Ivona Peko - Diplomski Rad - Paviljon i Perivoj Gradski Vrt u Osijeku

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UMJETNIKA AKADEMIJA U OSIJEKU

Ivona Peko PAVILJON I PERIVOJ GRADSKI VRT U OSIJEKU

Diplomski rad

Osijek, 2011.

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UMJETNIKA AKADEMIJA U OSIJEKU ODSJEK ZA LIKOVNU UMJETNOST Diplomski studij likovne kulture

Ivona Peko PAVILJON I PERIVOJ GRADSKI VRT U OSIJEKU

Diplomski rad

Kolegij: Umjetnost 19.st Mentorica: Karmela Puljiz

Osijek, 2011.

SADRAJ

1.UVOD .................................................................................................................................................. 5 2. NASTANAK PAVILJONA I PERIVOJA GRADSKI VRT I SMJETAJ UNUTAR GRADA OSIJEKA ................................................................................................................................................. 6 2.1 Paviljon Gradski vrt....................................................................................................................... 9 2.2 Streljana Graanskog streljakog drutva ................................................................................... 12 2.3 Pejaeviev zdenac ...................................................................................................................... 14 3. POVIJESNOUMJETNIKA ANALIZA SASTAVNIH ELEMENATA KOMPLEKSA GRADSKI VRT ....................................................................................................................................................... 16 3.1 Zgrada paviljona .......................................................................................................................... 23 3.2 Zgrada streljane ........................................................................................................................... 28 3.2.1 Oslikani streljaki ciljevi ...................................................................................................... 32 3.3 Zdenac ......................................................................................................................................... 35 4. PROMJENE ...................................................................................................................................... 37 5. DANANJE STANJE ....................................................................................................................... 42 6. ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 47 7. LITERATURA .................................................................................................................................. 48 8. IZVORI ............................................................................................................................................. 49

1.UVOD

Predmet istraivanja ove diplomske radnje je perivoj Gradski vrt nastao u Novom gradu, tono u vrijeme spajanja tri dijela Osijeka u jednu cjelinu. Kroz povijesni pregled nastanka perivoja, njegovog zlatnog doba, ali i doba barbarskog unitenja, upoznajemo dio povijesti samog grada i duha toga vremena. Rad se takoer bavi svim arhitektonskim ostvarenjima unutar granica perivoja. Kao to je i sam perivoj sagledan iz povijesnoumjetnikog stajalita, tako su i graevine unutar njega opisane od postanka i funkcije do formalnih analiza samih graevina.Cilj ovog rada je sagledavanje cijelog procesa nastanka i propadanja jednog kulturnog dobra, koje uz svoju povijest usko vee povijest i ivot samoga grada Osijeka. Ovaj rad je stoga pokuaj da se nastanak i postojanje perivoja Gradski vrt stavi u povijesni kontekst, te da se sagleda njegov povijesnoumjetniki znaaj i standardi gradnje koji su bili sukladni i drugim arhitektonskim ostvarenjima sline funkcije i sadraja tog doba (ponajvie po uzoru na Be, glavnog grada Austro - Ugarske monarhije no i zbog velikog broja njemakog stanovnitva u Osijeku), ali i ispred toga doba1 . Njegovu vrijednost, a samim time i vrijednost njegovih graevina koje su mu vjerno sluile, najbolje nam predstavlja ovaj citat: Kako se javni perivoji u svijetu u pravilu pojavljuju vrlo kasno, to jest nakon dominacije plemikih i kraljevskih perivoja, moemo pretpostaviti da osjeki Gradski perivoj ima i u svijetu zavidno mjesto negdje na proelju postanka prvih javnih perivoja2.

1

Prvi javni perivoj u Hrvatskoj, te meu prvima u svijetu (vidi: D. Gucunski, Osjeki perivoji i drvoredi) Dragica GUCUNSKI, Osjeki perivoji i drvoredi , Osijek, 2002. (str. 13.)

2

5

2. NASTANAK PAVILJONA I PERIVOJA GRADSKI VRT I SMJETAJ UNUTAR GRADA OSIJEKA

Slika 1. Plan grada Osijeka iz 1912. godine (DAOS)

Ovaj dio diplomske radnje ine brojni citati autora koji su se u svom radu bavili temom Gradski vrt, te time svjedoe o samom nastanku, znaaju i smjetaju samog perivoja u gradu Osijeku. Dio Osijeka nazvan Novi grad nastao je poslije izgradnje Tvre poetkom XVIII. stoljea juno od njezinih bedema. To su zapravo bili posjedi Osjeana (majuri), a potom se tu grade kue...Doseljenjem Njemaca 1792. godine Novi je grad poprimio izgled nove gradske etvrti.3 Postoje nagaanja u nekim strunim radovima kako su zaeci Gradskog vrta stari koliko i sama Tvra; U Franjetievu se Spomenspisu Graanskog streljakog drutva spominje, kako je kapetan turskog Osijeka imao stan s haremom na podruju Gradskog vrta i streljane. Ivan Pelz prema tome zakljuuje kako je to zametak Novog grada, te dodaje svoje pretpostavke kako je temelj Gradskom vrtu i streljani zapoet zajedno s izgradnjom Tvre. Kao potvrdu njegovog miljenja, spominje postojanje dvije viestoljetne lipe koje su se nalazile na ulazu u Gradski vrt jo 1950. godine.4

3

Stjepan SRAN, Pozdrav iz Osijeka PAO,Osijek, 1955. (str.83.)

4

vidi: Ivan PELZ, Jo neki podaci o prolosti osjekog Novog grada i njegova okolia, Osjeki zbornik 22.-23., Osijek, 1997.

6

Novonastali Novi grad inila je Gornja i Donja ulica. Ulica se pruala u smjeru istok zapad, te je istoni dio dobio naziv Donja, a zapadni Gornja ulica. Na samom poetku Gornje ulice nalazila se Gradska bolnica i ubonica. Neto nie od Gradske bolnice, prema jugu, nalazila se streljana Graanskog streljakog drutva. Uz Gradsku bolnicu, istono od nje stajala je zgrada paviljona Gradski vrt, od koje se prema jugu pruao veliki perivoj Gradski vrt.5 Gradski vrt nastao je sredinom XVIII. stoljea, a dotjeran je i ureen tijekom XIX. stoljea. Ispred njega podignuta je lijepa zgrada u kojoj se nalazila gostionica s velikom staklenom terasom i vrlo lijepom plesnom dvoranom, prva takve vrste.U toj je dvorani 1809. godine Osijek sveano proglaen slobodnim kraljevskim gradom.6 1884. do Gradskog vrta vodila je i konjska eljeznica (konjski tramvaj). Na ulazu u vrt, najprije se dolazilo u manji dio s krunim tokom, iza kojega je stajo paviljon. Iza paviljona dolazilo se u veliki perivoj koji se pruao daleko prema jugu. Tu su njegovu floru ukraavala i mala arhitektonska ostvarenja kao to su drveni paviljon za glazbu, Pejaeviev zdenac i vrtuljak.7 Perivoj Gradski vrt, nerijetko su usporeivali sa Schnbrunnskim parkom, te je od milja nazivan osjekim Schnbrunnom. Prostrane aleje Gradskog vrta sa svojim ianim stablima i niama, gredicama i ivim zidovima oponaale su vrt bekog Schnbrunna8 Prvi javni perivoj Gradski vrt postojao je ve 1750. godine i bio je prvi u Hrvatskoj. Kako se javni perivoji u svijetu u pravilu pojavljuju vrlo kasno, to jest nakon dominacije plemikih i kraljevskih perivoja, moemo pretpostaviti da osjeki Gradski perivoj ima i u svijetu zavidno mjesto, negdje na proelju postanka prvih javnih perivoja.9 Iako glasi kao prvi Hrvatski perivoj, nije ga uspio zaobii trend preobrazbe iz povijesnog perivoja u rekreacijski park.

