im u b lenderu napravi t i umak i preliti n j ime sa la tu . Posut i je nas jeckanim ja j ima, per­š inom i po točarkom.

Salata od izdanaka ječma

• 1 šalica izdanaka ječma

• 1 šalica cikle, svježe naribane

138

• 2 mrkve, naribane • 1 mala tikvica, narezana na tanke ploške

Umak:

• 2 žlice ulja po izboru

• 2 žlice vina • 1 žlica soka od limuna • morska sol (što manje moguće) • svježe mljeveni papar

• 2 žlice svježeg kopra (sitno nasjeckanog)

Pomiješat i sastojke salate u vel ikoj zdjeli a zat im je prelit i u m a k o m . Umak t reba dobro umut i t i u porce lansko j posudi te istući ž icom kako bi se dobi la p jenasta smjesa. Salatu posut i sv ježe nas jeckan im koprom.

Salata od mrkve i izdanaka sezama

• 4 veće mrkve, naribane • 1 povrtnica, naribana • 1/2 šalice izdanaka sezama

Umak:

• 1 jogurt • 1 žlica ulja • 1 žlica soka od limuna • malo mljevenog komorača (sjeme) • malo mljevenog papra

139

• morska sol (što manje) • 3 žlice potočarke

Pomiješat i mrkvu , povrtn icu i i zdanke sezama u većoj zdjel i te preliti dobro umućen im umakom. Poklopit i salatu i ostavit i je sat v remena u fr iž ideru kako bi mrkva i ostal i sastojc i upili što bol je umak. Prije servi ranja ukrasit i salatu po točarkom.

Izdanci gorušice i smokve u matovilcu

• 3 šake matovilca • 3 suhe smokve, sitno nasjeckane • 1 manja čaša bijelog vina • 1 luk, narezan na tanke kolutove

Umak :

• 2 žlice ulja

• 2 žlice soka od limuna • morska sol (što je manje moguće) • 1 žlica mljevenog komorača (sjeme) • 2 žlice izdanaka gorušice

Stavit i oprani i osušeni matovi lac u zdje lu. U međuv remenu namoči t i narezane smokve u bi je lom vinu oko 15 min. Zat im posut i matovi lac s m o k v a m a i ko lu tov ima luka koji smo pre­thodno popirjal i u nešto ul ja. Sasto jke za umak dobro pomi ­ješat i , umakom preliti salatu i dobro je promi ješat i .

140

Celer s izdancima potočarke

• 5 stapki celera • 2 žlice limunovog soka • 1 kisela jabuka, narezana na tanke ploške

Umak za salatu:

• 2 srednja luka, sitno nasjeckana • 2 žlice ulja od suncokreta

• 12 šljiva, bez koštica • 1 češanj češnjaka • malo mljevenog klinčića • malo cimeta • 1/2 šalice izdanaka potočarke

Očist i t i celer i si tno ga nar ibat i . Smjes ta poprskat i l imunov im sokom da ne po tamni . Pomi ješat i luk i ulje te za jedno sa šlj i­v a m a staviti u b lender da se zdrobi . To j kremi dodat i još češnjak i mirodi je te stavit i u mikser da dobi jete m e k a n u k remu.

Stavit i nar ibani celer i narezane jabuke u zdjelu i posut i ih i zdanc ima potočarke. Preliti salatu k remom od šl j iva i servi ­rati.

10.

Slatka Jela od izdanaka

Izdanci sezama s ribanim jabukama

• 4 do 6 jabuka • malo cimeta • šaka grožđica • limunov sok • 1 slatko vrhnje • 2 do 3 žlice izdanaka

Jabuke očist i te, ogul i te i nar ibaj te te smjes ta natopi te l imu­novim sokom, kako ne bi posmeđi le . Pospi te c imetom i dodaj te grožđ ice, dobro pomi ješaj te.

Istucite slatko vrhnje u šlag i n j ime pokri j te r ibane jabuke. Izdanke sezama malo poprži te na tavi bez masnoće i n j ima pospi te jabuke i tučeno vrhnje.

Izdanke s e z a m a možete dodat i pečen im j abukama, t j . m ješav inom grožđ ica, s m e đ e g šećera i izdanaka sezama punit i izdubl jena srca jabuka i zat im ih peći u vrućoj pećnic i .

Okruglice s izdancima

• 15 dag brašna • 5 dag mljevenih lješnjaka

10 IZDANCI-ŽIVA HRANA 145

• 5 dag grožđica • 5 dag kokosovog brašna • 1 šalica izdanaka pšenice • sok jedne naranče • 2 žlice meda • nešto vode

Stavite u zdjelu za mi ješanje t i jesta brašno, l ješnjake, grož­đ ice , kokosovo brašno, med , izdanke pšenice i sok od naranče te dobro mijesite. Doda j te s a m o onol iko vode kol iko je pot rebno da dobi jete ni suviše ljeplj ivu ni suviše suhu masu .

Ovo t i jesto obl ikujte u okrugl ice vel ič ine šlj ive i ostavi te dva dana da se suše na suncu. Okrugl ice možete sušit i i u pećnici na rešeci pri temperatur i 60°C pri o tvoren im vratni ­c a m a pećnice. Tako će okrugl ice biti gotove za je lo već nakon 5 do 6 sati sušen ja .

Granola

3 šalice zobenih pahuljica 1 šalica kokosovih mrvica 2 šalice izdanaka pšenice 1 šalica suncokretovih sjemenki 1/4 šalice sezamovih sjemenki 1/4 šalice ulja 1/2 šalice vode 1 šalica blanširanih badema 1 šalica grožđica

146

Zagri j te pećnicu na 180°C. Izdanke pšenice samel j i te u stroju za meso. U vel ikoj zdjeli pomi ješaj te zobene pahu­l j ice,kokos, pšenične izdanke, suncokre tove i sezamove s jemenke. Dodaj te ulje i dobro sve izmiješajte. Pomalo dol i ­jevajte vodu . Dodaj te bademe i g rožđ ice te ih umi ješaj te u smjesu. Istresite smjesu u veliki poul jeni plitki l im. Raspore­dite smjesu jednakomjerno ž l icom ili spatu lom. Podijel i te u kocke mokr im nožem. Peci te u pećnici oko sat do sat i po. Ugasi te pećnicu i ostavi te da se granola hladi . O n a mora biti hrskava i smeđkas te boje. Nalik je na pogaču koja se dade li jepo lomiti po ž l jebov ima urezanim nožem prije pečenja . Kad se granola ohladi , iz lomite je i stavite u s tak lenke. Čvrsto zatvori te i čuvaj te na h ladnom i suhom mjestu.

Grano la se ob ično jede za doručak, a d jeca je vole i za už inu.

Maline s izdancima pšenice

• 30 dag malina ili drugog bobičastog voća

• 1 litra jogurta (svježeg) • 1 tučeno slatko vrhnje • 1 šalica izdanaka pšenice • med i sezamove sjemenke za ukras

U b lenderu pomi ješaj te mal ine, jogurt i izdanke. Zasladi te medom po želj i . Raspored i te u zdjel ice i ukrasite tučen im v rhn jem, po j ednom ma l inom is malo sezamov ih s jemenk i .

147

Slatkiši od pšeničnih izdanaka

• 1 šalica pšeničnih ili drugih izdanaka neke žitarice

• 7 šalica badema • 1 šalica grožđica • 1/2 šalice kokosovog brašna

Sasto jke dobro samel j i te i obl ikuj te u kugl ice vel ič ine oraha. Zamota j te ih u kokosovo brašno te suši te na rešeci i l i, ako žel i te, u pećnici pri temperatur i 60°C.

Punjene datulje

Samel j i te za jedno po jednu šaku suncokretov ih s jemenk i , tost i ranih izdanaka pšenice i badema. Pomi ješaj te s m e d o m i t o m mješav inom punite datul je.

Izdanci s maslacem od kikirikija

• 7 šalica izdanaka pšenice • 1/4 šalice maslaca od kikirikija • 1 žlica melase

Pomi ješaj te sastojke v i l juškom ili prst ima. Obl ikuj te u kug ­l ice. Zamrzn i te . Dobit ćete oko 15 kugl ica ili, d rug im rije­č ima , smjesa sadrži oko 15 v r h o m punih žl ič ica. Kugl ice može te uvaljat i u sezamove s jemenke, kokosovo brašno ili ž i tne kl ice.

148

Isklijale kuglice

• 7 šalica izdanaka pšenice • 7 šalica svježeg kravljeg sira • 7 šalica mljevenih oraha • 1 šalica grožđica • 1/2 šalice kokosovog brašna ili pšeničnih

klica

Sastavi te izdanke, sir, o rahe i g rožđ ice. Obl ikuj te u kugl ice vel ič ine oraha. Uval jaj te u tost i rano kokosovo brašno ili tost i rane pšenične kl ice.

Sirovi kolač

• 7 šalica datulja bez koštica • 7 šalica smokava (nasjeckanih)

• 7 šalica grožđica • 1 šalica suhih šljiva bez koštica

• 7 šalica badema • 7 šalica sušenih jabuka • 7 šalica sušenih ribizla • 7 šalica suhih marelica • 1 šalica izdanaka pšenice • 4 žlice meda

Krupno samel j i te u stroju za meso datul je, smokve , grož­đ ice, šl j ive, bademe, jabuke, r ibizle, marel ice i izdanke pše­nice. Dodaj te med i dobro promi ješaj te. Masu dobro prit is­nite u oblik za pečenje kruha. Stavite u frizer na 24 sata. Režite u tanke ploške. Držite u f r iž ideru.

149

Alfalfa u pjeni od marelica

• 2 jabuke, naribane • 12 suhih marelica, namočenih u vodi 12 sati • 4 žlice slatkog vrhnja • 7 šalica izdanaka alfalfe • 2 žlice sezamovih sjemenki, poprženih

Marel ice propust imo kroz b lender da b ismo dobil i pire u koji umut imo slatko vrhnje. P jenom prel i jemo jabuke te ukra­s imo izdanc ima alfalfe i pospemo sezamov im s jemenkama.

Krema od banana i izdanaka gorušice

• 3 banane, zdrobljene viljuškom • čašica likera od naranče • 3 dag maslaca • 1/2 šalice izdanaka suncokreta • 1 žlica izdanaka gorušice • 7 žlica meda

Banane i liker dobro umut i te. U malo j posudi rastopite mas­lac i na n jemu poprži te izdanke suncokreta. Ohladit i a zat im pomi ješat i za jedno sve sasto jke. Ukrasit i k remu izdanc ima goruš ice.

150

Izdanci alfalfe s breskvama

• 6 zrelih srednje velikih bresaka • 4 šalice izdanaka alfalfe

Sirup:

• 7 žlica maslaca • 3 žlice meda ili melase • 7 čašica prošeka • 7 čašica maraskina • 1 slatko vrhnje, tvrdo tučeno • 2 žlice izdanaka suncokretovih sjemenki, poprženi

Na kratko uron imo breskve u k ipuću vodu da b ismo im lakše oguli l i kožu i narezal i na p loške. U lončiću zagri jati maslac, dodat i m e d i a lkohol te kuhati na s labom p lamenu 10 minuta. To će biti s i rup.

Raspored imo p loške breskvi u plitku zdjelu i za l i jemo ih s i rupom. Stav imo u fr ižider da se dobro upi je. Četiri sa ta kasni je m o ž e m o servirat i ovaj deser t posut izdanc ima alfalfe, prel iven tučen im vrhn jem i posipan suncokretov im izdanc ima.

151

POGOVOR

Upotreba izdanaka za l judsku hranu je nova u našoj zeml j i , iako takvu hranu u d rug im ku l turama i c iv i l izaci jama koriste već t i sućama god ina. Stoga bi t rebalo dati još neko­liko napomena i ideja o tome kako na najbolj i način do bla­godat i ove žive hrane.

U p rvom redu t reba uvijek imati na umu da su izdanci najsvježi je moguće povrće, hrana koja još raste u t renutku kad je pr inosimo ust ima, jelo u ko jem još nisu počel i procesi raspadanja hranj iv ih sasto jaka bez obzira na to radi l i se o v i tamin ima, minera l ima, važn im aminok ise l inama ili d rug im sasto jc ima. Zato s i zdanc ima t reba postupat i u sk ladu s nj i­hovom ž ivom pr i rodom, a to znači da ih t reba što manje podvrgavat i p roces ima prerade: smrzavan ju , konzervir­an ju , k isel jenju, sušen ju , kuhanju , pečenju . . . Korist i te ih s i rove gdje god je to moguće ili, one koje je pot rebno donek le izlagati toplot i , kuhaj te i pecite tek kratko vr i jeme, kao što je i navedeno u većini recepata u ovoj knj izi.

Os im toga, važno je znat i da se izdanci po svojoj prirodi ne izdvajaju od karakter ist ika onog s jemena iz kojeg su potekl i . M o ž e m o ih svrstati u nekol iko g rupa: izdanci ži ta­rica, izdanci mahunark i , izdanci povrća, izdanci drugih kult i­v i ranih bi l jaka i izdanci orašast ih p lodova. Stoga ć e m o nastojati da izdanke ži tar ica (prokl i jalu pšenicu npr.) kor i­s t imo u on im s i tuac i jama i je l ima u koj ima b ismo inače kor i-

153

stili zrnje ili brašno, dakle u razl iči t im kašama, t jestenini i k ruhu .

