Izdaci Za Sluzbena Putovanja

31RaËunovodstvo i fi nancije

KO

LO

VO

Z 2

007.

PLAĆE I NAKNADE

Dokumenti kojima se dokazuju izdaci za službena putovanja

1. UVOD

Zbog obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova, poslodavac upućuje radnika na službeno putovanje iz mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno uobičajenog bora-višta u drugo mjesto (osim u mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika).

U slučaju službenog putovanja u inozemstvo zbog obavljanja određenih poslova, radnik putuje iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno, odnosno iz jedne strane države u drugu, ili iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države.

Tijekom službenog putovanja u zemlji ili inozemstvu, radniku nastaju izdaci koje mu poslodavac nadoknađuje na način i pod uvjetima utvrđenim izvorima radnog prava koji ga obvezuju: kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Prilikom nadoknađivanja nastalih izdataka, poslodavac treba uva-

Tijekom službenog putovanja, radniku nastaju određeni izdaci koje mu poslodavac nadoknađuje u skladu s izvorima radnog prava koji ga obvezuju. Visinu nastalih izdataka radnik dokazuje ispravama i obračunima koje prilaže uz putni nalog.

Iznose i uvjete za isplatu neoporezivih naknada troškova službenog putovanja te obvezan sadržaj putnog naloga i isprave koje uz njega treba priložiti utvrđuju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.). Izmjenama i dopunama ovog propisa, koje su objavljene u Nar. nov., br. 68/07. i stupile na snagu 2. srpnja 2007. godine, ukinuta je obveza prilaganja uz putni nalog računa za gorivo, u slučajevima kada se službeno putuje osobnim automobilom.

KORNELIJA SIROVICA Stručni članak UDK 330.5-331.2

žiti odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.) koje uređuju uvjete i iznose do kojih isplaćeni iznosi naknada ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak. Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak ne propisuju posebno visinu dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo, već upu-ćuju na primjenu propisa koji utvrđuju uvjete i visinu dnevnica za korisnike državnog proračuna. Zbog navedenog, pri utvrđivanju

prava na isplatu neoporezive dnevnice za službeno putovanje

u inozemstvo, poslodavci - pravne i fizičke osobe, trebaju uvažiti odredbe Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93. - u daljnjem tekstu: Ured-ba), i odredbe Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06. - u daljnjem tekstu: Odluka).

2. NALOG ZA SLUŽBENO PUTOVANJE

Prije početka službenog putovanja, poslodavac izdaje radniku nalog za službeno putovanje u kojemu, u pravilu, navodi podatke o razlogu upućivanja na putovanje u jedno ili više mjesta, oče-kivanom trajanju putovanja, te uvjetima i načinu na koji će mu nadoknaditi nastale troškove. Za očekivane troškove službenog putovanja, poslodavac može radniku unaprijed isplatiti određenu svotu novca (akontaciju).

Sadržaj putnog naloga detaljnije propisuju odredbe članka 14. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema ovim odredbama, nalog za službeno putovanje treba sadržavati sljedeće podatke:- datum izdavanja,- ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,- mjesto u koje se putuje,- svrhu putovanja,

sirovica-k.indd 31sirovica-k.indd 31 7/19/07 11:21:04 AM7/19/07 11:21:04 AM

32 RaËunovodstvo i fi nancije

KO

LO

VO

Z 2007.

PLAĆE I NAKNADE

- vrijeme polaska i vrijeme povratka sa putovanja, odnosno trajanje putovanja,

- podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje, - ako se putuje osobnim automobilom (službenim ili privatnim

koji se koristi za službene svrhe) potrebno je navesti:- marku i registarsku oznaku automobila, - početno i završno stanje brojila (kilometar/sat).Na putnom nalogu treba biti pečat i potpis ovlaštene osobe,

a uz putni nalog radnik treba priložiti obračun troškova, kojega likvidira za to nadležna osoba.

Osim navedenih propisanih podataka, radnik je obvezan sasta-viti i izvješće s puta, koje prema mišljenju Središnjeg ureda Pore-zne uprave, klasa 411-01/06-01/533, ur. broj: 513-07-21-01/06-2, od 25. svibnja 2006. godine „….treba upućivati na konkretnu svrhu određenog službenog putovanja ….” U izvješću se tako, na primjer, može navesti: “dogovor s dobavljačem “X” o količi-ni i terminskom planu nabavki njegovih proizvoda u sljedećem tromjesečnom razdoblju” ili “prezentacija novog informacijskog poslovnog sustava za kupca “A” u njegovom poslovnom prosto-ru“, itd.…

U skladu s odredbama Uredbe o izdacima za službena putova-nja u inozemstvo, u nalogu za službeno putovanje u inozemstvo, treba, osim navedenih podataka, navesti i:- poslove i zadatke koje obavlja osoba upućena na službeni put

u inozemstvo,- naziv države u koju se putuje,- kategoriju hotela u kojemu se noći,- uvjete obračunavanja izdataka za službeno putovanje, uz na-

znaku jesu li tijekom putovanja osigurani besplatni smještaj i hrana.

3. ISPRAVE KOJIM SE DOKAZUJU TROŠKOVI

SLUŽBENOG PUTOVANJA

Tijekom službenog putovanja, radniku nastaju:- izdaci za smještaj,- izdaci za prijevoz,- izdaci za prehranu (nadoknađuju se iz dnevnice),- ostali izdaci (na primjer, izdaci nastali korištenjem telefona,

pribavljanjem putničkih isprava, iznajmljivanjem prostorije za sastanke ili iznajmljivanjem opreme za potrebe službene korespondencije, takse i dr.).Nastale izdatke poslodavac radniku nadoknađuje na temelju

isprava priloženih uz putni nalog. Te se isprave smatraju urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, ako se iz njih može nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme njihovog sastavljanja i njihov materijalni sadržaj, što znači da nedvojbeno i istinito pred-stavljaju poslovni događaj, odnosno narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje su sastavljene.1

3.1. Izdaci za smještaj

Prema odredbama članka 13. stavka 2. točke 2. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac može radniku neoporezivo nadoknaditi troškove noćenja na službenom putovanju u visini

1 Sadržaj knjigovodstvene isprave detaljnije propisuju odredbe članka 3. - 7. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.) te odredbe članka 55. Općeg pore-znog zakona (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. i 150/02.).

stvarno plaćenih izdataka, neovisno o kategoriji hotela. Ako poslodavac želi ograničiti troškove smještaja do određene katego-rije hotela (na primjer do kategorije hotela s tri ili četiri zvjezdice), takvu odredbu treba ugovoriti u izvorima radnog prava.2

U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, radniku se, u skladu s odredbama članka 4. Uredbe, mogu nadoknaditi izdaci za smještaj na temelju plaćenog računa hotela, uključujući i hotel “A” kategorije. Iznimno, radniku se mogu nadoknaditi i izdaci za smještaj u hotelu iznad “A” kategorije ako uvjete smještaja odre-đuje organizator odnosno domaćin. Napominjemo da se kategorija hotela ne određuje više određenim slovom, već brojem zvjezdica, pa ovu odredbu Uredbe nije moguće izravno primijeniti. Osim toga, Pravilnik o porezu na dohodak propisuje pravo nadokna-đivanja troškova noćenja u visini stvarno plaćenih izdataka, pa se troškovi noćenja u inozemstvu, na temelju priloženog računa, mogu radniku u cijelosti nadoknaditi neoporezivo, neovisno o kategoriji hotela.

