Digitized by the Internet Archivein

2011 with funding fromUniversity of Toronto

http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskoga01ivek

RJECNIKIIRVATSKOGA JEZIKASKUl'll.I1

(HKA1)11-1

DR- F.

IVEKOVIC

I

DR-

IVAN BROZ.

SVKZAK

I.

AG.

U ZAGREBU.STAMPARIJA KARLA ALBRECKTA1901.(JOS.

WITTASEK).

PRAVA SD SVA ZADRZANA NASTJEDNICniA

URa.

ivaNA BROZA.

I'APiR

K

zagrebac'kk dioniCkk papirnk tvornice.

PREDGOVOR.Pokojni necak moj. giuinasijski jnofe^or s iiainjeroin da napisr ijeciiik Hrvatskofja jezika mnogo je godiiia skupljao grajgu za nj iz svijeh knjizevnih djela Vuka Karadzica i Gjtna Daiiicica, t. j. iz onijeh iz onijeh knja su koja su oni sami napisali sanio izdali na svijet, kaonaiodne pii{)ovijctki'.1.

izdao

Vuk

Slef.

Karadzic.iitio

Bee

18.o2.

Kako

Dr.

Ivan Broz,

u sam temelj nijesampre.^io je iz

mnogo da diram,

i

poslovice. pjesme

i

t.

d.

Kad

je ver, inislio.

da je toliko jrragje pokupio te ce naskoro nioci da se prihvati obiagjivanja njezina, olide na istinu lieeni na Bozic 189.->. trodine u cotrdeset drujjoj jrodini zivota svoga.*) 2. Videci ja ouoliku jiiag-ju (na lO.'i.Kil ceduljica) i zaleri da onoliki tiud oslancnzaliul.

trebuje onaki ijecnik, uzeh razmisljati, ne bih li se ja iatio posla? Na to nie je s jedne stiane i to sokolilo, sto sani u /.ivotii svojeni mnogo jezika lu'-io (nea znajuc'i

koliko

nam

velim da sam ih naucio), i o^^obito jezik nas piiliOno proucio ritavsi gotovo sve la^inave o njeniu sto su objelodanjcne n Zagrebu i dingdje. i sto sam bivsi dvadeset dvije go(iine piofesor po duznosti svojoj dosta se bavio oko poslova filnloskih uopi'-e: ali me je s dnige strane od toga odviaeala dob moja: kako da se covjek navrsivsi sezdeset godina dade na posao, za koji se hore i mnogo vremena nniogo trudaV No ona rijec nasa: S milim Hogoni sve se moze. skloni me na])nkon u polovini mjeseca veljaee l.S'.t4. ])iiinih se ])osla, pa u tii mjeseca sve one ceduljic-e luebrojib i uredili. i iz potpisa na njima lazabrali. koje knjige Vukove i Daniciceve nijesu jos ]iocti

i

;

pene za rjeenik; po torn u daljih scst mjeseca po(ii)oli i one knjige (na 2.'J.>>7;") ceduIjica) tada u pocetku mjeseca prosinca iste i godine stadoli od sve kolike ove gTag;je laditi;

njega kojesta u ovu radnju. sto mom ne ide u rjeenik za obicnoga knjizcvnika. Tako su prezimena, imena kr.V, '/', pndii' '"j, poda njgn, zanj, za njga, i t. (L: sto bi sve trebalo izbaciti. kad bi se ikada doslo do novoga izdanja ove knjige. A izbacio sam rijrci tugjc onake, koje se samo malo gdjegod cuju, t. j. na megji s tugjim narodom. od kojega su uzete, n. p. Njemacke oli'A ajnc (alles eins). pantra'in (Bundwein) .Slovacke musi, pan; Madzarske sargarcpa (slucajno je ostala: arpuhaSa)-. Talijanske fora, handdora; i t d. Gdje ovake rijeci dolaze u receiiici, ondje se 1 tumace; kad bi se sve ,ovakvice i onakvice" sknpile iz naroda u rjeenik, izasla bi citava knjizetina. jer je nas narod na zalost gotov primiti svaku tugju i uopce rgjavu rijec. samo kad je cuje od gospodina". a odbaciti najljep.su svoju. Rijeci koje se u Vuka nalaze po izgovoru sasvijem dijalektickom, nmze se pace reel po mjesnom.

po

mi.sljenju

;

ije^nik.3.

Za lemelj

je

ovoj

ladnji

postavljen:i i

Srpski Rjeenik istumacen NjemackijemLatinskijem*)

gio/.gjc). //s;> (listje gro-jc (grozdje praiic (u Dubrovniku mj. prascic^ rjecniku na t. d.. ne nalaze se u ovoni svom osobitom rajestu vec. ondje gdje su*napisane po valjanom govoru (kod grozgje.

n. p.

=

=i

li.sce).

rijeeima.

Skupio ga

na

svijetI.jeto-

lisce.

prascic.

i

t.

d.).

