Click here to load reader

Ivan Levacic: od Virja do Karlovca

  • View
    238

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rad opisuje zivot i profesionalnu karijeru Ivana Levacica poznatog biciklista.

Text of Ivan Levacic: od Virja do Karlovca

  • IVAN LEVAI Od Virja do Karlovca

    Karlovaka upanija Izradile uenice: Grad Karlovac Lucija Car, 8.b Osnovna kola Dubovac Paula Cerovac, 8.b

    Mentor: Ivo Makari

    kolska godina 2011./2012.

  • 2

    Sadraj

    Uvod 3

    Virje 5

    Djetinjstvo i mladost 7

    Kako sam si priutio prvi bicikl 9

    Postao sam lan Podravca u Virju 10

    Obitelj 11

    Sportske utrke Ivana Levaia (1949.-1963.) 12

    Levai najbolji biciklista Jugoslavije 14

    Najvei sportski rezultati i priznanja Ivana Levaia Maconje 16

    ivot Ivana Levaia nakon sportske karijere 17

    Zakljuak 23

  • 3

    Uvod

    Odline smo uenice osmog razreda O Dubovac u Karlovcu. Podjednako volimo

    sve nastavne predmete. Do sada smo uspjeno sudjelovale na brojnim kolskim i

    upanijskim natjecanjima, ali nikada nismo radile stvaralaki projekt. Kada nam je

    nastavnik povijesti u razredu predloio takav rad odmah smo pristale i ukljuile se u

    grupu povjesniara. elja nam je bila pisati o nekom poznatom Karlovanu. Dvoumile

    smo se o kome pisati i istraivati. Razmiljale smo o mnogim poznatim Karlovanima iz

    podruja znanosti, umjetnosti, politike, kulture. Na kraju smo se opredjelile za osobu iz

    podruja sporta. Izabrale smo istraiti i osvijetliti lik i sportsku aktivnost gospodina Ivana

    Levaia. Razloga ima vie, a mi smo se odredile za njega iz sljedeih razloga.

    Ivan Levai ivi u naselju Dubovac. Redovito je s nama na misi u svetitu sv. Josipa. Moj

    djed Nikola (Mika) Zaborski (koji je bio biciklistiki dunosnik) i Matija (Mata) Zaborski

    (odlini klupski voza) doveli su ga 1958. u Karlovac da vozi za istoimeni biciklistiki klub.

    Od tada je gospodin Levai itelj naega grada. Svojim uspjesima promovirao je i na

    grad. Moj djed usadio je gospodinu Levaiu ljubav i znanja o pelama. (pa je danas

    gospodin Levai jedan od najveih i najpoznatijih karlovakih pelara).

    to smo ovim radom eljele istraiti?

    eljele smo saznati od kuda potjee Levai? Kako i gdje je proveo svoje djetinjstvo? Kako

    se i kada poeo baviti biciklizmom?

    Cilj nam je kronoloki istraiti i zabiljeiti trke i uspjehe na njima. Koja velika priznanja je

    Levai dobio za svoja sportska dostignua? Gdje je Levai u odnosu na ostale brojne

    bicikliste u ondanjoj Jugoslaviji? Kakva je perspektiva sportskog biciklizma danas?

    Pokuat emo saznati to vie o Levaievom djetinjstvu, mladosti, obiteljskom ivotu i

    hobijima. elimo upoznati kroz ovaj projekt gospodina Levaia kao obinog i dragog

    ovjeka, a ne samo kao sportskog asa.

  • 4

    Kako to ostvariti?

    Prouiti znanstvenu i popularnu literaturu o Ivanu Levaiu.

    Proitati novinske lanke iz tog vremena.

    Razgovarati s gospodinom Levaiem.

    Istraivati na terenu crkva, dom, Virje, Veljun.

    Koji nam je cilj?

    Ovim projektom elimo popularizirati sport posebno biciklizam.

    Promovirati zaslune, a zaboravljene Karlovane.

    irem itateljstvu pribliiti sportske rezultate Ivana Levaia u prolosti i

    nepoznatog i manje poznatog Levaia nakon sportske karijere.

    Ovaj projekt staviti na internetsku web stranicu.