Vjerodostojnom ispravom na temelju koje se radniku na-doknađuje trošak noćenja smatra se račun za smještaj u ugo-stiteljskom objektu, račun odnosno ugovor za smještaj u sobi unajmljenoj od fizičke osobe - iznajmljivača, i sl..

Ako je osoba tijekom službenog putovanja bila smještena kod prijatelja ili rodbine, nema račun za noćenje, pa joj poslodavac, stoga, ne može neoporezivo isplatiti određenu svotu kao naknadu za trošak smještaja na službenom putovanju.

Račun za smještaj pružatelju usluge može izravno platiti po-slodavac ili sam radnik, kojemu onda poslodavac naknadno taj izdatak nadoknađuje. Neovisno o načinu plaćanja računa, ako su pružatelj usluge i poslodavac u sustavu poreza na dodanu vrijed-nost, poslodavac ostvaruje pravo na odbitak pretporeza, uz uvjet da račun za smještaj ima sve podatke, propisane člankom 15. stav-kom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (što podrazumijeva, da uz ostale propisane podatke, obvezno ima i podatak o nazivu, tj. imenu, adresi i matičnom broju poslodavca pravne osobe, od-nosno matičnom broju građana poslodavca fizičke osobe).

Neoporezivim izdacima za smještaj podrazumijevaju se stvar-no plaćeni izdaci za noćenje s doručkom. Ako radnik uz putni nalog priloži račun za smještaj u hotelu zbog dnevnog odmora, takav mu se izdatak, iako ima vjerodostojnu ispravu kojom ga dokazuje, ne može neoporezivo nadoknaditi. Iznimno, izdaci

smještaja za dnevni odmor tijekom službenog putovanja u

inozemstvo mogu se neoporezivo nadoknaditi članovima zra-koplova, ako je vrijeme zadržavanja u zračnoj luci između dvaju letova tijekom 24 sata duže od 4 sata.

3.2. Izdaci za prijevoz

Izdaci za prijevoz na službenom putovanju obračunavaju se u visini cijene prijevoza onim prijevoznim sredstvom koje je kori-šteno tijekom službenog putovanja.

2 Na primjer, od kolektivnih ugovora s proširenom primjenom, Kolektivni ugovor za graditeljstvo (Nar. nov, br. 4/02., 91/03., 93/04. i 97/05. te Odluke o proširenju primjene Kolektivnog ugovora, Nar. nov., br. 56/02., 120/03., 75/07. i 104/05.) utvrđuje pravo na naknadu troškova smještaja u visini noćenja u hotelu s tri zvjezdice u istom mjestu, a Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije (Nar. nov., br. 14/06. i 75/05. - Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora) u visini punog iznosa hotelskog računa, a najviše do visine cijene noćenja u hotelu A kategorije u istom mjestu.



KO

LO

VO

Z 2

007.

PLAĆE I NAKNADE

3.2.1. Prijevoz sredstvima javnog prijevoza

Radniku koji putuje sredstvima javnog prijevoza, posloda-vac nastale izdatke nadoknađuje na temelju priloženih isprava uz putni nalog kojima se ti izdaci dokazuju. Ovisno o korištenom prijevoznom sredstvu, radnik uz putni nalog prilaže kartu odno-sno račun za vlak, autobus, zrakoplov, trajekt ili brod, te isprave kojima dokazuje dodatne izdatke vezane uz prijevoz (na primjer, račun za spavaća kola ili brodsku kabinu, račune za plaćenu rezer-vaciju mjesta, smještaj prtljage, plaćene takse zračnoj luci, itd.).

Za priznavanje troškova prijevoza na službenom putovanju sredstvima javnog prijevoza, vjerodostojnom ispravom koja dokazuje nastanak tih izdataka smatra se izdani izvorni račun ovlaštenih prijevoznika (prijevozna karta).

Prema mišljenju Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave, klasa: 410-18/05-01/125, ur. broj: 513-07-21/05-2 od 15. prosinca 2005. godine, “…iznimno je moguće vjerodostojnim ispravama smatrati i potvrde o cijeni prijevoznih karata izdane od ovlaštenih prijevoznika čija su prometna sred-stva korištena za prijevoz na pojedinom službenom putovanju, ali samo u pojedinačnim izvanrednim okolnostima, kao što su, na primjer, gubitak izvornog računa, njegovo uništenje, krađa i slično…”

Ako su prijevoznik i poslodavac u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poslodavac po računu prijevoznika koji ima sve podat-ke propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ostvaruje pravo na odbitak pretporeza.

3.2.2. Prijevoz osobnim vozilom

Izdaci za prijevoz osobnim vozilom na službenom putovanju mogu nastati korištenjem službenog automobila ili korištenjem privatnog automobila u službene svrhe.3 U putnom nalogu, u oba slučaja, obvezno treba navesti marku i registarsku oznaku au-

tomobila, te početno i završno stanje brojila (kilometar/sat).

Prema odredbama članka 14. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak, radnik je do 2. srpnja 2007. godine uz putni nalog obvezno trebao priložiti račun za gorivo, neovisno o činjenici je li za službeno putovanje koristio službeni ili privatni automo-bil. Od 2. srpnja 2007. godine, račune za gorivo ne treba više prilagati uz putni nalog, jer je ta obveza ukinuta Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 68/07.).

U slučaju putovanja službenim osobnim vozilom, radnik, stoga, uz putni nalog treba priložiti račune o plaćenim troškovima cestarine, tunelarine, mostarine ili parkiranja odnosno račun za prijevoz automobila trajektom, ako je cilj njegovog putovanja mjesto na otoku, i sl.. Na temelju priloženih isprava, poslodavac mu može u cijelosti neoporezivo nadoknaditi stvarno nastale izdatke. Ako je tijekom putovanja službenim osobnim vozilom radnik kupio gorivo i račun platio vlastitim sredstvima (a ne

3 Prema stajalištu Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave, klasa: 410-01/96-01/314, ur. broj: 513-07/96-1, od 19. travnja 1996. godine, privat-nim automobilom se smatra svaki automobil koji nije službeni i za čije se korište-nje ne plaća neka druga naknada (rent a car i drugi najam koji plaća poslodavac). Nadalje, smatra se da je automobil korišten u službene svrhe, za obavljanje djelat-nosti, neovisno od toga je li u vlasništvu radnika koji ga je koristio na službenom putovanju, ili je unajmljen ili posuđen u privatnom odnosu s drugim vlasnikom automobila.

poslovnom karticom ili karticom isporučitelja naftnih derivata,) poslodavac će mu, također, nastali izdatak u cijelosti neoporezivo nadoknaditi. Račune za gorivo kupljeno tijekom službenog puto-vanja poslodavac može odložiti uz ostale „ulazne“ račune jer ih radnik više ne treba prilagati uz putni nalog.