Tako nema u ovonr

pisii

Nekrolog mu uapisao Br. A. Music, u Jugoslavenske .Vkademije IX.

rjecniku ni rijeci, u kojima se nahodi Starosloven.sko t. (e). po sva Iri ili cetiri govora,

Predifovor

rv

Hrvatskib,i

Prrdjfovor

n.

p. videti:

riddi. ridifi, ridjcti, rigjiti, nego

rijeci

Ruskib

i

Staroslovenskili,i

sanio po frovoni jiigozapadnoni: rirljcti. Trebalo bi u dnigoiu izdaiijn takojrjer izosfaviti rijec'i. ii kojiina so iiiji-slo glasa li u gdjokojiiii krajevinia govoro glasovi g, j, Iiill

slokavskilirijeci,

kajkavskili, uarodniii

nacinje-

nib kojekako. opel ima u

njemu

vrlo lijepijcb

kojili nijesam nasao u ostalom jiodrucju svojem. pa sam ib zalo iz njega uzeo.

r,

II.

p.

i(j

(luj.

//(),

('oja

(iiij.iji

coh(i),

(jrcl;

(mj. grijeh),

uro

(iiij.

iiho).

se iiikako

ne

uurodnogn govora \n-\m\o sam od poznanika njekoiiko rijeci, i kod svake sam zal)iIz

ciije. n. p. grijc (inj. tirijrh). lad (iiij. Iiltnl). Jos se II ovoj kiiji/i svaiidje. ii priiujciima. poiuelalo slovo /*, gdje iiiu je jio t'tinu)lo}riji uijesto. kao slo je i-inio i Viik piva svoja djela po ilriigi put na svijel izdajiu'-i. ixp. NpJ. 1. V. Pis. 59. I rastavio sani oiiake rijeci, koje se samo izgovoia ladi sastavljaju u pisanju a upravo su dvije, ii. p. je li {i\\\. jdi Je li otac kod knee ?), Jcrosa nj, za nj, so itjgai

Ijezioiz

pobiljezio njekoiiko rijeci. n. p. hjrliii^li, ogtijcnav, ojuia, penjaru, i t. d., kao slo je ucinio i pokojni Danicic,

okoline

ime poznanikovo. Zagiobacke

I

sam sam od naroda

kad je boiavio u Zagrebu. Za

icoju rijec u gocori sc u Hrvatskoj, valja znati da se ona govori n kajkavaca. za koje sam ja jamac, rogjen na Klaiicu kod

ovom

ijecniku velim

:

(nij.

Jirozanj, zanj, znnjga).

4.

Gradei'i

rjecuik od

Daiiicice vihrjecnik re bitiiiatiunji'iii

knjizeviiih

samih V u k o v h i djola niislio sam,ii

ovako dosla obilat a no ('-e biti kojekakvim lijeeima rerouicaina. o valjanosti kojib inozc sc suiiiujati ako bi se kad rjecnik po drugi put izdavao na svijel, dotle ce se svrsiti rjecnik Jugoslavenske Aka:

govori se u stokavaca u baniji, za koje je jamac moj cestiti drug, kanoiiik Pavao Leber, koji se rodio u Glini ondje proveo ndadosl, i bio poslije u baniji svecenik dvadeset i sedam godina interesujuci se svagda nniogo za narodni govor.Sutle.i i

tada iz njega izvaditi sve rijeci koje su za cijelo dol)re i potrebne knjizevnora jeziku. i tako ce knjizevnici \\ nasi imali potpun rjecnik, koliko to jest nioze takav biti ijecnik ziva jezika. Ali kada pomislih. da ce niinuti jos njeko tridesct godina. dok se svrsi Akademijski Rjecnik. rekob sani sebi zar toliko jos godina da bude knjizevnost nasa bez potpuna rjecnika? pa tko bi popunjao ovaj ijecnik iz Akadcinijskoga, ne bi ii on niogao iniati u kojecemu drugojacije misii od niene, te bi se zbrkao rjecnik. kojideniije jia ce se nioci:

5. Gledao sam kod svake rijeci da skupim syuonyma, ako ih imade; samo valja znali, da ima malo pravib synonyma. I. j. lakvili i-ijeci. koje jedno islo znace; vi.se ih ima. kojima je znacenje srodno, pa takve se ponajvise naznacuju uz synonyma skracenomisp. iii cf. Kod glagola prostih ncsvrSenih zal)iljezio sam njihova r. pf. prosta, c. pf. slozcna r. impf. sloScna (koji ill imaju): osim

rijecju

i

koiisli

koju knjizevnici niogu imali od ova-

koga prijegleda. josle se kod glagola n. ]>. rurati lakse razabere, da je dorarati v. pf. a nije v. impf., kao .sto pogrje.sno stoji u Vukovu rjecniku. ."^to se kod gdjekojih glagola razlazu i graniaticki oblici, mislim, da l)arem jos za koju godinu nc ce biti suvise. U skupu se nalaze i rijeci aHgmcidailvnc,rijeci h jednakim nastarkom i f. d., cim se od .skupa ponjesto osvjetljava znacenje i valjanosl pojedinih rijeci; tako se n. p. od skupa kod rt/)/or potvrgjuje. da valja govorili i pisiili lijiov, lozor (a ne lipin, lozin). da je dobro dunjov, a po tome i dunjoiina, i t. d. Svrb toga se prema skupovima lakvim lakse va-

i])ak

da bude samolvory Razinisljajuci ovako. sve niisli na jedno sniislili: premda sam vec dobrano daleko bio dosao u obragjivanju rjecnika. uzniom ga popunjati, lo iz knjiga iz zivoga narodnog jezika. Pocrpao sam 11 rv a t s k e N a r o d n e P j e s m e izdane od Hrvatskc Malice, njeka djela M. G j. M i c e v i ca P. Petrovica Njegosa: Lahii Car [\o sve na iJoBS ceduljica). U Hrvatskini Pjevaijaii1

i

i

smama ima dobrih rijeci i recenica, koje lijepo popunjavaju one u Srpskim Narodnim I'jesmama od Vuka na svijel izdaniina. U.XliliZ-evica