  • 5

    Virje

    Naselje Virje se nekad nazivalo Prodavi. Nalazi se na obali rijeke Zdelje u Koprivniko-

    krievakoj upaniji 15 km jugoistono od grada Virovitice. Virje ima oko 4000

    stanovnika. Danas je i opinsko sredite. Po broju stanovnika Virje je nekad bilo najvee

    selo u Hrvatskoj. Stanovnici se bave poljodjelstvom (itarice, vinova loza, voe i povre) i

    stoarstvom. U Virju je razvijena i preraivaka industrija. Prerauje se voe i povre,

    proizvode alkoholna i bezalkoholna pia. Tu se nalazi terminal Jadranskog naftovoda

    (JANAF). U blizini su leita zemnog plina (Molve). Naseljem dominira kasnobarokna

    upna crkva sv. Martina. U Virju se nalazi dominikanski samostan i zaviajni muzej. Virje

    je poznato po mirnim i vrijednim iteljima, slikarima naivcima i poznatim biciklistima.

    Najpoznatiji biciklist iz Virja je svakako Ivan Levai. U zaviajnom muzeju jedna soba je

    posveena upravo njemu. Tu se nalaze brojna Levaieva priznanja, pokali, nagrade i

    fotografije. Beskrajne ravnice i blizina crkve odredile su Levaiev ivotni put u sportskom

    i duhovnom smjeru. Nije nimalo udno i iznenaujue to je takav biciklistiki as stasao

    upravo tu, u beskrajno dugakim podravskim puteljcima i cestama.

    Sl. 1 Kasnobarokna crkva sv. Martina - u njoj je Levai krten

  • 6

    Sl. 2 Zgrada nove osnovne kole u Virju

    Sl. 3 Brani par Levai uz Levaiev pano u Virju (50. godinjica braka)

  • 7

    Djetinjstvo i mladost

    Ivan Levai roen je u Virju 25. kolovoza 1931. godine. Roditelji su mu bili Martin i

    Magdica. ivjeli su na selu i bavili se poljoprivredom. Ivan je imao brata Stjepana i sestre

    Josipu i Slavicu. Sestra Slavica je jedina iva.

    ivjelo se tekim i mukotrpnim ivotom. Radilo se cijele dane. U takvom okruenju Ivan je

    stjecao radne navike i pravilan odnos prema svim ljudskim i kranskim vrijednostima.

    Najvie slobodnog vremena provodio je na potoku Zdelja. To je potok s puno virova i

    mlinova. Ispot opusta kod mlinova nauil sam plivati. Potok Zdelja utjee u rijeku

    Bistru, a Bistra u rijeku Dravu. Od Virja do Drave je petnaest kilometara. Ivan je esto s

    dekima bjeao prema Dravi i tu su mu se, valjda, i irila plua.

    Puku kolu poeo je pohaati 1939. godine. kolovanje je nastavio u doba NDH-a, a u

    FNRJ zavrio je tadanju sedmoljetku. Tati je trebao na selu pa nije nastavio kolovanje u

    srednjoj koli. Radio je sve poljoprivredne poslove. (kopao, orao, kosio, suio sijeno,

    uvao i brigovao o blagu i konjima, radio sve poslove u vinogradu, spremao drva za zimu,

    a pomagao je i drugima u selu.) U slobodno vrijeme igrao je krpenjaom nogomet, kupao

    se u Zdelji i vozio prvi bicikl. Bio je to kontra Puh. O svom kolovanju u pukoj koli Ivan

    Levai je u knjizi Veliki Levai izjavio.

    Kad sem ja iel trideset i devete u puku kolu u Virju na itanke je bila slika Petra

    Karaorevia. Doma je papa imal Dijamant bicikl na jednu brzinu. Gume su bile

    drotarice. Onda ni bilo asfalta pa su se gume puno puta na putu prepikale i mi smo

    morali onda nutarnje krpati, a vanjske ivati debelim koncem kojega je baka prela. Tak

    smo se mogli voziti po dvoriu, onak malo, u krug. To je bio brat Stjepan, onda mlaa

    sestra Slavica i starija Josipa. Mi smo pagom vezali vanjsku gumu i onda se vozili po

    dvoriu i brojili jen drugome krugove. Sad je dosta, idem ja! , vikale bi sestre, jer bi se

    svaki od nas smio voziti samo po dva ili tri kruga. Kako smo bili mali, drali smo se za

    ramu desnom rukom, a lijevom za guvernal. Taj bicikl je bil uvijek neispravan pa sam ja

    beal prema Dravi za dekima i tu su se, valjda, moja plua irila i jaala. Puku kolu sam

    iel za vrijeme rata. as bi po selu hodili ustai, as Nijemci i, na kraju partizani, jer je

