Ivan Kolak- Regionalizacija Proizvodnje Ljekovitog i Aromatičnog Bilja u RH

AGRONOMSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU ZAVOD ZA SJEMENARSTVO

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

ZAVRNO IZVJEE za istraivako razdoblje 2008-2009.

REGIONALIZACIJA PROIZVODNJE LJEKOVITOG I AROMATINOG BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Broj ugovora: VIII-5-33/08

Poetak rada na VIP projektu: 20. studeni 2008. Zavretak rada na VIP projektu: 20. studeni 2009.

Glavni istraiva prof. dr. sc. Ivan Kolak

Suradnici: prof. dr. sc. Zlatko atovi prof. dr. sc. Stjepan Pliesti

prof. dr. sc. Zlatko Liber Dr. sc. Ivan Katalini

Dr. sc. Klaudija Carovi-Stanko Mr. sc. Marija Jug Dujakovi

Mr. sc. Martina Grdia

Zagreb, studeni 2009./oujak 2010.

1

Tema istraivanja Brojna istraivanja voditelja i suradnika ovog VIP projekta tijekom skoro etiri desetljea pokazuju da Republika Hrvatska ima povoljne agroekoloke uvijete za uzgoj ljekovitih i aromatinih biljnih vrsta na oranicama. Ta istraivanja su u svezi sa brojnim znanstvenim projektima a napose sa projektom "Hrvatska banka biljnih gena" HBBG od 1991. godine do sada. Sadanje stanje nae proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja ne zadovoljava eurostandarde kakvoom. Istina, zadnjih desetak godina ova se proizvodnja lagano poveava godinje, a interes domaeg i stranog trita za proizvodnju ljekovitog i aromatinog bilja (LJAB) kod nas sve je vei. Na domaem tritu zadnjih desetak godina razvija se na stotine novih trinih proizvoda a neki se proizvodi i izvoze na strana trita. Dio ove proiozvodnje se tradicionalno sakuplja iz slobodne prirode a dio se proizvodi na oranicama bez razvijene i ujednaene tehnologije uzgoja za vrste ili kultivare. Oni malobrojni proizvoai koji su savladali temelje znanstvene i strune tehnologije proizvodnje pojedinih LJAB imaju relativno dobre rezultate i uspjeno se snalaze na zapadnim tritima jer veinu svoje proizvodnje izvoze. S druge strane, veini proizvoaa LJAB nedostaju temeljna agronomska struna i znanstvena znanja za regionalizaciju ove proizvodnje i uvoenje novih tehnologija u uzgoju, doradi i preradi. Cilj ove regionalizacije je racionalno koritenje autohtonih biljnih genetskih vrela, agroekolokih uvjeta i komparativnih prednosti pojedinih regija i podregija poljodjelstva za uzgoj LJAB na mediteranu s otocima, gorju i kontinentu. Ova regionalizacija LJAB u R. Hrvatskoj ini prostorni prikaz agroekolokih uvjeta kao temelj za ocjenu stanja i mogunosti koje nam pruaju klima i tlo za uzgoj LJAB. Istraivanje obuhvaeno ovim VIP projektom "Regionalizacija proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja u Republici Hrvatskoj" obavljena su temeljem postojeih istraivanja i podataka od 1976 do 2009. godine uz sastavnice projekta kao:

temeljne znaajke prostora glede reljefa, tla i klime procjena povrine i pogodnosti regija i podregija za LJAB proizvodnju prikaz regionalizacije proizvodnje prostora za buduu proizvodnju ljekovitog i

aromatinog bilja kartografski prikaz regionalizacije LJAB proizvodnje prema utvrenim primarnim,

sekundarnim i tercijarnim vrstama i regijama te podregijama LJAB sortiment LJAB u R. Hrvatskoj kao rezultati ovog VIP-a

Opis tehnologije Procjena pogodnosti regionalizacije proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja (LJAB) obavljena je temeljem kriterija procjene tla, reljefa, klime i ostalih znaajki (Bai F. i sur. 2001.) i determinaciji biljnih vrsta pronaenim na stanitima ili proizvodnji (IPGRI Internacional Plant Genetic Resources Institute) na provedenim ekspedicijama i terenskim snimkama. U sklopu procjene regionalizacije LJAB koriteni su rezultati ekspedicijsko pokusnih istraivanja Kolak I., Peari B., Milas S., atovi Z., Rukavina H., Liber Z., Carovi-Stanko K., Grdia M., Jug-Dujakovi, M., Nikoli T., ilje I., Buljan I. i Pliesti S. i drugi istraivai od 1976. godine do sada na razliitim projektima a napose na HBBG i drugim projektima suradnika. Za svaku regiju i podregiju predviene su primarne, sekundarne i tercijarne vrste. Regionalizacija hrvatskog poljodjelstva iz 2001. godine posluila nam je kao temelj glede rasprostranjenosti LJAB vrsta u RH kako u glavnim regijama Panonska (P), Gorska (G) i Jadranska (J) tako i u podregijama P1, P2, P3 P4, G1, G2, J1, J2 i J3. Uestalost pojave vrsta u slobodnoj prirodi ali i proizvodnji kod naih proizvoaa usklaena je s agroekolokim uvjetima regije i podregije te pogodnosti tla jer nema ireg prostora gdje se LJAB ne mogu nai u slobodnoj prirodi ili na naim oranicama. Temeljem provjere klime i tla uraen je

2

prijedlog regionalizacije za pogodnost budue proizvodnje a rezultati su pokazani u tablicama i grafikama. Ekonomska analiza Rezultati istraivanja ovog projekta ne omoguuju ekonomsku analizu i ne daju nune pokazatelje za izraun profitabilnosti. Ovo iz razloga jer sami po sebi ine temelj za izradu planskih dokumenata na nioj razini kao to je lokalna samouprava, gradovi, opine, upanije i sl. injenica da veina proizvoaa, doraivaa i izvoznika koji se ovom proizvodnjom bave 10-15-20 godina nastavljaju uspjeno poslovati a mnogi novi poduzetnici se stupnjevito ukljuuju u ovu LJAB proizvodnju, doradu i preradu te izvoz. Prema podacima Hrvatske gospodarske Komore, Zagreb - Udruge proizvoaa i doraivaa LJAB iz 2008/09 oko 93% ove proizvodnje se izvozi a dominira kamilica i bua uljana (ulje) te eterina ulja smilja, kadulje, lavande, komoraa i dr. Primjenjivost Kako je cilj ovog projekta bio istraivanje, sistematiziranje i segmentiranje sveukupnog poljodjelskog podruja Republike Hrvatske glede pogodnosti uzgoja pojedinih ljekovitih i aromatinih biljnih vrsta i kultivara, dobiveni rezultati ine planski dokument emu inae slue ragionalizacije u bilinogojstvu. S toga je aktivna primjena ovog dokumenta na pojedinane proizvoae i sakupljae ljekovitog i aromatinog bilja vrlo ograniena (potrebito je istraivanje nastaviti za vrste, kultivare, tehnologije i podruje). Ovaj projekt osigurava dobivanje sigurnih i kvalitetnih agronomskih informacija bitnih za budua planiranja razvitka i irenja nove proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja u cijeloj Hrvatskoj. Rezultati projekta kroz tekst, tablice, grafike i slike daje ispravan smjer za voenje agrarne politike te ciljano poticanje poljodjelskih gospodarstava koja se bave ili e se baviti uzgojem ljekovitog i aromatinog bilja u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati za podregije i regije, tlo i klimu, rasprostranjenost vrsta pronaenih u slobodnoj prirodi kao i onih u oraninoj proizvodnji daju ispravan koncept za regionalizaciju ovih vrijednih biljnih vrsta. Tako npr. zbog svojih specifinosti vrste, kamilica se teko moe uspjeno uzgajati u gorskoj ili jadranskoj regiji (gdje se inae nalazi u slobodnoj prirodi) i gdje se preporua uzgoj dalmatinskog buhaa, kadulje, lavande, smilja, rumarina i dr., ve se uspjeno moe uzgajati u panonskoj regiji (sjeverni dio) i podregijama, gdje se ne moe uspjeno uzgajati sranik, medvjetka (medvjee groe) koji se pak uspjeno mogu uzgajati u gorskoj regiji. Vrednovanje poljodjelaca Istraivanja obuhvaena VIP projektom "Regionalizacija proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja u Republici Hrvatskoj" nisu bila primjenjivo usmjerena na konkretne i sve proizvoae (sakupljae) ljekovitog i aromatinog bilja u Republici Hrvatskoj pa ovdje nije bilo mogue provesti vrednovanje poljodjelaca (jer ih ima na stotine i tisue) ukljuenim u organiziranu ili potencijalnu buduu proizvodnju ljekovitog i aromatinog bilja iako terenske snimke pokazuju znaajan interes za ovom proizvodnjom. Naa istraivanja potvruju i interes organiziranih poljodjelaca za proizvodnjom LJAB vrsta, to za osobne potrebe, trnice ili preraivae i doraivae te izvoznike ili osobne potrebe (kojih je najvie). Kvantitativni podaci 1.1. Znaajke podneblja i reljefa Za ocjenu pogodnosti tla za potrebe regionalizacije proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja u Republici Hrvatskoj prikupljeni su podaci i izraene karte za nadmorske visine, nagib terena, srednje godinje temperature zraka, koliine oborina te pedoloka karta Republike Hrvatske.