Ijano nacine nove rijeci, ako jecine.

nuzno da ses

Imenice nacinjene od inflnitiva djevenom spiijed rijeccom ne kao n.(iiranjc,)ijc,i

pri-

p.

nc-

osini opcenite Ijepote u jeziku iiala-

zimoj)a

nego Ii radi samih selje, da se lo je.sl vidi, l.")H. Zatim sam vadio glagf)ia. isp. Rad (1, 47 kako se subslanliva verbalia mogu i s poiz A k a d e m j s k o g a R j e c n k a uzeo rijeci ricanjem u|)r. 87. Rabotu si zapot'co, (( proki'stioae niji'si. SI!). Boljcsc i)ovratiti aotirc; ja doirjoli,.'!,

imali iicl^o ('ekati n iicniali Po.sl 2(i. .\ko hude kuca dostojna, doc'i I'e niir vas na njii, n ako li ne bude dostojna, niir ee se vas k vama viatiti. Mat. 10, l;i. M iakriiii se recciucdmii sarez a kuilsto iiostavi: Kolike oiji, knma ne vide! Posl. 144. 'i) und, et, etsi Knko on okoni, a ja skokom ja .stojim, ti sjediS; ja nidim, a ti spavas; j. 1,201). sine ii sivi sokole. kad nam je ovako Bosr dao. Kov. (j8. Za jela osobita nije mario, ii isio tako ni za lijepe lialjine. Sovj. '.)2. Xikakav krojac ne uzme iiiti udara puca kakva napipa, n. p. s jedne strane bijela, a s drufre strane zuta, a oko jeduoga diepa ervena, a oko dnigoga erua. Pis. t>7. Koji sije dobro sjeme ono je sin eovjeeij a njiva je svijet; a dobro sjeme sinovi su earstva, a knkolj sinovi su zla; a neprijatelj JIat. IS, 38. SI). Dogje k (''ovjeku, (I on stajase kod kaniila. Mojs. I. 24, ;!(). Iz grada l>avidova, (( to je 8ion. Car. 1. 8, 1. ti takim prilikamii isa receiticu sa ijliiyolima sniti, usuiti pogledati, nat'i siiri'z a mozc zanijexjivnii uzeik evo, eto i ndveruh gdje: Xagje earieu u ona sedi sama. Npr. 22. Xagje dva bravea n oni se jednako kose. 8'.l. Xagje ga ) recenice vezane jedna za druija relntirnijcm -sacczima i prilozimit: ako, dok, islom, jos, kada, kako, no, poSto, taman, tek, kojima se pokitzuje poyodha, uzrok, rrijeme itd., nzimiijn meyjii se neke iesie neke rjeyje sarez a, a to, n ono, kojim se dniyit istice. isp. AKj. li)b. so (Xjem.J: Ako ne eeS, a ti poljiibi pa osiavi. (Posl. 6l. Rj. .Lko je malo mlijeka, a oho je Idizu rijeka. Posl. 4. Akn nije vrae, a on je pogagjaf. pravila (ako ne za druge, a ono 7. Da je gledao Dok barem za sebe) da postavi. Odg. na sit. 8. su oni jo5 to govorili, a to se pomole kola. X'pr. 2. I.9tom Grujo sjede za trpezu, a povika s bedena Oni prvi glasniei jos i ne Latinee. X'pj. 2. 476. odu da traze ouoga junaka, a to dogju drugi. Xpr. 207. Jo.s nije ni do vode doSao, a gaee zasukuje.ti'rdi

nesto poredi tako, da

prema onome,

.

.

.

.

.

.

1

2Posl. 114.

abeiijnk

Joste l,uko puta istraiujc, a Turei se po"iiit!.

Ijoin jjomoliJe. Njij. 4.

(In

.;'.

ne

izirovori,

ii

to

a

RevekaA'i((/

.

raineiui Mojs. I. 24, 1.'). so u zoru proluuli, a to jnbiika ol>iaua. Xpr...

ilogje s kii-ajroiu

na

15. A'((?

liidtil

tamo, it to dva vola pei'cua. ."il (na str. 29: tamo, tili vo pecoii). A'ik/ tiojrju ua jcilno polje,irohib i>rekrilio poljo.((

t.

.\

katl

kada

tiee saslii-

sala.

doaje, jutru.

(I rt

ona im iu imato sve

oile irovorili.

Npj.

4, ;!42.

K(isu.