Za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, po-slodavac, u pravilu, utvrđuje iznos naknade ovisno u broju kilo-metara prijeđenih u službene svrhe. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporeziv iznos naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Uz putni nalog radnik, stoga, obvezno prilaže obračun kilometara prijeđenih u službene svrhe.

Većina kolektivnih ugovora za gospodarstvo s proširenom primjenom, pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe utvrđuje u visini 30% cijene benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru.4 Tako utvrđeni iznos naknade poslo-davac ne može u cijelosti neoporezivo isplatiti radniku. Naime, 30% cijene benzina eurosuper 95 trenutno iznosi 2,40 kuna, što je više od neoporezivog iznosa, pa na razliku koja premašuje neopo-rezivu svotu, poslodavac treba obračunati doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez.5

U neoporezivoj svoti naknade za korištenje privatnog auto-mobila u službene svrhe koja iznosi 2,00 kune po prijeđenom kilometru, sadržani su svi troškovi koje radnik može imati u svezi s korištenjem privatnog automobila za službene svrhe, kao što je amortizacija automobila, izdaci za tekuće održavanje, izdaci za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i slično. Međutim, u naknadu nisu uključeni izdaci koji nastaju tijekom prijevoza na službenom putovanju na ime plaćanja cestarina, tunelarina, mostarina ili sličnih izdataka. Takve izdatke poslodavac također može neoporezivo nadoknaditi radniku na temelju računa priloženih uz putni nalog.

3.3. Dnevnica za službeno putovanje

U skladu s odredbama članka 13. stavka 3. Pravilnika o pore-zu na dohodak i članka 4. Uredbe, dnevnica za službeno putova-

nje u zemlji i inozemstvu služi za pokriće izdataka prehrane,

pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno

putovanje.

Prema stajalištu Ministarstva financija, Središnjeg ureda Po-rezne uprave, klasa 410-01/03-01/730, ur. broj: 513-07/03-2, od 30 rujna 2003. godine, poslodavac može na ime troškova noćenja

4 Na primjer, Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo (Nar. nov., br. 69/02. i 139/04., Odluke o proširenju primjene Kolektivnog ugovora - Nar. nov., br. 69/02. i 75/05.), Kolektivni ugovor za putničke agencije (Nar. nov., br. 94/02.) i Kolek-tivni ugovor za graditeljstvo utvrđuju pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u visini 30% cijene benzina eurosuper 95. Kolektivni ugovor za trgovinu (Nar. nov., br. 41/98. i 79/05.) pravo na naknadu troškova zbog korištenja privatnog automobila u službene svrhe utvrđuje u visini 30% cijene ben-zina “super” po prijeđenom kilometru, dok ostali kolektivni ugovori s proširenom primjenom pravo na naknadu ovih troškova utvrđuju u neoporezivom iznosu, pro-pisanom odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.

Napominjemo da i kolektivni ugovori za službenike i namještenike u javnim službama visinu naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe ta-kođer utvrđuju u visini 30% cijene benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru. Međutim, Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje i visini naknada za ko-risnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 55/04., 61/04. i 12/05.) koju je, na temelju odredbi Zakona o izvršavanju Državnog prora-čuna Republike Hrvatske, donijela Vlada, ovu naknadu utvrđuje u visini 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

5 Sredinom srpnja ove godine, cijena litre bezolovnog benzina eurosuper 95 iznosi 8,00 kuna, pa 30% te cijene iznosi 2,40 kuna.



KO

LO

VO

Z 2007.

PLAĆE I NAKNADE

na službenom putovanju, radniku neoporezivo isplatiti naknadu u visini stvarnih izdataka cijene noćenja s doručkom, pa se dnevni-com pokrivaju troškovi ostalih obroka tijekom dana (ručka i večere). Ako je radnik, uz uslugu noćenja i doručka, u istom ugostiteljskom objektu koristio i usluge ručka i večere, treba zatražiti od ugostitelja da na računu iznose ovih usluga posebno iskaže.

Na primjer, na računu ugostitelja cijena noćenja s doručkom iznosi 382,00 kn, a ručak i večera 120,00 kn. U ovom slučaju, po-slodavac može radniku neoporezivo nadoknaditi troškove noćenja s doručkom u iznosu od 382,00 kn i isplatiti mu dnevnicu u iznosu 170,00 kuna. Iz dnevnice koja je namijenjena za podmirenje troš-kova prehrane i za ostale osobne troškove, radnik sam podmiruje nastale izdatke za ručak i večeru. No, poslodavac može ukupan iznos računa (trošak smještaja i trošak prehrane u iznosu 502,00 kuna) platiti izravno hotelu. Plaćanjem dijela računa u iznosu od 120,00 kuna koji se odnosi na uslugu ručka i večere, poslodavac je isplatio radniku dio neoporezive dnevnice u “naravi”, pa će mu u novcu isplatiti samo 50,00 kuna, tj. razliku do ukupnog neoporezivog iznosa dnevnice. Uz pretpostavku da ukupni iznos ručka i večere iznosi, na primjer 190,00 kuna, a poslodavac i u tom slučaju plati hotelu ukupan iznos računa, razlika više ispla-ćenog iznosa dnevnice u “naravi” od propisanog neoporezivog iznosa (u navedenom primjeru: 190,00 - 170,00 = 20,00 kuna) u poreznom je smislu plaća radnika na koju poslodavac mora obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez.

Iz dnevnice se nadoknađuju i troškovi prijevoza u mjestu

u kojemu je radnik upućen na službeno putovanje. Troškovi prijevoza koji radniku nastaju do mjesta u koje je službeno upućen, nadoknađuju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, odnosno prijevozne karte).

Navedeno pojašnjavamo sljedećim primjerom: Radnik putuje zrakoplovom iz Splita u Zagreb. Do splitske

zračne luke putovao je posebnom autobusnom linijom zračnog prijevoznika, a iz zračne luke u Velikoj Gorici do Zagreba taxijem. Račune ovih prijevoza prilaže uz putni nalog i poslodavac mu ih u cijelosti nadoknađuje. Troškove osobnog prijevoza u Zagrebu (neovisno o korištenom prijevoznom sredstvu), radnik nadoknađuje iz iznosa svoje dnevnice.

