of 4/4
iz naših knjiÞnica Ureðuje: Danko Škare Nacionalna i sveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu, knjiÞnica mjeseca u Europskoj knjiÞnici R. Petrušiæ * i B. Šalamon-Cindori ** Nacionalna i sveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb Uvod U povodu pridruÞivanja Hrvatske Europskoj uniji Nacionalna i sveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu odabrana je kao knjiÞnica mjese- ca u zajednici Europske knjiÞnice, koja obuhvaæa 48 nacionalnih i brojne europske znanstvene knjiÞnice. Europska knjiÞnica (The European Library) besplatna je online usluga utemeljena 2005. godine, kada joj se meðu prvim knjiÞnicama pridruÞila i Nacio- nalna i sveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu, radi objedinjavanja zbirki i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjiÞnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine, kao i pro- nalaÞenja i dohvaæanja više od 200 milijuna izvora te pruÞanja pristupa digitaliziranoj graði iz fondova knjiÞnica zemalja èlanica. Europska knjiÞnica: riznica za znanstvenike i knjiÞnice Internet obiluje raznovrsnim podatcima, meðutim velik broj njih neuporabljiv je za znanstvenike, koji se u pripremi svojih radova moraju sluÞiti vjerodostojnim izvorima èije je podrijetlo moguæe provjeriti. Takoðer istraÞivanja pokazuju kako znanstvenici naj- više cijene jednostavan i uèinkovit pristup digitalnim izvorima. U isto se vrijeme knjiÞnice suoèavaju s izazovima digitalnoga doba te primjenom suvremene tehnologije pronalaze najbolje naèine predstavljanja svojih zbirki što veæem broju korisnika kao i ekonomiènu obradu i razmjenu podataka. Europska knjiÞnica (The European Library, TEL), online je usluga koja je od svojega pokretanja 2005. godine ubrzo postala jedan od najpouzdanijih naèina pronalaÞenja i dohvaæanja više od 200 milijuna izvora. Virtualne police Europske knjiÞnice sadrÞavaju sve bibliografske zapise Europe u njezinu središnjem katalogu. Tu je takoðer dostupno gotovo 24 milijuna stranica cjelovitoga tek- sta, ukljuèujuæi 600 000 knjiga i elektronièkih znanstvenih radova te 10 milijuna digitalnih objekata. Znanstvenici mogu pristupiti uistinu širokomu rasponu izvora, od velikih zbirki koje je digitali- zirao Google do goleme kolièine tzv. “sive literature”, a izvori ukljuèuju èlanke objavljene u razlièitim èasopisima, patente, raz- lièita sluÞbena izvješæa i ostalu tiskanu graðu koja se èesto previða Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 62 (9-10) 351–354 (2013) 351 48. V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980. (Simeon, 1980.) 49. R. Budin, A. Mihaliæ, Osnove tehnièke termodinamike, Škol- ska knjiga, Zagreb, 1990. (Budin, 1990.) 50. E. C. Potter, Elektrokemija, osnove i primjena (prijevod: B. Lovreèek, K. Moslavac, V. Jendrašiæ), Školska knjiga, Zagreb, 1968. (Potter, 1968.) 51. I. Piljac, Elektroanalitièke metode, RMC, Zagreb, 1995. (Piljac, 1995.) 52. I. Piljac, Senzori fizikalnih velièina i elektroanalitièke metode, Media Print, Zagreb, 2010. (Piljac, 2010.) 53. S. H. Pine, Organska kemija (prijevod I. Bregovec, V. Rapiæ), Školska knjiga, Zagreb, 1994. 54. H. Vanèik, Temelji organske kemije, TIVA, Tiskara VaraÞdin, VaraÞdin, 2012. 55. J. BoÞièeviæ, Temelji automatike 2, 7. izd., Školska knjiga, 1990. (BoÞièeviæ, 1990.) 56. H. Ivekoviæ, B. Kunst, S. Iviæ, Desalinacija, HAZU, Zagreb, 1995. (Ivekoviæ i sur., 1995.) 57. Z. Gomzi, Kemijski reaktori, HINUS, Zagreb, 1998. (Gomzi, 1998.) 58. M. Hraste, Mehanièko procesno inÞenjerstvo, 2. izd., HINUS, Zagreb, 2003. (Hraste, 2003.) 59. Š. Cerjan-Stefanoviæ, V. Drevenkar, B. Jurišiæ, M. Mediæ-Šariæ, M. Petroviæ, N. Šegudoviæ, V. Švob, S. Turina, Kromatografsko nazivlje (prijevod IUPAC-ovih preporuka iz 1993. i 1997.), HINUS i Sekcija za kromatografiju HDKI, Zagreb, 1999. (Cerjan i sur., 1999.) 60. H. Günzler, H.-U. Gremlich, Uvod u infracrvenu spektrosko- piju (prijevod Z. Meiæ, G. Baranoviæ), Školska knjiga, Zagreb, 2006. (Günzler, 2006.) 61. F. Tuæan, Opæa mineralogija, DrÞavna štamparija Kraljevine SHS, Beograd, 1928. (Tuæan, 1928.) 62. L. Hudeèek, M. Mihaljeviæ, Hrvatski terminološki priruènik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2009. Renata Petrušiæ, e-pošta: [email protected] Breza Šalamon-Cindori, e-pošta: [email protected] The European Library – TEL. URL: http://www.theeuropeanlibrary.org (4. 7. 2013.).