  • 8

    blizu Virja Bilogora, gdje su bili partizani. Svaku subotu se odravalo sajmite za stoku u

    selu na istom onom mjestu gdje smo mi inae igrali nogomet. Sloili bi krpenjau od

    arape i ispunili je krpama i igrali se s njom dok se ne raspadne. Od sestara Slavica je

    otila u Zagreb da bi se zekolala za uiteljicu, ali se onda zalubila i udala pa ni zavrila

    kolu. Sestra Slavica mi je jako zamerila kaj sam to izjavil.

    Sl. 4 Ivan Levai sa bratom Stjepanom i sestrama Josipom i Slavicom

  • 9

    Kako sam si priutio prvi bicikl

    Na svoj prvi bicikl Levai je sjeo 1947. godine, kad mu je bilo esnaest godina. Bilo je to

    koncem zime... Na njihovom seljakom gospodarstvu na kom je, od dvije sestre i jednog

    brata, Ivan ostao sam da radi najtee poslove i da dohrani roditelje, nije u to doba bilo

    mnogo posla: to je doba kad se seljaci odmaraju, prireuju svatove, trijebe kukuruz i

    veoma esto odlaze na meljavu. Dosadno je bilo Ivanu tih kratkih zimskih dana, pa je

    poeo razmiljati o tome da se negdje u slobodno vrijeme zaposli, da zaradi koji dinar, da

    si neto moe priutiti... Bicikl, na primjer, kojeg imaju toliki deki u selu!

    Upravo su na eljeznikoj stanici podizali koeve za uskladitenje kukuruza. Ivan se

    prijavio za radnika i radio sve to mu se naredilo: dovozio kolima materijal, zemlju,

    pijesak, dvorio zidare, trkarao kud ga se poslalo... Kad mu je bila isplaena zarada, kupio

    je stari bicikl marke Puch, na kojeg je ve davno bacio oko, a koji e ga doskora uvesti u

    sportski svijet i sluiti do 1956. godine.

    Jo je leao snijeg po krovovima virovskih kua, po dvoritima i cestama nije bilo za

    vonju, a Ivan je brino istio, podmazivao i pripremao svoj Puch, da se na njemu, na

    svom vlastitom vozilu, kad nastupe lijepi proljetni dani, vozika po rodnom mjestu, pa

    dalje u vinograd, u polje, u susjedna sela, na sajmove, zabave...

    Sl. 5 Levai u dresu Podravca iz Virja

  • 10

    Postao sam lan Podravca u Virju

    U biciklistiki klub ulanio sam se 1949. godine. Te godine za 1. maj u Virju je bio

    organiziran biciklistiki Omladinski slet. Pitao sam organizatore da li bi mogao

    sudjelovati u utrci oko Virja. Dozvolili su mi. Kad sam doao na start stavili su me na

    zadnje mjesto jer nisam bio lan biciklistikog kluba. U trci sam ih sve prestigao i

    uvjerljivo prvi doao na cilj.

    Tada sam postao lan Podravca u Virju. Zapoela je moja sportska karijera. Roditelji su

    bili protiv toga da se bavim biciklizmom. To e vam najbolje doarati ova pria.

    Nakon to sam pobijedio u utrci u Austriji i doao u selo sreo sam susjeda koji mi je rekao

    da mi ima neto hitno za ispriati: Sreo sam tvog tatu i estitam ja njemu! Martine, tvoj

    Ivo je prvi u Austriji!, a tata njemu: Nemoj mi nita estitati, nije mi drago, bolje da je

    pao i da se razbio pa se vie ne bi utrkivao, ali sada e opet ii na utrke! Kad sam tati

    rekao da moram na trening on bi mi odgovorio: Kakav trening, danas moramo kositi

    travu!

    Iz ovih i ovakvih razloga nisam puno trenirao. Za mene je trening bio rad na poljoprivredi

    i vonja biciklom. Tu sam stjecao kondiciju i irila su mi se plua. Moj cilj je bio na svakoj

    utrci biti prvi; u startu sam pokuao sve prestii i to mi je 1949. godine na svim utrkama

    uspjelo.