Od prokli jal ih mahunark i (soja, mungo grah npr.) kuhat ć e m o var iva i s ložence, a koristit ć e m o ih i kao sasto jke raz­ličitih ukusnih salata.

U je la s ja j ima m o ž e m o stavit i go tovo svaku vrs tu izda­naka . Jela od krumpira ići će uz salate od izdanaka ili u kom­binacij i s prokl i jal im ž i tar icama i mahuna rkama .

Salate su ona grupaci ja zdrave i ž ive hrane u kojoj će se izdanci moći najšire pr imi jenit i , ali ih na laz imo i u s latk iš ima i ko lač ima. T u , u p rvom redu, svoju pr imjenu nalaze izdanci ž i tar ica, suncokreta, sezama i orašast ih p lodova.

lako nap ic ima n ismo posveti l i posebnu pažnju , izdanci se mogu koristiti i kao jedan od sasto jaka za dobivanje ukusn ih i v i tamin ima bogat ih napi taka. Najbol je je koristit i i zdanke sočn ih , zelenih bil jki, alfalfu npr. u kombinaci j i s kor jenast im i d rug im povrćem i voćem (mrkva, cik la, celer, ra jč ica, pasternjak, jabuka, kruška, bob ičasto voće) . Mogućnost i je bezbro j , čovjeku je potrebno s a m o malo mašte i odvažnost i da stvori nove i zaniml j ive kombinac i je okusa, mir isa i boje.

Svi recept i navedeni u ovoj knjizi mogu se varirati i mije­njat i . Dati s u , u p rvom redu, kao okvir , s tvaranja, kao osnova za razmišl janje o značen ju i ulozi ž ive hrane za čovjeka.

Izdanci pojedinih vrsta bil jaka koriste se i u druge svrhe, često kao lijek u obl iku ob loga, pomada , sredstva za ispi­ranje, s i rupa i kapi . Takva upotreba, među t im , nije tema ove knj ige, koja je nami jen jena sv ima koji se zan ima ju za izdanke kao hranu. Ali dat ć e m o još nekol iko ideja o jednoj d rugo j mogućnos t i kor iš tenja i zdanaka i m lad ih bi l jaka. Tu već u laz imo u domenu pravog vrt larenja, jer se za uzgoj tih i zdanaka kor ist imo kompos tom i zeml jom; i dal je u s tanu, na ba lkonu ili u pod rumu, tamo gdje m o ž e m o naći ma lo pro­s tora za mali priručni vr t u naš im skučen im uvjet ima stanov­anja.

154

Salata u stanu

Prokl i jale s jemenke potočarke, goruš ice, rotkvice, sunco­kreta i hel jde možete posi jat i u tanki sloj zeml je i za nekol iko dana dobit i odl ičnu mješav inu zelene salate. Pot rebno je nekol iko plast ičnih p ladnjeva, onih kakvih ima u resto­ran ima druš tvene prehrane, nešto zeml je crnice i kom-posta. Ovaj posl jednj i možete i sami proizvest i na ba lkonu u dvi je kante za smeće .

P ladanj na koji ste ravnomjerno rasporedi l i crnicu dub ine 3 do 4 cm i zalili s dovol jno vode da biste je namoči l i ali da s jeme ipak ne pliva u vodi , dat će i do 3 k i lograma zelen ja. Tu salatu možete zat im jesti kao izvor balastnih tvar i , saml ­jet i u b lenderu i dobi t i j uhu ili je propust i t i kroz sokovn ik i dobit i sok bogat minera l ima i v i tamin ima.

Dakle, pr ipremil i s te p ladanj sa c rn icom i kompos tom. Sl i­jedeći je korak da namoči te s jemenke koje želite da kl i jaju. Neka stoje u vodi i z m e đ u 10 i 12 sat i . Tada ih oci jedi te i ost­avite u stak lenci , da počnu procesi kl i janja još 12 sat i . Zat im dolaz i s je tva; rasporedi te s jeme na p ladnju i zagrn i te zeml ju . Ako na istom pladnju ši jete nekol iko vrsta zelenja za salatu (gorušica, rotkvica, potočarka) , napravi te male gre­dice ili, ako ćete ih koristit i sve za jedno, pomi ješaj te različite prokl i jale s jemenke pri je s jetve.

Sada uzmi te drugi p ladanj iste vel ič ine i n j ime poklopi te vašu »nj ivu«. Tako će s jemenke klijati u vlazi i mraku četiri dana. Petog dana digni te pok lopac, zali j te salatu i stavi te je na danje svjet lo dok ne naraste otpri l ike 15 cm (obično je to sedmog (osmog dana rasta). Tada ih možete odrezat i pri -s a m o m dnu škarama i koristit i za salatu.

Na isti se način - dak le prvo namakan je s jemena 12 sat i , zat im kli janje 12 sat i , pa s jetva i rast u mraku četiri dana i tri dana iz laganja svjetlosti i vodi - uzgaja i pšen ična t rava.

155

Ona se koristi u p rvom redu kao odl ičan izvor klorofi la -»zelene krvi« - i kao l jekovito s redstvo, i za prevenci ju bole­sti i za ublažavanje različit ih organsk ih poremećaja , od pro-bavnih smetnj i do nekih kožnih bolest i , pa čak i p rob lema s ž ivc ima.

Ovih nekol iko napomena o uzgoju zelenja i pšen ične t rave mogu posluži t i sv ima koji imaju smis la i žel ju za vrt la-renjem u s tanu. Os im toga, mogu potaknut i vrt lare da u svo­j im s tak len ic ima uzgajaju ne samo cvi jeće već i izdanke kao hranu. Uzgoj izdanaka je još nedovol jno iskorišteni veliki potenci ja l značenje i važnost i ko jega rastu iz dana u dan u svi jetu, u ko jem je sve v iše prazne, »plast ične« hrane, a sve man je ž ive, pr i rodne hrane bogate ž ivotn im sokov ima, koji su nužni za l judsko zdravl je i dugov ječnost .

Manje poznati termini

alfalfa a v o k a d o blanširati b lender

brokol i cjelovito brašno granola

integralna riža kečap kelp

vrsta lucerne, da je odl ične izdanke vrsta povrća kratko prokuhat i u vreloj vodi ili na pari vrsta elektr ičnog aparata (mikser) za usi tnjavanje voća i povrća vrsta ze lenog l isnatog povrća brašno od ci jelog zrna kreker ili s latkiš od mješav ine ži tar ica i orašast ih p lodova, bogat izvor v i ta­mina i minera la s m e đ a nepol i rana riža gusti umak od rajčica vrsta morske a lge, služi kao zač in i hranidbeni dodatak

156

kivi - egzot ično voće lunja grah - v rs ta graha melasa - slatki s irup, nuspro izvod preradbe

šećera minest rone - j uha od temel jca rajčice

miso - so ja ferment i rana s jednom od ži tar ica, obično j e č m o m

m u n g o grah - ze lena soja, da je odl ične izdanke

musl i - šv icarska kaša od ži tar ica i voća

pivski kvasac - hranidbeni dodatak bogat v i tamin ima pivski kvasac B kompleksa

potočarka - d ragušac, vrsta pikantne salate

slad - pro izvod od izdanaka j ečma , služi naj­više u pivarskoj industri j i

slanutak - mahunarka , daje ukusne p lodove i izdanke

temel jac - bistra osnova za juhu, dobi je se kuhan jem povrća ili m e s a

tofu - sir od soje u m a k od soje - smeđ i sok, nuspro izvod u fermentaci j i

soje

157

BIBLIOGRAFIJA

Akers K. - »A Vegetar ian Sourcebook« , G.P. Pu tnam's Sons, N.Y. 1983. Bustor f -H i rsch M. - »Gesund kochen mit Ke imen und-Sprossen« , Falfen Ver lag, N iedernhausen, 1986. Charmine S. E. - »The Comple te Raw Juice Therapv« , Thorsons Publ ishers, Inc., New York, 1984. DeBakey M.E. - »The Living Heart Diet«, Raven Press/ S imon and Schuster , New York, 1984. Fisch Guido - »Changez votre a l imentat ion«, Edi t ions P ie r re -Marce l , Favre, 1977. Fox Burros M. i Levine L. - »The Elegant But Easy Cook-book« , Coll ier Books, Co l l i e r -Macmi l lan Ltd, London , 1970. Hubner Barbara - »Ger ichte mit Get re ide«, Ver lag Freies Geis tes leben G m b H , Stuttgart , 1983. Jensen B. - »Seeds and Sprouts for Li fe«, Bernard Jensen Products, So lana Beach , Cal i fornia Katzen M. - »The M o o s e w o o d Cookbook« , Ten Speed Press, Berkeley, Cal i forn ia 1977. Kulv inskas V. - »Love Your Body« , 21st Century Publ ica­t ions, Fairf ield, Iowa 1974. Kushi A. i Esko W. - »The Chang ing Seasons« - Macro­biotic Cookbook, Avery Publ ishing Group, W a y n e , N.J., 1985. Lipparini F. i Pereira de Suoza E. - »Astrologia e d ie te«, Sonzogno, Mi lano, 1983. Nearing H. - »Simple Food for the Good Li fe«, Dell Publ is­hing Co. Inc., »Del ta«, New York, 1982.

159

Nocker R.M. - »Korner und Ke ime« , Heyne Ver lag, Mun -chen , 1983. Oliver M.H. - »Add a Few Sprouts« , Keats Publ ishing Inc., New Canaan , Connect icut , 1984. Ogrizović V. - »Specijal i tet i naših sus jeda«, VPA, Zagreb 1 9 8 1 . Ogrizović V. - »365 dana u kuhin j i« , Al fa, Zagreb, 1982. Rober tson L, Fl inders C, Godf rey B. - »Laurel 's Kit-chen« , Ban tam Books, T o r o n t o - N e w Y o r k - L o n d o n - S y d ­ney, 1982. Roth G. - "B reak ing Free f rom Compuls ive* Eat ing«, A Signet Book, New Amer ican Library, 1986. Richter N. - »Sojakeime Kochbuch« , Ver lag Dr. Richter, Munchen S a m a r p a n S. A. - »The Feel ing Good Book«, Turns tone Press Ltd, Wel l ingborough, Nor thamptonsh i re , 1983. Skaarup K. - »Es schmeckt auch ohne Fle isch«, BLV Ver-lagsgesel lschaf t , Munchen , W ien , Zur ich , 1983. W i g m o r e A. - »Be Your O w n Doctor«, Avery Publ ishing Group , Wayne , New Jersey, 1982.

Amer ican Institute for Cancer Research - »An O u n c e of Prevent ion«, A IOR Cookbook Ser ies Spr ing Vo lume, 1985. i 1986. Berkeley Food Co-op - »Heal th Food Book« , Runner 's Wor ld Books , Berkeley, 1982. Neuform »Kurier«, Deutscher R e f o r m - V e r l a g , Bad Hom-burg , 1 9 8 3 - 1 9 8 7 . »Sprouts Recipe Book« , K i tchen Garden , Salt Lake City, 1986. » V e g e t a r i a n T imes« , Vegetar ian Life and T imes , Oak Park, Il l inois, 1 9 8 0 - 1 9 8 7 . »Vegetar i janski V ikend«, Broj 1-3, »Vikend«, 1 9 8 3 -1985.