3

Nadmorska visina ima vaan utjecaj na rairenost razliitih LJAB vrsta ali utjee i na kakvou aktivnih tvorbi kod LJAB biljaka a varira od 0-1,831 m.n.v. Na niim nadmorskim visinama smanjuje se koliina aktivnih tvari kod lavande, pelina, timijana, paprene metvice i sl. Porastom nadmorske visine poveava se sadraj gorkih tvari sranika, medvjetke i dr. Na veoj nadmorskoj visini prava lavanda sintetizira vie linolne kiseline i siromanija je P-kamforom. Kod komoraa se poveava sadraj anetola na veim nadmorskim visinama. Varijabilnost terena glede nadmorske visine znaajno je vea u gorskoj i jadranskoj regiji nego u panonskoj koja je vie ravniarska. Pogodnost za uzgoj vrsta na viim nadmorskim visinama znaajna je za odreene vrste kao; sranik, komora, lavanda, timijan, mukatna kadulja i dr. kao to se na niim nadmorskim visinama uspjeno moe uzgajati kamilica, kadulja, dalmatinski buha, neven i dr. Za skoro sve nadmorske visine mogu se pronai adaptabilne LJAB vrste koje se uspjeno mogu uzgajati a nalaze se uglavnom i u slobodnoj prirodi ali i u vrtovima - oranicama. Slika 1. Karta nadmorske visine terena RH

Izvor: Klimatski atlas Hrvatske, 2008. Nagib terena takoer ima vaan utjecaj na moguu proizvodnju ovih LJAB vrsta jer se neke vrste ne mogu uzgajati na velikim nagibima (kamilica, ljekovite tikve i sl.) dok druge

4

uspjeno spreavaju eroziju i trae to vee nagibe (kadulja, smilje, sranik, pupoljka i dr.). Veina LJAB vrsta bilo primarne, sekundarne ili tercijarne za intenzivan uzgoj na oranicama trae to ravnije terene od Iloka do akovca. Najvea je klasa breuljkastog reljefa a zauzima 53,8% od ega na panonski dio pripada 13,9% a na nizinski i breuljkasti teren opada 27,1% dok jadranska regija ima nizinskih i breuljkastih reljefa 12,8% kopnenog podruja Republike Hrvatske. Slika 2. Karta nagiba terena RH

Izvor: Klimatski atlas Hrvatske, 2008. Za ovaj VIP projekt, temeljne sastavnice reljefa su oborine i nagib terena. Nagib terena je sutinski element analize reljefa za pogodnost regionalizacije LJAB vrsta. Geomorfoloka klasifikacija nagiba terena za tri glavne regije i devet podregija, temeljena je na dominantnim morfolokim procesima koji se aktiviraju ovisno o veliini nagiba te odgovarajuim reljefnim oblicima. Ova su istraivanja primjenjiva za koritenje u okviru procjene pogodnosti tala za razliite poljodjelske namjene pa tako i za proizvodnju ljekovitog i aroamtinog bilja. Za ovo je izraena karta nagiba prostora koje se prikazuje na slici 2. Nagib terena je razvrstan u etiri klase pri emu dominira zelena boja s nagibom manjim od 5% koja zauzima preko 50% povrina Republike Hrvatske u sve tri regije. Dakako da je dominantna panonska regija s najmanjim nagibom glede gorske i jadranske s veim nagibom koje imaju manje mogunosti za oraninu buduu proizvodnju.

5

1.2. Znaajke klime Klima Klimatski imbenici mogu biti znaajni i ograniavajui za proizvodnju ljekovitog i aromatinog bilja u Republici Hrvatskoj. Izmeu ostalog nedostatak vlage i topline te vikovi istih u proizvodnom procesu a napose kod viegodinjih vrsta mogu utjecati na urod i kakvou proizvoda. Vlaga i toplina mogu biti ograniavajui imbenici za proizvodnju nekih ljekovitih i aromatinih vrsta. Velebit i Dinara svojim vijencima planina dijele Hrvatsku u dva potpuno razliita klimatska podruja tj. gorska ili jadranska i unutranja ili kontinentalna. Slika 3. Srednja godinja temperatura zraka u RH

Izvor: DHMZ Uvjeti podneblja u kojima je mogua i/ili organizirana proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja razlikuju se po poljoprivrednim regijama i podregijama R. Hrvatske. Takvu regionalizaciju poljoprivredne proizvodnje razradili su Bai i suradnici (slika 1.) 2002. godine te ju podijelili na panonsku, gorsku i jadransku regiju s pripadajuim podregijama. Naa regionalizacija LJAB u potpunosti se poklapa s predloenom i u nastavku je prati. Oborine Prosjena koliina oborina u panonskoj regiji za viegodinji prosjek od 30 godina (1971. 2000.) u Osijeku iznosi 682 mm, u Poegi 798 mm, u Virovitici 891 mm, u Varadinu 877 mm to odgovara kamilici, uljanoj bui, medvjetki, matinjaku, maku i dr.

6

Vea prosjena koliina oborina u panonskoj regiji biljei se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Znatno vee koliine oborina zabiljeene su u gorskoj regiji, Gospiu i Ogulinu (1610 mm), a posebno u Pargu, gdje je zabiljeen maksimum od 1903,8 mm to odgovara sraniku, matinjaku, medvjetki, arniki i dr. U Jadranskoj regiji glede oborina uspjeno se moe uzgajati lavandin, dalmatinski buha, kadulja, smilje, rumarin i dr. Najvie oborina u ovoj regiji ima Dubrovnik 1253,4 mm a najmanje Hvar 753,4 mm. Tablica 1. Mjesena i godinja koliina oborina u mm Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Suma PANONSKA REGIJA Osijek 49,3 45,4 41,8 56,3 62,5 84,7 71,2 62,5 45,7 48,8 55,7 59,4 681,7 Poega 51,4 49,3 50,5 61,4 75,1 93,8 85,4 77,0 63,6 60,0 67,2 66,4 798,1 Virovitica 57,3 49,6 54,9 69,1 79,5 97,3 99,8 83,1 73,3 69,3 88,6 73,3 891,0 Varadin 44,5 42,3 49,1 69,3 82,6 97,6 104,2 97,5 73,9 72,7 80,2 62,9 876,8 Sisak 51,5 47,7 53,5 73,8 78,4 88,4 79,8 85,6 77,4 70,0 89,1 73,1 864,5 GORSKA REGIJA Ogulin 117 116 121,9 138 126,5 125 117,0 141,0 134 149 174,1 151,3 1610,0 Gospi 108 109 104,7 110 107,3 89,0 77,8 107,1 122 162 166,3 162,0 1416,7 Parg 134 131 129,2 147 142,6 156 131,2 135,9 179 215 235,4 175,0 1903,8 JADRANSKA REGIJA Pazin 93,9 85,3 87,1 90,6 87,3 95,0 73,8 102,6 117 126 148,5 115,0 1215,1 Zadar 81,0 71,2 75,4 61,5 59,6 54,0 39,2 67,4 93,7 125 124,0 106,0 947,2 Hvar 80,5 64,9 68,0 57,4 42,2 40,9 28,5 49,4 64,3 74,5 94,4 94,1 753,4 Dubrovnik 137 119 109,2 94,2 62,7 67,7 35,2 79,3 112 133 168,9 147,3 1253,4

Temperatura zraka Temperatura zraka je uz koliinu i raspored oborina najznaajna za uzgoj ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja, te izravno utjee na poetak aktivne vegetacije kao i na visinu i kakvou ostvarenog uroda. Poznavanje minimalnih, optimalnih i maksimalnih temperatura vano je za regionalizaciju i kvalitetan izbor i uzgoj pojedinih biljnih vrsta. Srednja godinja temperatura zraka u Panonskoj Hrvatskoj kree se od 9,9 oC u Varadinu do 10,7 oC u Osijeku (kamilica, uljana bua i dr.). Najnia srednja godinja temperatura u Pargu (gorska regija) iznosi samo 7,0 oC (arnika, sranik, medvjetka i dr.). Najveu srednju godinju temperaturu imaju otok Hvar i Dubrovnik, poznati po proizvodnji ljekovitog i aromatinog bilja visoke kakvoe (kadulja, smilje, lavandin, rumarin, dalmatinski buha i dr.). Tablica 2. Srednja mjesena i godinja temperatura zraka u oC Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Suma PANONSKA REGIJA Osijek -1,2 1,4 5,9 11,1 16,2 19,6 20,9 20,2 16,5 11,2 5,7 1,1 10,7 Poega -0,9 1,8 6,0 10,7 15,5 18,6 20,4 19,5 16,0 10,7 5,7 1,03 10,5 Virovitica -1,0 1,4 5,7 10,3 15,1 18,5 19,9 19,0 15,5 10,3 5,3 0,9 10,1 Varadin -1,1 1,2 5,3 10,1 14,7 18,4 19,7 19,0 15,2 10,2 5,2 0,8 9,9 Sisak -0,6 1,9 6,5 11,1 15,7 19,3 20,6 19,5 15,7 10,8 5,9 1,2 10,6 GORSKA REGIJA Ogulin -0,4 1,4 5,0 9,4 14,4 17,5 19,3 18,2 14,9 10,4 5,7 1,2 9,7 Gospi -1,6 0,1 3,5 7,8 12,6 16,2 17,9 17,1 13,5 8,9 4,4 -0,1 8,4 Parg -2,0 -1,2 1,8 5,7 10,6 14,1 16,2 15,3 12,3 8,0 3,3 -0,6 7,0 JADRANSKA REGIJA Pazin 2,9 3,4 6,1 9,7 14,2 18,1 20,2 19,3 15,9 11,3 7,3 3,7 11,0 Zadar 6,8 7,3 9,3 12,7 17,1 21,0 23,4 23,0 19,7 15,5 11,6 8,2 14,6 Hvar 8,9 9,2 11,0 14,0 18,2 22,0 24,6 24,4 21,5 17,7 13,8 10,6 16,3 Dubrovnik 8,9 9,3 11,0 13,9 18,1 21,9 24,4 24,3 21,4 17,5 13,8 10,7 16,3