  • 11

    Obitelj

    Ivan Levai oenio je suprugu Maricu 7. studenoga 1954. godine. O tome nam je Ivan

    rekao: Moja sadanja ena je ivjela blizu moje tete pa sam je esto viao odmalena.

    Oduvijek smo se zezali, igrali, trkarali i tako smo se zaljubili. U braku im se rodila kerka

    Mirjana 1958. godine. Gospodin Levai ima unuke Martinu i Mladena. Svi su oni bili

    uenici nae kole. Unuci ne pokazuju posebni interes za sport. Danas gospodin Levai

    sa svojom suprugom i kerkinom obitelji ivi u prekrasnoj kui u Supilovoj ulici, u naselju

    Dubovac, u gradu Karlovcu.

    Sl. 6 Levai sa suprugom i roditeljima Martinom i Magdicom

  • 12

    Sportski utrke Ivana Levaia (1949. 1963.)

    GODINA NAZIV UTRKE PLASMAN NAPOMENE

    1949. OMLADINSKI SLET U VIRJU 1. KRENUO SA ZADNJEG MJESTA

    PRVA TRKA ZA KLUB PODRAVAC 1. PRVI PUT U BICIKLISTIKOJ OPREMI

    BICIKLISTIKA TRKA U NOVIGRADU 3. VOZIO NA KONTRAU, A OSTALI NA TRKAIM BICIKLIMA

    1950. KOPRIVNICA-PETERANEC, ELEKOVEC, KOPRIVNICA

    1. VOZIO NA KONTRAU PUCHU

    PRVENSTVO HRVATSKE NA KONTRAIMA 1. 10 MINUTA PRIJE SVIH

    PRVENSTVO HRVATSKE U ZAGREBU 1.

    1951. JUNIORSKO PRVENSTVO HRVATSKE 1. VOZIO ZA DINAMO ZAGREB

    JUNIORSKA TRKA KROZ ISTRU 3. PRVI PUT DOIVIO VONJU NIZBRDO SPECIJALKOM TEAK PAD

    BICIKLISTIKA UTRKA U AUSTRIJI 1. TANCAL SAM S AUSTRIJANKAMA

    IZABRANA TRKA ZA PRVENSTVO SVIJETA U MILANU

    2. NITKO NIJE IAO POZVAN U ARMIJU

    1952.

    JNA VOJSKA

    JNA

    1953. JNA SKRAEN VOJNI ROK SA 3 NA 2 GODINE

    1954. NISAM VOZIO. OENIO SE. PRODAO SPECIJALKU.

    1955. POEO TRENIRATI I VOZITI ZA TORPEDO IZ KOPRIVNICE

    1956. BICIKLISTIKO PRBENSTVO JUGOSLAVIJE 1. SUSRET S MLADENOM DELIEM

    TRKA OKO MAKEDONIJE 1.

    TRKA KROZ EUROPU 1. ESTITAO MI FAUSTO COPPI

    1957. PRAG BERLIN VARAVA ODUSTAO TREI NAKON 3 ETAPE, TEKA POVREDA - BOLNICA

    TRKA OKO DONJE AUSTRIJE 3. BEZ PIA I HRANE

    CESTOVNA UTRKA KROZ JUGOSLAVIJU 2. VOZILO SE 5 ETAPA

    TRKA MIRA PRAG BERLIN VARAVA 20.

    TRKA OKO POLJSKE 3. DOBIO RUSKI SAT AUTOMATIK

    1958. TRKA OKO DONJE AUSTRIJE I TAJERSKE

    1. POBRAO MNOGE NAGRADE

    MEUNARODNA CESTOVNA UTRKA JUGOSLAVIJA MAARSKA

    1. U VRHUNSKOJ FORMI

    VARAVA BERLIN PRAG XII ETAPA 10. ISPUNIO NORMU ZA OLIMPIJSKE IGRE

    TRKA U MAKEDONIJI 1. NOVANA NAGRADA I ZLATNI SAT

    1959. UTRKA MIRA BERLIN PRAG - VARAVA 51.

    MEUNARODNA UTRKA OKO AUSTRIJE I DONJE TAJERSKE

    1.

    KRAJ 4.