160

Liječenje 157 bolesti pčelinjim proizvodima

2

Sadržaj:

ŠTA JE MED?........................................................................................................................9

MED ŽIVOTNI LIJEK? .........................................................................................................9

LIJEČENJE PČELINJIM PROIZVODIMA ......................................................................... 11

AVITAMOZA...................................................................................................................... 11

ADINAMIJA ....................................................................................................................... 11

AKNE MLADALAČKE (BUBULJICE) .............................................................................. 11

ALERGIJA .......................................................................................................................... 12

ANGINA .............................................................................................................................. 12

ANGINA PEKTORIS .......................................................................................................... 12

ARITMIJA ........................................................................................................................... 12

ARTEROSKLEROZA ......................................................................................................... 13

ASTMA BRONHIJALNA.................................................................................................... 13

ASTMA SRČANA ............................................................................................................... 14

ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA ................................................. 14

BIJELA SKRAMA – KATARAKTA ................................................................................... 14

BOLOVI U ŽELUDCU – GASTRALGIJE .......................................................................... 14

BRONHITIS ASTMATIČNI ................................................................................................ 14

BRONHITIS HRONIČNI..................................................................................................... 15

VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET ............................................................................. 15

GASTRITIS HRONIČNI ..................................................................................................... 15

GASTROENTEROKOLITIS ............................................................................................... 15

GLUHOĆA .......................................................................................................................... 16

GNOJNA UPALA PLUĆA .................................................................................................. 16

GNOJNA UPALA TKIVA ................................................................................................... 16

3

GONARTROZA .................................................................................................................. 17

GRIP (INFLUENZA) ........................................................................................................... 17

GUBITAK OSJEĆAJA MIRISA (ANOSMIA) .................................................................... 17

DERMATITIS...................................................................................................................... 17

DIJABETES ......................................................................................................................... 17

DIZENTERIJA .................................................................................................................... 18

EKCEM – ZAPALJENJE KOŽE ......................................................................................... 18

EPIDERMOFITIJA .............................................................................................................. 18

EPILEPSIJA......................................................................................................................... 18

ŽULJ .................................................................................................................................... 18

ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA)................................................. 19

ZAPALJENJE BEŠIKE (CISTITIS) ..................................................................................... 19

ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) ........................................................... 19

ZAPALJENJE VENA – TROMBOFLEBITITIS .................................................................. 19

ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA – KOLITIS................................................................ 20

ZAPALJENJE ZGLOBOVA –REUMATOIDNI ARTRITIS ................................................ 20

ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) .............................................................................. 20

ZAPALJENJE KARLIČNOG TKIVA (PARAMETRITITS)................................................ 20

ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) ......................................................................... 21

ZAPALJENJE MLIJEČNE ŽLIJEZDE (MASTITIS) ........................................................... 21

ZAPALJENJE PANKREASA .............................................................................................. 21

ZAPALJENJE PLUĆNE MARAMICE ................................................................................ 21

ZAPALJENJE PROSTATE – PROSTATITIS ...................................................................... 22

ZAPALJENJE SLUZOKOŽE DESNI .................................................................................. 22

ZAPALJENJE SLUZOKOŽE MATERNICE ....................................................................... 22

ZAPALJENJE SLUZOKOŽE VAGINE (COLPITIS) .......................................................... 22

4

ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA – ENTEROKOLITIS ................................ 22

ZATVOR ............................................................................................................................. 22

ZUBOBOLJA ...................................................................................................................... 23

IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) .............................................................. 23

IRITIS – ZAPALJENJE DUŽICE ........................................................................................ 23

IŠIJAS .................................................................................................................................. 23

KAMEN U BUBREGU ........................................................................................................ 24

KAMEN U ŽUČNOJ KESI .................................................................................................. 24

KARIJES ............................................................................................................................. 24

KAŠALJ (TUSIS): ............................................................................................................... 24

KIJAVICA ........................................................................................................................... 25

KIJAVICA VAZOMOTORNA ............................................................................................ 25

KIJAVICA POLENSKA ...................................................................................................... 25

KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) .......................................................................................... 25

KONJUKTIVITIS ................................................................................................................ 26

KRVARENJE ...................................................................................................................... 26

KRVARENJE DESNI .......................................................................................................... 26

KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA .................................................................................... 26

KRVARENJ IZ NOSA ......................................................................................................... 26

LARINGITIS ....................................................................................................................... 27

LIŠAJI.................................................................................................................................. 27

LIŠAJI OTVORENO – RUŽIČASTI ................................................................................... 27

LIŠAJI SKROFULOZNI ...................................................................................................... 27

LIŠAJI FOLIKULARNI ....................................................................................................... 27

LIŠAJI HRONIČNI .............................................................................................................. 28

LUMBAGO ......................................................................................................................... 28

5

MALOKRVNOST – ANEMIJA ........................................................................................... 28

METRITIS ........................................................................................................................... 28

MIGRENA ........................................................................................................................... 28

MIKOZA ............................................................................................................................. 29

MIŠIĆNI BOLOVI – MIALGIJE ......................................................................................... 29

MIŠIĆNI UMOR – MIASTEMIJA ...................................................................................... 29

NEDOSTATAK APETITA – ANOREKSIJA ...................................................................... 29

NEURALGIJA ..................................................................................................................... 30

NEIRALGIJA MEĐUREBARNA ........................................................................................ 30

NEURALGIJA TRIGEMINUSA ......................................................................................... 30

NEURITIS ........................................................................................................................... 30

NEURITIS MIŠIĆNOG SPLETA ........................................................................................ 30

NEUJRODERMITIS ............................................................................................................ 31

NEUROZA .......................................................................................................................... 31

NEUROZA SRČANA .......................................................................................................... 31

NOĆNO MOKRENJE .......................................................................................................... 31

OBOLJENJE ZGLOBOVA – ARTROZNA BOLEST.......................................................... 32

OBOLJENJE JETRE – HEPATITIS..................................................................................... 32

OŽILJCI OD RANA ............................................................................................................ 32

OZLJEDE ............................................................................................................................ 32

OJED ................................................................................................................................... 33

OPADANJE KOSE .............................................................................................................. 33

OPEKOTINE ....................................................................................................................... 33

OPŠTA SLABOST – ASTENIJA ......................................................................................... 33

OSTEOARTRITIS DEFORMIŠUĆI .................................................................................... 33

OTALGIJA – BOLOVI U UŠIMA ....................................................................................... 34

6

OTVARANJE RANA NA KOŽI – DEKUBITIS.................................................................. 34

OTITIS SREDNJEG UHA ................................................................................................... 34

OTOMIKOZA- GLJIVIČNO ZAPALJENJE SLUŠNOG KANALA.................................... 34

OŠTEĆENJE MIOKARDA .................................................................................................. 35

PIODERMIJA ...................................................................................................................... 35

POVIŠEN KRVNI PRITISAK – HIPERTONIA .................................................................. 35

POLIARTRITIS ................................................................................................................... 36

POLNA NEMOĆ – IMPOTENCIJA .................................................................................... 36

PROLJEV – DIJAREJA ....................................................................................................... 36

PROŠIRENJE BRONHIJA .................................................................................................. 36

PROŠIRENE VENE ............................................................................................................. 37

PURITIS – SVRAB .............................................................................................................. 37

PURITIS ANI....................................................................................................................... 37

PURITIS VULVE ................................................................................................................ 37

PSORIJAZA......................................................................................................................... 37

RANE .................................................................................................................................. 37

RANE ATROFIČNE ............................................................................................................ 38

RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE ................................................................ 38

RANE OD POSJEKOTINA ................................................................................................. 38

RANE UBODNE ................................................................................................................. 38

RANE OD UBODA PČELA ................................................................................................ 38

RANICE NA GRLIĆU MATERICE .................................................................................... 39

REUMATIZAM ................................................................................................................... 39

SINUSITISI ......................................................................................................................... 39

SITNE GLISTE .................................................................................................................... 39

SKLEROZA GENERALIZOVANA .................................................................................... 39

7

SLABLJENJE VIDA ............................................................................................................ 40

SNIŽEN KRVNI PRITISAK – HIPOTONIJA ..................................................................... 40

SOR ..................................................................................................................................... 40

SPONDILOARTROZA ........................................................................................................ 40

STOMATITIS AFTOZNI..................................................................................................... 40

SKLEROZA GENERALIZOVANA .................................................................................... 41

SLABLJENJE VIDA ............................................................................................................ 41

SNIŽEN KRVNI PRITISAK – HIPOTONIJA ..................................................................... 41

SPONDILOARTROZA ........................................................................................................ 41

STOMATITIS AFTOZNI..................................................................................................... 42

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS ................................................................................... 42

TRIHOFITIJA ...................................................................................................................... 42

TRIHOMONASNI URETRITIS........................................................................................... 43

TRIHOMONAS VAGINALIS ............................................................................................. 43

TROVANJE ......................................................................................................................... 43

TUBERKULOZA KOŽE – VUKOJEDINA ......................................................................... 43

TUBERKULOZA PLUĆA ................................................................................................... 43

TUMOR ZLOĆUDNI .......................................................................................................... 44

UPALA DESNI GNOJNA ................................................................................................... 44

UPALA OKA ....................................................................................................................... 44

UPALA OĆNIH KAPAKA .................................................................................................. 44

UPALA SINUSA ................................................................................................................. 44

UPALA OZUBLJA – PARADENTOZA .............................................................................. 44

HEMOROIDI ....................................................................................................................... 45

HERPES............................................................................................................................... 45

HIPERTROFIJA PROSTATE .............................................................................................. 45

8

HRONIČNO OBOLJENJE NOSA ....................................................................................... 45

CIROZA JETRE .................................................................................................................. 46

CRVENI VJETAR ............................................................................................................... 46

ČIREVI ................................................................................................................................ 46

ČIR NA DVANAESTOPALAČNOM CRIJEVU ................................................................. 46

ČIR NA ŽELUDCU ............................................................................................................. 46

9

ŠTA JE MED?

Med je sladak i gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam.

Nektar koji pčele skupljaju iz cvijeća glavni je izvor ugljikohidrata koje pčele pretvaraju u lako probavljivi slador - glukozu i fruktozu, koji je glavni sastojak meda.

Zreli med ne sadrži više od 15% vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, octena, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin te elementi kompleksa vitamina B.

Med medljikovac sadrži 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnog meda, a osobito željeza.

Svi dosadašnji pokušaji miješanja industrijske proizvodnje meda usprkos silnoj tehnologiji i uloženim ogromnim sredstvima dali su poražavajuće rezultate.

Tajnu proizvodnje pravog prirodnog pčelinjeg meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji taj proizvod pretvaraju u lijek gotovo nezamjenjiv u ljudskoj prehrani.

Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijskog punjenja meda ili lošeg nesavjesnog i neobrazovanog pčelara.

MED ŽIVOTNI LIJEK?

Med i drugi pčelinji proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek, ali i za njegu i uljepšavanje lica i tijela.Med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane, a zima bez meda i pčelinjih proizvoda nezamisliva je. Ljekovitost meda ovisi o kvaliteti meda i o vrsti biljke iz koje je dobiven. Posjeduje jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava. Med je lako probavljiva namirnica koja trenutno vraća izgubljenu energiju, a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost. Fitonutrijenti, koji se nalaze u sirovom medu i propolisu, pokazali su svojstva sprječavanja razvoja raka. Flavonoidi u medu, propolisu i peludu, u kombinaciji s ostalim lijekovima, značajno utječu na prevenciju i liječenje tumora.

Antioksidansi i flavonoidi imaju antibakterijska svojstva. Tamni med, osobito od kadulje, sadrži veće količine antioksidanata od ostalih vrsta meda. Svakodnevnom konzumacijom meda u krvi se podiže razina zaštitnih antioksidativnih sastojaka.

Med se prije svega u prošlosti koristio kao izvor energije. Još su u staroj Grčkoj u vrijeme Olimpijade sportaši jeli med i sušene smokve kako bi postigli što bolje rezultate. Stoga se naročito preporučuje sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora i iscrpljenosti.

10

U narodnoj medicini poznato je da med pomaže kod ublažavanja simptoma tradicionalne gripe i prehlade. Nizom istraživanja dokazano je da je med najzdraviji zaslađivač za oboljele od dijabetesa tipa 2 i one s visokom razinom kolesterola.

Med poboljšava apsorpciju lijekova te povećava njihovu djelotvornost, a ujedno čisti organizam od štetnih tvari. Pomaže u liječenju gastritisa, čira na želucu, crijevnih infekcija, smanjuje lučenje želučane kiseline, pomaže u liječenju i detoksikaciji jetre. Danas se med koristi i kod ginekoloških problema, jutarnjih mučnina, bolesti respiratornog sustava, kao što su kronični bronhitis, bronhijalna astma, rinitis, alergijski rinitis, faringitis, sinusitis, laringitis. Isto tako, pomaže kod anoreksije ili gubljenja apetita, normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i liječi hemoroide.

Savjeti za liječenje medom:

· Pijući rastopljeni med svi flekovi na crijevima potpuno se očiste. · Jesti med znači imati izvanrednu snagu i pamćenje. · Ako se med rastvori u toploj vodi i pije stvara se stolica. · Ako se med rastvori u hladnoj vodi i pije zaustavlja se stolica. · Kad se jede med stomak proradi i ne trebaju lijekovi za probavu. · Onaj ko jede med ne može imati tvrdu stolicu niti može dobiti hemoroide. · Upotreba meda pročišćava se krv i olakšava njeno strujanje po tijelu. · Med je jedini pravi lijek protiv lupanja srca. · Med izaziva olakšanje u stomaku, a šećer izaziva tegobu. · Med koji se pije vruć on se za 7 minuta miješa sa krvlju, a hladan za 20 minuta. · Med otklanja bolove očiju. Čistim prstom med premazati preko očiju. · Za malokrvne je med skladište krvi. · Za bolesti kostiju med je vanredni lijek. · Oboljeli od žutice ako ujutro i naveče jedu med za petnaest do dvadeset dana nestaće

žutice. · Med odstranjuje zakrčenje živaca. · Nervoznim osobama i onima koje nemaju sna, jedući med smiruju se živci. · Ako se med razmuti u slatkom mlijeku ubija pantljičare u crijevima. · Ako med premažete preko zagrijanog platna i zavijete preko vrata i grla, bolovi u grlu

odmah prestaju. To se radi kod angine i kod prehlade krajnika. · Med se upotrebljava kao lijek protiv bolesti "stalnih angina" zagnojene rane. To

mjesto treba odmah premazati medom, a bolesniku treba dati da jede med 5 do 10 puta. Odmah će se osjećati poboljšanje.