5

vidi: Zlata IVAKOVI KERE, Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stoljea (1868. 1918.), Osijek,1996. (str.74)6

Stjepan SRAN, Pozdrav iz Osijeka, PAO,Osijek, 1955. (str.85.) vidi: Zlata IVAKOVI KERE, Urbanizacija...nav.dj. (str.75.) Stjepan SRAN, Pozdrav...nav.dj. (str.140.) Dragica GUCUNSKI, Osjeki perivoji i drvoredi, Osijek, 2002. (str. 13.)

7

8

9

7

Pedesetih godina 20. stoljea pojavljuje se u svijetu, ali i kod nas, tzv. rekreacijski parkovi koji su nastali tako da su u povijesne perivoje unoeni rekreacijski sadraji. Na taj je nain u Osijeku posve nestao Gradski perivoj (1950.), a na njegovu je mjestu izgraen nogometni stadion i nekoliko obinih malih kua za stanovanje.10

10

Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 17.)

8

2.1 Paviljon Gradski vrtNa samom ulazu u vrt, iza prilaznog dijela s krunim tokom, nalazila se lijepa klasicistika zgrada podignuta 1804. godine.11U toj je dvorani 1809. Osijek sveano proglaen slobodnim kraljevskim gradom.12Zgrada je sadravala plesnu dvoranu s gostionicom. Iz Osjekih ljetopisa saznajemo kako je 7. rujna 1858. izgorio Paviljon Gradski vrt.13 Pri poaru je oslabila cijela konstrukcija zgrade, te je za njenu sanaciju osnovana komisija radi sanacije izgorjelog objekta. Komisija je na kraju zakljuila da ako se gornji kat skine, donji ostati ne moe, a bastji bez kakve kue ostaviti nije mogue, toga radi se je jednoduno sloila, da se nova kua sa manjim trokom i to to prie upotrebivi stare zidove podigne.14 Nacrti za novu zgradu izvedeni su u oujku 1862. (Slika 1. i 2.)

Slika 1. Nacrt Paviljona iz 1862 ( DAOS)

11

Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str24.) Stjepan SRAN, Pozdrav...nav.dj. (str.85.) Stjepan SRAN Osjeki ljetopisi 1686.-1945., PAO, Osijek 1993. (str.193.) DAOS, zapisnik Gradskog poglavarstva br. 827 (16. oujka 1862)

12

13

14

9

Slika 2. Nacrt Paviljona iz 1862. (DAOS)

Nova zgrada ovorena je godinu dana nakon projektiranja ovih nacrta: Zgrada s najveom plesnom dvoranom u Osijeku sveano je otvorena 9. Kolovoza 1863. u 21 sat.15 Plesna se dvorama protee junom stranom zgrade, a flankiraju je dva uska duga trakta kavane s jedne i slastiarnice s druge strane. Na sjevernoj strani nalazi se veliko predvorje s dvjema garderobama, te dvama uskim jednokrakim stubitima koja vode u prostorije galerija i balkona za orkestar16 Zgrada biveg Paviljona Gradski vrt svojom specifinou oblika i ukrasa rijedak je osjeki primjer romantiarsko historicistike arhitekture i kao takav nuna je njena temeljita primjerena obnova i vraanje njenog starog sjaja.17

15

Historicizam u Hrvatskoj, knjiga 2. - Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2000.(str.534.) Historicizam u Hrvatskoj, knjiga 2. - Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2000.(str.534.)

16

17

Elaborat konzervatorsko restauratorskih istraivanja, Hrvatski restauratorski zavod restauratorski odjel Osijek, 2011.

10

Tijekom Domovinskog rata zgrada je prilino oteena od udaraca granata. Danas, gotovo 20 godina nakon rata, stoji u ruevnom stanju te iz godine u godinu sve vie propada - iako je krasi status zatienog kulturnog dobra.

11

2.2 Streljana Graanskog streljakog drutva...krajem 18. stoljea osjeka Tvrava izgubila je nekadanju vanost u sistemu obrane. Naime, 25. srpnja 1783. godine sjedite general komande za Slavoniju bilo je preneseno iz Osijeka u Petrovaradin. Budui da se pripremao novi rat s Turcima, smatrao je car Josip II da je neophodno premjestiti vrhovno zapovjednitvo vojske blie granicama Turskog carstva. Meutim i nakon te vojne reorganizacije u gradu Osijeku osjeao se i dalje jak vojniki duh...Uslijed tih poluvojnih prilika u Osijeku se nametnula potreba praktine vjebe u gaanju. Najpodesnije mjesto gdje su se takva gaanja mogla izvoditi i gdje se graanstvo moglo okupljati bilo je u velikoj streljani u Gradskom vrtu.18 Iako se iz citiranog teksta daje naslutiti kako su pristup streljani i njezinom streljakom drutvu imali svi, ipak ovo je drutvo uglavnom okupljalo imuniji stale i inovnitvo, te bilo previe vezano uz vojsku i aristokraciju.19 Osjeko Graansko streljako drutvo osnovano je 1784. godine inkorporacijom dvaju lanova Paula Fsmayera i Johanna Koschiera....Zalaganjem nekolicine lanova o dvadesetoj obljetnici osnutka Drutva sagraena je u dijelu Gradskog vrta na poetku Novog grada mala klasicistika prizemna drutvena zgrada. ini se da je izgradnjom streljane i vezano uz to znatnim poboljanjem uvijeta za odvijanje sportskih aktivnosti naglo poraslo zanimanje Osjeana za ulanjivanje u Streljako drutvo,...20 Zgrada streljane dovrena je 1805. godine, smjestila se zapadno od paviljona Gradski vrt. Tokom kasnijih godina bila je dograivana i obnavljana, a u neke projekte bili su ukljueni i poznati osjeki arhitekti. Tako je poznato kako je 1905. godine W.C. Hofbauer (arhitekt koji je napravio nacrt za secesijski zdenac u Gradskom vrtu) izveo temeljitu obnovu zgrade. Za mnoge radove iji je pokreta bilo Graansko streljako drutvo bio je zasluan Viktor Axmann, a razlog tomu vjerojatno lei u injenici da je on bio lan Drutva. Tako je 1923. godine doneena odluka o gradnji kuglane iju je molbu podnjelo Graansko streljako drutvo, a za izvedbu radova naveden je arhitekt Aksmanovi (Viktor Axmann je18