Ako je pravo na dnevnicu u kolektivnom ugovoru, pravilni-ku o radu ili ugovoru o radu koji obvezuje poslodavca utvrđeno na drugačiji način, poslodavac postupa sukladno ovim aktima, vodeći računa o utvrđenom neoporezivom pravu za isplatu dnevnice.

Uvjete za isplatu neoporezive dnevnice (udaljenost mjesta u koje se službeno putuje, te vremensko trajanje putovanja) detalj-nije utvrđuju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak i Uredbe.

3.3.1. Udaljenost mjesta u koje se službeno putuje

Prema odredbama članka 13. stavka 6. Pravilnika, dnevnice za službena putovanja isplaćuju se radnicima koje poslodavac upu-ćuje na službeno putovanje iz mjesta njihovog rada ili iz mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, u neko drugo mjesto, udaljenosti najmanje 30 kilometara6 (osim u mjesto njihovog prebivališta odnosno uobičajenog boravišta).

6 U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, ovaj je uvjet ograničavajući samo iznimno, kod poslodavaca sa sjedištem uz državnu granicu zbog čega mjesto

Prema mišljenju Ministarstva financija, Središnjeg ureda Porezne uprave: klasa: 121-02/05-01/7, ur. broj: 513-07-21/05-2, od 3. studenoga 2005. godine “… u slučajevima kada se mjesto rada razlikuje od mjesta radnikova prebivališta ili uobičajenog boravišta, a radnik na službeno putovanje polazi iz mjesta svoga prebivališta ili uobičajenog boravišta, propisanu udaljenost od najmanje 30 km treba računati od mjesta prebivališta ili uobiča-jenog boravišta.”

Ako se putuje morem, prema mišljenju Središnjeg ureda Po-rezne uprave, klasa: 410-01/01-01/794; ur. broj: 513-07/01-2, od 13. rujna 2001. godine, najmanja udaljenost između mjesta upući-vanja na službeno putovanje i mjesta rada odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, treba iznositi 16,20 morske milje

(1 morska milja = 1.852 m).

3.3.2. Vremensko trajanje službenog putovanja

Pravo na isplatu dnevnice vezano je uz vremensko trajanje službenog puta. Prema odredbi članka 13. stavka 2. točke 13. Pravilnika, radnik ostvaruje pravo na isplatu neoporezivog iznosa dnevnice u zemlji, ako službeno putovanje traje preko 12 sati

dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, radnik ostvaruje pravo na polovicu dnevnice.

U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, pravo na isplatu dnevnice vezano uz vremensko trajanje službenog puta, utvrđeno je na precizniji način. Naime, prema odredbama članka 9. Uredbe, za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozem-

stvu obračunava se jedna dnevnica. Jedna dnevnica obračunava se i za ostatak vremena duži od 12 sati, kao i za putovanje koje traje manje od 24, a više od 12 sati. Za ostatak vremena od 8 do 12 sati, kao i za službeno putovanje koje traje duže od 8, a manje od 12 sati, obračunava se pola dnevnice.

U slučaju službenog putovanja u zemlji koje traje više dana, mišljenja smo da pravo na neoporezivu dnevnicu treba utvrditi na način koji je precizno utvrđen Uredbom.

Na primjer, službeno putovanje je započelo 1. srpnja u 7 sati, a okončano 3. srpnja u 18 sati. Putovanje je trajalo ukupno 59 sati pa radnik ostvaruje pravo na dvije i pol dnevnice: za prvih 24 sata putovanja ostvaruje pravo na jednu dnevnicu, za drugih 24 sata pravo na drugu dnevnicu, a za ostatak vremena od 11 sati pravo na “pola” dnevnice.

u koje se putuje u inozemstvu može biti udaljeno manje od 30 kilometara od mjesta rada.



KO

LO

VO

Z 2

007.

PLAĆE I NAKNADE

3.3.3. Utvrđivanje dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo

Dnevnica utvrđena za stranu državu u koju se službeno putuje obračunava se od sata prelaska hrvatske granice, a dnevnica utvrđena za stranu državu iz koje se dolazi do sata prelaska gra-

nice Hrvatske. Za potrebno vrijeme putovanja do hrvatske grani-ce i od hrvatske granice do mjesta s kojeg je krenuo na službeno putovanje, radnik, uz propisane uvjete, ostvaruje pravo na isplatu dnevnice u zemlji. Za svako zadržavanje, odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati, obračunava se pro-pisana dnevnica za tu stranu državu.

Primjer: Radnik je upućen na službeni put osobnim automobilom iz

Slavonskog Broda u Sttutgart. Putovanje je započeo polaskom iz Slavonskog Broda, 3. srpnja u 12 sati. U Sloveniju je ušao istoga dana u 16 sati, u Austriju u 20 sati i 15 minuta, a u Njemačku u 23 sata. Sastanke s poslovnim parterima je održao 4. srpnja i 5. srpnja. Nakon sklopljenog ugovora o prodaji proizvoda iz svog proizvodnog programa, 5. srpnja u 14 sati krenuo je u Slavonski Brod. U Austriju je ušao istoga dana u 19 sati, a u Sloveniju u 22 sata i 20 minuta. Hrvatsku granicu je prešao 6. srpnja u 1 sat i 50 minuta, te stigao u Slavonski Brod u 5 sati i 30 minuta.

Na službenom putovanju je proveo ukupno 65 sati i 30 minuta od čega u Hrvatskoj 7 sati i 40 minuta, a u inozemstvu 57 sati i 50 minuta. Za vrijeme provedeno na službenom putovanju u ino-zemstvu, radnik ostvaruje pravo na isplatu dvije i pol inozemne dnevnice (24 sata + 24 sata + 9 sati i 50 min).

Kako proputovanje kroz Sloveniju i Austriju u polasku odnosno u povratku nije trajalo više od 12 sati, ne obračunavaju se dnevni-ce za ove zemlje, već samo dnevnica za Njemačku.

Za vrijeme putovanja od Slavonskog Broda do hrvatske granice te pri povratku iz inozemstva, od hrvatske granice do Slavonskog Broda radnik, uz propisane uvjete, ostvaruje pravo na isplatu dnev-nice u zemlji. Prema prethodnom obračunu proizlazi da je prilikom službenog putovanja u Njemačku radnik kroz Hrvatsku putovao 7 sati i 40 minuta, a pravo na pola dnevnice ostvaruje se za službeno putovanje u trajanju dužem od 8 sati iz čega proizlazi da radnik ne bi ostvario pravo na isplatu pola “tuzemne” dnevnice.