· Med kada se jede presijeca bolove u stomaku. · Rane u crijevima i želucu med odmah liječi. · Ako bole leđa ili kičma, mjesta gdje se osjećaju bolovi premažite sa medom, a preko

toga pospite tucani biber u prahu. Tako držite tri dana. Ako ovu terapiju primjenjujete prvi put onda postupak ponovite nakon nekoliko dana i bolova će nestati. Kronični bolesnici trebaju ovu terapiju ponavljati najmanje jednom godišnje ili još bolje dva puta u godini za siguran rezultat.

· Ubod pčela je lijek protiv reume, treba povremeno dopustiti da pčela izujeda reumatično mjesto ili dio tijela gdje se osjeća reuma.

11

LIJEČENJE PČELINJIM PROIZVODIMA

NAPOMENA: Podaci koje možete ovdje pročitati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature, najčešće iz knjige Apiterapija, Bugarskog liječnika dr. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio čak predložen i za Nobelovu nagradu. Pored njegovih djela, korištene su i knjige Nijaza Abadžića, Zvonka Čondića i drugih domaćih autora.

Za liječenje težih bolesti obavezno preporučujemo konsultovanje ljekara, ali je važno napomenuti da pčelinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slučaju preosjetljivosti (alergičnosti) na iste (radi se najčešće o polenu i pčelinjem otrovu)

AVITAMOZA

Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. Pčelinji proizvodi pored bogatog biološkog sadržaja šećera, mikroelemenata, enzima i organskih kiselina, sadrže i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u liječenju avitaminoze. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena, te matična mliječ.

1kg meda, 22g polena i 10g matičnog mliječa promiješaju se dobro i čuvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. Ako je med tečan, potrebno je da se prije svake upotrebe muti, jer polen izlazi na površinu smješe. Upotrebljava se 1 kašika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 kašičica rastvorena u čaši toplog mlijeka ili mlake vode. Konzumira se do postizanja željenog rezultata.

ADINAMIJA

Stanje gubitka snage, slabosti tijela usljed napornog rad, bolesti ili starosti.

1kg meda, 10g matična mliječ i 200g polen miješaju se do dobijanja homogene mase. Uzima se po 1 kašika 3 puta dnevno, rastvoreno u čaši mlijeka ili mlake vode, 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela, u toku jednog mjeseca. U slučaju potrebe, liječenje se ponavlja.

AKNE MLADALAČKE (BUBULJICE)

Hronična dermatoza u mladim godinama, najčešće u vrijeme puberteta, nastala poremećajem rada lojnih žlijezda.

Medene maske od čistog meda. Oštećeno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom, nakon čega se nanosi tanak sloj meda. Poslije 1 sata koža se ispire samo toplom vodom. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a liječenje traje 10-15 dana. Alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje kože. Tretmani traju do ozdravljenja.

Preporučuje se za vrijeme liječenja unutrašnje (oralno) uzimanje meda kombinovanog , kod dječaka sa polenom (500g meda i 100g polen), a kod djevojčica sa matičnom mliječi (500g meda i 1g matična mliječ). Liječenje ovim metodama daje bolje rezlultate od liječenja medikamentima.

12

ALERGIJA

Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na određene podražaje. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izazivačem alergije organizam burno reaguje. Pčelinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u liječenju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica, bronhijalna astma, koprivnjača itd.).

ANGINA

Gušobolja, zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor utiče prehlada. Karakteristični su otežano žvakanje, govor i gutanje.

Preporučuje se: primjena meda (najbolje planinski, od majčine dušice ili lipov). Uzima se 1 kašičica svaka 3 sata u ležećem položaju, držeći med duže u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzokože usta i iskoristio antibakterijski faktor (u želudcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog želudčanih sokova). Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne težine

aerosolne, ultrazvučne ili parne inhalacije meda

kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama, pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja.

angina se može liječiti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa

ANGINA PEKTORIS

Stezanje grudi, napadi jakih bolova u oblasti srca sa širenjem u pravcu lijeve ruke, praćeni smrtnim strahom. Može biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim grčevima. Kao siguran lijek preporučuju se med i matična mliječ.

Uzima se med (lavanda, livadski, nana, bagrem itd), 1-2g dnevno po kg tjelesne težine. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u čaši mlake vode, liječenje traje 1-2 mjeseca. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u održavajućim dozama od po 1 kašičicu uve če i ujutru. Dobro je kombinovati med i matična mliječ. Matična mliječ se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela, ispod jezika ili može da se pomiješa sa medom i uzima po šemi uzimanja meda.

ARITMIJA

Aritmička srčana aktivnost kao rezultat patoloških izmjena u miokardu ili započete arteroskleroze venskih sudova. Često je izazvana nervnim faktorima, pretjeranim pušenjem i upotrebom kafe, čaja, brigama isl.

13

Pčelinji proizvodi, naročito med, zbog svog sastava vrše nezamjenljivu uslugu oslabjelom srčanom mišiću.

Kod aritmije se preporučuje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno, u 4 obroka, rastvoren u čaši mlake vode. Liječenje traje 1-2 mjeseca do normalne srčane aktivnosti. Med može da se kombinuje sa matičnim mliječom i polenom u poznatim dozama.

ARTEROSKLEROZA

Staračka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici, slabljenju pamćenja, umoru, nemirnom snu, drhtanju udova.

Upotreba pčelinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi, poboljšava funkciju srca i krvnih sudova, poboljšavaju san, apetit, pamćenje, vid, diurezu itd. Metode primjene su:

Med. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne težine, podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u održavajuću dozu – 1 kašika ujutro i uveče prije jela u čaši mlake vode

matična mliječ , 100-200mg dnevno, ujutro i u podne prije jela, ispod jezika.

polen, 1 kašičica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja liječenje.

pčelinji otrov. Preporučuju se ubodi pčela po šemi, kura uključuje 80-120 uboda.

ASTMA BRONHIJALNA

Alergijsko oboljenje sa karakterističnim napadima gušenja, kašljem, otežanim zviždajućim disanjem i povećanom produkcijon sekreta. Uzroci oboljenja su obično virusi i bakterije, ali ga mogu izazvati i polen, trave, dlake prašina itd.

Za liječenje se koriste med, propolis, pčelinji otrov i matična mliječ. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko – upalnog karaktera za liječenje najviše odgovara kraj proljeća, ljeto ili početak jeseni. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom, travama i biljkama dobra sezona za liječenje je kraj jeseni, zima ili početak proljeća. Tretmani počinju nakon utvrđivanja da li bolesnik ima alergiju prema pčelinjim proizvodima. Liječenje se sprovodi u periodu bez napada. Istovremeno sa inhalacijama, oralno se uzima odgovarajuća vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadržavanjem u ustima. Pozitivan terapijski efekat u 95% slučajeva.

med. Primjenjuje se u vidu aerosolnih, ultrazvučnih i parnih inhalacija, lokalnih aplikacija, elektroforeze grudnog koša i oralnog uzimanja po šemi.

propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. Liječenje traje 30 dana.

pčelinji otrov. Koristi se direktni ubod, masti sa pčelinji otrovom i injekcije. Liječenje traje 6-10 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg pčelinjeg otrova injekcijom u leđa između

14

plećki. Pozitivan rezultat u 86% slučajeva. Ovo se objašnjava uticajem otrova na hipofizno nadbubrežni sistem.

ASTMA SRČANA

Mahana lijevog ventrikulisa. Karkterističan je noćni bol, bolesnik se budi sa osjećajem gušenja i kašljem praćenim strahom, obliva ga hladan znoj. Liječenje je kao kod angine pektoris.

ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA

Češće se razvija u krvnim sudovima nogu. Simptomi su osjećaj hladnoće i utrnulosti udova. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova.

Preporučuju se liječenje pčelinjim otrovom zbog njegovog dejstva na širenje krvnih sudova, analgetičnog dejstva, jačanje kolateralnog krvotoka i antisklerotičnog dejstva. Takođe se može liječiti i pomoću matične mliječi u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka. U terapiju se može uključiti i propolis oralno ili spoljno, kao i polen u poznatim dozama.

BIJELA SKRAMA – KATARAKTA

Zamućenost očnog sočiva. Može biti naslijeđenog, urođenog ili sekundarnog karaktera (usljed traume, dijabetesa, starosti, tetanusa itd).

Liječenje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg očnog kapka staklenim štapićem. Osjeća se slab bol, lučenje suza, crvenilo. Svakih 20 dana liječenja pravi se pauza od 3-10 dana.

BOLOVI U ŽELUDCU – GASTRALGIJE

Nestalni bolovi u želudcu, najvjerovatnije neurogenog porijekla.

Za sprječavanje bola preporučuje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 kašike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. Kod čestih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u čaši svježeg mlijeka ili vode 3 puta dnevno, prije jela , u toku 20 dana.

BRONHITIS ASTMATIČNI

Rani oblik bronhijalne astme praćen napadima kašlja, najčešće noću. Infekcijsko – upalnog je karaktera a liječi se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slučajeva.

15

BRONHITIS HRONIČNI

Zapaljenje sluzokože bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih oštećenja. Simptomi su kašalj, tegobe u grudnom košu, obilan ispljuvak, brzo zamaranje, zviždajuće disanje itd.

Liječenje se vrši inhalacijom meda ili voštano-propolisove smješe u odnosu 8:2, uz oralno uzimanje meda propolis šemi. i mazanje grudnog koša smješom meda i brašna od poljske gorušice (5:1 u korist meda). Narodna medicina još preporučuje:

rotkva. Izdubi se unutrašnjost i puni se medom. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 kašika 3 puta dnevno

· med promiješan sa nastruganim hrenom · med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove šišarke · med sa tahan-halvom u odnosu 1:1, 3 puta dnevno po kašika · med rastvoren u čaju od ljubičice i žalfije

VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET

Sluzava gnojna izlučevina iz ženskih polnih organa, rezultat upalnih procesa u vagini i grliću maternice, praćeno svrabom.

Liječenje je jeftino, brzo i efikasno. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomoću tampona uvode u vaginu. Liječenje traje 5-6 tretmana.

GASTRITIS HRONIČNI

Zapaljenje želudčane sluzokože praćeno poremećajem sekretorne i pokretačke funkcije želudca.

Propisuje se oralno uzimanje meda, 1-2g po kg tjelesne težine, 3 puta dnevno. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. Liječenje tarje 20-30 dana.

Liječenje se može vršiti i propolisom. Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u čaši tople vode. Liječenje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju već nakon 6-7 dana.

GASTROENTEROKOLITIS

Zapaljenje sluzokože probavnog kanala – od želudca do debelog crijeva. Simptomi su nabreklost stomaka, kolike, zatvor, dijareja, glavobolja i td.

Liječenje se može vršiti medom, polenom ili propolisom, a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda.

16

med. Prikladne sorte: od kestena, nane, livadski, planinski, …uzima se po kašika 3 dnevno prije jela rastvoren u toploj vodi. Liječenje traje 4-5 sedmica.

propolis. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 kašike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u čaši vode ili mlijeka.

polen. 3 puta dnevno po kašika prije jela.

GLUHOĆA

Radi se o stečenoj gluhoći, nastaloj usljed šuma, vibracija, kontuzija, akutnih i hroničnih otitisa, infekcijskih oboljenja i dr.

Za liječenje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mješavini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. prije upotrebe dobro promućkati, a zatim tamponom nanijeti emulziju u ušni kanal. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece, 36-38 sati kod odraslih. Liječenje traje 10-12 tretmana.

GNOJNA UPALA PLUĆA

Razvija se sa simptomima gripa, bronhitisa, pneumonije. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret, temperatura, kašalj i nedostatak apetita.

Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. Dolazi do brzog smanjenja količine ispljuvka, popuštanja kašlja, vraćanja apetita, povećanja tjelesne težine. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u čaši mlake vode ili mlijeka. Liječenje kombinovati sa antibioticima jer med višestruko uvećava aktivnost biotika.

GNOJNA UPALA TKIVA

Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima, pri čemu se skuplja gnoj u tkivima na određenom mjestu.

Koristi se jedan od pčelinjih proizvoda ili njihova kombinacija:

med se maže u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa, pomaže brzo probijanje rane i isticanje gnoja, te ubrzava zarastanje tkiva. propolis. U čistom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pričvrsti zavojem Apces se brzo otvara, gnoj ističe a rana ozdravljuje.

Pčelinji vosak. Koristi se kao i propolis.

miješanje jednakih količina meda i brašna. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. Mijenja se svakog dana.

17

GONARTROZA

Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. Ovi procesi vode do deformacije zglobova, ograničavanja pokreta, bolova i oteklina.

Kao terapija se primjenjuje pčelinji otrov na neki od navedenih načina. Liječenje traje 20-40 dana.

GRIP (INFLUENZA)

Med, propolis i matična mliječ posjeduju antivirusno dejstvo. Preporučuje se po 2 kašike meda, 100mg matične mliječi i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzokožu matičnom mliječu.

protiv gripa mazanje sluzokože nosa i uzimanje kašike meda i bijelog luka (oljušteni bijeli luk se istuca, protrlja i miješa sa istom količinom meda), rastvorene u čaši tople vode, 2-3 puta dnevno.