Zlata IVAKOVI KERE, 200 godina streljatva u Osijeku (str. 3.) vidi: Stjepan SRAN, Povijest osjekih udruga i klubova, Osijek 1994, PAO,GPO

19

20

220 godina streljatva u Osijeku, Hrvatski streljaki savez Osjeko-Baranjske upanije, Graansko streljako drutvo, Osijek i Muzej Slavonije Osijek katalog izlobe

12

1922. godine slavenizirao svoje ime, te se u daljnjim ugovorima i radovima spominje kao Vladoje Aksmanovi) . Od 8. kolovoza 1923. podjeljuje se molitelju dozvola za gradnju kuglane na povrini, koja slui u svrhu toga drutva kraj gradskog vrta u Novom gradu, prema nacrtima koji su molbom priloeni. Gradnju e izvesti: Gradjevno podusetnitvo arhitekt Axmanovi i dr.21 Deset godina kasnije izdana je graevinska dozvola za gradnju djeijeg vrtuljka u Gradskom vrtu: Povodom molbe Streljakog drutva Kralj Aleksandar 1. U Osijeku od 4.VIII. 1933.....podjeljuje se molitelju dozvola, da u gradskom vrtu u Novom gradu postavi djeiji vrtuljak, prema predloenim nacrtima,...Gradnju e izvesti ovdanji arhitekt Vladoje Aksmanovi22

21

PAO, GPO, Odluka Poglavarstva slob. i kr. grada Osijeka br. 20061 1923. PAO,GPO Graevinska dozvola Gradsko naelstvo Osijek br. 28.681/1933.

22

13

2.3 Pejaeviev zdenacDana 16. sijenja 1903. godine, Ljudevit Mayer, vlastelinski upravitelj, izvjetava gradsko poglavarstvo: Pesvetli gosp. Grof Pavao Pejaevi u Podgorau namjerava polag priloenog nacrta pokloniti gradu zdenac, monumentalno izveden, koji bi se imao postaviti u gradskom vrtu, te molim ovime, kao zastupnik presv. Grofa, da bi slavno poglavarstvo, dotino gradsko zastupstvo to dozvolilo.23 Zdencu su bila predviena dva mogua mjesta za njegovo postavljanje; Gradski zastupnk gosp. Laubner veli, da je sa vlastelinskim upraviteljem Presvijetloga darovatelja gosp. Mayerom bio u gradskom vrtu radi dva mjesta, gdje da se poklonjeni zdenac postavi. Dva mjesta da je naao gdje bi se mogao postaviti i to ili pred kuom kod ulaza, gdje je sada rondeau ili u drvoredu gdje je kuaona, no njemu da se ini zgodnije ono prvo mjesto, pa ga preporua gradskom zastupstvu.24 Kako je elja samog grofa bila da se zdenac smjesti unutar samog Gradskog vrta, graevno povjerenstvo napravilo je oevid te je zdencu dodijelilo mjesto ...sredinu srednjeg drvoreda od kestena, na kojem se ima izvesti rondau poput onoga gdje je smjeten paviljon za glasbu.25 Zdenac je svoje sveano otkrivanje imao 29. lipnja 1903. godine, a grofa je zastupao poznati osjeki odvjetnik i politiar Dragutin Neumann.26 (Slika 1.) Pejaeviev zdenac izgraen je u poduzeu Hofbauer i Schulhof prema nacrtu osjekog arhitekta W.C. Hofbauera. Zdenac je rijedak primjer vrtne opreme te vrste. Njegova zatjevna umjetnika izvedba svjedoi o visokoj zanatskoj razini grada Osijeka u razdoblju rane secesije.27

23

PAO, GPO, red. spisi 1204/1903 PAO, GPO, knjiga br. 1054 Zapisnici gradskog zastupstva za godinu 1903. Red. Br. 13 PAO,GPO, red. spisi uz 6795/1903

24

25

26

Vilim MATI, Pejaeviev zdenac i kua Wlaszak, Zbornik radova znanstvenog skupa s meunarodnim sudjelovanjem 22.-24., 1997. Secesija u Hrvatskoj27

Julio MARTINI, Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Osijek, 2001.

14

Slika 1. Razglednica iz Gradskog vrta, 20. st (iz arhiva MSO)

Nagaa se da je na izbor dara grofa Pejaevia, utjecao popularni naziv dodjeljen Gradskom vrtu Osjeki Schnbrunn, budui da schn Brunn, na njemakom jeziku znai lijepi zdenac.28 Naalost, nakon II. svijetskog rata leao je rastavljen u dijelovima u travi niz godina. Zahvaljujui inicijativi i velikom zauzimanju nae ugledne graanke, arheologinje dr. Danice Pinterovi, zdenac je prenesen 1970. godine na travnjak etalita kardinala epera, ali je na alost i danas prilino oteen.29

28

Dragica GUCUNSKI, Osjeki perivoji i drvoredi, Osijek, 2002. (str. 26.) Isto (str.26.)

29

15

3. POVIJESNOUMJETNIKA ANALIZA SASTAVNIH ELEMENATA KOMPLEKSA GRADSKI VRTPisanih izvora o izgledu gradskog vrta ima vrlo malo. Najvie njegovih opisa nastalo je na temelju starih fotografija ili iz osobnih doivljaja. Neto detaljniji opis samog perivojnog ureenja, prikazala je D. Gucunski u svojoj knjizi Osjeki parkovi i drvoredi te se ova analiza parka temelji poglavito na citiranju njezinih tekstova. Osijek je u 18. stoljeu razvijao skromni osjeki barok, a pridolo njemako stanovnitvo nastojalo je da Osijek bude urbanistika kopija Bea. Tako je sagraen i osjeki mali Schnbrunn, Gradski perivoj na povrini od 42.484 m2....30 Kao to je ve spomenuto Gradski vrt se smjestio na samom poetku ondanje Gornje ulice, te je svoj prilaz s ceste dijelio s Gradskom bolnicom (ubonicom). Prilaz je bio oblikovan u svojevrstan kruni tok s tri izlaza onaj za bolnicu, za gradski vrt te natrag za Gornju ulicu. Ispred ulaza u Gradski vrt nalazila se zgrada plesne dvorane. Sam opisani dio, moe se razabrati i na ucrtanom planu perivoja. (Slika1.) Ve i sam prilaz s ceste Gradskom vrtu bio je vrlo dojmljiv. Na glavnom se ulazu nalazila lijepa klasicistika zgrada podignuta 1804. godine...Zgrada je bila uvuena u odnosu na gradsku cestu, a ispred proelja imala je kruni tok koji je bio ureen poput malog perivoja. Taj predprostor inila je u sredinjem dijelu velika okrugla gredica na kojoj se njegovalo sezonsko cvijee. Gredica je bila obrubljena niskom imirnom ivicom. Oko gredice bila je jednosmjerna kruna cesta, to je omoguilo jednostavan dolazak i odlazak vozilima. Sve je to bilo obrubljeno drvoredom visokog drvea. Drvored je imao ulaz i izlaz s ceste, ulaz u gradsku bolnicu, te prolaz u perivoj. Glavni je ulaz u perivoj bio uz lijevu stranu proelja zgrade.31 Nakon zgrade paviljona koja je na svojoj junoj strani imala prostranu terasu, protezao se perivoj Gradski vrt.