311.(u

ono eto nirak; svjetlost, a ono hodiino po tami. Is. .59, 9. hod a ouo, l>Ho oro pod 7) Hi ono pod /ij^ moze .st ono okrnjiti izguhirsi jirro o: Ako ti je jireminiila majka, nno (a 'no) ti je babo ostauuo. Here. 224. S) ii reicnicitma s poricanjcm : ne moze ila ne bude, kojimii se knze, da treba da hvdi: sto, rjcrpe sloji a. pred reienicom druijom tovjek lie mo^.e frledati a da se ne zaplai'e n sreu se ne skniSi I>i'. 33. it) n pjesmavin kadsto ne zmici nistii, neijo se dodiye sumo da sc ispuni rrsta: N'ala tebi, Kiiliii-kapetane n na robljii na daru tvonie. Rj. I Srliiuji od slra' poskaka.^e, n ii 8avu vodu valovitu. .\pj. 4, 285. ridi da (17), (la), ja (4), ta (3), te (7), pa (4). inpitunjw; a.sta? aSto' bice sevidjelo,ti

(ekamo

:

Dalm.) abiijlija, /" die Schoh'^ rake, strayiiluiii, stratniii, Cjiliipiiinm. Kj. ridi i atiliui-. baja 2, hasa /'. isp. ^ul, (ullau, pokrovac. konj-^h pokrovac po sedlu: Na ddratii zUitna (diaija, ta kakove ui u eara uenia. Rj. 44.Sb. I'dri na njga sedio ])()zla('eno, ])a po seioi)ii sto > ku:iij('kiiil ngenat, i priiljera rmii, koji ide. i^tlvflliltski. lulj. iio pripmlii uilicittu. ijorori xe u lire. (isp. lijinMianat i banMianalskl, ii DARj. 181a).porilb. iiilverba,

."!.

diee. adv.

.

.

.

.

.

.

kaze se samo Turiinu. rijci' aga ide za imenoni, ^ pa kad se i ime i aga nziiiia Zajedno kao ime, tada Oj cnjei Ii se i sprijcda dodaje aga. hyp. ligo. ago Asanago. Npj. 1, .'J97. idi imu roi: kao i iwm.: C'uj me aga. Small aga. Npj. 4, 4H4. it dat. sing, g .to Me mijenja n(J.."J,

Npj. 5. 473 (viSi vedi). asAzli, adj. indevl. I izvede ugazli gavrana. Rj. pridjer inrski, ne mijenja .se po padeHmii. po D.VRj.351) zniici

me na vlahinju. Npj. 1, 35'i ija.^a mjesto jaa, upraro jabah. Viik). adii,* tidi liadii. Rj. ridi hadf.i ... Rj. adzi lidzo. HI. lidi had^o. Rj. adil'iran,* adzuv/ma, m. der LiehltiKj, (iunymedes,Ja.ia (uUamijii, uane.se. ..

mrk.

scortumee

piier.

ni preljuboiMnoi. nina.lije(liti.

izmesju ki'eri Mojs. V. 23, 17.

Ni kurvari, ni idolopokloniei, adzurani carstva Hoiiijesra ne Kor. I. 6, S. 10. Da ne bude kurve I/.railjevih, ni adhirana izmeirju sinova.Rj..

m. (za akc. isp. prM'nnat, prfitunta) Agent. Nalazio se u Carigradn kao srpski agent. MiloS 149. Konsulalski agenat a\istrijski. Rad 5, 19G. isp. kiiko Vuk pise akeent a Danicii- akeouat Yuk (Otkriv. 21, 29) smaragd, Daniiic (Mojs. II. T'liA" Damask, Daniiic Damasak; 28, 17) smaragadilifenat, agenta,

der

;

.

.

Vuk

nard, sard,

Danicie narad, sarad.

is/j.

rijeii iz

nuroda advenat (mjesto advent), GjuragjI)orat (mj. port],

[mj. Gjurgj),i

profunat (mj. profnnt, ]iroviant),

t.

d.

prema tome slant

ike! interj. urn. dux Jiindrieh tiusiuireiben, ro.r aijentis armenta. Rj. uztici a j e sastarljeni, te se

njitna gone goreda. gororii ne iuje glas a^'kanjc, . ridi aekati, decern, r.

gorori se u krajeihiui gdje se uh.

ridi

hae

haekanje.impf. tjerati roUne riiuvi ae! Lj.

Kovacevie. D.\Rj. 34a. ridi haekati. aer. m. Lat. aer. Hita nuihe po

iierii.

DPosl..3,

'2ti.

ridi ajer. jajer; povjetaree, vazdiih, vjetar akr. DARj. 34a.

zrak.

treba dati Diinieiiu. isp. Obi. 3. too aga, sto pripada agi. iVffiii. adj. des .\ga, Agine mi knjige dosadi.zr,

bey.oby.iri'O,

bey.obzirkP,reaperlu:

t.

j.

bez

olizira, olnic sirh1.

itmzuelien, sine

odo

liezohzirke,

j.

takoisp.

brzo da so

iiijo

imao kad

obazioti.