GUBITAK OSJEĆAJA MIRISA (ANOSMIA)

Jednostrano ili obostrano gubljenje osjećaja mirisa izazvano patološkim procesima u nosnoj duplji.

Preporučuju se aerosolne i ultrazvučne inhalacije meda, te aplikacije meda u nozdrve. Radi smanjenja draženja, medu se dodaje 5% anestezina.

DERMATITIS

Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama, stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. Oštećeno mjesto se maže medom ili 20%-nom propolisom mašću ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. U slučaju potrebe se pravi zavoj.

DIJABETES

uzrok oboljenju je nedovoljno lučenje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. bolesnik ima povećan sadržaj šećera u krvi i mokrači, ćesto urinira i osjeća žeđ.

Propisivanje meda je dobra terapijski potez, zahvaljujući fruktozi i mikroelementima koji djeluju slično inzulinu i stimulišu pankreas u produkciji hormona. Liječenje se vrši pod kontrolom ljekara. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u količini 40-50g u 4 obroka. Prikladne su sorte sa većim sadržajem fruktoze i vitamina (bagremov, od djeteline, suncokreta, lucerke itd.). kada se krvni šećer normalizuje, lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju.

18

DIZENTERIJA

Zarazna bolest crijeva praćena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). Može biti amebna, bacilna i dizenteriformna.

Med koji senađe u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljiečnu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru, mijenja negativnu okolinu u kojoj žive dezinterijske bakterije i brzo ih uništava. Za dizenteriju kod djece preporučuje se 30-60g meda dnevno, kod odraslih duplu dozu.

EKCEM – ZAPALJENJE KOŽE

Ekcem je najčešća dermatoza – zapaljenje kože koje može biti hronično ili akutno.

Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod liječenja ekcema. Medom se mažu ili previjaju oštećena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se maže oštećeno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u čaši vode, 3 puta dnevno. Liječenje traje do izlječenja.

EPIDERMOFITIJA

Kožna bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po koži čovjeka.

Na žarište upale nanese se u debelom sloju propolisova mast, prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat.

EPILEPSIJA

Liječenje ove teške bolesti pčelinjim proizvodima nije široko ispitano. Neki izvori tvrde da se potpuno izlječenje može postići ubodima pčela, a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera poniješan sa medom prije jela. U svakom slučaju, med ne izaziva kontraindikacije i ne može naškoditi.

ŽULJ

Organsko izrastanje rožnog sloja ćelija kože, uključujući i duboke slojeve kože, obično konusnog oblika.

Liječenje se vrši propolisom očišćenim od primjesa. Pravi se topla kupka za noge sa žuljem. Omekšalo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh žulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. Obično se poslije ove procedure žulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno, ako ne onda se procedura ponavlja.

19

ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA)

Zaostalost u razvoju djeteta: mala težina, nizak rast, slab apetit, nemiran san, malaksalost, starački izgled.

Matična mliječ postiže brz terapijski efekat. Uzima se pomiješana se medom, sa zadržavanjem pod jezikom. Liječenje traje 20-30 dana. Svojim sadržajem matična mliječ normalizuje razmjenu materija i olakšava regenerativne procese, ubrzava rastenje.

ZAPALJENJE BEŠIKE (CISTITIS)

Najčešće je izazvano bakterijskim infekcijom. Predisponirajući faktiri su uretritis, prostaitits, kamen u bešici idr. Simptomi: ćesto mokrenje, bolovi, napetost a ponekad i hematurija.

Med, propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za liječenje cistitisa. Liječenje traje 20-30 dana.1kg meda,200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimiješaju. Uzima se po 1 kašika u čaši mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. Već poslije 5-6 dana simptomi postepeno popuštaju, mokrača se normalizuje.

ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA)

Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potkožnog, međumišićnog) neograničeno opnom. Izazivaju ga mikroorganizmi.

Za liječenje ovih zapaljnja uspješno se koristi mazanje propolisove masti.

ZAPALJENJE VENA – TROMBOFLEBITITIS

Oboljenja vena uglavnom donjih udova. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena, u lumenu se formatična mliječiraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih, crvenih ili miješanih krvnih ćelija.

Za liječenje ove bolesti primjenjuje se pčelinji otrov u vidu pčelinjih uboda, injekcija ili masti sa pčelinjim otrovom. Pčelinji otrov ima antikoagulativno, anestetično, protivupalno i vazodilatorno (širenje krvnih sudova) dejstvo.

20

ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA – KOLITIS

Karakteristični su bolovi kolike, meteorizam, otečenost stomaka, česte stolice sa sluzi i gnojem.

Liječenje se vrši na jedan od slijedećih načina:

med. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka, rastvoren u čaši mlake mineralne vode, pije se 1-2 sata prije jela. Liječenje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca.

Propolis. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa, po 20-40 kapljica 3 puta dnevno, sat prije jela u čaši mlake vode ili mlijeka. Liječenje traje 20-30 dana.

Polen. Uzimati po 1 kašiku polena prije jela 3 puta dnevno.

Kombinovano. 500g meda se pomiješa sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa, miješa se do dobijanja jednolične mase. Uzima se po kašika 3 puta dnevno, 1-2 sata prije jela, rastvoreno u mineralnoj vodi.

ZAPALJENJE ZGLOBOVA –REUMATOIDNI ARTRITIS

Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi.

Poznato i priznato je je dejstvo pčelinjeg otrova kod ovog oboljenja. Koriste se slijedeće metode:

· utrljavanje u kožu u vidu masti · putem potkožnih ili intradermalnih injekcija · putem elektroforeze

putem pčelinjih uboda. Počinje biološkom probom. Broj uboda se postepenon povećava. Ukupni broj uboda je 120-150 nakon čega se pravi pauza a u slučaju potrebe liječenje se nastavlja za 6 mjeseci.

ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS)

Najčešće je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem.

Kada terapija medikamentima ne daje rezultate, primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom mašću (obje terapije se sprovode u klinikama).

ZAPALJENJE KARLIČNOG TKIVA (PARAMETRITITS)

Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grlić maternice izazvano bakterijama. · Preporučuje se elektroforeza medom. Liječenje traje 20 dana po 1 tretman dnevno.

21

ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS)

Izaziva se bakterijama. Predisponirajući momenti su prehlada i promjene vremena. To je jdna od najžešćih žarišnih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom, bubrežnim, srčanim, plućnim i drugim bolestima. Može biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu, neprijatnim zadahom, suhim kašljem isl.

Liječi se ušećerenim planinskim medom ili medom u saću. Uzima se po kašičiva na svaka 3 sata u ležećem položaju sa zadržavanjem u ustima. Krajnici se tuširaju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa, 1-2 puta dnevno. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda kašičica meda. Liječenje traje do ozdravljenja, obično 5-10 dana.

ZAPALJENJE MLIJEČNE ŽLIJEZDE (MASTITIS)

Gnojno zapaljenje mliječne žlijezde, najčešće za vrijeme laktacionog perioda kod žene. Liječenje:

Zavoj sa medom obogaćenim do 10% propolisom stavi se na žarište upale. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana.

Žarište upale previje se 15%-nom propolisovom mašću ili mješavinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1

ZAPALJENJE PANKREASA

Simptomi su karakteristični bolovi u epigastrijumu, nadutost stomaka, dijareja itd.

Liječi se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa, po 20-40 kapljica 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Postiže dobre terapijske rezultate.

ZAPALJENJE PLUĆNE MARAMICE

Najčešće je izazvano bakterijama, predisponirajući faktori su prehlada, bronhitisi itd.

Preporučuje se liječenje pčelinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz kožu 2 puta dnevno. Bolovi brzo popuštaju i razvoj bolesti se sprječava.

obloge od meda i brašna od slačice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. Istovremeno, oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka.

22

ZAPALJENJE PROSTATE – PROSTATITIS

Zapaljenje prostatne žlijezde, bakterijskog ili protozojnog karaktera. Pacijent osjeća bolove i težinu u oblasti perineuma, često mokri pri čemu osjeća pečenje, mlaz je tanak, pojavljuju se polni poremećaji. Preporučuje se :

dnevno uzimanje 100-150g meda obogaćenog 20%-nim polenom, raspoređeno u 4 obroka. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. Poželjno je dodati smješi 1% matična mliječ

30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u količini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena.

ZAPALJENJE SLUZOKOŽE DESNI

Opšte zapaljenje sluzokože desni i usne šupljine, pri čemu se osjeća pečenje, bolovi, obilno lučenje pljuvačke, suha usta, loš zadah.

Preporučuje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata.

ZAPALJENJE SLUZOKOŽE MATERNICE

Tretmani se vrše pčelinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. Liječenje traje 3-4 sedmice.

ZAPALJENJE SLUZOKOŽE VAGINE (COLPITIS)

Bolesnica osjeća svrab, pečenje, obilno luči sekret.

Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. Liječenje traje 5-10 dana a bolje je koristiti ušećeren med.

ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA – ENTEROKOLITIS

Obično nastaje zbog bakterijske infekcije, upotrebe jake i začinjene hrane, loše sažvakane hrane itd. simptomi: otečenost stomaka, kolike, zatvor a poslije toga proliv. Liječi se kao i medmedmedmed

ZATVOR

Uzrok je slabost nervno-mišićnog aparata crijeva, stomačne prese i dijafragme.

Liječi se medom, jer on stimuliše tonus mišića i funkcije glatkih mišića, kao i stomačno – crijevnu sekreciju. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko

23

obroka, obavezno uveče prije spavanja. Polen takođe normalizuje stomačno- crijevne funkcije.

ujutro i uveče uzimanje kašike meda rastvorenog u čaši kozjeg mlijeka, ili uveče prije spavanja med u čaju biljke Cassia angustifolia.

ZUBOBOLJA

Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anestetična, protivupalna i regenerativna svojstva, a takođe i zaustavlja krvarenje. Može se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub), vata umočena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. U svakom slučaju, bolovi prestaju za oko 15 minuta.

IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA)

Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. Razlog su najčešće endokrini poremećaji u jajnicima. Preporučuje se slijedeće liječenje:

1kg meda miješa se sa 200g polena i uzima se duže vremena po 1 kašika 3 puta dnevno prije jela.

matična mliječ po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena

IRITIS – ZAPALJENJE DUŽICE

Zapaljenje irisa u oku, najčešće zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Iris malo oteče, zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost.

· Liječenje se vrši mastima od pčelinjeg otrova, ubodima pčela ili injekcijama između plećki.

· Liječenje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda, polena, propolisa i matična mliječi.

IŠIJAS

Neuritis ili neuralgija sjednjačkog živca. Uzroci mogu biti prehlada, umor, trauma itd.

Dobri rezultati se postižu liječenjem pčelinjim otrovom. Ubodi pčela duž ovog živcapočinju sa ubodom jedne pčele a zatim se svaki dan povećava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. Jedna kura liječenja obuhvata 150-200 uboda. Pčelinji otrov se može ubrizgavati injekcijom u bolnom području.

24

KAMEN U BUBREGU

Poznato je da pčelinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. Pored pčelinjih uboda, bolesnom se može davati i maslinovo ulje pomiješano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 kašika 3 puta dnevno. Preporučuje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u čaši vode ili mlijeka.

i čaj od crvene borovnice (20 g lišća kuha se u čaši vode a zatim miješa sa 20g meda i pije 3 puta dnevno).

KAMEN U ŽUČNOJ KESI

Poremećena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u žuči. Karakteristični su bolovi u oblasti žučnog mjehura, otečenost stomaka, gađenje i povraćanje.

Sastojci meda smanjuju sadržaj masnoće u jetri i potpomažu lučenje i protok sekreta iz žuči. Za čišćenje žuči od pijeska ili kamena mješavinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 kašika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 kašika 4-5 puta dnevno). Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. Preporučuje se takođe uzimanje matične mliječi i polena u normalnim dozama.

KARIJES

Oboljenje zuba čiji je uzrok loša higijena, nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije.

Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Tamponi sa propolisom stavljaju se u šupljinu zuba, bol prestaje a dalje liječenje vodi zubar.

KAŠALJ (TUSIS):

250g meda i sitno nastrugani hren se miješaju i uzima se po kašika prije jela

120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vreći se kuhau 1l vode, zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda, uzima se po kašika prije jela.

čaša meda se pomiješa sa 1 kašikom samljevene biljke Arum maculatum, dodaje se sok od 1 limuna, 1 kašika šlaga i dobro se izmiješa. Uzima se po kašika prije jela 3 puta dnevno

Izdubi se unutrašnjost i puni se medom. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 kašičica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog kašlja)

500g crnog lukase veoma sitno nastruže i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u flašu i dobro zatvori. Uzima se po kašika 4-5 puta dnevno

25

KIJAVICA

Izazivači su različiti virusi i patogene bakterije.

U liječenju se koriste med, propolis i matična mliječ. Matična mliječse uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. Med se koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. Ako je upalni proces zahvatio i grlo, liječenje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 kašičica 6 puta dnevno, sa zadržavanjem u ustima.

KIJAVICA VAZOMOTORNA

Karakteristično je često kihanje, lučenje bistre tečnosti iz nosa i otežano disanje. Uzroci su mehanički, termički, psihičke traume, klimatski faktori itd.