7

Najhladniji mjesec je sijeanj s prosjenom temperaturom od 0,6 do -0,2oC u panonskoj regiji, -0,4 do -2,0oC u gorskoj regiji, te 2,9 do 8,9oC u jadranskoj regiji. Najtopliji je srpanj sa srednjom mjesenom temperaturom od 19,7 do 20,9oC u panonskoj regiji, 16,2 do 19,3oC u gorskoj regiji te 20,2 do 24,6oC u jadranskoj regiji. Glede temperatura, posebnu vanost imaju negativne vrijednosti minimalnih temperatura zraka u vrijeme aktivne vegetacije, budui one mogu napraviti tetu na osjetljivom bilju. Apsolutne minimalne temperature zraka mogu pasti ispod 0oC (mraz) u panonskoj i gorskoj regiji sve do svibnja i ponovo se javiti u rujnu, to je rjea pojava u jadranskoj regiji. Od listopada do travnja gotovo je redovita pojava ovih temperatura, izuzev jadranske regije. Ovakvim uvjetima treba prilagoditi izbor vrsta i sortiment bilja kako je u nastavku predloeno. Tablica 3. Apsolutni mjeseni i viegodinji minimum temperature zraka u oC Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ekstrem PANONSKA REGIJA Osijek -25,4 -26,0 -16,9 -3,9 -0,8 1,0 5,2 5,1 -0,7 -10,4 -15,3 -23,2 -26,0 Poega -27,6 -26,5 -17,9 -4,0 -1,8 1,0 5,2 4,3 -1,6 6,7 -13,0 -23,1 -23,6 Virovitica -22,5 -26,1 -21,0 -4,4 -3,1 2,0 3,0 4,1 -1,1 -0,5 -12,0 -23,0 -26,1 Varadin -26,8 -28,0 -23,4 -5,5 -2,3 2,2 4,7 3,2 -3,1 -7,0 -16,6 -22,7 -28,0 Sisak -24,4 -25,0 -18,4 -11,6 -2,3 1,6 5,4 3,9 -1,8 -7,2 -15,6 -18,2 -25,0 GORSKA REGIJA Ogulin -26,1 -28,5 -19,9 -8,8 -2,9 2,1 4,3 2,4 -2,2 -5,1 -19,1 -22,3 -28,5 Gospi -28,9 -33,5 -21,0 -8,5 -11,0 -1,8 2,4 0,2 -5,6 -7,6 -23,2 -26,6 -33,5 Parg -18,6 -23,2 -18,9 -10,0 -4,7 0,6 3,0 2,1 -1,8 -5,8 -12,2 -15,9 -23,2 JADRANSKA REGIJA Pazin -18,2 -21,3 -13,3 -7,1 -2,8 1,8 5,2 4,0 -2,0 -6,1 -19,5 -13,6 -21,3 Zadar -9,1 -8,6 -6,8 0,4 3,4 8,2 13,0 12,4 7,8 13,7 -2,6 -6,0 -9,1 Hvar -6,6 -4,0 -4,2 1,3 7,0 10,0 12,8 13,0 10,0 4,90 -2,4 -4,4 -6,6 Dubrovnik -7,0 -4,6 -4,2 2,6 1,1 11,2 14,1 14,1 8,5 4,5 -3,0 -6,0 -7,0

Tablica 4. Broj dana s minimalnim temperaturama zraka 0 oC i mogunost pojave mraza (viegodinji prosjek, 1971. 2003.) Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Suma PANONSKA REGIJA Osijek 24,7 18,5 11,8 1,6 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 2,1 8,3 19,7 86,8 Poega 24,7 18,4 11,3 2,2 0,3 0,0 0,0 0,0 0,1 3,4 9,8 20,5 90,7 Virovitica 23,8 18,1 10,9 1,8 0,1 0,0 0,0 0,0 0,1 2,3 8,1 18, 83,7 Varadin 24,5 19,2 12,7 2,7 0,3 0,0 0,0 0,0 0,1 3,4 10,1 21,4 94,6 Sisak 24,0 18,6 11, 1,7 0,2 0,0 0,0 0,0 0,1 3,0 8,6 19,7 87,7 GORSKA REGIJA Ogulin 23,6 18,8 12,6 2,6 0,3 0,0 0,0 0,0 0,1 2,2 9,1 19,9 89,2 Gospi 25,5 21,1 18,9 8,3 1,4 0,0 0,0 0,0 1,0 7,1 13,9 22,8 120,0 Parg 26,0 22,2 19,7 9,6 1,2 0,0 0,0 0,0 0,1 3,4 14,8 23,7 120,9 JADRANSKA REGIJA Pazin 19,5 17,2 13,4 4,0 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 3,1 9,9 18,5 86,2 Zadar 4,2 4,0 1,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 2,3 12,3 Hvar 1,5 1,8 0,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,5 4,5 Dubrovnik 1,5 1,3 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,5 3,9

Analogno negativnim temperaturama zraka, i izrazito visoke temperature mogu biti ponekad tetne, naroito ako se poklope s nedostatkom vlage u tlu. Najvie apsolutno maksimalne temperature zraka javljaju se uglavnom u srpnju i kolovozu u svim regijama i podregijama R. Hrvatske.

8

Tablica 5. Apsolutni mjeseni i viegodinji maksimum temperature zraka u oC Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ekstrem PANONSKA REGIJA Osijek 17,9 21,8 26,9 30,9 36,0 36,7 38,6 38,4 33,6 29,0 25,8 18,6 38,6 Poega 18,5 20,9 26,6 29,5 33,1 35,2 37,5 39,0 34,2 28,8 26,1 19,0 39,0 Virovitica 16,5 19,5 26,7 29,5 32,7 36,4 38,4 35,0 33,0 28,0 24,2 17,5 38,4 Varadin 17,3 18,7 24,8 29,0 31,3 33,2 37,2 36,1 32,4 27,5 24,3 16,9 37,2 Sisak 18,3 21,3 25,6 30,4 32,3 34,2 38,4 36,6 32,7 29,6 25,0 18,9 38,4 GORSKA REGIJA Ogulin 18,9 20,9 24,6 27,6 32,4 34,1 38,0 34,1 33,2 28,7 24,7 20,0 38,0 Gospi 15,0 20,1 22,5 26,2 30,0 31,8 37,0 35,0 32,2 26,0 20,5 14,5 37,0 Parg 15,4 17,4 21,2 26,0 28,2 30,2 33,5 32,4 29,9 23,5 21,7 17,1 33,5 JADRANSKA REGIJA Pazin 16,7 20,9 26,5 27,7 30,2 33,0 38,2 36,4 33,5 28,7 23,0 21,6 38,2 Zadar 16,6 17,4 22,0 25,8 29,6 33,7 34,9 35,6 38,1 27,0 21,3 18,6 38,1 Hvar 19,2 20,3 23,7 25,7 29,7 33,6 34,7 37,7 32,2 28,4 22,7 20,6 37,7 Dubrovnik 18,0 20,4 23,0 25,6 28,9 32,5 34,7 36,6 32,1 28,0 24,5 20,2 36,6

Najveu insolaciju, odnosno ukupan broj sati sijanja sunca u viegodinjem prosjeku ima srpanj, a najmanje sijeanj, odnosno prosinac, to je posljedica poveane naoblake i kratkih dana to pogoduje vrstama koje sintetiziraju eterina ulja (rumarin, smilje, lavanda/lavandin, i drugo. Tablica 6. Mjeseni broj sati sijanja sunca (1971. 2003.) Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Suma PANONSKA REGIJA Osijek 56,1 82,8 141,4 173,4 214,1 235,1 263,2 250,3 197,4 150,6 67,1 45,7 1747,8 Poega 49,2 75,7 131,3 163,5 218,4 232,0 261,1 245,4 186,1 137,8 68,0 40,7 1804,2 Sisak 51,8 76,0 131,5 178,5 225,7 240,4 281,5 250,9 187,6 125,7 58,5 39,5 1849,9 Varadin 66,9 89,6 138,8 176,6 223,3 240,9 270,6 245,4 186,8 144,4 76,6 55,6 1866,6 GORSKA REGIJA Ogulin 64,9 80,1 138,4 153,6 207,5 227,8 260,8 227,2 174,6 109,4 77,9 56,6 1770,8 Gospi 60,5 81,9 122,7 163,2 219,4 240,7 295,2 259,4 188,5 125,8 65,5 44,9 1680,7 Parg 72,4 81,0 108,8 131,4 175,2 181,5 235,8 215,9 165,9 124,5 71,9 60,3 1600,3 JADRANSKA REGIJA Pula 97,9 127,5 157,7 206,2 264,3 290,5 325,4 298,1 230,8 184,4 105,8 91,0 2344,1 Zadar 107,1 128,4 173,1 203,6 267,5 291,6 341,5 302,9 239,0 189,9 125,2 101,1 2471,1 Hvar 125,7 145,9 184,0 225,4 285,7 316,0 365,3 330,4 255,9 208,5 126,3 109,1 2678,2 Dubrovnik 123,7 132,8 166,7 206,3 254,4 303,8 364,1 328,7 254,3 205,4 121,5 105,6 2567,3

Godinje srednje dnevno i mjeseno trajanje sijanja sunca poveava se od sjevera prema jugu. U kontinentalnom dijelu sunce dnevno sja od 4,5 do 5,5 sati, dok se na obalnom podruju moe oekvati od prosjeno 6 do 8 sati, to direktno utjee na intenzitet asimilacije i visinu i kvalitetu uroda jadranskih vrsta (smilje, rumarin, lavanda, dalmatinski buha, kaulja i dr.). Graf 1. Klimadijagrami prema Walteru

9

Izvor: Klimatski atlas Hrvatske, 2008. Primorsko i mediteransko agroekoloko podruje, klimatski reljefno, edafski pa i biljnoproizvodno te vegetacijski vrlo je specifino za regionalizacije ljekovitog i aromatinog bilja. Posebno su specifina podruja otoka i unutranjosti kontinenta do kuda dolinama rijeke prodiru zbog utjecaja mediteranske na gorsku klimu. Razlike postoje u stupnju prikladnosti ekolokih uvjeta za pojedine ljekovite i aromatine biljne vrste od Vitaljine do Rovinja. Razlike su uoene izmeu klimatskih imbenika gorske i kontinentalne Hrvatske, od Meimurja do Vukovara, od Podravine, Velebita do Dinare. Te razlike odredit e biljni pokrov LJAB vrsta i njihovu regionalizaciju za budui mogui uzgoj. Osim navedenog, postoje razlike u stupnju prikladnosti ekolokih uvjeta pojedine vrste ljekovitog i aromatinog

10

bilja u glavnim regijama ali i njihovim podregijama. U kontinentalnoj gorskoj regiji vee su razlike u reljefu, temperaturama i oborinama ime se odreuje lokalna klima. Razlike u lokalnoj klimi utjeu na proizvodnju ljekovitog i aromatinog bilja a na to utjeu temperature, raspored oborina i njihova koliina te tlo. Glede temperatura i oborina u kontinentalnoj Hrvatskoj razlikujemo perhumidnu, humidnu i subhumidnu klimu. Slika 4. Srednja godinja koliina oborina u R. Hrvatskoj

Izvor: DHMZ 1.3. Znaajke tla Tla Hrvatske i mogunosti uzgoja ljekovitog bilja Tlo je temeljno prirodno bogatstvo R. Hrvatske, te predstavlja njezin najznaajniji prirodni stalni izvor. Za potrebe izrade monografije o mogunostima uzgoja ljekovitog bilja u Hrvatskoj, znaajke tla prikazuju se na temelju pedoloke karte poljoprivrednog zemljita Republike Hrvatske mjerila 1:500.000, slika 7, (Husnjak i sur. 2005).