30

Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 22.) Isto (str. 24.)

31

16

Iza zaelja ulazne zgrade prema jugu protezao se raskoni barokni perivoj, koji se odlikovao bogatim cvijetnim nasadama razliitih geometrijskih oblika, te mnogim stazama obrubljenim drvoredima, koje su mousobno bile povezane u sloeni sustav etnica. (Slika 1.) Najira je etnica bila sredinja; protezala se u smjeru sjever jug, obilovala je uredno poredanim bijelim klupama. Na poetnom je dijelu bila obrubljena nekoliko metara visokim zelenim zidom izgraenim od ianog graba, koji je imao uzgojnim rezanjem oblikovane velike nadsvoene otvore, to je omoguavalo uvid u mnoge ukrasne perivojne detalje i isticalo njihovu raznolikost. Osjeani su te zelene zidove zvali enbrunska ivica...Idui prema jugu staza je vodila do lijepog glazbenog paviljona mreaste drvene grae, od kojeg su staze vodile na sve strane. (Slika 2.) U vrijeme toplijih mjeseci odravali su se u njemu promenadni koncerti... 32 Nedaleko glazbenog paviljona, idui glavnom etnicom nalazio se Pejaeviev zdenac. (Slika 3.) U krugu oko zdenca poredane su bile bijele klupe, a iza njih je bila crnogorica...Bio je to privlaan detalj u perivoju. Moda je i izbor dara, lijepog i vrijednog secesijskog zdenca grofa Pavla Peaevia Gradskom perivoju u svezi s popularnim nazivom Osjeki Schnbrunn budui da schn brunn na njemakom jeziku znai lijepi zdenac.33 Zdenac je zapravo bio nevidljiva granica izmeu dva dijela perivoja. Ako pogledamo primjer (Slika 1.) vidjeti emo kako je perivoj upravo na tom mjestu presjeen jo jednom etnicom. Tri glavne etnice koje svoj poetak imaju jo kod paviljona, tu se ipak nastavljaju istim smjerom do kraja parka. Nama nepoznati projektant izvrsno je iskoristio zateeni krajolik i tri je glavna drvoreda produio u smjeru sjever-jug. Drvee divljeg kestena poredao je u cik-cak rasporedu, ime je dobio dovoljno slobodno obzorje, a posjetitelji su to doivljavali kao da se perivoj prua u beskonanost.34

32

Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 25.) Isto (str. 26.) Isto (str. 27.)

33

34

17

18



Na kraju perivoja, nalazilo se uzvienje na kojemu su bile poredane klupe. Na junoj strani perivoja, a na kraju glavne etnice, bilo je manje uzvienjem popularno nazvano magaree brdo, na kojem je rasla crnogorica i bile su poredane klupe s pogledom prema jugu, na majure...Posljednje lijevo perivojno polje s livadom sluilo je kao djeije igralite.35

35

Dragica GUCUNSKI, Osjeki... nav.dj. (str. 27)

19

U ovom dijelu je Odbor za ureenje Gadskog vrta namjestio dvije njihaljke i krasan vrtuljak.36(Slika 4.) Prema priloenom nacrtu, vrtuljak je projektirao glasoviti osjeki arhitekt Viktor Axmann koji je slavenizirao svoje ime, te se u potpisu navodi kao Vladoje Aksmanovi. Isti taj arhitekt, kao to je poznato izradio je nacrt za zgradu kina u Gornjem gradu (danas kino Urania). Djeiji vrtuljak nije bio jedini njegov projekt u sklopu Gradskog vrta. (vie o tome u odjeljku 2.2) Perivoju je pripadao i staklenik koji se nalazio na sjeveroistonoj strani. Bio je dugaak 50, irok 20, a visok 6 metara...(Slika 5.) U staklenjaku su se proizvodile sadnice, uzgajalo suptropsko i tropsko bilje visoko nekoliko metara, a sluio je i kao zimovnik, poglavito za tropsko ukrasno bilje koje je ljeti ukraavalo perivojne gredice.37

Iako se u knjizi D. Gucunski spominje samo jedan staklenik, iz nacrta W.C. Hofbauera (Slika 6.), koji je za isti napravio nacrt pei za grijanje staklenika, vidimo kako su zapravo postojala dva, jedan stariji i malo manji, i noviji veih dimenzija. Jo jedan dokaz da su postojala dva staklenika pronaena su i u Ulonom araku za Divaltovu ulicu gdje pie: Veliki zidani staklenjak za cvee To je zgrada iz opeke i betona izvedena, crepom pokrita. Unutra pe za cvee ogrijavati. Izgraena povrina 180m2. Staklenjak graen 1921. godine. Mali zidani staklenjak je nizak isto s jednom pei providjen. Gore stakleni prozori na eljeznom kosturu. Ovaj staklenjak je star. Izgraena povrina 120m2.38 Naalost, i staklenik je doivio sudbinu Gradskog vrta kojemu je vrijedno sluio. Godine 1960. Gradska je uprava donjela odluku o ruenju staklenika zbog visokih trokova odravanja39

36

Zlata IVAKOVI KERE, Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stoljea (1868. 1918.), Osijek,1996. (str.75)37

Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 27.) Uloni arak br. 34, Divaltova ulica, tehniki opis Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 29.)

38

39

20

Zapadno od perivoja nalazila se streljana, koja je bila sastavni dio Gradskog perivoja, a spominje se ve 1784. godine40...Streljana u Gradskom vrtu bila je sredite streljakog porta u Osijeku sve do 1985., kada je sagraeno novo strelite Pampas. Osim streljane perivoj je imao i kuglanu...41

Slika 4. Nacrt za djeiji vrtuljak, Kolovoz 1933. Vladoje Aksmanovi (PAO)

40

Autorica vjerojatno misli na Graansko streljako dutvo, jer zgrade nije postojalo do 1804. Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 31.)

41

21

Slika 5. Nacrt staklenjaka 1921. godine (PAO)

Slika 6. Nacrt pei za staklenjak, W.C. Hofbauer (PAO)22

3.1 Zgrada paviljonaSadanja zgrada Paviljona Gradski vrt, nastala je 1863. godine. Na nacrtima iz 1862. potpisan je Josef Jeras, a iz Zapisnika grada Osijeka saznajemo o graditelju same zgrade: Savezno sa ovim dopisom, odbor za zidanje u varokoj bai zgrade izaslan pod 26. studenog tg. Podnaa zapisnik sastavljen o pregledanju na napomenutoj zgradi izvedenih poslovah u kojemu predlae: da se poduzetniku Franji Wagneru za izvedene dosad na otoj zgradi poslove 12.000 f.avr. izplate.42 Drugi podaci o graditeljima/arhitektima zgrade nisu pronaeni.