Iako bi prema odvojenim obračunima trajanja putovanja u inozemstvu i putovanja u tuzemstvu proizašlo pravo samo na isplatu 2 i pol inozemne dnevnice, službeno putovanje treba pro-matrati kao cjelinu (a ne kao dva odvojena putovanja). Prema podacima, putovanje je ukupno trajalo 65 sati i 30 minuta, što podrazumijeva pravo na isplatu tri dnevnice (24 sata + 24 sata + 17 sati i 30 minuta = 65 sati i 30 minuta). Dakle, gledajući putovanje kao cjelinu, nije ostvareno pravo na isplatu samo dvije i pol inozemne dnevnice, već i pravo na isplatu pola tuzemne dnev-nice („višak“ sati ostvaren u inozemstvu treba pribrojiti satima službenog putovanja u zemlji, u kojem slučaju vrijeme putovanja u zemlji premašuje 8 sati).

Ako se putuje zrakoplovom, dnevnica se obračunava od sata polaska zrakoplova s posljednje zračne luke u Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova na prvu zračnu luku u Hrvatskoj.

Primjer:Radnik je putovanje u London započeo 16. lipnja u 17 sati

polaskom iz Virovitice. Od Virovitice do zračne luke Zagreb rad-nik je putovao osobnim automobilom, a od Zagreba do Londona

zrakoplovom koji je sa zračne luke poletio u 21 sat i 30 minuta. U Londonu je boravio 17. i 18. lipnja. U povratku, zrakoplov je iz Londona poletio 19. lipnja u 5,45 sati, a u zračnu luku Zagreb sletio u 8 sati. Radnik je u Viroviticu stigao u 11 sati i 50 minuta. Putovanje je ukupno trajalo 66 sati i 50 minuta, od čega 58 sati i 30 minuta u inozemstvu i 8 sati i 20 minuta u zemlji.

Za vrijeme provedeno u inozemstvu ostvario je pravo na dvije i pol dnevnice (za prva 24 sata jednu dnevnicu, za druga 24 sata drugu, a za ostatak vremena od 10 sat i 30 minuta pola dnevnice). U zemlji je putovanje trajalo 8 sati i 30 minuta, za što radnik ostvaruje pravo na pola tuzemne dnevnice.

U slučaju putovanja brodom, dnevnica se obračunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Hrvatskoj do povratka broda u prvo pristanište u Hrvatskoj.

Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obra-čunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica propisana za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno.

3.3.4. Iznos dnevnice

3.3.4.1. Iznos dnevnice u zemlji

Za službeno putovanje u zemlji koje traje preko 12 sati, po-slodavac može radniku neoporezivo isplatiti dnevnicu u iznosu 170,00 kuna. Za službeno putovanje koje traje više od 8, a manje od 12 sati dnevno, radniku pripada pravo na dio dnevnice u iznosu od 85,00 kuna.

3.3.4.2. Iznos dnevnice u inozemstvu

Radniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo, poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnicu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o službenom putovanju u inozem-stvo korisnika državnog proračuna.

Visinu dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuje Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna7 i to samo u samo dvije valute - u US dolarima ili u eurima. Dnevnica se propisuje u eurima i za pojedine zemlje Europske unije koje svoju valutu nisu zamijenile eurom (na primjer, Velika Britanija i Švicarska).

3.3.4.3. Umanjenje dnevnice za inozemstvo

Prema odredbama članka 6. Uredbe, dnevnica se umanjuje

za 80%:

- ako je tijekom službenog putovanja u inozemstvo osigura-

na besplatna hrana, što podrazumijeva da izdatak za hranu na službenom putovanju ne snosi sama osoba upućena na službeni put;

- ako su zbog prekida putovanja u cijeni karte za putovanje brodom ili zrakoplovom uračunati i troškovi za hranu.U slučaju službenog putovanja letačkog osoblja koje ukupno

traje manje od 8 sati računajući vrijeme od sata polaska zrakoplo-va s posljednje zračne luke u Hrvatskoj do sata povratka na prvu zračnu luku u Hrvatskoj dnevnica se, u skladu s odredbom članka 10. Uredbe, umanjuje za 70%.

7 Visinu dnevnice za pojedine zemlje objavili smo u “Obavijestima”, poseb-nom dodatku uz Rif br. 1/07.-



KO

LO

VO

Z 2007.

PLAĆE I NAKNADE

Napominjemo da Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje mogućnost umanjenja dnevnice u zemlji za određeni postotak ako je tijekom službenog putovanja u zemlji osigurana besplatna prehrana, niti je za letačko osoblje propisana mogućnost isplate neoporezive dnevnice u zemlji za putovanja koja traju manje od 8 sati.

3.4. Ostali izdaci

Tijekom službenog putovanja u zemlji i inozemstvu, osim troškova smještaja, prijevoza, i troškova prehrane koji se nado-knađuju iz dnevnice, radniku mogu nastati i određeni izdaci koji su neposredno vezani uz službeno putovanje i koje mu posloda-vac, na temelju odgovarajućih isprava, također može neoporezivo nadoknaditi. Ostalim izdacima službenog putovanja, smatraju se:- izdaci nastali korištenjem telefona za službene potrebe, - izdaci za pribavljanje putničkih isprava (viza),- u slučaju putovanja u inozemstvo, izdaci za cijepljenje i liječ-

ničke preglede koji se obračunavaju u stvarnim iznosima, ako ih ne prizna Ministarstvo zdravstva,

- drugi prijeko potrebni izdaci (na primjer, izdaci u svezi s iznaj-mljivanjem prostorije za sastanke, iznajmljivanjem opreme za potrebe službene korespondencije, takse i dr.).Tijekom službenog putovanja radniku mogu nastati i izdaci

za ugošćavanje poslovnih partnera. Pravo na troškove repre-

zentacije uputno je ugovoriti prije putovanja. U tom se slučaju sprječavaju neželjene nesuglasice oko pravdanja ovih troškova po povratku sa službenog putovanja. Iako se obračunava s putnim nalogom, račun za plaćeni trošak reprezentacije u knjigovodstvu se ne iskazuje na kontima troškova službenog putovanja, već na kontu troška reprezentacije od kojeg je 70% porezno nepriznati rashod.

4. ISPLATA IZDATAKA ZA SLUŽBENO

PUTOVANJE U INOZEMSTVO

Sukladno odredbama Uredbe, poslodavac može, na temelju naloga za službeno putovanje u inozemstvo, radniku isplatiti deviznu akontaciju u visini procijenjenih troškova putovanja. Po-treban iznos strane gotovine pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost osigurava terećenjem vlastitog deviznog računa kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, a ako nema deviznih sredstava, kupnjom od ovlaštene banke.

4.1. Podizanje i kupnja stranog efektivnog novca

Poslodavac koji ima devizni račun kod ovlaštene banke, potrebna devizna sredstva za službeno putovanje u inozemstvo osigurava terećenjem deviznog računa predajom banci pravilno ispunjenog i ovjerenog naloga za doznaku u inozemstvo (nalog 14). Način popunjavanja naloga 14 detaljnije propisuju točke 98. - 102. Upute za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05., 143/05. i 37/06.). U rubriku 6 ovog naloga upisuje se ime i prezime osobe upućene na službeni put u inozemstvo, a u rubriku 8 se kao osnova plaćanja navodi “službeno putovanje” i šifra 285.