11

Slika 5. Pedoloka karta Republike Hrvatske

Izvor: Klimatski atlas Hrvatske, 2008. Prema postojeoj klasifikaciji, tla Hrvatske se dijele na etiri razdjela. Analizom spomenute karte, utvreno je da su u Hrvatskoj najzastupljenija tla iz razdjela automorfnih tala, a koja ukupno zauzimaju oko 58% poljodjelskih povrina u odnosu na ukupnu povrinu poljoprivrednog zemljita u Hrvatskoj, tablica 7. Tablica 7. Povrina pojedinih razdjela tala u Hrvatskoj za poljodjelsko tlo

Povrina Naziv razdjela tla ha %

Automorfna tla 1.502.082,2 58,0 Hidromorfna tla 1.087.905,4 42,0 Halomorfna tla 410,5 0,02 Subakvalna tla 319,9 0,01 Ukupno za tlo 2.590.718,0 100,0 Kod automorfnih tala 58% povrine ukljuuju sva tla iji postanak i razvitak karakterizira vlaenje samo oborinskom vodom, pri emu nema dueg zadravanja suvine

50 0 50 100 KilometersKm

123456789101112131415

161718192021222324252627282930

313233343536373839404142434445

464748495051525354555657585960

6162636465

Vodene povrineNaselja

Oznaka i broj kartiranih jedinica tlaLEGENDA

666768

ume

S

N

EW

12

vode u profilu tla. Tla iz razdjela hidromorfnih tala zauzimaju znatno manje, odnosno 42% od ukupne povrine tla. U ovaj razdjel ukljuena su ona tla koja imaju izraene znakove prekomjernog vlaenja zbog vika vode u profilu tla. Viak vode u tlu javlja se kao posljedica oborinskih voda koje stagniraju na slabo propusnom ili/i nepropusnom horizontu te dopunskih voda (poplavnih, slivenih i podzemnih voda), a koja potjeu s drugog mjesta i koje poveavajui ukupne koliine vode u profilu uzrokuju prekomjerno vlaenje dueg ili kraeg trajanja. Tla iz razdjela halomorfnih tala ima vrlo malo, a zauzimaju svega 410,5 ha to predstavlja samo 0,02% od ukupne povrine tla u Hrvatskoj. Karakterizira ih takoer prekomjerno vlaenje, prvenstveno visokom podzemnom vodom koja je zaslanjena ili/i alkalizirana. Najmanju povrinu 0,01% zauzimaju tla iz razdjela subakvalnih tala. Daljnjom analizom i obradom spomenute karte, utvreno je da se na poljoprivrednom zemljitu javlja 36 tipova tala, koji su na pedolokoj karti prikazani kao sloene zemljine kombinacije ili kartirane jedinice tla. Povrina pojedinih tipova tala i njihova postotna zastupljenost prikazuje se u tablici 8. Tablica 8.Zastupljenost vanijih tipova tala na poljoprivrednom zemljitu Republike Hrvatske

Povrina Broj i naziv tipa tla ha % 1. Koluvijalna tla 62.420,2 2,41 2. ernozem 47.685,3 1,84 3. Crnica vapnenako dolomitna 114.092,3 4,40 4. Rendzina 190.728,2 7,36 5. Eutrino smee tlo 116.091,9 4,48 6. Distrino (kiselo) smee tlo 73.949,6 2,85 7. Crvenica 142.101,7 5,49 8. Smee tlo na vapnencu 201.768,8 7,79 9. Lesivirano tlo 343.830,9 13,27 10. Pseudoglej 307.453,2 11,87 11. Aluvijalno 93.026,3 3,59 12. Aluvijalno livadno 72.278,1 2,79 13. Pseudoglej-glej 71.569,1 2,76 14. Movarno glejno tlo 358.296,8 13,83 15. Ritska crnica 45.505,1 1,76 16. Hidromeliorirano 134.897,5 5,21 17. Ostala tla (Kamenjar, Sirozem, Ranker, Podzol, Tresetna tla, Eolski ivi

pijesci i dr.) 215030,6 8,30

UKUPNO 2.590.718,0 100,0 Pogodnosti tla i mogunosti uzgoja ljekovitog bilja na poljoprivrednim regijama Hrvatske Analizom pedoloke karte s kartom poljodjelskih regija (slika 10.), utvreno je da na podruju panonske poljoprivredne regije najveu povrinu zauzimaju movarno glejna tla, zatim lesivirana tla, pseudoglejna, itd. (tablica 9, slika 7.). Ovi tipovi tala naroito su karakteristini za zapadni dio panonske poljodjelske regije dok su u istonom njenom djelu zastupljene i znaajne povrine pod eutrino smeim i ernozemnim tipovima tala. Ako se tome doda i klimatska razlika u pogledu humidnosti, od zapada do istoka ove regije, moe se rei da najistoniji djelovi Hrvatske predstavljaju poseban dio koji je agroekoloki vrlo pogodan za uzgoj velikog broja ljekovitih i aromatinih biljaka (kamilica, metvica, matinjak, mak, bijeli sljez i dr.). Uvaavajui navedene osnovne znaajke pojedinih tipova tla ili niih sistematskih jedinica tla, u spomenutoj tablici 9, prikazana su takoer i dominantna ogranienja tla, temeljem ega je procjenjena mogunost uzgoja pojedinih vrsta ljekovitog

13

bilja u Hrvatskoj. Kako su u tablici ogranienja prikazana u vidu kratica, u nastavku se prikazuje znaenje navedenih kratica (Tablica 9 i 10). Tablica 9. Povrina dominantnih tipova tala ili niih jedinica Panonske poljodjelske regije (P)

Dominantna osnovna ogranienja tla Tipovi tala Povrina ha Fizikalna svojstva Kemijska svojstva

Movarno glejno tlo 356523 V, dr1-2, du2-3 fo1, ko1-2 Lesivirano na lesu 316197 sa1-2, z, kz2 a1-2, hu1-2 Pseudoglej na zaravni 207587 v, dr2, kz1-2, sa2, z a1-2, hu2 Pseudoglej obronani 106291 v, dr2, kz2, sa2, z a1-2, hu1-2 Movarno glejno vertino 63390 V, v, vt, dr1-2, kz1 fo1-2, ko1-2 Eutrino smee 49068 sa2, n*, e* hu2, fo2, ko2 ernozem na lesu semiglejni i tipini 48465 - fo2, ko2 Rendzina na laporu ili mekim vapnencima 47543 du1, r2-3, n, e fo1, ko1-2 Ritska crnica 46855 V**, dr3 fo1-2, ko1-2 Aluvijalno tlo 33190 p*, V* hu1, fo1, ko1 Pseudoglej glej 23655 v, dr2, kz1-2, V a1-2, hu2 Aluvijalno livadno 17824 - fo2, ko2 Lesivirano na laporu i mekom vapnencu 16855 du1, r2-3, n, e a1-2, fo1, ko1 UKUPNO 1.333.443

*mjestimino; ** povremeno Tablica 10. Vrste ogranienja s intenzitetima i kriterijima, koritene u procjeni mogunosti uzgoja ljekovitog bilja

Ekoloka dubina tla (du), cm du1 = vrlo plitka 0-15 du2 = plitka 15-30 du3 = srednje duboka 30-60

Dreniranost (dr) dr1 = vrlo slaba dr2 = slaba dr3 = nepotpuna dr4 = poneto ekcesivna dr5 = ekcesivna

Reakcija tla u MKCl (a) a1 = jako kisela < 4,5 a2 = kisela 4,6-5,5 a3 = slabo kisela 5,6-6,5

Sadraj humusa (hu), % h1 = vrlo slabo humozno < 1% h2 = slabo humozno 1-3 % h3 = vrlo jako humozno > 10%

Reim vlanosti v = viak stagnirajue vode V = viak podzemne vode

Stabilnost agregata (sa) sa1 = potpuno nestabilni sa2 = nestabilni Vertinost (Vt) >35% gline Poplave (p) - mjestimino

Kapacitet tla za zrak (Kz) Kz1 < 4% Kz2 < 4-8% Skeletnost (sk)

Vei nagib terena (n) Erozija (e) Zbijenost (z)

Stjenovitost (St) St1 = 2-10% St2 = 10-25% St3 = >25% r=reljef: r1=breuljci; r2=brda; r3=planine Opskrbljenost fizioloko aktivnim hranivima, mg P2O5/100 g tla fo1 = izrazito siromana < 5 fo2 = siromana 5-10 fo3 = umjereno siromana 10-15

Opskrbljenost fizioloko aktivnim kalijem mg K2O/100 g tla ko1 = izrazito siromana < 5 ko2 = siromana 5-10 ko3 = umjereno siromana 10-15

Na podruju panonske poljodjelske regije, tla za poljodjelsku namjenu dominantna su i pogodna za veinu ljekovitih i aromatinih biljaka koje rastu slobodno u prirodi ili se uzgajaju na oranicama (vidi P1, P2, P3 i P4). Izuzetak su vrste koje zahtjevaju izrazito hladniju gorsku klimu (kao npr. sranik, lavanda, medvjetka) ili bolje uspjevaju i postiu bolju kvalitetu u