    MEUNARODNA BICIKLISTIKA UTRKA KROZ JUGOSLAVIJU

    4. POBJEDNIK HUGENS IZ NIZOZEMSKE

  • 13

    CESTOVNA BICIKLISTIKA UTRKA OKO BEOGRADA

    4. VOZIO ZA BICIKLISTIKI KLUB KARLOVAC

    1960. TRKA KROZ JUGOSLAVIJU 2. EKIPA JUGOSLAVIJE 1. IROVNIK, VALI, LEVAI,PETROVI

    CESTOVNO DRAVNO PRVENSTVO 2. MOGAO SAM I BOLJE

    CESTOVNA TRKA OKO BEOGRADA 2. U FINIU UTRKE ODLETIO U JARAK PORED CESTE

    UTRKA MIRA PRAG VARAVA BERLIN 23. ODLINO POSJEENE. KRASNO NAVIJANJE. VELIKE HLADNOE.

    XVII. OLIMPIJADA RIM 1960. CESTOVNA BICIKLISTIKA UTRKA 175 KM

    13. U VREMENU POBJEDNIKA KAPITANOVA IZ SSSR-a JUGOSLAVIJA 15

    1961. TRKA KROZ JUGOSLAVIJU XI. ETAPA 1493 KM

    1. KONANO OSVOJIO PRVO MJESTO NA UTRCI KROZ JUGOSLAVIJU

    TOUR DEL AVENIR XIV. ETAPA 2209 KM 5. NESLUBENO AMATERSKO PRVENSTVO SVIJETA. PONUDA ZA PROFESIONALCE.

    TRKA MIRA BERLIN PRAG - VARAVA 10. PO KRVI LIJENICI USTANOVILI KOLIKO SAM KM PROVEZAO NA TRENINGU

    CESTOVNA UTRKA OKO BEOGRADA 2. ESTITAO MI STJEPAN LJUBI

    1962. TRKA OKO TUNISA X ETAPA 1527 KM 25. NISAM SE OPORAVIO OD POVREDE. VOZIO PREKO PJEANIH NANOSA.

    JADRANSKA MAGISTRALA 5. VOZIO ZA KARLOVAC

    CESTOVNA BICIKLISTIKA UTRKA KROZ HRVATSKU I SLOVENIJU

    7. EBENIK JE VELIKI SPORTA. PUNO PUTA MI JE POMOGAO.

    CESTOVNA UTRKA OKO MAKEDONIJE 1. SVI SU NAVIJALI ZA MENE

    TRKA KROZ JUGOSLAVIJU 11. EKIPA KERL, EBENIK, LEVAI

    1963. CESTOVNA BICIKLISTIKA UTRKA JADRANSKA MAGISTRALA

    8. VOZIO ZA KARLOVAC. MANJE TRENIRAO.

    MEUNARODNA CESTOVNA UTRKA OKO KANADE SENT LORENC

    11. NAPRIJED MACONJA! NAVIJAO JE STJEPAN MURGI IZ VIRJA

    CESTOVNA BICIKLISTIKA UTRKA OKO JUGOSLAVIJE

    3. KRIVO SU ME OBAVIJESTILI O STARTU UTRKE. OBITELJI ODNIO POKLONE.

    TRKA KROZ AUSTRIJU 1. MOJA POSLJEDNJA UTRKA, ALI JA TO TADA NISAM ZNAO

  • 14

    Levai najbolji biciklista Jugoslavije

    Po ovom kriteriju su sportske novosti birale najbolje bicikliste Hrvatske i Jugoslavije za

    period od 1945. 1965. godine

    Klju bodovanja za najboljeg biciklistu

    Svjetsko prvenstvo Plasman u prvih 10 - 20 bodova Plasman u prvih 20 - 10 bodova Prvenstvo Jugoslavije Titula ampiona - 10 bodova Olimpijske igre Plasman u prvih 10 - 20 bodova Plasman u prvih 20 - 10 bodova Kroz Jugoslaviju Prvo mjesto - 20 bodova Drugo mjesto - 15 bodova Tree mjesto - 10 bodova Pobjeda u etapi - 5 bodova