Slika 1. Isjeak nacrta Paviljona iz 1862. (DAOS)

Iz nacrta (Slika1.) vidimo kako je zgrada pravokutnog tlocrta. Zgrada je strogo simetrino koncipirana, s dvoranom u sredinjem dijelu te dvama jednakim bonim dijelovima. U prostoru ispred dvorane, ucrtane su stube koje su vodile ka galerijama, koje su se nalazile u bonim dijelovima. Dakle, boni dijelovi oblikovani su kao jednokatni, dok je glavni sredinji dio visoka prizemnica. Ono to nije realizirano prema ovome nacrtu jesu rizalitno istaknute stube na junom proelju, te terasa koja zauzima samo mali dio proelja.42

Zapisnici grada Osijeka 1861. 1866., Dr. Sc. Stjepan SRAN, DAO, Osijek 2004. (27.11.1862., str. 133)

23

Zgrada koja postoji uz Paviljon, od poetka je projektirana kao pomoni objekt te su se u njoj nalazili ank, kuhinja i smonica. Dananje proelje je tipino historicistiko u dekoraciji koristi motive islamske arhitekture to je karakteristino za 60 te godine 19.st.43 Sjeverno proelje zgrade simetrinog je izgleda te je istaknuto dvama bonim rizalitima, dok je sredinji dio naglaen trijemom kojeg nose etiri stuba. Juno je proelje, kao i sjeverno, simetrino koncipirano, a sredinji dio krasi prostrano areno ostakljena terasa.44

Slika 2. Sjeverno proelje Paviljona Gradski vrt (iz arhive Konzervatorskog odjela u Osijeku)

43

Elaborat konzervatorsko restauratorskih istraivanja, Hrvatski restauratorski zavod restauratorski odjel Osijek, 2011.44

Dragica GUCUNSKI, Osjeki...nav.dj. (str. 25)

24

Slika 3. Dio sjevernog proelja Paviljona Gradski vrt (iz arhive Konzervatorskog odjela u Osijeku)

Na primjerima (Slika 2. i 3.) vidimo sjeverno proelje zgrade. Proeljem dominiraju tri velika prolaza koja ine stubovi trijema. Ritam tih prolaza nastavlja se i na sredinjem dijelu putem prozora jednakog oblika te akcentno, s jednim prozorom na svakoj strani, zavrava na bonim rizalitnim dijelovima. Zidni plat trijema i sredinjeg dijela proelja reljefno je izraen horizontalnim linijama. Dva, od tri prolaza koja tvore stubovi pregraena su metalnom ogradom. Vrata na sjevernom i junom proelju su bila dvostruka. Vanjske vratnice izvedene su u cijelosti od drveta, a unutarnje su dijelom bile ostakljene.45 Juno proelje sadri troja vrata, od toga su ona na srednjem dijelu naglaena svojom veliinom, dok su ona na bonim dijelovima velika gotovo kao i etiri prozora koja se nalaze

45


25

oko glavnih vrata. Na zidnom platu sredinjeg dijela takoer se javlja ona reljefnost sa horizontalno uvuenim linijama. Ve je reeno kako proelja koriste elemente islamske kulture. Tako na sjevernom proelju, na atici trijema, uoavamo zvjezdoliki oblik. Sline dekoracije nalazimo i na junom proelju, ali se one ovaj puta nalaze na bonim dijelovima.

Slika 4. Balkon u plesnoj dvorani (iz arhive Konzervatorskog odjela u Osijeku)

Sve prostorije u unutranjosti imale su ravan strop. U sredinjoj velikoj dvorani bio je balkon s loama ukraen detaljima izvedenim u tuku i rezbarenom drvetu koji je danas veim dijelom uniten.46 Pregledniji uvid u sam vanjski izgled zgrade moemo dobiti na osnovu projektnih nacrta Hrvatskog restauratorskog zavoda u Osijeku (Slika 5. i 6.)46


26

Slika 5. Nacrt sjevernog proelja Paviljona Gradski vrt (Hrvatski restauratorski zavod; crtala Vesna Giener)

Slika 6. Nacrt junog proelja Paviljona Gradski vrt (Hrvatski restauratorski zavod; crtala Vesna Giener)

27

3.2 Zgrada streljaneGodine 1804. Graansko streljako drutvo je zapoelo gradnju zgrade (streljake kue) u Gradskom vrtu. Zgrada je dovrena 1805. godine potporom lana Drutva Ivana Nepomuka grofa Esterhazya. Grof esterhazy je za dovrenje zgrade dao besplatno 26.000 komada opeke... Podaci o arhitektu i graditelju zgrade nisu nam poznati. Jedino spominjanje imena koji su kasnije obnavljali i nadograivali zgradu nalazi se u knjizi 200 godina streljatva u Osijeku: Poznato je da je 1807. godine Franz Follert besplatno popravio prozore zgrade, a Pavao Wagner je 1816. godine izvrio tesarske radove. ezdesetih godina 19. stoljea Drutvo je streljanu prekrilo novim crijepom, a prigodom proslave stogodinjice Drutva proiren je prostor strelita na dananje razmjere. Temeljita obnova zgrade izvrena je 1892. godine, a zatim ponovno 1905. godine. Tada su umjesto drvenih niana postavljeni niani na eljeznoj konstrukciji. Nasipan je i zatitni nasip streljane duine 60 metara, a visine 6 metara. Dograena je garderoba i soba za rad pukara. Graevne radove izveo je W.C. Hofbauer. A niane izradio lan drutva Pavao Urban.47 Iz jedinog dostupnog nacrta streljane (Slika 1.), kojeg je izradio W. C. Hofbauer, mogu se djelom razaznati promjene koje se navode u knjizi 200 godina streljatva u Osijeku. U desnom kraju tlocrta razaznajemo oblik stare klasicistike zgrade. Zgrada je u skladu s tim razdobljem gradnje, rizalitno istaknutih ulaznih vrata. Na fotografiji proslave godinjice (Slika 2.) vidimo kako je rizalit zavravao zabatom. Ulazna vrata, kao i tri prozora sa svake strane, imala su luni zavretak. Iz tlocrta razaznajemo kako se vjerojatno isti niz prozora protezao i na istonoj strani. Meutim fotografije dananjeg ruevnog stanja zgrade prikazuju kako je srednji ucrtani otvor na istonom proelju zapravo jo jedan ulaz u zgradu, s istim onim lunim zavretkom(Slika 3.). Obzirom da je poznato kako je drutvo osnovano 1784., po gore navedenom citatu iz knjige 200 godina streljatva u Osijeku daje se zakljuiti kako je proirenje 'streljake kue' vidljivo na ljevoj strani tlocrta obavljeno 1884. godine. Vidljiv dokaz kako je taj dio naknadno dodan, vidi se i na presjeku zgrade prikazanom u donjem dijelu nacrta, gdje dolazi do odstupanja u dimenzijama 'novog' dijela od stare klasicistike zgrade. Iz presjeka isto tako vidimo kako su oba dijela zgrade prizemna, te da su na junom dijelu imala natkriveni trijem tj. Schiesshalle - prostor za strijelce.47

Zlata IVAKOVI KERE, 200 godina streljatva u Osijeku (str. 4.)