14

mediteranskim klimatskim uvjetima (rumarin, primorsko smilje, lavandin, kadulja, dalmatinski buha, itd.). Pri izboru pojedinih vrsta te kultivara za uzgoj u ovoj regiji posebnu panju treba posvetiti njihovoj osjetljivosti prema pH reakciji tla kao i vlanosti tla, uzimajui u obzir postojee uvjete u svakom konkretnom sluaju. Za uzgoj ljekovitog bilja u pravilu treba birati manje kisela tla (slabo do srednje kisela). Visok aciditet osim to poveava mobilnost Al, to za neke biljke moe biti i toksino, poveava topivost tj nazonost veine tekih metala. Teki metali mogu biti tetni za ovjeka a njihov poveani sadraj u ljekovitim biljkama je naroito neprihvatljiv za doradu, preradu i proizvode. Ako se pri tome zna da neke od ljekovitih biljaka imaju sklonost ka poveanoj akumulaciji (usvajanju) tekih metala, naroito kadmija (Cd) jasno je da jako kisela tla treba izbjegavati za njihov uzgoj. U akumulatore Cd i drugih tekih metala spadaju: gospina trava - Hypericum perforatum, stolisnik - Achillea millefolium, neven - Calendula officinalis pa ak i kamilica - Chamomila recutita pa tla za ovu proizvodnju moraju biti djevianski ista. S druge strane neke ljekovite biljke slabo podnose visoke pH vrijednosti i nazonost fizioloki aktivnog vapna u tlu (arnika - Arnica montana, razliak - Centaureum cyanus, trputac - Plantago lanceolata), pa njihov uzgoj treba izbjegavati na karbonatnim tlima, sa pH reakcijom preko 7 gdje se uspjeno mogu uzgajati druge vrste: sljez, bazga, kopriva i dr. Slika 6. Dominantni tipovi tala i vrste ljekovitog bilja u panonskoj poljodjelskoj regiji

Movarno glejno tlo Lesivirano tlo Pseudoglejno tlo

Matinjak,Mauran, Lavandin Mak, Kamilica, Uljana bua Metvica, Neven, Kopriva

15

Tablica 11. Povrina dominantnih tipova tala ili niih jedinica Gorske poljodjelske regije (G)

Dominantna osnovna ogranienja tla Tipovi tala

Povrina Ha Fizikalna svojstva Kemijska svojstva

Smee tlo na vapnencu i dolomitu 77219 du1-2, r3,st2-3, n, e fo1, ko1-2 Lesivirano tipino i akrino na vapnencu i dolomitu 59349

du2-3, st, r2-3, n, e a1-2, fo1, ko1

Rendzina na dolomitu i vapnencu 50300 du2-3, st1-2, r2-3, n, fo1, ko1-2 Distrino smee na reliktnoj crvenici 33453

st*, r2, n, sa3, a1-2, hu1-2

Crnica vapnenako dolomitna 31436 du1, r3,st2-3, n, dr4-5 fo1, ko1-2 Pseudoglej obronani 29295 v, dr2, kz2, sa2, z a1-2, hu1-2 Lesivirano pseudoglejno na lesu i ilovaama 27047

z, kz2, dr3, sa1-2, a1-2, hu1-2

Rendzina na laporu, fliu i mekim vapnencima 27416

du1, r2-3, n, e fo1, ko1-2

Distrino smee na lesu i lesolikom sedimentima 23197

z, kz2, dr3, sa2, n a1-2, hu2

Movarno glejno 22933 V, dr1-2, du1-2 fo1, ko1-2 Pseudoglej zaravni 12719 v, dr2, kz1-2, sa2, z a1-2, hu2 Crvenica 11807 st2, du2-3, n, r2-3 hu2, fo1, ko1-2 Eutrino smee na fliu i mekim vapnencima 10144

du2-3, r2-3, n, e hu2, a2-3, fo1, ko2

Eutrino smee na eruptivima 6992 du2-3, r3, n, e hu2, a2-3, fo1,

ko2 UKUPNO 423.307

*mjestimino Na podruju gorske poljoprivredne regije dominiraju smea tla na vapnencu i dolomitu, zatim lesivirana tla tipina i akrina, te rendzina na dolomitu i vapnencu, a potom ostala tla. Tla u gorskoj poljodjelskoj regiji, u pogledu pogodnosti za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja, mogu se podijeliti u dvije cjeline. Predplaninska podregija koja ima donekle sline agroekoloke uvjete kao i zapadni dio panonske regije pa se mogu primjeniti isti kriteriji pri izboru vrsta. U ovim predjelima moe se uzgajati i veina vrsta sa izuzetkom onih koje zahtjevaju aridna stanita (lavanda, timijan, satureja) ili vapnom bogata stanita (korijandar, komora, kadulja, mauran). Planinski dio ove regije (nadmorske visine oko 1000 i vie m) treba koristiti za uzgoj vrsta koje dobro uspjevaju u hladnijoj subalpskoj klimi (sranik, arnika, medvjetka, ljupac, matinjak) pri emu neke od njih i preferiraju kisela tla koja su ovdje dominantna.

16

Slika 7. Dominantni tipovi tala i vrste ljekovitog bilja u Gorskoj poljodjelskoj regiji

Smee tlo na vapnencu Lesivirano tlo na vapnencu Rendzina na dolomitu

Sranik, Anelika, Lavanda Matinjak, Arnika, Medvjetka Mravinac, Ljupac, M. duica Na podruju jadranske poljodjelske regije dominiraju smea tla na vapnencu i dolomitu, crnica vapnenako dolomitna, rendzina na laporu i mekim vapnencima, crvenica plitka i srednje duboka, crvenica duboka, te antropogena tla kra, dok ostali tipovi zauzimaju manju povrinu, tablica 12, slika 9. Tla ove regije, pogodna su za uzgoj vrsta koje su tipino mediteranske ili bolje uspjevaju u mediteranskim odnosno submediteranskim uvjetima. To su rumarin, lavanda, kadulja, ani, primorsko smilje, bosiljak, itd. Zbog toplije klime i bolje osunanosti u ovim krajevima e dobre rezultate dati i gotovo sve aromatine vrste, pogotov u pogledu kvalitete radi vee sinteze eterinog ulja. Tablica 12. Povrina dominantnih tipova tala ili niih jedinica Jadranske poljodjelske regije (J)

Dominantna osnovna ogranienja tla Tipovi tala Povrina ha Fizikalna svojstva Kemijska svojstva

Smee na vapnencu 241966 du1-2, r3,st2-3, n, e fo1, ko1-2 Crnica vapnennako dolomitna 131300 du1, r3,st2-3, n, dr4-5 fo1, ko1-2 Rendzina na laporu i mekim vapnencima 114838 du1, r2-3, n, e fo1, ko1-2 Crvenica plitka i srednje duboka 86320 st2, du2, n, r2-3 hu2, fo1, ko1-2 Crvenica lesivirana i tipina, duboka 81716 st2, n, r2-3 hu2, fo1, ko1-2 Koluvijalno tlo 14051 du3*, sa2* sk* hu1, V* Hidromeliorirana tla 11885 du3*, sa2* hu1-2, fo2, ko2 Rendzina na ljunku 10690 du1-2, sk, dr4 hu1-2, fo1, ko1 Movarno glejna tla 6859 V, dr1-2, du2-3 fo1, ko1-2 Aluvijalno tlo 4157 p*, V* hu1, fo1, ko1 Ostala 129358 - - UKUPNO 833167

*mjestimino

17

Slika 8. Dominantni tipovi tla i vrste ljekovitog bilja u Jadranskoj poljodjelskoj regiji

Crnica vapnenako dolomitna Rendzina na fliu Crvenica

Kadulja, ubar, Komora Lavanda/lavandin,Miloduh,Artioka Rumarin, Smilje, Dalmatinski buha Na crnicama se uspjeno moe uzgajati kadulja, ubar, komora i sl. a na rendzinama na fliu lavanda/in, miloduh, artioka i sl. dok se na crvenicama i kamenjaru preporua uzgoj rumarina, smilja, dalmatinskog buhaa, kadulje i sl. 1.4. Prikaz regionalizacije proizvodnog prostora Republike Hrvatske za proizvodnju ljekovitog i aromatinog bilja Temeljem ve provedenih istraivanja i zapaanja od 1976. godine do danas i objavljenih radova a sukladno postvaljenim ciljevima, obavljena je regionalizacija proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja u 2008. i 2009. godinin kombinacijom odabranih vrsta i pogodnosti tla za regije i podregije. Imajui u vidu biljnu raznolikost ljekovitog i atromatinog bilja, specifinosti i zahtjeve biljnih vrela, proizvodno podruje Republike Hrvatske podjeljeno je u tri regije i devet podregija. Te regije i podregije su

1. Panonska regija (P) s podregijama, istono panonska (P-1), sredinje panonska (P-2), zapadno panonska (P-3) i sjeverozapadno panonska (P-4)

2. Gorska regija (G) s podregijama, predplaninska (G-1) i planinska (G-2) 3. Jadranska regija (J) s podregijama, sjeverna jadranska (J-1), sredinja

jadranska (J-2) i juna jadranska (J-3)

18

Slika 9. Poljodjelske regije i podregije Republike Hrvatske

Izvor: Bai F. 2001. i 2009. i Husnjak S. 2005. i 2009. Rezultati regionalizacije ljekovitog i aromatinog bilja Republike Hrvatske prikazani su u nastavku tekstom, slikom i tablicama. Regionalizacijom su obuhvaene glavne (primarne), manje vane (sekundarne) i sporedne (tercijarne) biljne vrste koje se mogu uspjeno uzgajati u podregijama i regijama R. Hrvatske. Podjela na primarne, sekundarne i tercijarne vrste napravljena je prema regionalizaciji proizvodnje, proizvodnji na oranicama ili nalazima u slobodnoj prirodi te mogunosti izvoza tj. potreba zapadnog trita iji smo dio. Prema rezultatima iz narednih tablica razvidno je da se u Republici Hrvatskoj vrlo uspjeno mogu uzgajati brojne ljekovite i aromatine bijne vrste. Neke od njih su ve spomenute ili se nalaze u proizvodnji a za neke tek postoji interes dok se sekundarne sporadino uzgajaju. Veinu LJAB vrsta nalazimo na prirodnim stanitima Republike Hrvatske kao samonikle koje se sakupljaju za doradu i preradu te izvoz. Kako primarne tako i sekundarne i tercijarne biljne vrste uglavnom su prilagodljive za oraninu proizvodnju jer se nalaze u slobodnoj prirodi. Pri tome se moe potvrditi da za iste poljodjelske povrine, regije i podregije konkuriraju brojne