Poslodavac koji nema vlastitih deviznih sredstava pa

potrebna sredstva kupuje od ovlaštene banke, treba u korist ovlaštene banke uplatiti protuvrijednost deviza u domaćoj valuti

po prodajnom tečaju banke i naknadu za bankarske usluge u visini koju određuje banka svojim općim uvjetima te pravilno ispuniti, potpisati i ovjeriti nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14).

Banka na temelju dostavljenog naloga za doznaku u inozem-stvo (nalog 14) nalogodavcu isplaćuje potreban iznos efektivnog stranog novca.

4.2. Devizna blagajna

Prema odredbama Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima (Nar. nov., br. 54/06.), domaće pravne i fizičke osobe koje obav-

ljaju registriranu djelatnost mogu za potrebe službenih pu-

tovanja u inozemstvo imati deviznu blagajnu. Pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu i usluge hitne medicinske pomoći, mogu imati deviznu blagajnu i za plaćanje troškova na službenom putovanju u svezi s prijevoznim sredstvima i robom (na primjer, takse koje plaćaju na graničnim prijelazima i slično).

4.2.1. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne

Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500 eura. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja tijekom tromjesečja svakog radnog dana i dobiveni zbroj podijeli s brojem radnih dana toga tromjesečja.

Za odobrenje većeg iznosa gotovine u deviznoj blagajni, poslodavac podnosi zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci, uz koji prilaže izvod iz registra trgovačkog suda i podatak o prosječnom dnevnom stanju devizne blagajne u protekloj godini.

4.2.2. Potvrda o isplaćenoj stranoj gotovini iz devizne blagajne

Poslodavac koji ima deviznu blagajnu za potrebe služ-

benog putovanja u inozemstvo, stranu gotovinu ne podiže prije svakog službenog putovanja, već jednim nalogom 14, uz navođenje teksta “za polog u deviznu blagajnu u svrhu službenog puta u inozemstvo”, diže gotovinu za više službenih putovanja tijekom određenog razdoblja. U tom slučaju, osobi koju upućuje na službeni put u inozemstvo izdaje potvrdu u kojoj trebaju biti

naznačeni:

- serijski broj potvrde,- ime osobe koja putuje,- zemlja u koju se putuje,- svota koja se iznosi i valuta.

Potvrdu ovjerava žigom i potpisom ovlaštena osoba, a poslo-davac je dužan voditi registar izdanih potvrda na temelju kojih radnici pravdaju carinskim tijelima iznošenje strane gotovine iz zemlje.8 Ako poslodavac nema deviznu blagajnu, već stranu go-tovinu podiže i isplaćuje kao akontaciju prije svakog službenog putovanja u inozemstvo, osoba upućena na službeno putovanje uz putni nalog prilaže primjerak ovjerenog naloga 14 kojim carin-skim tijelima pravda iznošenje deviza iz zemlje.

8 Prema odredbama Odluke o unošenju i iznošenju gotovine, čekova i materi-jaliziranih vrijednosnih papira (Nar. nov., br. 111/03., 69/06. i 82/06. - ispravak), rezident može iz Republike Hrvatske iznijeti stranu gotovinu i čekove do iznosa navedenih u nalogu 14, odnosno u potvrdi poslodavca. U slučaju da poslodavac ne isplaćuje akontaciju prije službenog putovanja u inozemstvo, prema odredbama iste Odluke, radnik može prilikom prelaska državne granice, iznijeti stranu goto-vinu u vrijednosti do 3.000 eura te domaću valutu u vrijednosti do 15.000 kuna.



KO

LO

VO

Z 2

007.

PLAĆE I NAKNADE

Osim isplate akontacije odnosno nadoknađivanja nastalih troškova u stranoj efektivi, poslodavac može devizna sredstva bezgotovinski prenijeti sa svog deviznog računa na devizni

račun osobe koja službeno putuje u inozemstvo. U tom slučaju poslodavac daje banci ovjereni nalog u kojemu navodi iznos i valutu akontacije za službeni put.

4.3. Razlike po obračunu putnih troškova

Podignutu stranu valutu pravna osoba obično isplaćuje radniku prije putovanja kao akontaciju. Po povratku sa službenog putova-nja, radnik podnosi obračun putnih troškova. Ako su obračunani troškovi putovanja veći od isplaćene akontacije, poslodavac koji nema deviznu blagajnu, podiže u ovlaštenoj banci utvrđenu razli-ku, ispostavljanjem naloga 14 i isplaćuje je radniku. Ako poslo-davac ima deviznu blagajnu, potrebnu razliku isplaćuje radniku iz devizne blagajne. U slučaju kada su obračunani troškovi manji od isplaćene akontacije, radnik obračunu putnog naloga prilaže više primljeni iznos strane valute. Poslodavac je dužan utvrđenu razliku u stranoj gotovini ili čekovima predati banci radi povrata sredstava na račun, odnosno povrat strane gotovine ili čekova zaprimiti u vlastitu deviznu blagajnu za potrebe službenog puto-vanja. Primljenu stranu gotovinu ili neiskorištene čekove, banka obrađuje kao naplatu s osnove povrata izvršenog plaćanja.

Izdaci za službeno putovanje u inozemstvo nadoknađuju se

radniku u stranoj efektivi ili u kunskoj protuvrijednosti. Ako poslodavac radniku navedene izdatke nadoknađuje u kunskoj pro-tuvrijednosti, ta mogućnost treba biti utvrđena u izvorima radnog prava, odnosno s takvim načinom nadoknađivanja troškova radnik treba biti suglasan.

4.4. Plaćanje u inozemstvu usluga i roba u stranoj efektivi

Ako tijekom službenog putovanja radnik plaća u stranom efektivnom novcu ili u čekovima i neke druge usluge ili nabavlja dobra, za što prethodno ima predračun inozemnog dobavljača (na primjer, kotizaciju za prisustvovanje stručnom skupu), treba za tu namjenu od banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom podignuti stranu efektivu odnosno čekove. Prema odredbama Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima, za ove je namjene dopu-šteno podignuti s vlastitog deviznog računa ili kupiti od banke do

3.000 eura mjesečno, a uz odobrenje Hrvatske narodne banke i veći iznos. Uz zahtjev za podizanje strane gotovine ili izdavanje čekova radi plaćanja u inozemstvu, potrebno je priložiti predračun inozemnog prodavatelja robe ili izvršitelja usluge, a u roku 60

dana od dana podizanja strane gotovine ili čekova podnijeti banci dokaze da su gotovina i/ili čekovi iskorišteni za plaćanje robe ili usluga u inozemstvu. U slučaju da cjelokupni iznos nije utrošen za plaćanje u inozemstvu, neiskorišteni se iznos vraća na račun u banci.