28

Slika 1. Tlocrt streljane W.C.Hofbauera iz 1905. (PAO)

Opis zgrade navodi i D. Gucunski: Prizemna jednostavna zgrada streljane lijepo se uklapala u perivojni ambijent. Na svojoj junoj strani imala je vrlo lijep, obrtniki izraen, prostrani drveni trijem. Glavna i najvea prostorija imala je strop bogato obojen arenim cvijetnim ornamentima, koji su nakon II. Svijetskog rata neznalice premazale bijelom bojom. Uz sjevernu fasadu (proelje streljane) nalazio se mali perivoj (skver), koji je po grofici Lili Pejaevi nazvan Lilin perivoj (Lila- park). Perivoj je bio polukrunog oblika, a pruao se usporedno sa streljanom. Obrubljen je bio drvoredom, koji se prema sjeveru nastavljao iz izboenog dijela prema gradskoj cesti48 Iz razglednice ulaza u streljanu (Slika 4.) vidimo kako su vrata, a i svi prozori imali drvene kapke istog lunog zavretka. Koliko se moe vidjeti iz fotografija zidni plat je bio jednostavan ravan s istaknutim polustubovima na krajevima ploha zida.

48


29

Iako je rije o najstarijoj streljani u Hrvatskoj koju je povodom 20 te obljetnice sagradilo najstarije streljako drutvo u Hrvatskoj49,zgrada streljane danas je u poptuno ruevnom stanju, bez krova. Ostali su samo dijelovi nosivih zidova.

Slika 2. Fotografija proslave 25-te godinjice lanstva dr. Vjekoslava Hengla, Osijek, 1929. (iz kataloga '220 godina streljatva u Osijeku')

Slika 3. Istono proelje, s dva manja prozora i vratima (Fotografirala Ivona Peko

49


30

Slika 4. Razglednica ulaza u Osjeku streljanu, Osijek, 1934. (arhiva MSO)

31

3.2.1 Oslikani streljaki ciljeviZgrada streljanje u Gradskom vrtu, podignuta je dvadeset godina nakon osnutka Graanskog streljakog drutva. ini se da je izgradnjom streljane i vezano uz to znatnim poboljanjem uvjeta za odvijanje sportskih aktivnosti naglo naraslo zanimanje Osjeana za ulanjivanje u Streljako drutvo, to je evidentirano u sauvanoj Knjizi inkorporiranih lanova.50 Ovo je drutvo uglavnom okupljalo imuniji stale i inovnitvo, te bilo previe vezano uz vojsku i aristokraciju51. Kao autentini svjedoci djelatnosti Drutva i ugleda njegovih mnogobrojnih lanova do danas su sauvani mnogi predmeti. Od oslikanih streljakih ciljeva, preko streljakih puaka, pehara i drugih predmeta i dokumenata. Vrlo zanimljivu i vrijednu cjelinu ine oslikani streljaki ciljevi na kojima, od 1787. do prije poetka Drugog svijetskog rata, moemo pratiti stilski razvoj oslikanih ciljeva i umjetniki ukus naruitelja. Autori ovih umjetnina uglavnom su, do poetka 20. stoljea, ostali nepoznati jer nisu potpisivali svoje radove.52 Kao primjer imamo prikaze tri oslikana streljaka cilja iz 1832. godine (Slika 1.,2. i 3.) Kako se slikarstvo na ovim primjerima pojavljuje u obliku primijenjene umjetnosti, tj. slui ukraavanju uporabnog predmeta (u ovom je sluaju to streljaki cilj) tako i taj uporabni predmet odreuje oblik samog slikarskog djela. Iako je osnova slikarskog djela kvadratnog oblika, samo slikano polje je kruno, dok je preostali dio slikar vjeto iskoristio za poetski tekst. Tekst, koji prati kruni oblik slikanog polja, zapravo je uputa ili objanjenje slikanog prikaza.

50

220 godina streljatva u Osijeku, Hrvatski streljaki savez Osjeko-Baranjske upanije, Graansko streljako drutvo, Osijek i Muzej Slavonije Osijek katalog izlobe51

Stjepan SRAN, Povijest osjekih udruga i klubova, Osijek 1994, PAO,GPO

52


32

Slika 1. Streljaki cilj, 1832.g ( Povijesni odjel Muzeja Slavonije, Osijek )

Slika 2.i 3. Streljaki cilj, 1832.g ( Povijesni odjel Muzeja Slavonije, Osijek )

33

Na prvom primjeru (Slika 1.) zbog izostanka podataka, ne znamo vezu pisanog dijela sa slikom. U tekstu pie Rittmeist: Graff Nimptsch / Baron Gustaf Prandau Konjaniki kapetan: grof Nimptsch / Barun Gustaf Prandau53. Za pretpostaviti je kako je sam Gustaf Prandau poasni strijelac tog natjecanja, dok slikovni prikaz modela koji pozira umjetniku u stavu konjanika postavlja vezu s dijelom natpisa Konjaniki kapetan: grof Nimptsch. Iako, bez dodatnih povijesnih podataka koji bi razjasnili vezu navedenih imena s prikazom na meti, ne moemo biti sigurni u ovakvo objanjenje. Druga dva primjera (Slika 2. i 3.) utoliko je lake objasniti, jer je tekst u ovom sluaju u slubi nositelja poruke. Prvi primjer (Slika 2.) u svom samom sreditu sadri lik imia, koji se po svoj prilici u tekstu koji ga okruuje, obraa strijelcu. U tekstu pie Ihr Her Schtzen Hret mich / es ist genug fr heuer / Die Fldermauss geht auch zuhauz. Vi gospodo strijelci ujte me sada / dosta je bilo za danas / Jer i slijepi mi leti svome domu.54 Dok drugi primjer (Slika 3.) sadri ovakav tekst Ihr Her Schtzen Hret mich / es ist genug fr heuer / Den Schtzen Frierts so gut wie mich / bey den gemahlenen Feuer. Vi gospodo strijelci ujte me sada / dosta je bilo za danas / Svakom strijelcu odmah je gladno, ba kao i meni, / pri dogorjeloj vatri.55

U kontekstu ova dva primjera, jasno se daje zakljuiti kako je tekst

zapravo uputa strijelcu, na koji dio slike treba biti usmjeren nian. Oslikani prizori su nastali u tehnici tempere na drvenoj podlozi. Na svim primjerima koritene su tople boje. Likovi su meusobno proporcionalni te ne dolazi do krenja zakona proporcionalnosti, a zadovoljen je i zakon kadra (likovi i predmeti ne izlaze iz kadra, ve se strogo dre njegovih okvira).

53

Prijevod preuzet iz kataloga izlobe 220 godina streljatva u Osijeku MSO Isto Isto

54

55

34

3.3 ZdenacZdenac je izradio poznati arhitekt Wilchelm Carl Hofbauer56 po narubi grofa Pavla Pejaevia. Grof je zdenac poklonio gradu, te je on prema elji grofa, postavljen u samo sredite perivoja Gradski vrt ...sredinu srednjeg drvoreda od kestena, na kojem se ima izvesti rondau poput onoga gdje je smjeten paviljon za glasbu.57 Iz izvora je jasno navedeno kako je za zdenac posebno pripremljeno centralno mjesto u perivoju, to je dodatno naglaavalo ljepotu njegove arhitektonske vrijednosti.