iz naših knjiÞnica - FKITsilverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/351.pdfIz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 62 (9-10) 351–354 (2013) 353 Slika 2–Djelo Machinae novae Fausta Vranèiæa

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of iz naših knjiÞnica - FKITsilverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/351.pdfIz naših knjiÞnica, Kem....

  • iz naših knjiÞnicaUreðuje: Danko Škare

    Nacionalna i sveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu,knjiÞnica mjeseca u Europskoj knjiÞniciR. Petrušiæ* i B. Šalamon-Cindori**

    Nacionalna i sveuèilišna knjiÞnica u ZagrebuHrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb

    Uvod

    U povodu pridruÞivanja Hrvatske Europskoj uniji Nacionalna isveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu odabrana je kao knjiÞnica mjese-ca u zajednici Europske knjiÞnice, koja obuhvaæa 48 nacionalnih ibrojne europske znanstvene knjiÞnice. Europska knjiÞnica (TheEuropean Library) besplatna je online usluga utemeljena 2005.godine, kada joj se meðu prvim knjiÞnicama pridruÞila i Nacio-nalna i sveuèilišna knjiÞnica u Zagrebu, radi objedinjavanja zbirkii kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjiÞnica, odnosnostvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine, kao i pro-nalaÞenja i dohvaæanja više od 200 milijuna izvora te pruÞanjapristupa digitaliziranoj graði iz fondova knjiÞnica zemalja èlanica.

    Europska knjiÞnica: riznica za znanstvenikei knjiÞnice

    Internet obiluje raznovrsnim podatcima, meðutim velik broj njihneuporabljiv je za znanstvenike, koji se u pripremi svojih radova

    moraju sluÞiti vjerodostojnim izvorima èije je podrijetlo moguæeprovjeriti. Takoðer istraÞivanja pokazuju kako znanstvenici naj-više cijene jednostavan i uèinkovit pristup digitalnim izvorima.

    U isto se vrijeme knjiÞnice suoèavaju s izazovima digitalnogadoba te primjenom suvremene tehnologije pronalaze najboljenaèine predstavljanja svojih zbirki što veæem broju korisnika kao iekonomiènu obradu i razmjenu podataka.

    Europska knjiÞnica (The European Library, TEL),� online je uslugakoja je od svojega pokretanja 2005. godine ubrzo postala jedanod najpouzdanijih naèina pronalaÞenja i dohvaæanja više od 200milijuna izvora. Virtualne police Europske knjiÞnice sadrÞavajusve bibliografske zapise Europe u njezinu središnjem katalogu. Tuje takoðer dostupno gotovo 24 milijuna stranica cjelovitoga tek-sta, ukljuèujuæi 600 000 knjiga i elektronièkih znanstvenih radovate 10 milijuna digitalnih objekata. Znanstvenici mogu pristupitiuistinu širokomu rasponu izvora, od velikih zbirki koje je digitali-zirao Google do goleme kolièine tzv. “sive literature”, a izvoriukljuèuju èlanke objavljene u razlièitim èasopisima, patente, raz-lièita sluÞbena izvješæa i ostalu tiskanu graðu koja se èesto previða

    Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 62 (9-10) 351–354 (2013) 351

    48. V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.(Simeon, 1980.)

    49. R. Budin, A. Mihaliæ, Osnove tehnièke termodinamike, Škol-ska knjiga, Zagreb, 1990. (Budin, 1990.)

    50. E. C. Potter, Elektrokemija, osnove i primjena (prijevod: B.Lovreèek, K. Moslavac, V. Jendrašiæ), Školska knjiga, Zagreb,1968. (Potter, 1968.)