Kj. bez-obziroo.slot/u

boz-obzirke. Zd kriiiitilet i posljed njein ametioo. ridi nozrolioe.b!zoi'iin, bf'zoona, adj. (u

gnatis: Aupje moja ti si bezrotkinja : svak mi i^edo oe.stituje ndado, od roda ti nifrjo niko nema. Rj. ridi bezrodniea. za obliije isp. iierolkiiija, btizilb, (((//'. edentulus, koji nema zuha. bez-zub, koji je bez zahci. Kakva si mi bezuba djeda dobavio! S. l.jnlii.sa. DAHj. 277a. boziiiiiHii, l)ozumna, adj. unrernunftig, demens. Rj. boz-iiman. tako sloz. adj. lakouman, malouman, ostrouman, slabouman. 1) sto je bez uma, nema uma, rernunftlos, bnttnm, irrutionale : Rotr jo samo bezumnim zirotinjdmani^iuVw, daost.ajii do vijeka, kao Sto su im i stari bili. Danioa 2, 3. Da reoomo, da skotina hezumna inoze raditi svoje poslove boz pravila i bez proiuiSljanja ali ('ovjok vaija svasto da radi po pravilima. Pis. liH, "i) koji radi kao da je bez nma, /,((() dii (/(( nema. Hi nidi kako se s nmom ne podiidara, ludo: Tako mi se jrrob ne ])rosjoo kao Ariji

bczumnome !bozobiazan.i

Posl. .'KM.

.\..

joS je bezumnije.

i

smjoSnije,

Dubr.l

riiii

Sto ovaki Ijudi irovore

Pis. 84.

(jleda

Hj. knji je liez oeiju u prenc.iciiom sDiixhi, koji ne Md radi, kao da je bez oeiju. postupa no pazcei iia pristojuost, ne stidi seiiieerid: Bezooiii svijot iizivajii.

sporoga

sroa.

Luk. 24,

2:").

beznmni (ivirjTO!) adr.: Prepade se Strabi<

nidn bane,

l>l'osl.

.5.

i.tp.

ol)ozoiiti (pontati bezocanj.

bzo("i\iislvo, n. (u i)ubr.! ridi bozobraSlina. Rj. bozooanslvo (staro Co;!o>iuctbo, od i Kyii. ondje. osnorc kojd je u starom (ieaoici.). O.sii. 244. izmcojii

3) junaci zovu .ie bezumni, koji iduii u boj kao da nemajii uma, ne mitre ni za sto druijo; iollkiihn, temcrarius : Drobujaci su bezumni junaei. Rj. 141a, Brze bcri silnu miogu vojskn, ave Brgjane bezumnejunake. Npj.4,

gje poifibe bido

i

beziimno. Npj.

2,

285.

213.

o.tnore, kojoj je t otpido te joj ostdlo(lla.ino,

nu kruju sn-

i nastarka (stvo), koji se opet poeinje auglasiimetnuto je a, a tomu umetku jos dodaiio n. rijeci tako H./rtie:bozan.slvo, oovjooanstvo, dosanstvo, naSan.itvo. otaoanstvo, loJSanslvo, svjodooanstvo, veli-

)tim,

bcziiinili, b^zll^um, r. impf. bethiiren, hinter das Lirht fiihren, deripere, ef. varati, zavaravati : Da otitle u selo JNIIetioak, da beziimi Cenijir-Smail-agu, dok okupim mlaik- Mor.aijano. Hj. bozumiti koga, ciniti gu

bezumnim,o(i

zaliigjirati.

v.

pf. sloz. iz-btzumiti

(i

se),

oanstvo, visooaiistvo, vladioaiistvo. isp. ( )sn. 244. iza nmcinoqn a kdd.ito sc n ne dodn: otaOastvo, rozastvo. btzo^ni(n, /". (u I'nlir.) indi bezobraznica. Rj. bezot'na zena. bt>zoi'-iiik, m. (u Dubr.l ridi bezoliraziiik. Hj. ridi

so).)(.

bezooMJak. bezovnn iorjck. b^zoi-iijuk. Hi. ridi bezoonik. Uj. Zd naxf. u hezoCuik bezoi'njak isp. aiiatemnik i anatemnjak. biVzuiifisail, b^zopasIla, adj. boz-opasaii, koji je bezi/'

opannosti, nije opusan (neijo xiijuran), iiefidirlos, .richer, periculi e.rpers : Radi ovijeli visili dobaia iiarodii njezimi (zot-skom) nijo bilo iiisla promijoiiiti koristaii ali opasan staiKd: iia lukoristan ali bezopusd)). DM. lOl. biNztipa/.aii, b^zopazIla, adj. boz-opazaii, koji jc bez opaza, nije na fipazu, nnrorKiehtiii, ineawtus. I^tiilli:ineonxideratu.'i.10 zlo

I'nrernnnft, dementia. Rj. bez-umlje. bospamet. 1) stanje bezumno: Moj ujac'o od .Sibinja .laiiko! nomoj dati nralje za bezumlje. Rj. Oni se svi napuniSo hezumlja. Luk. tj, 11. Njibovo (oo) bezumlje |)Ostati javno pred svima. Tim. II. 3, y. 2) strar bezumna: Ne eiui tosra bezumlja. Sam. II. 13, 12. Uza sve to ne sagrijeSi lov, uiti rei5e bezumlja za Boca. Jov 1, 22, Prorooi tvoji prorokovaSe ti laz i bezumlje. Plaf, 2, 14.