Slika 1. Prikaz originalnog nacrta zdenca, W. C. Hofbauer ( PAO)56

Taj arhitekt poznat je u Osijeku po velikom broju secesijskih graevina: idovska bogotovna opina(1900.), kua Hofbauer (1904.), svratite Schneller (1909.), kua Wlaszak (1906.) i mnoge druge...57

PAO,GPO, red. spisi uz 6795/1903

35

Tlocrtna osnova zdenca je kvadratnog oblika, kojeg ine tri reda stuba. Stube na krajevima povezuje nizak zid, koji zbog svog diagonalnog odnosa prema tlu trai vertikalno gibanje. To vertikalno gibanje, se na kraju i ostvaruje u vidu etiri mramorna stuba. Stubovi su u svom podnoju ukraeni metalnim volutama iz kojih se zatim nastavljaju metalne niti. Prostor izmeu stubova popunjava bogato ukraena metalna ograda, koju u konanici zajedno sa stubovima obujmljuju etiri metalne niti. Kraj stubova naglaavaju dva reda izboeno profiliranih pojasa i metalni ukrasi koji vizualno briu granicu izmeu stuba i kupole. Kupola je obloena limenim ploama, koje se rebrasto spajaju te takvim spajanjem odvlae pogled ka loginom zavretku. Zdenac je omeen s dvanaest kamenih stupova, rasporeenih u obliku kvadrata. Stupovi su meusobno povezani masivnim metalnim lancima, te kao takva cjelina, prate tlocrtni oblik samog zdenca. Pejaeviev zdenac sreom je preivio divljako unitavanje Gradskog vrta te je izbjegao ruenje prigodom izgradnje moto-trkalita. Kako i u najteim vremenima postoje ljudi koji su spremni poneto uiniti za spas vrijednih umjetnikih spomenika, zdenac je sauvan i prenesen na dananje etalite kardinala epera58

58

Vilim MATI, Pejaeviev...nav.dj. (str. 294.)

36

4. PROMJENEU potrazi za preciznijim podacima o streljani, neoekivano su pronaeni negativi fotografija nevezani za sam objekt streljane, ali su od iznimne vanosti za sam diplomski rad. Ono to te fotografije ini vrijednima je prikaz velike promjene podruja Gradski vrt odnosno prikaz gradnje moto-trkae staze, nogometnog stadiona i dr. U zbirci su se takoer nale fotografije samog paviljona i dvije fotografije unutranjosti njegove plesne dvorane. Od ukupno trideset pronaenih negativa, ovdje e biti prikazane odabrane fotografije te njihovo objanjenje. Na prikazima ovih fotografija, veina stabala ve je uklonjena, te perivoja kao takvog vie nema. Jedini dokaz da je to podruje nekadanjeg Gradskog vrta je Pejaeviev zdenac, koji jo uvijek stoji usred ve zapoetih radova.

Slika 1.

Slika 4.

Slika 2.

37

Slika 3.

Slika 5.

Ako pogledamo (Slika 5.) iza gospode koja su u prednjem planu fotografije , u daljini moemo uoiti zgradu paviljona, koja jo uvijek ima svoju terasu. Na ovim prvim primjerima oito je da su radovi tek zapoeli, te se na kasnijim fotografijama uoava poetak gradnje tribina za stadion (Slika 6. i 7.)

Slika 6.

Slika 7.

U albumu gdje su fotografije pronaene nije upisan toan datum fotografiranja ovog sadraja, ali iz literature doznajemo: Pedesetih godina 20. stoljea pojavljuje se u svijetu, ali i kod nas, tzv. rekreacijski parkovi koji su nastali tako sa su u povijesne perivoje unoeni rekreacijski sadraji. Na taj je nain u Osijeku posve nestao Gradski perivoj (1950.), a na njegovu je mjestu izgraen nogometni stadion i nekoliko obinih malih kua za stanovanje.59 tako da moemo zakljuiti okvirno vrijeme nastanka ovih fotografija. Fotografije koje su se dalje nale u istom albumu, te se nalaze na istim negativima kao i prethodno prikazane fotografije (to ukazuje na vrijeme nastanka fotografija), prikazuju zgradu paviljona Gradski vrt. (Slika 8, 9, 10, 11. i 12.)59

Dragica GUCUNSKI, Osjeki... nav.dj. (str. 17.)

38

Slika 8.

Slika 9.

Slika 11.

Slika 10.

Slika 12.

Iz fotografija (Slika 8 i 9) jasno se vidi kruni tok koji se nalazio ispred paviljona Zgrada je bila uvuena u odnosu na gradsku cestu, a ispred proelja imala je kruni tok koji je bio ureen poput malog perivoja.60

60

Prikaz istonog bonog dijela zgrade (Slika 10.), svjedoi o


39

ulazu, koji je danas zazidan. Posljednje dvije fotografije iz ovog niza posebno su zanimljive (Slika 11. i 12.) jer staju na kraj dosadanjem miljenju kako je terasa bila na kat - Na fotografiji iz 1885. (Slika 13.) godine dijelom se vidi terasa koja je vjerojatno bila zidana, s drvenom nadstrenicom i ogradom koja se ponavljala i na katu i koja je u tom dijelu bila ostakljena. Kako se dolazilo do tog balkona nije jasno graevinske sanacije.61

i moda se otkrije prilikom

Slika 13. Fotografija iz 1885. s pogledom na terasu Paviljona juno proelje (S. Sran (1995), Pozdrav iz Osijeka, Povijesni arhiv u Osijeku)

Iako najnekvalitetnije usnimljene, ali moda i najzanimljivije fotografije su one s prikazom unutranjosti plesne dvorane. (Slika 14. i 15.) Primjeri pokazuju zapadni i sjeverni zid dvorane. Fotografije su zanimljive jer prikazuju tuko ukrase na stropu dvorane. I velika zrcala koja se spominju u literaturi U plesnoj dvorani bio je veliki kristalni empirni luster koji se danas, naalost oteen, uva u muzeju Slavonije u Osijeku. Zidovi su dvorane bili ukraeni velikim uokvirenim zrcalima.62

61

Elaborat konzervatorsko restauratorskih istraivanja, Hrvatski restauratorski zavod restauratorski odjel Osijek, 2011.62


40

Slika 14.

Slika 15.