5. ROK I NAČIN PODNOŠENJA OBRAČUNA

PUTNIH TROŠKOVA

Rok za podnošenje obračuna putnih troškova nastalih

tijekom službenog putovanja u zemlji nije propisan poreznim propisima, već se, u pravilu, utvrđuje u izvorima radnog prava.

U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, radnik je dužan, u skladu s odredbama Uredbe, obračun putnih troškova i pisani izvještaj podnijeti u roku sedam dana od dana kada je službeno putovanje u inozemstvo završeno.

Uz obračun putnih troškova prilažu se isprave kojima se doka-zuje visina nastalih izdataka (računi kojima se pravdaju izdaci za smještaj; karte, računi i obračuni kojima se dokazuju troškovi prije-voza; računi i dokazi o ostalim izdacima, itd.). U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, uz putni nalog treba priložiti pisani dokaz o tečaju nacionalne valute, ako su troškovi nastali u nacionalnoj valuti zemlje za koju dnevnica nije propisana u njenoj valuti, već u eurima (na primjer, Mađarska, Rumunjska, Poljska, Češka, itd.) ili američkim dolarima (na primjer, Estonija, Gruzija, Indija, itd.). U tom slučaju, uz obračun treba priložiti pisani dokaz o tečaju nacio-nalne valute u odnosu na valutu u kojoj je utvrđena dnevnica za tu zemlju. Ako se pisani dokaz o tečaju nacionalne valute ne priloži obračunu, po dokumentu u kojemu je trošak iskazan u nacionalnoj valuti, ne priznaju se izdaci (članak 19. Uredbe).

6. UVJETI ZA NEOPOREZIVU ISPLATU

TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA

Odredbe članka 10. točke 9. i 11. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) načelno utvrđuju pravo na isplatu neopo-rezivih primitaka po osnovi službenih putovanja, a uvjete za nji-hovu neoporezivu isplatu te iznose naknada (prijevoznih troškova, troškova noćenja, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, dnevnica u zemlji i dnevnica u inozemstvu) de-taljnije propisuju odredbe članka 7., 13. i 45. Pravilnika o porezu na dohodak.

U slučaju da troškove službenog putovanja isplaćuje iznad propisanih neoporezivih iznosa, isplatitelj je obvezan prilikom isplate na iznos koji premašuje neoporezivu svotu, obračunati

i uplatiti zakonom propisane doprinose, porez na dohodak i

možebitni prirez.

6.1. Osobe kojima se troškovi službenog putovanja mogu isplatiti neoporezivo

Uz propisane uvjete i do utvrđenih iznosa, troškovi službenog putovanja mogu se neoporezivo nadoknaditi radnicima, tj. oso-bama s kojima poslodavci imaju zaključene ugovore o radu. Ovi se troškovi mogu neoporezivo nadoknaditi i fizičkim osobama izaslanim na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog

poslodavca, a za službena putovanja u svezi s djelatnošću tuze-mnog isplatitelja, te članovima predstavničkih i izvršnih tijela

državne vlasti, jedinica područne (regionalne) i lokalne samo-

uprave, ako su po toj osnovi osigurane. Pravo na neoporezivo nadoknađivanje troškova službenog putovanja ostvaruju i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I skupine te osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovolj-noj praksi (volonteri).

6.2. Troškovi službenog putovanja u neprofitnim organizacijama

Prema odredbama članka 10. točke 11. Zakona o porezu na dohodak te članka 7. stavka 5. Pravilnika o porezu na dohodak,



KO

LO

VO

Z 2007.

PLAĆE I NAKNADE

osobama koje nisu zaposlenici i ne primaju naknadu za svoj

rad u neprofitnim organizacijama, a za njene potrebe službeno putuju, mogu se neoporezivo nadoknaditi sljedeći troškovi služ-benog putovanja:- prijevozni troškovi - u visini stvarnih izdataka,- troškovi noćenja - u visini stvarnih izdataka,- trošak korištenja privatnog automobila u službene svrhe - do

2,00 kune po prijeđenom kilometru,- dnevnica u zemlji - do propisnog iznosa,- dnevnica u inozemstvu - do iznosa i pod uvjetima utvrđenim

propisima o izdacima za službena putovanja korisnika držav-nog proračuna.

Iznimno, prema odredbama članka 7. stavka 6. Pravilnika, moguće je osobama koje za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaruju naknadu neoporezivo nadoknaditi prijevozne troško-ve i troškove noćenja, ako se uz službeni nalog prilože računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja koji glase na isplatite-lja - neprofitnu organizaciju.

Ako osoba koja za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaru-

je naknadu, tijekom službenog putovanja ima i druge troškove, nastali troškovi ne mogu joj se neoporezivo nadoknaditi. Na primjer, osoba je tijekom službenog putovanja koristila privatni automobil, te obračunala naknadu za korištenje privatnog auto-mobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Ako joj neprofitna organizacija nadoknađuje ovaj trošak, ispla-ćena naknada podliježe oporezivanju, na način propisan za drugi dohodak. Na isti je način neprofitna organizacija dužna postupiti ako osobi koja za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaruju

naknadu isplaćuje dnevnice ili joj nadoknađuje troškove prije-voza i smještaja, a računi pružatelja usluga ne glase na neprofitnu organizaciju.

6.3. Troškovi službenog putovanja osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost

Izdatke za službena putovanja, nastale za njih osobno, do propisanih neoporezivih iznosa mogu iskazati i osobe koje

obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrednici). Prema odred-bama članka 22. stavka 1. točke 4. Zakona o porezu na dohodak, ako poduzetnik naknade troškova službenog putovanja sam sebi isplaćuje iznad propisanih neoporezivih iznosa, razlika koja premašuje neoporezive iznose ne smatra se porezno dopustivim izdatkom, pa se niti ne knjiži u Knjizi primitaka i izdataka.

7. OPOREZIVI IZDACI ZA SLUŽBENO

PUTOVANJE

Kada isplatitelj obavljanje određenog posla povjeri osobi koja ostvaruje primitke koji imaju obilježje drugog dohotka, a koja zbog obavljanja ugovorenog posla mora putovati u zemlji ili u inozemstvo, ukupno ugovorena naknada za obavljeno djelo (u ko-ju su uključeni i izdaci za prijevoz, smještaj u hotelu i dnevnice), smatra se drugim dohotkom te osobe te podliježe obvezi plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja9, poreza na dohodak po stopi

9 Pri isplati drugog dohotka isplatitelj uplaćuje doprinos za mirovinsko osi-guranje po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% i 5% ako je osoba osigurana u

od 25% i prireza ako je utvrđen za mjesto prebivališta odnosno uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Drugim dohotkom smatraju se, na primjer, isplaćeni izdaci za službeno putovanje članovima skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, ste-čajnim upraviteljima i sucima porotnicima, sudskim vještacima, trgovačkim putnicima, akviziterima, tumačima, prevoditeljima, konzultantima i drugima.