19

ratarske, povrarske, hortikulturne i druge vrste. Kako se veina LJAB vrsta nalazi u slobodnoj prirodi na razliitim tipovima tala to bi njihov uzgoj na oranicama dao bolje rezultate od onih uvjeta i uroda te kakvoe dobivene iz slobodne prirode. Iako je veina ljekovitih i aromatinih vrsta domaeg podrijetla koje samoniklo rastu u naem prostoru, neke su ve udomaene ili rairene u slobodnoj prirodi. Tako npr. na nae proizvodno podruje ani je donesen iz Azije, uljana bua iz srednje Amerike, bosiljak iz Afrike i Azije, kopar iz istone Indije, korijander iz Afrike, mauran iz Turske, miloduh iz Irana i Afganistana, pupoljka iz sjeverne Amerike itd. Neke se LJAB vrste mogu uzgajati posvuda u R. Hrvatskoj ali preferiraju odreena regionalna podruja. Tako npr. arnika se uspjenije uzgaja u Gorskoj regiji, lavandin, komora, rutvica, lan i neven u Jadranskoj regiji jer u tom podruju realiziraju bolju kakvou i koliinu uroda. Rezultati istraivanja Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) po tradiciji su temelj razvitka ljekovitog i aromatinog bilja u Republici Hrvatskoj, kako kroz povijest tako do danas, ali i ubudue. Iako su povrine pod LJAB vrstama u razdoblju 1980-1990 dosezale 8.000 ha (I. ilje), gdje je nositelj proizvodnje bio IPK Osijek i Saponia Osijek, u domovinskom ratu i raspadom IPK sustava te su povrine u razdoblju od 1993 do 2002. godina pale ispod 2000 ha. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku (tablica 16, graf 1.) ukupno su zasijane povrine pod LJAB vrstama varirale od 2.454 ha u 2004. godini kao najnie do 4.158 ha u 2008. godini i 4.437 ha (procjena) u 2009. godini. Prema naoj procjeni dobivenoj na terenskim istraivanjima LJAB povrine u stvarnosti su do 20% vee od onih koje vodi DSZ. Npr. P.Z. Ralmeta, Samobor (vlasnika Mladena Reetia) ima 65 ha ugovorenog matinjaka u RH te 2 ha sjemena kadulje, nevena i matinjaka koji nisu nigdje evidentirani. Radi se o proizvodnjama koje nisu vlasniki regulirane a takvih povrina i proizvoaa ima jako puno. Bilo bi korisno da i ove povrine te LJAB kulture ubudue uu u ukupnu proizvodnju. Tablica 13. Ukupno zasijane povrine (ha) RH pod ljekovitim i aromatinim biljem u razdoblju od 1998. - 2009. godine

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009*

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

293 277 452 787 510 492 336 998 797 1.200 1.188 1.999

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

1.315 1.699 1.745 1.846 2.112 2.073 2.121 3.956 3.623 2.441 2.970 2.438

UKUPNO 1.608 1.946 2.197 2.633 2.622 2.565 2.457 4.954 4.420 3.641 4.158 4.437Izvor: DZS (Dravni Zavod za statistiku) * procjena Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba u navedenom razdoblju imale su proizvodnju od 336 ha u 2004. godini kao najniu do 1.200 ha u 2007. godini kao najveu povrinu. Obiteljska poljodjelska gospodarstva najniu proizvodnju od 2.073 ha imala su 2003. godine a najvie 2005. godine na 3.956 ha. Varijabilnost ove proizvodnje pokazuje da je ona preputena tritu kako domaem tako izvoznom, te da nema ozbiljnijih dravnih poticaja, kao ni poticaja lokalne uprave i samouprave. Ova proizvodnja je dakle preputena samoj sebi ili preciznije svom udruenju u okviru Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, iako je prema istom izvoru 93% ove proizvodnje izvozne orijentacije i to u EU.

20

Imajui u vidu strukturu proizvodnje LJAB vrsta, razvidno je da su vodee kulture: kamilica (Matricaria chamomila L.), lavanda (Lavandula officinalis L.), paprena metvica (Mentha xpiperita) te badelj (Silybum marianum L.), bosiljak (Ocimum basilicum L.), anelika (Angelica archangelica), arnika (Arnica montana L.), bijeli sljez (Althea officinalis L.), kopriva (Urtica dioica L.), korijandar (Coriandrum sativum L.) kim (Carum carvi L.), hmelj (Humulus lupulus L.), kadulja (Salvia officinalis L.), ubar (Satureja hortensis L.), komora (Foeniculum vulgare L.), kopar (Antheum graveolensis L.), mauran (Majorana hortensis L.), matinjak (Melissa officinalis L.), miloduh (Hyssopus officinalis L.), ljupac (Levistichum officinalis L.), maslaak (Tanacetum officinalis L.), neven (Calendula officinalis L.), podbjel (Tussilago farfarae L.), pelin (Arthemisia absinthium L.), mak (Papaver sammiferum L.), odoljen (Valeriana officinalis L.), rumarin (Rosmarinus officinalis L.), timijan (Thymus vulgaris L.), trputac (Plantago lanceolata L.), iirot (Aconus calamus L.), poljska preslica (Equisetum arvense L.), oman (Inula helenium L.), kiica (Centaurum erathrala Rofn.), crvena rudbekija (Echinacea purpurea Moenc.), sranik (Genitiana lutea L.), gospina trava (Hypericum perforatum L.), gavez (Symphytum officinale L.), bazga (Sambucus nigra L.), crni sljez (Malva sylvestris L.), zlatnica (Solidago virgourea L.), jaglac (Primula veris L.), petoprsta (Potentilia erecta L.), smilje (Helichrysum arenarium Moench.), ubar (Satureja hortensis L.), primorski vrisak (Satureja montana L.), vrijesak (Calluna vulgaris L.), trava iva (Teucrium montanum L.), ipak (Rosa canina L.), roga (Ceratonia siliqua L.), mirta (Myrtus communis L.), majina duica (Thymus serpyllum L.), itd. Ova proizvodnja ovisi o snalaljivosti proizvoaa na EU tritu gdje se najvie izvozi. Slika 10. Regionalizacija proizvodnje (ha) lavande/ina u R. Hrvatskoj 2008.- 2009.

U nastavku izvjea i priloga za neoznaene slike i tablice izvori su rezultati rada na ovom projektu voditelja projekta i suradnika.

21

Slika 11. Regionalizacija proizvodnje (ha) ostalog ljekovitog bilja (metvice, komoraa i dr.) u R. Hrvatskoj 2008.-2009.

Graf 2. Proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja po upanija i vrstama u sustavu poticana 2008.-2009.

Izvor: DZS

22


Izvor: DZS Graf 4. Proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja po upanija i vrstama u sustavu poticana 2008.-2009.

Izvor: DZS

23


Izvor: DZS Graf 6. Ukupna proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja po upanijama

Izvor: DZS

24

Graf 7. Proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja po kulturama 2008.-2009.

Izvor: DZS Graf 8. Proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja po kulturama (bez lavande i kamilice) 2008.-2009.

Izvor: DZS

25

Graf 9. Regionalizacija proizvodnje (ha) ljekovitog i aromatinog bilja po vrstama 2008.-2009.

Izvor: DSZ Tablica 14. Veleprodajne cijene za organsko i konvencionalno LJAB u Njemakoj 2008/2009. god.

Proizvod Konvencionalna u /kg

Organska cijena u /kg

Poveanje

Gospina trava 5.20 5.70 10% Bijeli sljez 9.30 10.00 7% List koprive 3.60 5.20 44% ipak 1.10 1.60 45% Cvijet lipe 5.20 11.00 111% Uskolisni trputac 4.10 5.20 51% ubar 4.10 8.00 95% Stolisnik 3.90 4.10 5% Pelin 3.10 3.90 26% Brezin list, sjeeni 3.60 4.70 30% Majina duica 5.20 6.70 29% Korije odoljena, sjeeni 5.20 9.00 73% Izvor: Alfred Galka GmbH Tablica 15. Ukupan otkup bilja za uporabu u parfumeriji i farmaciji u razdoblju od 2001. do 2008. godine

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Koliina (kg)

1,573,307

1,078,530

631,835

1,169,756

1,365,225

1,069,225

1,416,504

1,632,924

Vrijednost (kn) 12,396,263 9,108,261 5,715,184 11,864,578 12,267,070 10,009,847 12,847,641

13,342,000

Prosjena vrijednost (kn)

7.88

10.01

9.05

10.14

8.99

9.36

9,00

8,17

Izvor: DSZ

26

Prema ovoj tablici razvidno je da koliina u kg varira po godinama pri emu je najvea u 2008. godini i iznosi 1,632,924 dok je vrijednost u kunama bila najvea takoer 2008. godine a prosjena vrijednost je bila najvea 2004. godine 10.14 Kn. Tablica 16. Ponjevena povrina i proizvodnja vanijih LJAB usjeva u sustavu poticaja (2000-2008)

Godina Ponjevena povrina (ha)

Prirod po ha Proizvodnja u t

2000. 2863 0,6 1098 2001. 2134 0,7 1403 2002. 2207 1,0 2152 2003. 2168 0,7 1553 2004. 2249 0,7 1510 2005. 3988 0,7 2969 2006. 3224 0,7 2256 2007. 3095 0,7 2207 2008. 2783 0,5 1462 2009. 3718 0,7 2603

Izvor: DZS Tablica 17. Najvanije ljekovite biljke koje se proizvode i prerauju u Europi 2008/2009.

Vrsta Milijuna eura 2004. 2009.