Dobri rezultati u liječenju ove bolesti postižu se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa, te stavljanje meda u nozdrve. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadržavanjem u ustima.

KIJAVICA POLENSKA

Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. Prvo se javlja osjećaj golicanja u nosu i grlu, glavobolja, kihanje, zapušavanje nosa i bistar sekret.

Liječenje se vrši inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. Preporučuje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik živi.

KLIMAKTERIJUM (KLIMAX)

Nastaje kod žena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. Simptomi: talasi vrućine, preznojavanje, nesanica, psihički poremećaji itd.

Za liječenje se koristi matična mliječ, med i polen:

matična mliječ se uzima po 100-200mg dnevno, ujutro i upodne prije jela, ispod jezika.

1kg meda, 200g polena i 10g matična mliječa pomiješaju se u jednoličnu masu. Uzima se po kašika 3 puta dnevno prije jela.

26

KONJUKTIVITIS

Zapaljenje konjuktive (sluzokože oka) izazvano infekcijom, prašinom, dimom i sl.

1-2 kapljice svježeg i tečnog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. Ako pacijent osjeća jako nadraživanje med se može razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. Liječenje traje 5-15 dana.

na isti način se primjenjuje propolisova voda – 20%. Bolovi prolaze već prvog dana.

KRVARENJE

Kod lakih , banalnih krvarenja (od pzljeda, posjekotina, kontuzija i drugih kožnih rana) krv se zaustavlja brzo pomoću vate umočene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Ako se stavi na oštećeno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana površini rane se stvara zaštitna kora od propolisa. Bolovi brzo popuštaju a istovremeno nastaje i rgeneracija oštećenih tkiva i ozdravljenje.

KRVARENJE DESNI

Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa.

500 g meda pomiješati sa 100 gr polena. Uzimati po jednu kašičicu 6 puta dnevno sa zadržavanjem u ustima. Liječenje traje do ozdravljenja.

KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA

Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veličine zrna pasulja 3 puta dnevno; 20 % propolis ovu vodu – 1 kašika 3 puta dnevno; 30 % alkoholni ekstrakt propolisa – 20-40 kapljica 3 puta dnevno u čaši mlijeka ili vode. Preporučuje se još oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama.

KRVARENJ IZ NOSA

Krvarenje iz nosa najčešće za vrijeme akutnih ili hroničnih rinitisa pri čemu pucaju kapilari. Tampon umočen u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje.

27

LARINGITIS

Upalno oboljenje glasnih žica, bakterijske, mehaničke ili hemijske prirode ili usljed prehlade.

· oralno uzimanje meda 100 – 120 g dnevno 1 kašičica svaka 3 sata · aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno · grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno · Kura liječenja traje 12- 20 dana, a kod svih bolesnika dolazi do poboljšanja.

LIŠAJI

Kožna bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji čuvaju svoj morfološki oblik sve dok bolest traje. Ovi osipi se ne mijenjaju, ne pretvaraju se u pustule i mjehujriće.

· Pomiješa se 25 g meda, 25 g bademovog ulja i 0,25 g salicilne kiseline, i time se maže oštećeno mjesto.

· Kao ljekovito profilaktičko sredstvo može se koristiti i sljedeća smjesa : 100 g meda, 20 g bijelog voska, 5 g ribljeg ulja, 50 g ricinusovog ulja, 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. Oštećeno mjesto se maže 1-2 puta dnevno.

LIŠAJI OTVORENO – RUŽIČASTI

Oboljenje kože sa otvoreno ružičastim pljosnatim svrbećim čvorovima.

Uspješno se liječe spojnim tretiranjem propolisovom mašću ili alkohol – glicerin – propolisovim ekstraktom.

LIŠAJI SKROFULOZNI

Šiljati čvorovi uglavnom na koži stomaka, pokriveni sivo bijelim ljuspicama.

Više puta dnevno žarišta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se mažu 30 % propolisovom mašću koja se prekriva flasterom. Liječenje traje do ozdravljenja.

LIŠAJI FOLIKULARNI

Sitni upalni čvorovi oko korijena dlačica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka.

Maže se 1 – 2 puta dnevno30 % propolisovom mašću ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa.

28

LIŠAJI HRONIČNI

Osipi u obliku čvorova na nervnoj bazi.

Više puta dnevno mazati oštećena mjesta 20 % medeno – propolisovom mašću; 100 g meda se miješa sa 20 g propolisa , usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednolična masa.

LUMBAGO

Oboljenje mišića u lumbalnoj oblasti. Izazvano je najčešće prehladom, traumatskim i mehaničkim faktorima, kao i infekcijama. Liječi se na sljedeće načine :

pčelinji otrov. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim šemama, injekcija, masti, elektroforeze ili uvođenja pčelinjeg otrova putem ultrazvuka. Liječenje traje 5 – 15 dana i daje odlične rezultate.

voštano – propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast.

med pomiješan sa jednakom količinom slačicinog brašna. Stavi se na laneno platno i fiksira na žarište bola, najbolje uveče prije spavanja.

MALOKRVNOST – ANEMIJA

Malokrvnost je smanjenje sadržaja hemoglobina ( željeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. Bolesnici se žale na umor, ubrzano lupanje srca, vrtoglavica, nedostatak apetita, nesanice i glavobolje. Pčelinji proizvodi ( med, polen i matična mliječ) dodati hranjivo dijetalnom režimu ( šetnji po svježem vazduhu, bogata i raznovrsna ishrana), daju velik i brz terapijski efekat. Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. Preporučujemo da se med kombinuje sa polenom i matričnom mliječi u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . sastojci se dobro izmiješaju i čuvaju na suhom i tamnom mjestu. Uzima se po 1 kašika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. Liječenje traje 1 –2 mjeseca. sljedeći recept : 500 g meda miješa se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 kašike kakaa. Uzima se po 1 kašičica 3 puta dnevno pola sata poslije jela.

METRITIS

Zapaljenje mišićnog dijela maternice. Bolesnica osjeća bolove i težinu u stomaku. Ova bolest uspješno se liječi pčelinjim otrovom u vidu uboda, injekcija i masti. Tretmani se vrše nisko u oblasti stomaka.

MIGRENA

Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. Ponekad je prati gađenje, povraćanje, čak i prestanak funkcija pojedinih moždanih centara. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Liječi se na sljedeći načine :

29

za vrijeme napada uzima se kašika meda ( od nane, lavande i dr.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. Nakon 20 – 30 minuta bolovi prolaze.

u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomiješanog sa 200 g polena i 10 g matična mliječ, 3 puta dnevno po jedna kašika u čaši vode. Liječenje traje 1 mjesec.

MIKOZA

Tako se zove svako kožno oboljenje izazvano gljivicama. Nekoliko puta dnevno oštećena mjesta se mažu propolisovom mašću ili 30 – 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Liječenje traje do ozdravljenja.

MIŠIĆNI BOLOVI – MIALGIJE

Bolovi mišića bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom, umorom, traumom ili reumom. Liječi se pčelinjim otrovom u vidu uboda, injekcija i masti u oblasti oštećenih dijelova (izuzev glave), mješavinom jednakih količina meda, brašna i slačicinog brašna na mjestu bolova. Takođe pomažu i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2, zagrijanih u sudu vrućom vodom, a koji se stave na bolno mjesto. Broj tretmana 10 – 15.

MIŠIĆNI UMOR – MIASTEMIJA

Ispoljava se u vidu stalne mišićne slabosti, brzo nastajućeg umora mišića pri aktivnosti. Liječi se dugotrajnim unutrašnjim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. propisuje se po jedna kašika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca.

NEDOSTATAK APETITA – ANOREKSIJA

Stanje koje vodi do slabljenja, nemoći, smanjene radne sposobnosti, lošeg sna, blijede kože i krvnih pokazatelja ispod norme. Matična mliječ je pravi lijek protiv ove bolesti, jer vraća izgubljeni apetit, izaziva stanje bodrosti i priliv energije, svestrano ojačava organizam. Propisuje se u prirodnom obliku po 100 – 200 mg ispod jezika prije jela 2- 3 puta dnevno.

Ova bolest se takođe liječi medom i polenom u odnosu 1:1. Smjesu uzimati po jednu kašiku prije jela u toku 20 – 30 dana.

sljedeći recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja, zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. Umuti se 10 žumanceta, dodaje se 250 g meda, 0,25 l konjaka i sve se izlije u flašu, pije se po pola kafene šoljice prije jela, prije upotrebe dobro promućkati, čuva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu.

30

NEURALGIJA

Oboljenje sa napadima bolova duž nekog čulnog ili mješovitog živca, bez vidljive anatomske izmjene. Naročito bolna si izlazna mjesta nerva. Pčelinjik proizvodi, oblici primjene , metode i doziranja su isti kao kod liječenja neuritisa.

NEIRALGIJA MEĐUREBARNA

Liječi se pčelinjim otrovom u periodu 1 –2 mjeseca.

NEURALGIJA TRIGEMINUSA

Oboljenje nastupa obično poslije prehlade ili oboljenja gripa. Liječi se pčelinjim otrovom u periodu 1 –2 mjeseca. Preporučuje se i unutrašnje uzimanje meda i polena po 1 kašiku 3 puta dnevno.

NEURITIS

Oboljenje periferni nerava sa poremećajima u pokretačkom i čulnom provođenju, djelimično upalnog karaktera a djelimično degenerativnog. Za liječenje ove bolesti uspješno se primjenjuju :

pčelinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 – 30 dana

propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora- putem spoljne primjene ili pomoću ultrazvuka. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 može se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija.

polen primijenjen oralno u već opisanim dozama

med, najbolje u kombinaciji sa slačicinim brašnom u odnosu 2 :1. primjenjuje se lokalno i ima brz anestetičan regenerativan i protuupalni efekat.

NEURITIS MIŠIĆNOG SPLETA

Predisponirajući faktori su veliki umor, nagli pokreta u oblasti vrata i ramena, prehlada, infekcije, poremećaji u razmjeni materija itd. bolesnik osjeća bolove, smanjenu mišićnu snagu u oblasti ramena i ruke. Liječi se pčelinjim otrovom putem uboda, injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 – 30 dana.

31

NEUJRODERMITIS

Dermatoza kod koje su izmjene na koži rezultat češanja ujsljed nekog prethodnog svraba. Liječi se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa, mazanjem oštećenog mjesta nekoliko puta dnevno. Obično upalni proces prestaje za 5-8 dana, a svrab još prvog dana. Preporučuje se oralno uzimanje matična mliječ u prirodnom obliku 100-200mg dnevno.

NEUROZA

Oboljenje nervnog sistema bez patološko-anatomskog substrata; u njegovoj bazi nema organskih izmjena. Najčešći uzrok su psihotraume, umni i fizički umor.

Liječenje neuroza zahtijeva odgovarajući režim bez umnog i fizičkog zamora. Pčelinji proizvodi uspješno se koriste u liječenju neuroza:

med ima okrepljujuće dejstvo na nervne ćelije, poboljšava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. San postaje miran, vid se poboljšava i stvara se osjećaj radne sposobnosti. Preventivna doza meda je od 0,5-1g po kg težine a ljekovita doza 1-2g po kg težine u 3 obroka. Liječenje traje 1-2 mjeseca.

matična mliječ svojim dejstvom predstavlja odlično ljekovito sredstvo. Dnevna doza prirodnog matična mliječ je 100-200mg, ujutro i u podne prije jela

polen pomaže kod sindroma psihičke potištenosti. Uzima se 3 puta dnevno po 1 kašičica rastvorena u čaši medene vode

Preporučljiva je kombinacija 1kg meda miješanog sa 200g polena i 10g matična mliječ. Uzima se 1 kašika rastvorena u čaši vode, 2-3 puta dnevno, prije jela. Liječenje traje 1-2 mjeseca

NEUROZA SRČANA

Etiologija: negativne emocije, psihička opterećenja. Simptomi: lupanje srca, gušenje, umor, bolovi u oblasti srca, talasi vrućine, nemiran san i gubljenje apetita.

Med i matična mliječ svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100-200mg matična mliječ

NOĆNO MOKRENJE

Karakteristična je nesposobnost zadržavanja mokrače kod djece preko 3 godine starosti. Ona su razdražljiva, grizu nokte, sisaju prste. Postoje 2 tipa metoda liječenja: preventivna i aktivna terapija. Preventivna počinje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rjeđe radi regulisanja mokrenja. Daje se doza meda od 1g po kg težine. Aktivna

32

terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadržava mokraču. Uveče prije spavanja obavezno se daje kašičica meda. Time on vrši dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadržava mokraču. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica matična mliječ u usta. Poslije regulisanja mokrenja, prekida se uzimanje meda. Prikladne sorte meda su bagremov, livadski, poljski, od nane idr.

OBOLJENJE ZGLOBOVA – ARTROZNA BOLEST

Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. Na nju utiču traume, nasljedni faktori, injekcije i endokrini poremećaji.

pčelinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama

matična mliječ 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana

vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomoću ultrazvuka

obloge na zglobovima od 2 dijela meda, 1 dio aloje i 3 dijela votke.