bizfimljo,

ridi

beziimnosi,

btv/,iinilj('iiji stvorena za zirinu be:rimloznu. V. (Tlaviiiii'. DAHj. 27ria. Da boljo misle o Bogii i sveoima. kojo drzo za oudljive i liczrazlozne. ZIos. 29;i. adr. Koliko sir tobe bczrazlozno uvrijedili. V. AndraSi. Blauuje pije liezrazlozito. M. Divkovit'^.

bczuman. ,Todno misli razbornik (smotruik, sveumnik), druaro misli bezumnik (misli a drufro nosvjosnik). DPosl. 38. Sto jo doSao taj bezumnik k tebi? Car. II. 9, 11. Mudri h' uaslijodili slavu, a bezumnike de odnijeti

sramota. Prio.

3, 35.

biyzilillllikuv, adj.

stoi

pripada bezumniku: Misaoi)odsmjevao jo ijad

bezumnikoraPria (ime cnjctit). Miira, A'((().n. kftvez.* HI. da- Kd/ig. rami. Kj. vidi kafez, jjajba, Kobaca, oil drveta kao krkajba, kajpa, krlelka. letka (kare:). sdje se drie kokoSi ili kakva driiga zivad. Rj. 2!S0b. TatMnjak, kare: u kom so patke zatvorajii. Rj. 4!t2a. V naJijeni narodnijem pjesm.ama liji'vojke se drzo ii kdvesiiiiti : Vei' on Ijubi Omei rovo zlato, kojcno je k kurczu rivslo. Rj. I'odigla se tanana robinja srotoviti srcipodsku veCeru, da je nosi Zlatki i( k(H-eze. Npj. 3, 137. kavcra,* /'. dir Zunk, lixa, cf. svasria: t'iiioar Janko od Orida jrrada, koji kavije po svijetu traii, gje je kavffd da se onprje iiafrje. Rj. vidi i svadnja, /Carrii kaviju. Rj. raspra. razmirica "2, zadjevii'a. 168b. ZdiyVriVii 1) iizrok za koji .' kargu sagjene. 2) svagja ili kni-fin .^(iMKi. Rj. 174a. Ztikulnmtti, zakiihiiti kufflu. Rj. 179b. Zdiiietati, rennet nut i kart/u. Rj. 183a. Zatiiriti kavfiu, ((. zamclmiti, zavrci. Ej. 199a. Zitcelu se knrtia. Ej. 201b. Kako do,L>-jc odmah kargu zir}i)i. Rj. 209a. J:>uditi kav(ju, of. zamotnuti. Rj. 219a. {' A'c--i xh Ijiile kav^adzije. Rj. 257b. A 8ve radi knigii da ogradi. Rj 438b. Lasiio je kargu zamdnuti, al' je te.'ko kavzi lUevap daii. Rosl. 166. Da inegj' nama posle tiije km-ge. Npj. 2, 359. Kad s* wini medj' svatovi kavga, (ira ide te kargu zamiri. 3, 506. Jer imamo s gjtmrinum kavgu. 4, 213. 2\-uja kavga, za toboiii smo poSli, ti iidari sa svojom

kazan s jcloni za tili ('as progje. 74. rf/i'A-i mo^c nemiiiiima Ijiidina i skitatMma, Glavni kmet koji idu od kazana do kazmui, udariti do 25 batina, Milo.i 191. velika ona jama 2) V igri knnac'i ,'i) k((o kolou srijcdi zove se kazan. Kj. 391a. rrat, rir, rrtai'a rrtlog: Iznu'gju Porera i K.5;ive .stoje kazani, u kojima se voda jediiako obrrp, i lagje, osobito male, kojo na onaj kolovnit uaigjii, ho^'e da

Onaj

.

.

.

.

.

progiila. l)anica 2, 37.

kazan, ka/ni,

f.

die

Strafe, poena,

ridi

kaJtiga,

dru^.inom. 4, 281. Znade dorat, da putovati, a na kargu na raejdan izi(?i. 4, 300. I na CaOku ucinise kargu. 4, 355. No cekaju na krajinu kavgu, jrje je nije, i .sanii jc grade. 4, 511. Zametmi se strahovita kurga. 5, 387. k&vgadiija,* hi. der Stanker, ri.rator: pidu su teske pijaiiice, a u kavzi Ijute kargudzije. Rj. tko rado zamere kargu: Jer su oba kargudzije mladi, te te nama zadenuti kavgu. Npj. 3, 211. ridi iuadzija. i.ip. nabodica, nabrcica, uabrCko, naletica, nasrtaC, nji.srtalo, natrkuSa. kavr^isati,* iSem, ik pf. umnieten, rcplico. Rj. zaglarili (n. p. klinacj. AEj. IV. 908a. kikvrika, f. (u Lid) nekaka trava za sijeno, Art Pflunze, herbue genus. Rj. rijeci .5 iakivi nuxt. kod aptika. kitvur, ki\Turiii, mi. ridi kaur, i syn. ondje. nerjernik. Dono.'aJe od kurura glave. Npj. 5, 175. Ne pitamo tebe, kavuriue. Pjev. cm. .\Rj. IV. 908a.