1. Ginko 600 900 2. Odoljen 300 450 3. Gospina trava 250 450 4. Divlji kesten 250 350 5. Patuljasta palma 230 390 6. Gorki ekstrakt narane 220 400 7. Metvica 150 350 8. Glog 140 320 9. eneni 140 300 10. Trputac uskolisni 120 360 11. Jaglac ljekoviti 110 170 12. Kokotac uti 100 200 13. Sjeme jagoda (divlje) 90 185 14. Mlijena eljika 80 120 15. Matinjak 65 135 16. Kopriva 60 150 17. Borovnica 60 150 18. Kamilica 60 120

Izvor: Alfred Galka GmbH

27

Tablica 18. Prosjene euro cijene nekih komercijalnih i organskih proizvoda u EUR (prve klase herbe)

Konvencionalna proizvodnja EUR/kg

Organska proizvodnja EUR/kg EUROPA Vrsta

2004. 2009. 2004. 2009 1. Gospina trava 5,20 6,16 5,70 5,95 2. Bijeli sljez (korijen) 9,30 9,42 10,0 11,16 3. Kopriva (list) 3,60 3,95 5,20 5,72 4. ipak 1,10 1,41 1,60 1,75 5. Lipov cvijet 5,20 5,30 11,0 12,00 6. Trputac uskolisni 4,10 4,28 6,20 6,30 7. Vrijesak 4,10 4,36 8,00 8,16 8. Stolisnik (Hajduka trava) 3,90 4,16 4,10 4,70 9. Pelin 3,10 3,92 3,90 4,15 10. Breza (list) 3,60 3,75 4,70 4,95 11. Majina duica 5,20 5,97 6,70 6,95 12. Odoljen (korijen) 5,20 6,12 9,00 10,15 Izvor: Alfred Galka GmbH Tablica 19. Popis vanijih braniteljskih zadruga koje uzgajaju ljekovito i aromatino bilje 2008/2009. godine Zadruga branitelja Vrsta Povrina 1 P.Z. BAHRA - Rakovica Matinjak 5 ha Broijoli 091/5255678 2 P.Z. VISOKO - Visoko Matinjak 3 ha Renata 091/5398291 3 P.Z. KAMENSKO - Karlovac Matinjak 3 ha krsi 098/247167 4 P.Z. HERBA EKO - Vrbovec Matinjak 5 ha Marko 092/1223540 5 P.Z. NOVI MARKER - Dugo

Selo Matinjak 3 ha eljko 099/2759643

6 P.Z. SINJSKA KRAJINA - Sinj

Kadulja 5 ha Petrievi 091/1890003

7 P.Z. PONIKVA - Biteli Kadulja 3 ha Matkovi 095/9037157 8 P.Z. PONOS - Slunj Matinjak 3 ha Pani 098/856516 9 P.Z. LOVRE - Lover

(DICMO) Matinjak 2 ha Domagoj 099/4440568;

098/9070580 10 OPG ERAVICA -

avoglave Kadulja 1 ha eravica Ivan

091/1953382 11 P.Z. FRANKOPAN - Brinje Matinjak 1 ha Josipa 098/245681 12 P.Z. WOL LOKVE - Delnice Matinjak 2 ha tih Radovan

098/877099 13 P.Z. RALMETA - Samobor Matinjak,

neven, kadulja (za sjeme)

2 ha (sjeme) + 65 ha matinjak za destilaciju

Mladen Reeti 091/1264808

14 P.Z. FRANKOPAN - Brinje Matinjak, sljez 50 ha Zlatko Fumi 053/700409

15 P.Z. BRANITELJI EKO - akovo

Kamilica, nevev, miloduh

16 ha Zlatko Kajmi 091/1840302

28

Tablica 20. Popis vanijih tvrtki proizvoaa, doraivaa i preraivaa ljekovitog i aromatinog bilja u 2008/2009. godini Ceratonija d.o.o., Runovi, Imotski Agristar d.o.o., Vinjevac DAM d.o.o., Lozan Dumani Commerce d.o.o. Leko d.o.o., Zagreb OPG Paradikovi Ivan Jan-Spider d.o.o., Pitomaa OPG Dumani Ivan K.B., Split Travar M.B. d.o.o. Rasadnik Longo, Rovinj Prva ekoloka Zadruga Svijet Biljaka, Vodnjan Agroludbreg d.d., Ludbreg Gospoa lavanda, Fuine Biovitalis d.o.o. Eko, Fuine Biljana d.o.o. Ljekovito bilje d.o.o., Klotar Podravski P.Z. urevac, urevac Bioaromatica d.o.o., Zagreb Vraja krv, Koprivnica P.Z. Eko, Hvar P.Z. Hvar, Hvar MAGDIS, Sv. Nedjelja, Zagreb API - Herba, Knin ACHEM - 90, d.o.o. P.Z. Agrilaocret, Omialj DARNA d.o.o Suban d.o.o., Samobor Fitoaroma, d.o.o., Pula Zadruga Ekoherbolinija d.o.o., Zagreb Drutvo Fitoaromaterapeuta, Pula Subrenum trade, Mlini Fero-Leko, d.o.o. OPG Orekovi, Varadin Breg Dalmacija bilje - Esencije Obrtnika zadruga branitelj "Novi marker",

Dugo Selo Subrenom Trade, d.o.o. SB Samobor, Samobor Platan d.o.o. Agroprom P.Z. Valpovo, Valpovo Usluna uljara Preseki Belje d.d., Darda Usluna uljara upani Atalia d.o.o. OPG Mirko Frani

29

Slika 12. Regionalizacija ljekovitog i aroamtinog bilja u Republici Hrvatskoj po regijama (P, G i J9 i podregijama (P1, P2, P3 i P4), (G1 i G2) i (J1, J2 i J3)

30

Regionalizacija stanita i proizvodnje ljekovitog i aromatinog bilja u R. Hrvatskoj Tablica 21. Povrine i klasa pogodnosti tla na istono panonskoj podregiji za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (P1)

Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa pog.tla Kamilica Metvica Matinjak Mak Bijeli

sljez Neven Kopar Bazga Bua

uljana Komora Odoljen Pupoljka Ljupac Korijandar Bosiljak

P1 108827 108827 108827 51430 24944 51430 51430 37003 108827 108827 108828 62272 108827 51430 51430 P2 130323 27642 72475 27642 2819 8548 72475 55099 130393 127824 130393 18907 57622 724747 18909 P3 39748 29454 11427 29454 3342 3800 29454 39748 39008 29454 39748 35937 29454 39008 35937 N1 155308 85134 2650 2650 4122 13311 85134 32260 127824 33506 85134 118640 33506 127824 18640 N2 566 129 130 - 232 - - 566 - - 266 106 150 - - Tablica 22. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, istono panonska (P1) podregija - Primarne vrste

LOKACIJE I GODINE (datum) EKSPEDICIJA Vrsta 1977. 1985. 2001. 2009.

Kamilica (O/S)

D. Miholjac, Valpovo, Darda, B. Manastir, Osijek, Vukovar, Vinkovci, Lovas, Privlaka, Otok, Ivankovo, Andrijaevci 19.-22.05.

Ferianci, Bizovac, Belie, Karanac, Darda, Kneevi vinogradi, Tenja, Dalj, epin, Borovo, Voinci 22.-23.05.

akovo, Ivankovo, Mirkovci, Komletinci, Strizivojna, Lovas, Semeljci, Stari Jankovci, Mikanovci, Otok 20.-23.05.

D. Miholjac, Valpovo, Beli Manastir, Karanac, Dalj, Osijek-Cerenko, epin, Tenja, iroko Polje, akovo, Krndija 21.-23.05.

Metvica (O/S)

Berianci, D. Miholjac, Kneevo, B. Manastir, Darda, Lovas, Vinkovci, Ivankovo, akovo, St. Mikanovci, Babina Greda, Cerna 19.-22.05.

Magadenovac, Berianci, Podgajci Podravski, Valpovo, akovo, Erdut, Ernestinovo, Dalj, epin 22.-23.05.

Bizovac, Belie, eminac, Osijek-Cerenko, epin, Erdut, Vinkovci, akovo, Stari Mikanovci, Pikorevci, iroko Polje 20.-23.05.

D. Miholjac, Belie, Valpovo, Baranjin Vrh, Karanac, Kneevo, Suza, Kneevi vinogradi, B. Manastir, Darda, eminac, akovo, Bonjaci, Drenovci, Soljani 21.-23.05.

Matinjak (O/S)

Ivankovo, Andrijevci, Cerna, Voinci, St. Mikanovci, Pikorevci, Selci akovaki, Vrpolje 19.-22.05.

Osijek - Cerenko, Josipovac, Ivankovo, Vinjevac, epin, Jarmina, Privlaka 22.-23.05.

Cerenko, Brijest, Bilje, Kopaevo, Jamina, Mirkovci 20.-23.05.

Osijek, Cerenko, epin, Vinkovci, Otok, Cerna, Gradite 21.-23.05.

Mak (O) D. Miholjac, Valpovo, Darda, Osijek, Vukovar, Ilok, Vinkovci, Babina Greda, upanje - Bonjaci, Cerna, Komletinci, Lovas 19.-22.05.

Ferianci, Bizovac, Belie, Karanac, Darda, Kneevi vinogradi, Osijek, Tenja, Dalj, epin, Borovo 22.-23.05.

akovo, Ivankovo, Mirkovci, Komledinci, Lipovac, upanja, Gunje, iroko Polje, Vrpolje 20.-23.05.

D. Miholjac, Valpovo, B. Manastir, Darda, Kneevo, Osijek, Vinkovci, Borovo, Vukovar, upanja, B. Greda, Drenovci, akovo, Vrpolje 21.-23.05.

Bijeli sljez (O/S)

Valpovo, Darda, Batina, B. Manastir, Tordinci, Nutar, Cerna, Andrijaevci, B. Greda, upanja, Soljani 19.-22.05.

Belie, Petrijevci, Darda, Karanac, Zlatna Greda, Kneevo, Topolje, Duboevica, Nutar, Bogdanovci 22.-23.05.

Strizivojna, akovo, Njemci, upanja, Gunja, Rainovci, Otok, Mikanovci, Vinkovci, Cerna 20.-23.05.