OBOLJENJE JETRE – HEPATITIS

Akutna i hronična oboljenja jtere su hepatitis, holecistopatija, ciroze i dr. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg matična mliječ, u podne 1 kašiku meda sa 1 kašikom polena, ubveče med sa matična mliječ i polenom. Karotin u medu pretvara se u vitamin A. Med sa svojim sastojcima pomaže procese razmjene u jetri. Sastojak meda – holin smanjuje sadržaj masti u jetri. Kod oboljenja jtre i žuči preporučuje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. Prikladni su livadski, poljski i voćni med.

OŽILJCI OD RANA

Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu ožiljka. Njemu fale elastičnost i pokretljivost, što često dovodi do defekata. Pčelinji otrov se primjenjuje u liječenju ožiljaka nastalih poslije rana ili operacija, koriste se pčelinji ubodi, elektroforeza ili ultrazvuk.

OZLJEDE

Uzroci su mehanički. Oštećuje se površina kože do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije.

Oštećeno mjesto se maže medom i krvarenje brzo prestaje. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom, ne mijenja se. Za 1-2 dan rana zarasta.

30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umočenom u ekstrakt maže se oštećeno mjesto. Krvarenje i bol prestaju a do slijedećeg dana rana obično epitelizira i zarasta.

33

OJED

Zapaljenje kože izazvano trljanjem dodirnih površina kože. Oboljelo mjesto se maže više puta dnevno čistim medom. Dobro djeluje i puderisanje oštećenog mjesta 5% puderom od propolisa

OPADANJE KOSE

Djelimično ili potpuno opadanje kose. Liječi se na slijedeći način:

Med. U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom, oboljelo mjesto se maže medom. najbolje je da se tretman obavi naveče a da se ujutro opere liječeno mjesto. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka

propolis. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vrše energična utrljavanja jednog od navedenih preparata. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a liječenje traje do 3 mjeseca. Pozitivno djeluje u 82% slučajeva

OPEKOTINE

U zavisnosti od oštećenja, imamo opekotine 1, 2,3 i 4 stepena. Poslije obrađivanja (čišćenja) rane, pravi se sterilni zavoj od gaze, dobro umočen u med. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. Svojiim svojstvima, med pomaže epitelizaciju rana i ozdravljenje. Liječenje takođe može da se vrši i propolisom na slijedeći način: biljno ulje (od breskve, kajsije, suncokreta) se kuha do ključanja a zatim se u njega dodaje očišćen i usitnjen u prah propolis, dobro se umuti i ponovo se kuha do ključanja. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim, nakon pažljivog uklanjanja nekrotične matična mliječase, na gazi stavlja na ranu. Bolovi brzo prolaze, mikroflora se uništava, poboljšava se cirkulacija krvi i limfe. Počinju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povređuje ranu. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja.

OPŠTA SLABOST – ASTENIJA

Slabost, nemoć, bljedilo. Uzroci su nasljedni faktor, umor, psihičke traume, slaba ishrana itd.

preporučuje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca

kombinacija 1kg meda, 200g polena i 5g matična mliječ. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizički umor. Ima antidepresivno dejstvo. Liječenje traje 1-2 mjeseca.

OSTEOARTRITIS DEFORMIŠUĆI

Bolest koja oštećuje velike zglobove, prvenstveno koljena i karlične zglobove. Simptomi su: slabi bolovi, nespretni pokreti, pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima.

34

Pčelinji otrov se primjenjuje u vidu uboda, injekcija, masti i unošenja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti oštećenih zglobova

propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast oštećenih zglobova ultrazvukom ili elektroforezom. Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i voštano-propolisove obloge

matična mliječ se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod žena

Med najbolje djeluje u kominaciji sa brašnom od slačice u odnosu 2:1. smješom se maže oboljeli zglob, prekriva se gazom i fiksira.

Liječenje pčelinjim proizvodima traje 20-30 dana, u slučaju potrebe može se ponoviti.

OTALGIJA – BOLOVI U UŠIMA

Bolovi u ušima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha.

Miješaju se jednake količine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Nakon energičnog mućkanja smjese, u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice, nekoliko puta dnevno. Može se u spoljni ušni kanal staviti i sterilna gaza umočena u smjesu. Liječenje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a može se i nastaviti ili ponoviti.

OTVARANJE RANA NA KOŽI – DEKUBITIS

Otvaranje rana na koži od dugog ležanja u istom položaju. Važnije su profilaktičke mjere – pokretanje i masiranje. Propolis u vidu aerosola , ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na oštećeno mjesto.

OTITIS SREDNJEG UHA

Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima, gnojem, glavoboljon, smanjenim sluhom. Nakon čišćenja uha od gnoja, u slušni kanal sve do opne se uvodi gaza umočena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a liječenje traje 10-15 dana. Uspješno djeluje u 95% slučajeva.

OTOMIKOZA- GLJIVIČNO ZAPALJENJE SLUŠNOG KANALA

Bolest prouzrokovana gljivicama. Oštećeno uho se maže alkoholnim ekstraktom propolisa. Najbolje je staviti u ušni kanalgazu umočenu u ekstrakt i zamijeniti je slijedećeg dana. Liječenje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. Svrab prestaje već prvi dan.

35

OŠTEĆENJE MIOKARDA

Oštećenje miokarda može da izazove svaka infekcija, intoksikacije, uremija, opekotine, lijekovi itd. oštećuju se mišićna vlakna i pojavljuju raznovrsni poremećaji u ritmu. Simptomi su opšta slabost, gušenje, osjećaj tjeskobe, hladni udovi, ubrzan puls, nizak tlak.

Med, najbolje vrsta sa većim sadržajem fruktoze. Dnevno uzimati po 1-2g po kg težine u 3-4 obroka, 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela. Medu se može dodati i 1% matične mliječi ili 10%polena

Matična mliječ. Uzima se po 100-200mg prirodnog matična mliječ ujutro i u podne prije jela.

Polen. Uzima se po kašičica 3 puta dnevno prije jela, najbolje kobinovano sa medom

Propolis. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou čaši mlijeka ili mlake vode, prije jela.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida.

Pčelinji otrov u vidu uboda ili injekcija proširuje krvne sudove, uklanja bol i poboljšava kolateralnu cirkulaciju krvi, smanjuje holestelor i trigliceride u krvi.

PIODERMIJA

Površinski ili dublji upalni proces, obično izazvan piogenim kokama.

Liječenje može da se sprovede propolisom: oštećena koža se nekoliko puta dnevno maže 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom mašću. Ako je oštećeno polje veće i dublje, mogu se praviti zavoji sa propolisovom mašću, ekstraktom ili medom. slijedećeg dana zavoj se mijenja. Može se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. Ovom ljekovitom mašću se pravi zavoj na oštećenom mjestu. Tretiranje žarišta traje do ozdravljenja.

POVIŠEN KRVNI PRITISAK – HIPERTONIA

Uzroci oboljenja su različiti: neurogeni, psihogeni, arterosklerotični, sekundarni itd. svi pčelinji proizvodi imaju hipotonično dejstvo, mogu se uzimati pojedinačno ili kombinovano. Preporučuje se da se 1kg meda pomiješa sa 5-10g matična mliječ, 200g polena i 50g propolisa u prahu. Uzima se po 1 kašika 3 puta dnevno prije jela u čaši vode.

Pčelinji otrov se primjenjuje u vidu pčelinjih uboda ili potkožnih injekcija.

Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u čaši vode ili mlijeka. Liječenje tarje 1-2 mjeseca. Dobro hipotoničko dejstvo ima mješavina soka od šargarepe, hrena, čaše meda i soka od jednog limuna. Pije se po kašičica 3 puta dnevno prije jela.

36

POLIARTRITIS

Oboljenje počinje sa bolovima, oteklinama i crvenilom više zglobova, sa temperaturom simptomi prethode ili su praćeni najčešće katarom gornjih disajnih puteva, a uzročnici su strptokoke. Međunarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je pčelinji otrov kao sigurno antireumatično sredstvo. Primjenjuje se u vidu pčelinjih uboda, injekcija, ultrazvuka, elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. Liječenje traje dugo, jedan tretman obuhvata 150-200 ubodapčela.

POLNA NEMOĆ – IMPOTENCIJA

Radi se o polnoj nemoći kao rezultatu nervnopsihičkih faktora, velikog umora, starosti i endokrinih poremećaja. Liječi se na slijedeći način:

Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 – 3 puta dnevno se pije po kašika rastvorena u mlakoj vodi, prije jela, liječenje traje 1-2 mjeseca. Druga varijanta: med kombinovati sa matičnom mliječi u vidu 1% ili 2% rastvora. Uzimati po kašiku 3 dnevno prije jela. Najbolja i najefektnija kombinacija je med, matična mliječ i polen u pomenutim procentima. Uzima se po kašika 3-4 puta dnevno prije jela.

polen. Po 1 kašika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. Kao samostalno sredstvo, polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili matičnoj mliječi.

matična mliječ. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka, u toku 1-2 mjeseca, prije jela, pod jezikom.

U slučaju potrebe, nakon pauze od 15 dana, liječenje ponoviti.

PROLJEV – DIJAREJA

Protiv proliva propisuje se 1 kašiku polena i 1 kašiku meda rastvoriti u čaši hladne vode. Pije se jedna doza ujutro, jedna u podne i jedna uveče. Djeca uzimaju pola ili četvrtinu doze za odrasle.

PROŠIRENJE BRONHIJA

Proširenje bronhija u određenim dijelovima pluća, razvija se usljed upalnih procesa. Boleasnici stalno kašlju, ujutro luče velike količine ispljuvaka, često sa krvavim tragovima a često imaju i visoku temperaturu.

Liječenje medom uključuje unutrašnje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadržavanjem u ustima, aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 kašiku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. Liječenje traje 20-40 dana.

37

PROŠIRENE VENE

Nm preporučuje obloge vena na mjestu proširenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog peršuna, nekoliko puta dnevno. Uzimaju se jednake količeine meda i peršuna, peršun se sitno sjecka a zatim tuče u avanu i energično miješa sa medom. smjša se maže u tankom sloju, bolesnik je u ležećem položaju. Liječenje traje 15-20 dana.

PURITIS – SVRAB

Svrab je sindrom nogih kožnih oboljenja, a može da se javi bez patološkog uzroka. Kod svih oblika svraba od velikog je značaja je lokalna primjena propolisa. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. Polje svraba se maže nekoliko puta jednim od preparata a liječenje traje do prestanka svraba.

PURITIS ANI

Svrab u čmarnoj oblasti, najčešće izazvan hemoroidima, crijevnim parazitima idr. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera, soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vrućom vodom. Može se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mješavini sa jednakom količinom ribljeg, suncokretovog ili kukuruznog ulja. Gaza umočena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Kada se radi o hemoroidnom svrabu, dobro je u oblast hemoroida staviti mješavinu ušećerenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. liječenje traje do prestanka puritisa.

PURITIS VULVE

Svrab lokalizovan na polnim organima žene. Preporučuje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom mašću ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa, 1-2 puta dnevno, do izlječenja. Svrab prolazi za 10-20 minuta.

PSORIJAZA

Kožno oboljenje u mjestima savijanja udova, u ograničenim poljima kože u obliku ružičastih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. Preporučuje se liječenje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u čaši vode ili mlijeka. Liječenje traje 2-3 mjeseca. Kod bolesnika sa zastarjelošću bolesti do 1 godine, stepen izlječenja je 64-71%, zastarjelost do 5 godina – 46%. Efekat liječenja će biti veći ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem oštećenih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom mašću.

RANE

Svako oštećenje cjeline pokrivnog tkiva(kože ili sluzokože) je rana. Ona može biti vezana za oštećenje potkožnog tkiva, mišića, sudova i živaca. Karakteristični su bol, krvarenje, lučenje limfe i sklonost inficiranju. Pčelinji proizvodi (med, propolis, vosak i pčelinji otrov) su dobro

38

ljekovito sredstvo za razne brste rana. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola; oni djeluju protivupalno i antibakterijski, vode do brzih regenerativnih procesa, epitelizacije rane i ozdravljenja.

RANE ATROFIČNE

Atrofične rane su hroničnog karaktera i teško se liječe. Kao uspješno sredstvo, pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Mnogi autori preporučuju liječenje ovih rana 15% propolisovom mašću u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se postižu i pčelinjim ubodima.

RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE

Ne postoji bitna razlika između ovih vrsta rana. Karakteristično je oštećenje cjeline kože od udarca tupim i tvrdim predmetom. Uspješno se liječe kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Med uništav mikroorganizme a riblje ulje potpomaže granulaciju.

RANE OD POSJEKOTINA

Slabe površinske posjekotine oštrim predmetom. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare.

gaza sa medom stavlja se na posjekotinu, odmah zaustavlja krvarenje i sprječava bilo kakvu infekciju. Do sljedećeg dana rana je već epitelizirala, isječene površine su se slijepile i obično nije potrebno mijenjati zavoj.

tampon umočen u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Zbog brzog isparavanja alkohola, na rani se formira zaštitna korica, slepljuju se oba kraja rane i do slijedećeg dana počinje epitelizacija rane. Kod dubljih posjekotina bolje je držati rastvor propolisa 1-2 dana.