    Trka kroz Hrvatsku i Sloveniju Prvo mjesto - 10 bodova Drugo mjesto - 5 bodova Tree mjesto - 2 boda Kroz Srbiju Prvo mjesto - 5 bodova Trka mira Plasman u prvih 10 - 20 bodova Plasman u prvih 20 - 15 bodova Plasman u prvih 30 - 7 bodova Pobjeda u etapi - 10 bodova Tour del Avenir Plasman u prvih 10 - 30 bodova Plasman u prvih 20 - 15 bodova Plasman u prvih 30 - 7 bodova Pobjeda u etapi - 10 bodova Osvajanje Vria Prvo mjesto na planinskom cilju - 10 bodova

  • 15

    Sl. 7 Levai najbolji biciklista Jugoslavije svih vremena

    REDOSLIJED:

    1. Ivan Levai 152 boda

    2. Veselin Petrovi 135 bodova

    3. Nevio Vali 117 bodova 4. Janez irovnik 107 bodova

    5. Andrej Boltear 84 boda

    6. Florijan Valeni 80 bodova

    7. Franc kerl 70 bodova

    8. Aleksandar Zori 60 bodova

    9. Joe Roner 50 bodova 10. Milan Poredski 45 bodova

    Iz tablice je vidljivo da je Ivan Levai bio najbolji biciklista Hrvatske i Jugoslavije. Isto

    bodovanje je provedeno i 1971. godine. Ivan Levai je i tada bio uvjerljivo prvi. Godine

    1975. Sportske novosti su proglasile Ivana Levaia najboljim biciklistom Jugoslavije

    svih vremena.

    estitke!

  • 16

    Najvei sportski rezultati i priznanja Ivana

    Levaia Maconje

    U sportskoj karijeri Ivan Levai je vozio za biciklistike klubove Podravac iz Virja,

    Dinamo iz Zagreba, Torpedo iz Koprivnice te karlovake biciklistike klubove

    Karlovac i Metalac.

    Sedam godina za redom nastupio je na utrci Kroz Jugoslaviju. 1961. godine bio je prvi.

    Na utrci najboljih sportskih amatera, Tour del Avenir 1961. godine bio je peti. Tada je

    dobio ponudu da prijee u profesionalce. Nastupio je 1960. na olimpijskim igrama u

    Rimu.

    Sedam puta je nastupio na utrci mira Berlin Prag Varava. etiri puta je nastupio na

    svjetskim prvenstvima u cestovnoj vonji. Vozio je na cestovnim dravnim prvenstvima,

    vieetapnim i jednodnevnim trkama u zemlji i inozemstvu. esto i rado je vozio

    memorijalne trke. U karijeri je biciklom prevezao preko 200000 km.

    Za najboljeg sportaa izabran je 1960., 1961. i 1962. godine.

    U anketi provedenoj 1963. bio 4. najbolji sporta.

    Dobitnik je priznanja jugoslavenskog saveza Organizacija za fiziku kulturu 1966. godine.

    Dobio je priznanje za dugogodinje djelovanje u biciklistikom sportu 1979. godine.

    Najbolji je biciklista Jugoslavije svih vremena. Vozio je u doba amaterizma. Biciklizam mu

    nije priutio ivotnu egzistenciju, ali mu je priutio brojne sportske i ivotne radosti.

    Bez biciklizma ja ne bih bio ovaj i ovakav ovjek.

    Sl. 8 Levai u sveanoj odjei reprezentacije na Olimpijskim igrama u Rimu 1960.

  • 17

    ivot Ivana Levaia nakon sportske karijere

    Sportskim biciklizmom prestao se baviti 1963. godine. Razlozi prestanka su bili ozljeda, ali

    i nerazumijevanje rukovodioca u tvornici Kordun u kojoj sam radio kao alatniar u

    alatnici. Uz biciklizam me veu brojne lijepe uspomene. Uivao sam u pobjedama i

    dobrim plasmanima. Upoznao sam cijelu Hrvatsku i Jugoslaviju, vei dio Europe, Sjevernu

    Afriku i Kanadu. Upoznao sam mnoge bicikliste. S mnogima sam ostao u prijateljskim

    odnosima. Naalost, veina ih je umrla. Posebno pamtim utrke mira na relaciji Berlin

    Prag Varava jer su bile odlino organizirane s puno gledatelja. Pamtim i sve trke kroz

    Jugoslaviju. Osobno mu je najdraa utrka oko Francuske i osvojeno peto mjesto.

    Neke stvari teko zaboravljam:

    Ljudi iz Beograda su mi se rugali. Zvali su me seljakom, izrugivali se mom biciklu i

    govorili da prestanem voziti.