    51. I. Piljac, Elektroanalitièke metode, RMC, Zagreb, 1995.(Piljac, 1995.)

    52. I. Piljac, Senzori fizikalnih velièina i elektroanalitièke metode,Media Print, Zagreb, 2010. (Piljac, 2010.)

    53. S. H. Pine, Organska kemija (prijevod I. Bregovec, V. Rapiæ),Školska knjiga, Zagreb, 1994.

    54. H. Vanèik, Temelji organske kemije, TIVA, Tiskara VaraÞdin,VaraÞdin, 2012.

    55. J. BoÞièeviæ, Temelji automatike 2, 7. izd., Školska knjiga,1990. (BoÞièeviæ, 1990.)

    56. H. Ivekoviæ, B. Kunst, S. Iviæ, Desalinacija, HAZU, Zagreb,1995. (Ivekoviæ i sur., 1995.)

    57. Z. Gomzi, Kemijski reaktori, HINUS, Zagreb, 1998. (Gomzi,1998.)

    58. M. Hraste, Mehanièko procesno inÞenjerstvo, 2. izd., HINUS,Zagreb, 2003. (Hraste, 2003.)

    59. Š. Cerjan-Stefanoviæ, V. Drevenkar, B. Jurišiæ, M. Mediæ-Šariæ,M. Petroviæ, N. Šegudoviæ, V. Švob, S. Turina, Kromatografskonazivlje (prijevod IUPAC-ovih preporuka iz 1993. i 1997.),HINUS i Sekcija za kromatografiju HDKI, Zagreb, 1999.(Cerjan i sur., 1999.)

    60. H. Günzler, H.-U. Gremlich, Uvod u infracrvenu spektrosko-piju (prijevod Z. Meiæ, G. Baranoviæ), Školska knjiga, Zagreb,2006. (Günzler, 2006.)

    61. F. Tuæan, Opæa mineralogija, DrÞavna štamparija KraljevineSHS, Beograd, 1928. (Tuæan, 1928.)

    62. L. Hudeèek, M. Mihaljeviæ, Hrvatski terminološki priruènik,Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2009.

    �� Renata Petrušiæ, e-pošta: [email protected]�� Breza Šalamon-Cindori, e-pošta: [email protected]

    � The European Library – TEL. URL: http://www.theeuropeanlibrary.org(4. 7. 2013.).

  • pri prikupljanju graðe uobièajenijim kanalima, kao i slike, karte,videozapise i ostale objekte.

    Ova baza podataka jedinstvena je ne samo po svojoj velièini irasponu veæ i po svojem izvornom podrijetlu – svaku su jedinicugraðe dostupnu na internetskim stranicama Europske knjiÞnicekatalogizirale i indeksirale nacionalne i vodeæe znanstvene knjiÞ-nice Europe u kojima se èuvaju izvorni primjerci tih jedinica.

    Portal Europske knjiÞnice svojim korisnicima, a posebno znan-stvenicima, omoguæuje jednostavno istraÞivanje i usporeðivanjesadrÞaja iz razlièitih knjiÞnica. S druge strane, sadrÞaji knjiÞnicaèlanica na portalu Europske knjiÞnice šire su dostupni i obogaæenibrojnim alatima. Alati za pronalaÞenje, dijeljenje i analizu zapisaobuhvaæaju:

    – pretraÞivanje cjelovitih tekstova– uvid u izvorne metapodatke– razvrstavanje prema sustavu predmetnih odrednica CERIF kojiomoguæuje pretraÞivanje cjelokupnog korpusa povezanog zajed-nièkim temama ili vremenskim razdobljima– vremenske crte koje pokazuju uèestalost pojavljivanja odreðe-nog pojma pretraÞivanja– aplikacijsko programsko suèelje (API) koje omoguæuje analizu iprikaz sadrÞaja i izvan portala Europske knjiÞnice, èime se znan-stvenicima omoguæuje preuzimanje i pohranjivanje sadrÞaja radidaljnjega istraÞivanja te pronalaÞenje novih naèina uporabe sa-drÞaja– izravan izvoz zapisa u sustave za upravljanje bibliografskimbilješkama, od kojih se trenutaèno najèešæe upotrebljavaju Men-deley i Zotero.

    Sve navedene moguænosti poveæavaju vidljivost i uporabljivostsadrÞaja dostupnih preko portala Europske knjiÞnice, osigura-vajuæi knjiÞnicama najbolji naèin predstavljanja rezultata svojihulaganja u digitalizaciju.