&

pedepsa, pijena. isp. kar lb. akc. ce biti kazan, kiizni, is/i. A. PaviO, Had LIX. 97. To je kod nas narodna kazan (kastigal za iene. Danioa 2, 132. Za zatvor. MiloS manje su kiiviec obicne kazni boj 192. Ali .sit i kazni bile hstoke za kragju i poharu. DM. 72. Male (e se na(5i u njinia (dahnatinskini statutinia) kriviea, za koje bi bile odregjene tjelesne kdzni. 297. Za sve su druge krivice bile kazni motjclefine. 314. raine kaziliu-ie. in. dcm. od kazan. Rj. vidi kotlii'. kazi'liidzija," i. der h'csselchinied, Kcsslcr, ahenurius. Rj. tko prari kazane. ridi kotlar. kazikiiija, /'. vidi ispek. Rj. dijel rakije sto .ie daje onvie, koji dd u narui' kazan za peeenje rakije. kilzaiiski, adj. n. p. kapak, zuin Branntueinkcssel gelwrig, ahcnarins. Rj. sto pripiula kazanu. Konjifi, raiivasto malo drvo, koje se zavuce odozdo u kuZdnsku hihi, te niz donji i dulji njegov knik ide rakija u postavu. Rj. 289b. kaza(i, kfiiieni, v. pf. (u praes. i v. impf. n. p. Vnin, man sufit, dicunt) sagen. dico. Ej. vidi povigjeti, po-

i

i

vjediti, reei.pri-,-

r.

pro-,

II-,

pf. sloz. do-kazati, iz-, od-, po-, pod-, za-; v. impf. kazivati (dijalekt. ka^e-

V

vati, kazivati).

1 a)

uopce,

kako

se

komu kazeti

sagt, dicunt.

Kazi mi da

sto: Kazu, man kazcm (kad ko pita koga

joS slugi ndustice Rj. 482a. I'letikoSrba se ovo kaze konie za podsmijcli. Rj. 507a. Kaze mu sve jio istini Npr. 15. On niu kaze sve jio redu svoju uevoljii. 7(i. Ja ti na to ne umijem niSta kazati. 154. Najposlije sum sebi kaze: A Sto bi se BaS-Celika boj.ao?;! 201. Je li istiuito Sto mu srce kaze. 250. Blago raene! evo moga kuma, saRj. tarica, ukaze.oi-i.

za ono sto

onaj ue zna). Rj. 411a. Kazdo mu u

Pa

za umetnuto v

Arnavutin prenia Arnautin. kiivii-nje, . das Zunken, rixatio. Rj. verb, od kavziti ft. radnja kojom se tko kavzi. kaviiti se, kaviim se, v. r. impf. sich zanken,isp.

rixari, cf. svagjati se. Rj. vidi i gIo2iti se, i syn. ondje. ktizulo, H. na poictku ili svrsetku knjige da se moze naci na kojoj je .Ho strani; Inhultsverzeichniss, indcr. Kazalo evangjelja nedjeljnijeh. J. Matovic'. Kuzulo onijii Htvari koje se u ovoj knji^.ici nahode.

M. A.

Reljkovii'-. ARj. IV. 900b. ki\zaljka, /. J) \i djece kad ufe Citati, der y.rii\ir der Kinder beim Syllabiren, index puerormn hl'f'(x in syllabus colligentium. Rj ono dim djeca j^nhi.uju slova kad uie citati. 2) na sahatii, der '/.ff.r an der Uhr, index horaruvi. Rj. uno Ho na sitliatu pokazuje vrijeme. vidi skazaljka. rijeci s iakim nasi, bacaljka, (^egrtaljka, dudaljka, gjijo-

njma. {Kazno nekakav u sebi .) Tincin pod kapom? (Kad ko ho(5e 53. Mi5a mi za lava za kim sto zlo da kaze .]. kazes. DPosl. 61. Sto sam do sad sve okolisio, ovdje 6u izrijekom da kazem. Pis. 85. Ili, drugima rijePosl. XXVI. Lalinin cima da kazem, gje je gogj kaze jednom rijeci amor, laudor, rogor i t. d. Rj.' LIV. Verosti zeti (zmem). v. pf. ozeti. Prezimati, jio drugi put uHmati. Rj. f)71a. oziriti, o?.ivim, r. pf. Icbcndig machen, ririfico.6zii-ar,

Sunce nas

v. impf. belcben, aninio, ozivljava. Rj. o-?>ivljavati

davati mu zivot. vidi o^ivljivati. v. pf. o?,iviti. Zakoii Diihd koji ozivljava u Hristu Lsusu, oproslio me je od zakona grjehovnoga. Rim. 8, 2. Ti si sam

stvorio nebo i ti ozivljavas sve to. . nevolji mojoj tje.^i me sto me rijec tvoja oHvljava. Ps. 119, bU. Postovanje slarina koji su nam ostavili spoinene koji . nas ozivljavuU. Pom. 120. ozivljivaiijc, n. vidi o^.ivljavanje. Rj. oiivljivati, ozivljujem, v. impf. vidi ozivljavati. Ej. o-zivljivati sto, davati mu iivvt. v. pf. oziviti.;

Gospod

ti

si

.