    Stalno se favorizirao Veselin, Veso Petrovi iz Beograda kako bi on uvijek od nas

    bio najbolje plasiran. Ja to nisam trpio i vozio sam za to bolji osobni plasman, a

    time i ekipe.

    esto su mi kvare delali na biciklu samo da Veso bude bolji.

    Nisu me drugi put pustili na utrku oko Francuske pravdajui se da moj paso nije

    doao u Beograd. Tada sam trebao dobiti isplatu za osvojeno peto mjesto na trci

    1961. godine. A imao sam i ponudu da prijeem u profesionalce. Toga su se bojali.

    U tvornici Kordun radio je devet godina. Nakon toga se gospodin Levai poeo baviti

    uzgojem pilia. Kupio je kamion i poeo se baviti autoprevoznitvom. Taj posao je radio

    do 1988. godine kada je otiao u zasluenu mirovinu. Kamionom je prevozio mnogim

    pelarima pele na ispau. Uz pelare se Levai zainteresirao za pelarstvo. U poetku

    mu je to bio hobi, a danas dodatni posao i lijep izvor prihoda.

    Pelinjak s vie od osamdeset konica mu je stacioniran na Veljunu blizu Slunja. Tu su

    prekrasne livade i panjaci, puno djeteline smiljke, crnogorina uma, puno kestena i

    bagrema. Pele uivaju u netaknutoj prirodi i proizvode mnogo kvalitetnog meda. Imale

    smo prigodu obii Veljun i sve to vidjeti. Gospodin Levai nam je sve pokazao o pelama

    i lijepo nas ugostio. U slobodno vrijeme gospodin Levai odmara, obilazi pele, ureuje

  • 18

    prostor oko kue, drui se s prijateljima i nekadanjim sportskim rivalima. Nedjeljom je

    obavezno u crkvi. ita novine i gleda televiziju.

    Sl. 9 Gospodin Levai sa mentorom projekta Makariem ispred pelinjaka u Veljunu

    Sl. 10 Levaiev kamion sa pelama u Veljunu kod Slunja

    Autorica projekta Lucija Car na slici desno

  • 19

    Sl. 11 Gospodin Levai redovito je na nedjeljnoj misi u Svetitu sv. Josipa u Karlovcu

    Sl. 12 Autorica projekta Paula Cerovac Sl. 13 Povelja poasnog pred Levaievom kuom u Supilovoj graanina opine Virje

  • 20

    Sl. 14 Levai najbolji sporta grada Sl. 15 Najbolji biciklista Jugoslavije Karlovca 1961.

    Sl. 16 Levai i irovnik suparnici, ali i prijatelji

    Drue se i danas

  • 21

    Sl. 17 Jarun-jedna od rijetkih biciklistikih staza u Hrvatskoj

  • 22

    Sl. 18 Umjetnika slika podravskog naivca za 50 godina braka

    Ivan na biciklu prosi izabranicu svoga srca

  • 23

    Zakljuak

    Uspjele smo saznati i odgovoriti na veinu postavljenih ciljeva ovog istraivakog rada.

    Posebno nas je zanimalo kakav je odnos drave prema zaslunim sportaima bio nekad i

    danas? Kako se klub, grad i zemlja oduuje zaslunim sportaima? Kakva je perspektiva

    rekreativnog i sportskog biciklizma danas u Hrvatskoj. Razgovarajui sa gospodinom

    Levaiem o tim pitanjima zabiljeile smo njegove misli, razmiljanja i ocjene. Drava se

    premalo brine o vrhunskim sportaima. Biva FNRJ je kroz nae uspjehe promovirala prije

    svega sebe i svoju politiku. Nae utrke su bile medijski praene, ali smo isitavali da su

    nai uspjesi i iznimni rezultati posljedica sustavne brige drave o sportu. To svakako nije

    bilo tako. Tim vie to smo bili amateri, a ja i bez profesije. Republika Hrvatska ini

    napore da mirovinama osigura vrhunskim rezultatima bezbrinu starost. Kako se meni

    drutvo oduilo za biciklistike uspjehe? Moje rodno Virje proglasilo me je poasnim

    graaninom. Svake godine na blagdan sv. Martina kada je i dan opine prisustvujem

    sveanoj sjednici opinske skuptine. U Virju postoji zaviajni muzej. Jedna soba je

    posveena sportu. U toj sobi je i Levaieva vitrina. Tu se uvaju brojna moja priznanja,

    medalje, diplome, pehari, dresovi iz sportskih dana. Tu su i sve knjige napisane o meni

    kao i brojni novinski lanci. Pred kolom je veliki pano s mojom slikom i opisom mojih

    sportskih postignua. Takav isti pano nalazi se i na biciklistikoj stazi na Jarunu u gradu