RANE UBODNE

Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Za 3-4 dana nastaje granulacija, epitelizacija i potpuno ozdravljenje.

RANE OD UBODA PČELA

Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema pčelinjem otrovu. Smtronosna doza za normalnog čovjeka iznosi oko 500 uboda pčela istovremeno, dok za superosjetljive samo jedan ubod može biti koban. Prvi zadatak je da se odmah izvadi žaoka. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospješuje lučenje otrova. Žaoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se maže čistim alkoholom, uzimaju se antialergijski lijekovi, vitamin C i hitno traži pomoć ljekara.

39

RANICE NA GRLIĆU MATERICE

Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grlića materice. Liječe se lokalnim aplikacijama medom, 15% propolisovom mašću ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Tamponi se stave visoko do ranice, gdje ostaju najmanje 5-6 sati. Uspješnost liječenja preko 80%.

REUMATIZAM

Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. Uspješno se liječi pčelinjim otrovom po zadatoj šemi.

SINUSITISI

Oboljenja okonosnih šupljina izazvana virusima i bakterijama. Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapušen nos, glavobolja, umor, malaksalost, nedostatak apetita.

U liječenju se primjenjuju med i propolis. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvučne inhalacije, kao i elektroforezu nosnih šupljina. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uveče se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. Liječenje traje 15-20 dana. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i kašičicom na svaka 3 sata. Ljekoviti efekat se postiže u preko 95% slučajeva. Dobar terapijski efekat daje i liječenje propolisom kroz inhalacije a uveče pred spavanje se stave tamponi umočeni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomiješanog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. tretmani traju 15-20 dana.

SITNE GLISTE

Sitne gliste žive u debelom crijevu čovjeka i češće se nalaze kod djece. Bolesnici spavaju nespokojno, osjećaju svrab oko čmara, nedostatak apetita, nervozu.

Liječenje se vrši medom, najbolje ušećerenim i traje 5-10 dana. Svakodnevno, uveče prije spavanja oblast oko čmara nakon dobrog ispiranja namaže se medom i pokrije gazom. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg težinepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoničnog rastvora. Već prvog dana svrab prestaje, san se normalizuje. Med uništava i jaja položena u čmarnoj oblasti.

SKLEROZA GENERALIZOVANA

Pčelinji proizvodi su najbolje profilaktičko sredstvo za dug život i borbu protiv arteroskleroze.

Primjenjuju se na slijedeći način:

Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne težine Matična mliječ (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 kašičica rastvorena u čaši vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela

40

Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u čaši vode ili mlijeka

Ubodi pčela, 1-5 dnevno

Navedene pčelinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjenično. Mogu se kombonovati med i matična mliječ, med i polen.

SLABLJENJE VIDA

Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se postižu liječenjem matičnom mliječi, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje

SNIŽEN KRVNI PRITISAK – HIPOTONIJA

Snižen krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poremećajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osjeća slabost, brzo zamaranje, zamračenje, glavobolju, nedostatak apetita isl.

Matična mliječ utiče ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguliše krvni pritisak. Kad je hipotonija praćena anemijom i kahezijom, liječenji se kombinacijom matičnog mliječa, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza matičnog mliječa je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela.

SOR

Gljivično oboljenje na sluzokoži ustadesni i jezika, najčešće kod novorođenčadi.

Oko 100g ušećerenog meda miješa se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se namaže ovom smješom i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po kašičica na svaka 3 sata i sisa se.

SPONDILOARTROZA

Izazvana je degenerativnim oštećenjima kičme, nastalim zbog poremećaja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje pčelinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode duž kičme u oblasti bolnih tačaka. Liječenje traje 20-30 dana a može se produžiti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slučajeva.

STOMATITIS AFTOZNI

Najčešće boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a takođe i trudnice. Na sluzokoži usta pojavljuju se mali mjehurići, punoi tečnosti sličnoj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , povećano lučenje pljuvačke, neprijatan zadah, uvećane regionalne žlijezde.

41

· tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno · ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata · žvakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno.

Liječenje traje do ozdravljenja, obično 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zaraženog mlijeka i mliječnih prozvoda) najbolje je žvakati i sisati na svaka 2-3 sata kašičicu meda, višekratno ispirati usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadržavanjem u ustima. Liječenje traje 2-4 dana.

SKLEROZA GENERALIZOVANA

Pčelinji proizvodi su najbolje profilaktičko sredstvo za dug život i borbu protiv arteroskleroze.

Primjenjuju se na slijedeći način:

· Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne težine · Matična mliječ (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela · Polen. 1 kašičica rastvorena u čaši vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela · Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u

čaši vode ili mlijeka · Ubodi pčela, 1-5 dnevno

Navedene pčelinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjenično. Mogu se kombonovati med i matična mliječ, med i polen.

SLABLJENJE VIDA

Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se postižu liječenjem matičnom mliječi, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje

SNIŽEN KRVNI PRITISAK – HIPOTONIJA

Snižen krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poremećajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osjeća slabost, brzo zamaranje, zamračenje, glavobolju, nedostatak apetita isl.

Matična mliječ utiče ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguliše krvni pritisak. Kad je hipotonija praćena anemijom i kahezijom, liječenji se kombinacijom matičnog mliječa, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza matičnog mliječa je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela.

SPONDILOARTROZA

Izazvana je degenerativnim oštećenjima kičme, nastalim zbog poremećaja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje pčelinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija,

42

ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode duž kičme u oblasti bolnih tačaka. Liječenje traje 20-30 dana a može se produžiti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slučajeva.

STOMATITIS AFTOZNI

Najčešće boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a takođe i trudnice. Na sluzokoži usta pojavljuju se mali mjehurići, punoj tečnosti sličnoj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , povećano lučenje pljuvačke, neprijatan zadah, uvećane regionalne žlijezde. Liječenje:

· tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno · ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata · žvakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno.

Liječenje traje do ozdravljenja, obično 2-5 dana.

Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zaraženog mlijeka i mliječnih proizvoda) najbolje je žvakati i sisati na svaka 2-3 sata kašičicu meda, višekratno ispirati usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadržavanjem u ustima. Liječenje traje 2-4 dana.

Liječenje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzokože usne duplje)vrši se takođe ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Liječenje traje do ozdravljenja, obično 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po kašičica na svaka 3 sata, sa zadržavanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS

Oboljenje je obično infektivno-upalnog karaktera. Na početku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon čega obuhvata bronhije. Bolesnici se žale na grudne kosti i kašalj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za liječenje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadržavanjem u ustima. Uzima se po kašičica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se takođe mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutrašnje uzimanje meda sa zadržavanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u čaši vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Liječenje traje 7-20 dana i može se po potrebi ponoviti.

TRIHOFITIJA

Bolest kože ili dlaka i noktiju gljivičnog porijekla. Karakterističan je uporan svrab koji vodi do povređivanja tkiva. Liječi se 50% propolisovom mašću spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se maže u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva voštanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Liječenje traje 7-30 dana, efekat potpun.

43

TRIHOMONASNI URETRITIS

Upalni proces lokakizovan u mokračnom kanalu i u bešici. Simptomi su pojačan sekret, svrab i bol, često mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem.

Bešika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Liječenje traje 3-5 dana.

TRIHOMONAS VAGINALIS

Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima – trihomonasom. Veoma često oboljenje, karakterišu ga lučenje žuto-zelenkastog pjenušavog sekreta neprijatnog mirisa, osjećaj pečenja i svrab.

Liječi se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti ušećeren med. Na isti način se može koristiti i propolis.

TROVANJE

Narodna medicina preporučuje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvrđeno, ali se ono koristi samo kao prva pomoć do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obično se daje 150-200g meda.

TUBERKULOZA KOŽE – VUKOJEDINA

Uzrokuju je humane i životinjske tuberkulozne bakterije, na koži se pojavljuju čvorovi ružičasto-mrke do žutocrvene boje, prvenstveno na koži lica i cijelog tijela.

Za liječenje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se maže u debelom sloju i prekriva voštanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izraštaja liječenje se nastavlja istom mašću ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Maže se do potpunog uklanjanja izraštaja, prestanka gnojnih izlučina i konačnog uklanjanja infiltrata. Liječenje traje 1-2 mjeseca.

TUBERKULOZA PLUĆA

Tuberkuloza je teška bolest i može da se lijeći pčelinjim proizvodima jedino u slučaju nepodnošljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima.

44

TUMOR ZLOĆUDNI

Činjenica je da pčelari vrlo rijetko boluju od zloćudnih tumora. Još uvijek se ne zna tačno zbog čega, ali se pretpostavlja da naročito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju pčelinji otrov i matična mliječ.

UPALA DESNI GNOJNA

Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje može dovesti do klimanja zuba. Uzroci su loša higijena zuba i bakterijske infekcije. Liječi se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadržavanjem u ustima slijedeću smješu: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smješa se dobro promiješa i čuva u dobro zatvorenom sudu. Liječenje traje do ozdravljenja.

UPALA OKA

Upalni proces, oštećuje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, otečenost, oštećen vid.

Uspješno se liječi primjenom pčelinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti očne jabučice, a najbolje na leđima između plećki.

UPALA OĆNIH KAPAKA

Zapaljenje rubova očnih kapaka, najčešći uzrok su streptokoke.

· Liječi se svježim medom, 2-3 kapljice u oći 3-4 puta dnevno, 2-3 dana.

UPALA SINUSA

Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd.

Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slučajeva.

UPALA OZUBLJA – PARADENTOZA

Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba.

Liječi se propolisom, tamponima umočenim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na žarište zapaljenja, što dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbjeđuje bezbolan tretman.

45

HEMOROIDI

Varikozno proširenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van čmara. Obično se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, praćeno je bolom, svrabom i krvarenjem.

Preporučuje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 kašika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u čaši vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja.

HERPES

Virusno oboljenje, predisponirajući faktor prehlada.

Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom mašću. Obično poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Liječenje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE

Oboljenje vezano za hormonske poremećaje u radu prostate, zbog čega nastaje hipertrofija (uvećanje) prostate, obično kod muškaraca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadržavanja mokrače, čestog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma čestu bolest (bolest savremenog društva) a starosna granica oboljelih se spušta.

Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po kašiku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u čaši vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju noćna ustajanja, poboljšava se apetit, raspoloženje, san i polna aktivnost.

HRONIČNO OBOLJENJE NOSA

Počinje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, suši i formira suhe korice žućkastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, čulo mirisa polako nestaje a bolesnici osjećaju suhoću i bol u nosu, otežano disanje i glavobolju.

Liječi se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (može i ultrazvučno) ili lokalnim aplikacijama smješe od 100g ušećerenog meda, 2 g matična mliječ, 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog praška. Nakon energičnog miješanja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u ležećem položaju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uveče). Terapija daje dobar terapijski efekat.

46

CIROZA JETRE

U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i žučnih kanala usljed hepatitisa, mehaničke žutice, alkoholizma idr. Bolesnici osjećaju opštu malaksalost, nedostatak apetita, mršavljenje, koža je ikterična.

Preporučuje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 15-20g dnevno; propolisa po 1 kašika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; matične mliječi 100-200mg dnevno. Pčelinji proizvodi imaju detoksično dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest.

CRVENI VJETAR

Zapaljenje kože sa oteklinama, širećim crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama.

Narodna medicina preporučuje mehlem: list svježeg kupusa se premaže medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena.

ČIREVI

Narodna medicina preporučuje med za liječenje čireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na površinu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvježava, stimuliše se njena granulacija i epitelizacija. Čireve takođe uspješno liječi i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane pločice voska kojim se pokrivaju čirevi) može da svojim dejstvom uništi žarište a ako je u zrelom stadijumu, čir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Liječenje svim pčelinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana.

ČIR NA DVANAESTOPALAČNOM CRIJEVU

Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u čaši vode ili mineralne vode. Liječenje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju.

Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u čaši vode ili mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporučuje se uzimanje oralno polena i matične mliječi u poznatim dozama.

ČIR NA ŽELUDCU

Karakterišu ga bolovi u želudcu sezonske prirode, obično kada je želudac prazan, bolesnik povraća, podriguje, osjeća gorušicu itd.

47

Najbolji rezultat se postiže liječenjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje praćeno hiperaciditetom ( povećano lučenje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lučenje kiseline) 30 minuta prije jela. Obično poboljšanje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju.

Pri liječenju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 kašika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u čaši mlijeka ili vode.

NAPOMENA: Podaci koje možete ovdje pročitati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature, najčešće iz knjige Apiterapija, Bugarskog liječnika dr. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio čak predložen i za Nobelovu nagradu. Pored njegovih djela, korištene su i knjige Nijaza Abadžića, Zvonka Čondića i drugih domaćih autora.

Za liječenje težih bolesti obavezno preporučujemo konsultovanje ljekara, ali je važno napomenuti da pčelinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slučaju preosjetljivosti (alergičnosti) na iste (radi se najčešće o polenu i pčelinjem otrovu)