.

Nem.

9, U.

U

ZapovijedamI.

ti

pred

Bogomi

koji sve ozivljiije.

Tim.

6, 13. Ja ubijam i ozivljujem. Mojs. V. 32, 39. Ozivljujuci dull saijernijeh ozivljujuci srce skruSeIs.

Rj. o-^iviti kvga, dati nut iirot, pofraiiti g\

pf. uieder

auflehen, revivisco.v.

Ej. o-Xivjeti,

zii-ot se porratiti.

impf. zivjeti.

onijem prahom od repova konjskijeh, te ona ozivljc u oni cas. Npr. 132 (ozivije^jo jiizHom gororu mj. ozivje). Zadunii put oiiijeh oka-

Posu

je

(gjevojku)

6ziijak, ozujka, m. (u Dubr.) vidi laiak. Ej. treci mjcsec u godini, Martius. vidi i marac, marac, marat, mare. Naviikao si se haljina kako ozujak mjeSina. DPosl. 70. Ozujak na petnaest. 93. postanjc kod lazak. ozilliti, 6zulim, V. pf. (u C. G.) vidi oguliti (n. p. drvo). Rj. o-zuliti. glas g pretvorio se u i. is}'. Korijeni tjo. r. impf. ziiliti, guliti. ozAIjati, Ijam, v. pf. (u Srij.) n. p. gumno, 6chacken, sarrio. Rj. o-zuljati. v. impf. zuljati (n. p. gumno, t. j. motikom kresati travu po njemu). ozAtiti, o^ufim, r. pf. gelb fdrben, colore gilvo

(lutco)

imbuo: Rjzutiti.

o-zutiti,

zutom bojom

obojiti.

v.

impf.

POPRAVCI DOSAI)Slranavrsta

I'AZKM1I IMKilMESARA.Slranavrsta

15a 25b 2Ga 26b 26b 30b 39a 39b 52a 55a 57b 59a 65a 74a 75a 90a 92b

ozgo 41 vidi apostolstvo popravi vidi apjtstolstvo 38 Kad na seosku popr. Kad l;o iia seosku o:do 26 badeovo popr. bade(Ovo Kiulrljica popr. badrljica ozgo 45 od ko^e i popr. od ko^-e s 20 blata poi^r. Blata . bavflj avflj popr. biivflj iivflj ozgo 23 dinarina popr. dimariua bijcsaii (bijesiiT) popr. (bijesm) osdo 16 radja p>opr. rad/ija ozgo 4 pucajadi popr. pueajwdi 14 i 15 b'ij'aJe, bijasmo jiopr. bijaSe, byasmo 32 od koga su narodili popr. an se ozdo 13 koji bhirfi popr. koji bliifi 21 viacao jiopr. vracao 9 iia popr. iza, iza rijeci bradati dodnj bri^datiti, tim, v. impf. pubescere genis. 8tulli. postajaii bradat. v.

2091i ozgo 2 Dug i dijel pojjr. 2121) Diniglii popr. diiiia^Ia 2271)

Dugi

dijel

dobrotski popjr. Dubrutski 237b ozdo 2 dokoturarati popr. dokoturati 246a 23 dopuStenje, iscjeljenje, odabranje poj^r. dopu.Henje, iscjeljenje, odabranje 253a ozgo 16 glas k piopr. glas /( 2()9a ozdo 23 eiectus popr. erectus 286b ozgo 31 pntanja popr. pittanja 294a fdrmaliiust popr. formAlnO.st 318a ozdo 24 ognjilano popr. ogujilaca 358b 3 tiugm. giizicetina, guziua piopr. guzifetina, guzicj'na

360a

43 d predi

400b 433b

i pretvara se u gj popr. d pred slijcva se s njim u gj 26 kojom se io inadi ijopr. kojoni se iko

inadi

pf. obradatiti

.

97a ozdo 6 brava. 168 popr. brava. Npr. 168 99b brScati se popr. br^cati so Kllb ozdo 9 Npj. Bela impr. Npj. 1, XIII. Bela 104b ozgo 22 liarog popr. ^arog 104b ozdo 1 Bcrnarda ^wjjr. Brnarda 105a _ 28 kozi briiastoj 2>opr. br>yastoj 108b brundilti pojrr. biundati 108b brviiia popr. brviiia 116b ozdo 19 A'uli popr. buW 119b bArad popr. bftrad 119b bAreznjak popr. bArcznjak 120b ozgo 1 barmutica jjopr. bi(rmutiea 121a biisati se doduj brisam se 121b bAskanje popr. hUskanje 125b eer6vnjai'a popr. cer6viijafa 126a ozgo 41 parvo 2)opr. pravo 126b 35 cii'ati jjoy;r. eicati 127b , 15 iz^jubi popr. iz^ubi 130a fTlj, loe. cj'lju popr. c/lju 161b ozgo 8 tuhak popr. tabak 166a 20 koni popr. koiu 178a iza rijeCi ciirida dodaj fiividilo, n. Mjade koje hode sve da