    Zagrebu. Na to sam vrlo ponosan. Naalost, grad Karlovac nije nita uinio u ouvanju od

    zaborava slavne biciklistike prolosti. ezdesetih godina biciklistiki klub Karlovac je bio

    momadski prvak Jugoslavije. Tada sam ja vozio za taj klub. Ne znam je li danas postoji

    registrirani biciklistiki klub u Karlovcu. Kada bi i htjeli nemamo se gdje sastajati mi bivi

    biciklisti. Kakva je budunost rekreativnog, a posebno sportskog biciklizma? Mislim da je

    budunost biciklizma loa i s malo perspektive. Biciklizam je zdrav sport. To je i masovni

    sport. Svakom ovjeku, pogotovo mladim ljudima, bih ga poelio. Naalost, mladi ljudi

    sve manje voze bicikl. Mladi sjede uz televiziju, kompjutore ili u kafiima. Sport ih sve

    manje zanima. Vole oktanske mirise i motore. Bicikla danas ima svih moguih vrsta i

    dostupni su svima. Nema biciklistikih staza. Grade se autoputevi i brze ceste. Grade se u

    gradovima nogostupi i trotoari. Tu za bicikliste ima sve manje mjesta. Prvomajska

    karlovaka biciklijada je hvalevrijedna manifestacija koja pokazuje da interes kod djece i

    mladih za biciklizmom postoji, ali treba napraviti biciklistike ceste ili krune gradske

  • 24

    biciklistike staze. Na tom planu dosta radi Istra, a o susjednoj Sloveniji da i ne govorim.

    Najvie se druim sa mojim reprezentativnim biciklistikim drugovima iz Slovenije. S

    takvim razmiljanjima gospodina Levaia dole smo do kraja projekta. Svi materijali nisu

    mogli nai mjesto u ovom projektu. Divile smo se vitalnosti i dobrom pamenju naeg

    junaka. U uima nam jo odzvanja melodija Ivanovog zaviajnog govora. Druenje i

    razgovori sa gospodinom Levaiem bilo nam je nezaboravno iskustvo. elja nam je da

    ovim projektom populariziramo biciklizam te da se u gradu ostvare Ivanove elje glede

    omasovljenja i razvoja kvalitetnog biciklistikog sporta. Gospodinu Levaiu zahvaljujemo

    na suradnji. elimo mu dobro zdravlje i dug ivot.

  • 25

    Slikovni materijal

    Fotografija na naslovnici: Rodna kua Ivana Levaia u Virju (Levaiev

    privatni album)

    Fotografija na zadnjoj stranici: Ivan Levai pred svojom kuom u

    Supilovoj ulici u Karlovcu

    Sl. 1, sl. 2, sl. 9 sl. 15, sl. 17 sl. 19 vlastite fotografije

    Sl. 3, sl. 4, sl. 6, sl. 8, sl. 16 Levaiev privatni album

    Sl. 5, sl. 7 - http://zkahlina.ca/cro/?p=4211

  • 26

    Literatura

    1. Kadumija, Mato. Levai : pedeset godina sportskog drutva Podravac Virje. Virje,

    1958.

    2. asopis Biciklizam Kroz Jugoslaviju: broj 6/1956, 8/1957, 4/1959, 2/1961

    3. Matiin, Martin. Ivan Levai: hrvatska biciklistika legenda: sto godina sportskog

    drutva Podravac Virje. Virje, 2008.

    4. vegar, Zdravko. Karlovac: grad sporta (1880. 1985.). SIZ fizike kulture Karlovac:

    Karlovac, 1987.

    5. Trumbeta, Drago. Veliki Levai: razgovori o biciklistikim utrkama (1949. 1963.).

    6. Arhiv sportskog drutva Podravac Virje

    7. Arhiv Ivana Levaia, Karlovac, Supilova 4