Primjer: Član nadzornog odbora trgovačkog društva, za svoj rad u

odboru ostvaruje mjesečnu naknadu. Za potrebe toga društva službeno je putovao, pri čemu su nastali sljedeći troškovi (s uključenim porezom na dodanu vrijednost koji se ne iskazuje kao pretporez):

- troškovi smještaja u hotelu 520,00 kuna,- prijevozni troškovi 640,00 kuna,- ukupno troškovi 1.160,00 kunaTrgovačko društvo izravno je podmirio nastale troškove hotelu

i prijevozniku. Za utvrđivanje “bruto” iznosa koji služi kao osno-vica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, te utvrđivanje osnovice za obračun poreza na dohodak i prireza isplatitelj koristi odgovarajući koeficijent. Kako član nadzornog odbora ima pre-bivalište u Zagrebu, koeficijent za preračun iznosi 1,773050, tj. bruto iznos naknade je 2.056,74 kuna.

Osoba je osigurana u oba stupa mirovinskog osiguranja, pa iznos doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza koji treba uplatiti na propisane uplatne račune, isplatitelj utvrđuje na sljedeći način:

Red.

br.Opis Iznos

1. Bruto primitak (1.160,00 x 1,773050) 2.056,742. Doprinos za mirovinsko osiguranje: 411,35

- prvi stup mirov. osig. (2.056,74 x 15%)- drugi stup mirovin. osig. (2.056,74 x 5%)

308,51102,84

3. Porezna osnovica 1.645,394. Porez (1.645,39 x 25%) 411,355. Prirez (411,35 x 18%) 74,046. Porez i prirez ukupno 485,397. Isplaćeno hotelu i prijevozniku 1.160,008. Doprinos za zdravstveno osiguranje

(2.056,74 x 15%) 308,51

Obračunane i uplaćene doprinose, porez na dohodak i prirez isplatitelj je dužan uplatiti na propisane uplatne račune i evidenti-rati ih u propisanim evidencijama: - u obrascu R-Sm, kojeg dostavlja Središnjem registru osigu-

ranika pri svakoj isplati naknade. Na stranici A ovog obrasca, u rubrici “vrsta obračuna/ispravka” upisuje se šifra 03, a u rubrici “vrsta obveznika” šifra 17. Na stranici B u rubriku

oba stupa mirovinskog osiguranja, te doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 15%. Iznimno, isplatitelj ne plaća doprinose za obvezna osiguranja kada se troško-vi putovanja isplaćuju kao sastavni dio ugovora za autorsko ili kulturno-umjetničko djelo. Te isplate podliježu samo obvezi plaćanja poreza na dohodak i prireza, uz pravo na priznavanje paušalno priznatih izdataka u iznosu od 30%, odnosno u slu-čaju umjetničkog djela, uz propisane uvjete, i na priznavanje 25% neoporezivog primitka.



KO

LO

VO

Z 2

007.

PLAĆE I NAKNADE

“osnova obračuna” za osnov osiguranja upisuje se šifra 21, a za razdoblje s istom osnovom obračuna upisuju se nule;

- u IDD obrascu kojeg predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu;

- u ID-1 obrascu kojeg nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostavlja do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu.

8. POSEBAN DOPRINOS ZA KORIŠTENJE

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INOZEMSTVU

Za osobe upućene na službeni put u inozemstvo plaća se poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Prema odredbi članka 4. točke 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu uplaćuje:- poslodavac koji radnika upućuje na službeni put u inozem-

stvo,- isplatitelj drugog dohotka koji osobu koja ostvaruje primit-

ke koji imaju obilježje drugog dohotka upućuje na službeno putovanje u inozemstvo,

- osiguranik koji obavlja samostalnu djelatnost obrta, slo-

bodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, kada sam putuje na službeni put u inozemstvo.Ako se na službeno putovanje u inozemstvo upućuje osobu

koja za svoj rad ne ostvaruje primitke koji imaju obilježje drugog dohotka (na primjer, osobu koja za svoj rad u neprofitnoj organiza-ciji ne ostvaruje naknadu), obvezu uplate doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za tu osobu nema osoba koja je upućuje na službeno putovanje. Obvezu plaćanja doprinosa ima sama osoba upućena na službeno putovanje u inozemstvo, i to prije putovanja, na temelju obračuna nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za službeni put u trajanju do 30 dana obračunava se po stopi od

20% na najnižu mjesečnu osnovicu. Ako službeno putovanje ne traje 30 dana, već kraće razdoblje u tijeku mjeseca, osnovica za

plaćanje doprinosa utvrđuje se tako da se iznos najniže mjesečne osnovice podijeli s brojem dana toga mjeseca i pomnoži s brojem dana provedenih na službenom putovanju u inozemstvu.

Na primjer, ako je osoba tijekom mjeseca srpnja 2007. godine bila četiri dana na službenom putovanju u inozemstvu, osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se na sljedeći način: - 2.298 : 31 = 74,13 kuna,- 74,13 x 4 = 296,52 kuna.

Množenjem utvrđene osnovice sa stopom od 20%, dobiva se iznos doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (296,52 x 20% = 59,30 kuna). Obračunani iznos doprinosa po-slodavac odnosno isplatitelj uplaćuje na uplatni račun Državnog proračuna uz navođenje šifre doprinosa 8443. Doprinos se upla-ćuje u roku 15 dana po proteku mjeseca u kojemu je osoba bila na službenom putu u inozemstvu.

Kada je na službenom putovanju u inozemstvu bio radnik, poslodavac podatke o obračunanom doprinosu iskazuje u ID obrascu (u redak III. 3.3. - poseban doprinos za korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu).

Kada je na službenom putovanju u inozemstvu bila osoba koja ostvaruje primitke koji imaju obilježja drugog dohotka, podaci o uplaćenom doprinosu za korištenje zdravstvene zaštite u inozem-stvu isplatitelj upisuje u obrazac IDD (u kolonu 3 redak 5.6).

Podatke o uplaćenom doprinosu za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slo-bodnog zanimanja, te poljoprivrednici, koji su službeno putovali u inozemstvo, sami za sebe upisuju u IDD-1 obrazac (kolona 7, redak 3.9). Ako su na službenom putovanju u inozemstvu bili radnici zaposleni kod fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, podaci o plaćenom doprinosu za korištenje zdravstve-ne zaštite u inozemstvu za te radnike upisuju se u obrazac ID.

Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb


Documents

Izdaci Za Sluzbena Putovanja