    S l i k a 1 – Mini traÞilica s logotipom Europske knjiÞnice

    KnjiÞnicama u zajednici Europske knjiÞnice omoguæena je i uèin-kovita obrada podataka koja se temelji na dobro razvijenomsustavu prikupljanja i prihvaæanja razlièitih formata zapisa, se-mantièki obogaæenih (primjerice povezivanjem osobnih imena,mjesta i predmeta istraÞivanja) i pripremljenih za raspaèavanje urazlièitim mreÞama. Portal Europeana,� digitalna knjiÞnica, muzeji arhiv cjelokupne europske kulturne baštine, najvaÞnija je mreÞakoja preuzima podatke pripremljene u Europskoj knjiÞnici. Dokraja 2012. godine Europska knjiÞnica uspješno je obradila višeod èetiri milijuna digitalnih zapisa za Europeanu, što je èinilo peti-nu svih zapisa pohranjenih u bazi podataka Europeane. Podatkeiz sustava Europske knjiÞnice moæi æe upotrebljavati i ARROW,�automatizirani sustav kojim se utvrðuje status autorskih pravaobjavljenih djela, s posebnim naglaskom na djela koja više nisu natrÞištu te djela siroèad, odnosno djela kojima se ne moÞe utvrditinositelj autorskih prava.

    Europska knjiÞnica sudjeluje u razlièitim projektima Europske uni-je usmjerenima na najnovije tehnièke dosege i kretanja u pod-ruèju istraÞivanja digitalnih sadrÞaja. Projekt KnjiÞnice Europeane

    (Europeana Libraries)� primjer je takvoga europskog projekta, ukojem se, tijekom 2011. i 2012. godine, Europska knjiÞnica udru-Þila s najvaÞnijim knjiÞnièarskim udrugama, CENL-om, LIBER-om i Zakladom Europeana,� radi prikupljanja graðe iz zbirkinacionalnih i znanstvenih knjiÞnica te poveæanja njezine dostup-nosti i izvan granica njihovih znanstvenih zajednica. Tako æe petmilijuna objekata iz 19 nacionalnih i znanstvenih knjiÞnica, su-radnica projekta, biti dostupno preko portala Europske knjiÞnice iEuropeane.

    Europeana oblak (Europeana Cloud)� najnoviji je projekt u koji seukljuèila Europska knjiÞnica. Projekt, u kojem sudjeluje 35 surad-nika, ima tri cilja: na portalu Europeane osigurati pristup do 2,4milijuna novih zapisa metapodataka i pet milijuna digitalnih obje-kata europskih sveuèilišta, knjiÞnica, nakladnika i drugih ustano-va; izraditi infrastrukturu temeljenu na oblaku koja omoguæujeekonomiènu dostavu sadrÞaja i pohranu metapodataka za svedionike diljem Europe; razviti digitalnu platformu s posebnim ala-tima i uslugama za akademsku zajednicu pod nazivom EuropeanaistraÞivanje (Europeana Research).

    VaÞno je istaknuti kako Europska knjiÞnica svojim èlanicamaomoguæuje sudjelovanje u razlièitim projektima Europske unijeusmjerenima na najnovije tehnièke dosege i kretanja u podruèjudigitalizacije te povezivanje sa srodnim struènjacima širom Euro-pe. Suradnja u brojnim projektima i sudjelovanje u razlièitim rad-nim grupama i konzorcijima, kao što su DARIAH i CLARIN, prigo-da su za razmjenu vještina i alata koje razvija Europska knjiÞnica –obogaæivanje podataka, indeksiranje cjelovitih tekstova, povezi-vanje otvorenih podataka i drugo.

    Nacionalna i sveuèilišna knjiÞnica u ZagrebuknjiÞnica mjeseca

    Tijekom 2013. godine Europska knjiÞnica poèela je na posebannaèin predstavljati nacionalne knjiÞnice, njihovo blago i usluge.Dosad su kao knjiÞnice mjeseca meðu europskim knjiÞnicamabile predstavljene Nacionalna knjiÞnica Španjolske i BavarskadrÞavna knjiÞnica. Odabirom Nacionalne i sveuèilišne knjiÞnice uZagrebu kao knjiÞnice mjeseca tijekom srpnja 2013. godine, onase na poseban naèin predstavila na portalu Europske knjiÞnice injezinim profilima na društvenim mreÞama Facebook, Twitter iLinkedIn, predstavljajuæi svoje zbirke i najvrjedniju graðu iz svojihfondova, dostupnu i u digitalnome obliku, kao i svoju povijest,zgrade u kojima je bila smještena i usluge koje danas pruÞa u tra-dicionalnome, ali i digitalnome obliku.