41

5. DANANJE STANJESadanje stanje podruje nekadanjeg Gradskog vrta, svoje temelje zapravo ima davnih 50-tih godina prolog stoljea, kada je zapoela gradnja moto-trkae staze, stadiona i pomonog terena. Tada je, ona gradnja to je uslijedila nakon toga bila, takorei logian slijed gradnje. Naime, navedeni objekti tom su podruju dali dobru podlogu za portsko reakreativnu zonu. Tako je grad Osijek , ve nakon izgradnje stadiona , sveanu dvoranu u paviljonu Gradski vrt, koristilo za utakmice raznih sadraja (odbojka...), a nakon Domovinskog rata zapoelo je obogaivanje tog podruja s novim portskim objektima. Tako su 1998. godine otvoreni gradski bazeni, moglo bi se rei ironino nazvani Gradski vrt, a povodom Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine sagraena je (2008. godine) portska dvorana Gradski vrt (Slika 2.). Iako dvorana nije na nekadanjem prostoru vrta, ipak nosi njegov naziv. Poznati su i planovi za blisku budunost. Gradsko poglavarstvo jo je 2009. godine raspisalo natjeaj za izgradnju novog bazenskog kompleksa, preko puta novoizgraene dvorane, a danas je poznat i projekt koji e u bliskoj budunosti biti izveden. Projekt novih bazena, kao i projekt dvorane izveo je isti par arhitekata Domi Korunjak. Oba projekta zamiljeni su kao objekti koji se slue obnovljivim izvorima energije te tako minimaliziraju trokove i tede energiju.

Slika 1. Navedeni objekti ucrtani na satelitskoj snimci nastaloj prije izgradnje dvorane

42

Slika 2. Fotografija dvorane Gradski vrt (Fotografija preuzeta sa stranice www.domickoruznjak/hr )

Slika 3. Projekt buduih bazena Gradski vrt (Fotografija preuzeta sa stranice www.domickoruznjak/hr )

43

Usprokos stalnoj gradnji novih objekata na podruju biveg Gradskog vrta i njegovoj uoj okolici, gradske su vlasti zaboravile na stare, jedva prepoznatljive objekte koji su krasili perivoj Gradski vrt. Zgrada paviljona (Slika 4. i 5.), kao i streljana (Slika 6. i 7.) u potpuno su ruevnom stanju, izgubljeni u kontekstu, te danas stoje kao veliko ruglo tom dijelu grada. Umjesto na suivot s novo izgraenim objektima, ostavljene su 'zubu vremena' koji ih sve vie nagriza.

Slika 4. Fotografija sjevernog proelja paviljona (fotografirala Ivona Peko)

Slika 5. Fotografija junog proelja paviljona (fotografirala Ivona Peko)44

Slika 6. Fotografija istonog proelja streljane (fotografirala Ivona Peko)

Slika 7. Fotografija sjevernog ulaznog dijela zgrade, rizalit sa zabatom (fotografirala Ivona Peko)45

Naizgled u dobrom stanju, pribliavanjem zdencu uoavaju se oteenja ponajvie metalnih dijelova (metalne niti, limeno obloena kupola, uniteni masivni lanci kojima je bio ograen...).Iako je uspio izbjei svoje unitenje, te je premjeten na zelenu povrinu uz etalite kardinala Franje epera, koja ne moe zamijeniti za njega posebno stvoreno ozraje u Gradskom vrtu, zdenac sve vie podlijee dugom nizu godina njegovog zanemarivanja i neodravanja.

Slika 8.Fotografija zdenca (fotografirala Ivona Peko)

46

6. ZAKLJUAKGradski vrt nastao je sredinom 18. stoljea, a dotjeran je i ureen tokom 19. stoljea. Smjestio se u dijelu Osijeka nazvanom Novi grad, juno od bedema tvre. U Novom gradu veinu itelja inilo je njemako stanovnitvo, jo od kraja 18. stoljea, tako da ne udi perivoju od milja dan naziv Osjeki Schnbrunn. Kako se i sam grad Osijek u to vrijeme ugledao na urbanistika ureenja drugih europskih gradova, tako je i perivoj naao svoj uzor u Schnbrunnskom parku. U perivoju su svoje mjesto nala i razna arhitektonska ostvarenja. A iz pronaenih nacrta jasno je kako je taj dio Osijeka privlaio i neka zvuna imena u arhitekturi onog vremena (Viktor Axmann i Wilchelm Carl Hofbauer). Uz svo oboavanje svojih graana, perivoj ipak nije uspio izbjei svoju kobnu sudbinu, te je oko 1950. potpuno uniten. Na njegovom se mjestu sada nalaze sportski tereni, te je itav dio biveg perivoja pretvoren u portsko rekreativnu zonu. Iako se na tom podruju iz godine u godinu vre novi graevinski radovi i projekti, arhitektonska ostvarenja koja su nekada pripadala parku danas su ruine bez funkcije i pripadajueg konteksta kojim bi se uklopile u sadanje stanje tog dijela grada.

47

7. LITERATURA1. GUCUNSKI, Dragica ; Osjeki perivoji i drvoredi, Osijek, 2002. 2. IVANKOVI, Grgur Marko; Historicistika arhitektura u Slavoniji knjiga 1., Historicizam u Hrvatskoj Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000. 3. IVANKOVI, Grgur Marko; Plesna dvorana u Gradskom vrtu knjiga 2., Historicizam u Hrvatskoj Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000. 4. MARTINI, Julio ; Secesija slobodnog i kraljevskog gradaOsijeka, Osijek, 2001. 5. MATI, Vilim ; Pejaeviev zdenac i kua Wlaszak, Secesija u Hrvatskoj Zbornik radova znanstvenog skupa s meunarodnim sudjelovanjem, Osijek 1997. 6. PELZ, Ivan ; Jo neki podaci o prolosti osjekog Novog grada i njegova okolia Osjeki zbornik 22.-23., MSO, Osijek, 1997. 7. RAU,uro ; Stari parkovi u Slavoniji i Baranji, broj 4. Split, 1977. 8. SRAN, Stjepan ; Osijek kulturno povijesni vodi, Osijek, 2008. 9. SRAN, Stjepan ; Osjeki ljetopisi 1686.-1945., PAO, Osijek 1993. 10. SRAN, Stjepan ; Povijest osjekih udruga i klubova, PAO, Osijek 1994. 11. SRAN, Stjepan ; Pozdrav iz Osijeka Osijek na starim razglednicama, PAO, 2008. 12. SRAN, Stjepan ; Zapisnici grada Osijeka 1861. 1866., DAOS, Osijek 2004. 13. IVAKOVI KERE, Zlata ; 200 godina streljatva u Osijeku, Osijek, 1996. 14. IVAKOVI KERE, Zlata; Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stoljea( 1868. 1918.), Drutvo za hrvatsku povjesnicu Osijek, 1996

48

8. IZVORI

1. DAOS, zapisnik Gradskog poglavarstva br. 827 2. Elaborat konzervatorsko restauratorskih istraivanja; Plesna dvorana Gradski vrt, Hrvatski restauratorski zavod restauratorski odjel Osijek, 2011. 3. Katalog izlobe ; 220 godina streljatva u Osijeku Hrvatski streljaki savez Osjeko Baranjske upanije, MSO, Osijek 2004. 4. PAO, GPO, knjiga br. 1054 Zapisnici gradskog zastupstva za godinu 1903. 5. PAO, GPO, red. spisi 1204/1903 6. PAO,GPO, red. spisi uz 6795/1903 7. PAO,GPO, red. spisi uz 6795/1903 8. PAO,Uloni arak br. 34, Divaltova ulica, tehniki opis

49

50

Documents

Ivona Peko - Diplomski Rad - Paviljon i Perivoj Gradski Vrt u Osijeku