    Tako je Europska knjiÞnica svojim korisnicima predstavila repre-zentativna djela hrvatske kulturne baštine – Misal po zakonurimskoga dvora, prvu hrvatsku tiskanu knjigu, Vinodolski zakonik,drugi po starosti slavenski pravni spomenik, glasovito djelo FaustaVranèiæa Machinae novae, s 56 razlièitih izuma i tehnièkih kon-strukcija uz 49 bakroreza, povijesno-romantièni ep Osman IvanaGunduliæa, spjev Judita jednog od najprevoðenijih hrvatskih knji-

    352 Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 62 (9-10) 351–354 (2013)

    � Europeana. URL: http://www.europeana.eu/ (4. 7. 2013.).� ARROW. URL: http://www.arrow-net.eu (4. 7. 2013.).

    � Europeana Libraries. URL: http://www.europeana-libraries.eu(4. 7. 2013.).

    Conference of European National Librarians – CENL.URL: http://web3.nlib.ee/cenl/ (4. 7. 2013.).

    Ligue des Bibliothèques Européennes de Recherche – LIBER.URL: http://www.libereurope.eu/ (4. 7. 2013.).

    � Europeana Foundation.URL: http://www.pro.europeana.eu/about/foundation (4. 7. 2013.).

    � Europeana Cloud. URL:http://pro.europeana.eu/web/europeana-cloud/home (4. 7. 2013.).

    Europeana Research. Call for partners. URL:http://www.libereurope.eu/news/europeana-research-call-for-partners(4. 7. 2013.).

  • Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 62 (9-10) 351–354 (2013) 353

    S l i k a 2 – Djelo Machinae novae Fausta Vranèiæa izdvojeno na portalu Europske knjiÞnice

    S l i k a 3 – Predstavljanje NSK na profilima Europske knjiÞnice na društvenim mreÞama Facebook i Twitter

  • Þevnika Marka Maruliæa i druge bisere riznice Nacionalne i sve-uèilišne knjiÞnice u Zagreb. Uz najvrjedniju graðu, predstavljenesu i zbirke Nacionalne i sveuèilišne knjiÞnice dostupne preko por-tala Europske knjiÞnice – disertacije hrvatskih znanstvenika uDigitalnome akademskom repozitoriju�� i digitalna graða iz nacio-nalne internetske domene dostupna u Hrvatskome arhivu weba.��

    Doprinos Nacionalne i sveuèilišne knjiÞniceu Zagrebu europskoj kulturnoj baštini

    Tijekom svoje èetiristoljetne povijesti Nacionalna i sveuèilišnaknjiÞnica u Zagrebu prikupila je gotovo 3 milijuna svezaka koji

    svjedoèe o identitetu hrvatskoga naroda i hrvatskoj kulturnoj baš-tini, meðu kojima se istièu djela znamenitih Hrvata èiji je dar i radostao zapaÞen izvan granica njihove domovine, širom Europe isvijeta.

    Europska knjiÞnica veæ dugi niz godina podupire prikupljanje,obradu, zaštitu i trajnu pohranu cjelokupne europske kulturnebaštine, zabiljeÞene i saèuvane u nacionalnim knjiÞnicama. Nje-zin je rad omoguæio razvoj i širenje novih knjiÞniènih tehnologijate pridonio ujedinjavanju ustanova koje ostvaruju zajednièke ci-ljeve, meðu kojima se posebno istièu dostupnost europske kultur-ne baštine u cijelome svijetu, sveobuhvatna zaštita, kao i pro-midÞba svjetske tiskane i digitalne baštine.

    Èlanstvo Nacionalne i sveuèilišne knjiÞnice u Zagrebu u Europ-skoj knjiÞnici osiguralo je veæu vidljivosti i pristup katalozima,zbirkama i dragocjenostima KnjiÞnice, a svojim je predstavljanjemkao knjiÞnice mjeseca na poseban naèin ponovno istaknula njiho-vu vaÞnost u europskoj znanstvenoj i kulturnoj baštini.

    354 Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 62 (9-10) 351–354 (2013)

    S l i k a 4 – Predstavljanje Europske knjiÞnice na portalu Nacionalne i sveuèilišne knjiÞnice u Zagrebu

    �� Digitalni akademski repozitorij. URL: http://dar.nsk.hr/ (4. 7. 2013.).�� Hrvatski arhiv weba. URL: http://haw.nsk.hr/ (4. 7. 2013.).