D. Miholjac, Valpovo, Darda, B. Manastir, korana, Osijek, Tenja, epin, Vinkovci, Vukovar, Ilok, upanja, akovo 21.-23.05.

Kazalo: O=oranice (pronaene na oranicama), S=samonikle (pronaene u slobodnoj prirodi), O/S=oranice/samonikle (pronaene na oranicama i/ili samonikle), (Ekspedicije - terenska istraivanja)

31

Slika 13. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u Istono panonskoj podregiji (P1)

Ova podregija obuhvaa cijelu Vukovarsko . srijemsku i vei dio Osijeko . baranjske upanije, odnosno opine: Andrijaevci, Antunovac, Babina Greda, Beli Manastir, Belie, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bonjaci, Cerna, eminac, epin, Darda, Donji Miholjac, Dra, Drenovci, Drenje, akovo, Erdut, Ernestinovo, Gorjani, Gradite, Gunja, Ilok, Ivankovo, Jagodnjak, Jarmina, Kneevi Vinogradi, Koka, Levanjska Varo, Lovas, Magadenovac, Marijanci, Negoslavci, Nijemci, Nu.tar, Osijek, Otok, Petlovac, Podravska Moslavina, Popovac, Privlaka, Punitovci, Satnica akovaka, Semeljci, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Strizivojna, odolovci, Tompojevci, Tovarnik, Trnava, Trpinja, Valpovo, Viljevo, Vinkovci, Vikovci, Vladislavci, Voinci, Vrbanja, Vuka, Vukovar i upanja

32

Tablica 23. Povrine i klasa pogodnosti tla na sredinjoj panonskoj podregiji za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (P2) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Kamilica Bua uljana Metvica Lavanda/in B. sljez Neven Ljupac Pupoljka Bazga Kopriva Mak Matinjak Miloduh Pelin Odoljen P1 30362 30362 30362 18715 18715 30362 30362 30362 8483 30362 30362 30362 11647 18715 11647 P2 74443 74443 65418 61686 23323 65418 63528 74443 70780 66270 74443 74443 25445 23323 54661 P3 99772 99772 26948 24616 24616 24616 28915 99772 122816 87880 99772 85637 99772 24616 28911 N1 94975 94975 24915 41572 28915 41573 26940 94975 70289 88815 94975 125994 94975 41572 41752 N2 54 54 24742 50 50 50 2351 54 24742 2351 - 2351 - 2351 - Tablica 24. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, sredinja panonska (P2) podregija - Primarne vrste


Kamilica (O/S)

Okrugljaa, Terzino polje, Bukovica, Virovitica, Sibinj, aavica, ainci, Naice, Podgora, aglin, Pleternica, Poega, Pakrac, Velika, Orahovica 19.-25.05.

Lozan, Rogovac, Terezino Polje, Rezovac, . Bukovica, Bistrica, eralije, Cabuna, Vinjica, Senkovac, Mikleu, ainci 22.-26.05.

Obrije, Badljevina, Poega, Pleternica, Mikleu, Velika, aglin, Naice, ainci, Slatina, Suhopolje, aavica, Senkovac 21.-25.05.

pii Bukovica, Buetina, Novaki, Zdenci, Humljani, Pepelana, Rezovac, Naice, Budinci, aglin, Kutjevo, Velika, Orahovica, Mikleu, Borovo, Peli 21.-25.05.

Bua uljana (O)

Lozan, Buetina, Luka, Bistrica, Sladojevci, Djelka, Vaka, aavica 19.-25.05.

ainovci, urenovac, Podgora, Naice, Kutjevo, Voin, Pepelna, Kusonje 22.-26.05.

Buetina, Lozan, Luka, Slatina, N. Bukovica, eralije, Noskovci, Naice 21.-25.05.

Lozan, Rogovac, Buetina, Terezino Polje, Rezovac, Brezik, Sopolje, Noskovci, Mikleu, ainci, Zdenci 21.-25.05.

Metvica (O/S)

Voin, uriii, ainci, Podgora, Budinovci, Ferianci, Garin, Vrpolje, Brod, Stupnik, Staro Pterovo Selo, Cernik, Pakrac 19.-25.05.

Antunovac, Velika, Trenkovo, Vetovo, Kutjevo, aglin, Ruevo, ainci, Voin, Suhopolje, Lozan, Buetine, Luka 22.-26.05.

ainci, Budinci, Antunovac, Ferianci, Suhopolje, Lozan, Buetine, Luka, Ruevo, Vetovo, Deevci, Stari Gradac 21.-25.05.

Lozan, Buetine, Luka, Terezino Polje, ainci, Ferianci, Slatina, Senkovac, aavica, lebina, Dijelka, Branci, Staro Petrovo Selo 21.-25.05.

Lavanda/in (O)

Virovitica, Slatina, urenovac, Naice, Pakrac, Poega, Sl. Brod, N. Gradika 19.-25.05.

Virovitica, Suhopolje, Ferianci, Naice, Poega, Sl. Brod, N. Gradika, Pakrac, Lipik, Kutjevo 22.-26.05.

Poega, Oreac, Sl. Brod, N. Gradika, Sladojevci, Godinjak, Orahovica, Brani 21.-25.05.

Virovitica, Slatina, Naice, urenovac, Poega, Sl. Brod, N. Gradika, Orahovica, Kutjevo, Lipik 21.-25.05.

Bijeli sljez (O/S)

Terezino Polje, aavica, Budiminci, Ferianci, urenovac, Lipik 19.-25.05.

Okuani, N. Gradika, Daruvar, Nova Varo, Koba, Sikirevci 22.-26.05.

Kutjevo, Orahovica, Voin, Ruevo, Kutjevo, Velika 21.-25.05.

aavica, T. Polje, Ferianci, Budimci, Velika Vuin, Staro Petrovo Selo, Daruvar, Koba, Sibinj, Brod, Stupnik 21.-25.05.

33

Slika 14. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u sredinjoj panonskoj podregiji (P2)

Podruje ove podregije pokriva cjelokupnu Brodsko . posavsku, Poeku i Virovitiko . podravsku upaniju, s narednim opinama: Bebrina, Brestovac, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Crnac, aavica, ainci, aglin, Donja Orahovica, Donji Andrijevci, Dragali, Garin, Gornja Vrba, Gornji Bogievci, Gradina, Gundinci, Jaki, Kaptol, Klakar, Kutjevo, Davor, Lipik, Luka, Mikleu, Nova Bukovica, Nova Gradika, Nova Kapela, Okuani, Oprisavci, Oriovac, Pakrac, Pitomaa, Pleternica, Podcrkavlje, Reetari, Sibinj, Sikirevci, Slatina, Slavonski Brod, Slavonski amac, Sopje, Stara Gradika, Staro Petrovo Selo, Suhopolje, pii Bukovica, Velika, Velika Kopanica, Virovitica, Voin, Vrbje, Vrpolje i Zdenci, S podruja Osijeko baranjske upanije podregiji pripadaju jo i opine: Donja Motiina, urenovac, Ferianci, Naice i Podgora.

34

Tablica 25. Povrine i klasa pogodnosti tla na zapadno panonskoj podregiji za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (P3) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Kamilica Bua ulj.

Lavanda/in

Matinjak Metvica Neven Mauran Bijeli sljez

Komora Odoljen Ljupac Kopriva Bazga Stolisnik Gosp. trava

P1 83410 83410 83410 23496 83410 71052 83410 83373 83410 83410 83410 83410 71052 68554 68554 P2 139734 139734 82552 82522 13734 12534 69750 131416 67987 67987 82522 139734 82522 82522 88355 P3 38028 38028 34974 34974 38028 123924 123924 32394 123924 123924 34974 239111 173228 173228 92326 N1 54638 54638 26155 26155 54638 26155 26155 80851 26155 26155 26155 80861 41646 41646 30216 N2 7748 - - 7748 7748 7748 7748 38772 38772 38772 30052 74545 7748 7748 7748 Tablica 26. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, zapadna panonska (P3) podregija - Primarne vrste


Kamilica (O/S)

elekovec, Ivanec, Ferdinandovac, urevac, Pitomaa, Veliko Trojstvo, Virje, Novigrad Podravski, Starigrad, Bakovica 25.-28.05.

Pitomaa, Podr. Sesvete, urevac, N. Virje, Molve, Novako, elekovec, Starigrad, Reka, Virje, Remetovac, emovci 26.-28.05.

Sedlarica, Bekovica, V. Pisanica, emoci, Hampovica, Virje, N. Podravski, Hlebine, Koprivniki Bregi 25.-27.05.

Klotar Podravski, P. Sesvete, Brodi, Ferdinandovac, Molve, Delovi, Drnje, elekovec, Legrad, Bakovica, Novigrad Podravski, Virje 26.-28.05.

Bua uljana (O)

Petranec, Sigetec, Hlebine, elekovec, dala, Molve, urevac, Pitomaa, Markovac, Veliko Trojstvo 25.-28.05.

Grubino Polje, V. Zdenci, V. Grevac, Kalinovac, P. Sesvete, Suha Katalena, Severin, Bedenika 26.-28.05.

elekovec, Hlebinec, Molve, urevac, Markovac, Grubino Polje, V. Zdenci, P. Sesvete, Pitomaa, Kozarevac 25.-27.05.

Koprivnica, elekovec, Virje, urevac, Pitomaa, Prugovac, V. Trojstvo, emovci, Starigrad, Hlebine, Petranec 26.-28.05.

Lavanda/in (O)

Zagreb-Maksimir, Krievci, Koprivnica, Bjelovar, Daruvar, Kutina, Novska, Sisak, Samobor, Sesvete 25.-28.05.

Zagreb-Maksimir, V. Gorica, Sisak, Zaprei, Samobor, Krievci, Koprivnica, Bjelovar, Grubino Polje 26.-28.05.

Krievci, Oreac, Zagreb, Sisak, Jasenovac, Hr. Dubica, Hr. Kostajnica, Sunja, Kutina, Moenica 25.-27.05.

Koprivnica, urevac, Bjelovar, Zagreb, Daruvar, Kutina, Lipljani, Novska, Jasenovac, Sisak, Sunje, Samobor 26.-28.05.

Matinjak (O/S)

Samobor, Zaprei, Bregana, umberak - Gornja Vas, Novo Selo, Sv. Nedelja 25.-28.05.

Stojdraga, Brodovec, enkovec, Pojatno, Adamovec, Sveti Ivan Zelina 26.-28.05.

Samoborsko Gorje, Klina Selo, Kostanjevec, Vrhovo, umberako Gorje 25.-27.05.

Krai, G. Otrec, Soice, Slaveti, Stojdraga, Vrkovac, Rude, Japeti 26.-28.05.

Metvica (O/S)

Novska, Jasenovac, Hr. Dubica, Sisak, Budaevo, Hr. Leskovac, Odra, Kupinec, Zdenina, Samobor, Jastrebarsko 25.-28.05.

Hr. Dubica, Slovinci, Vedro Polje, Komarevo, Budaevo, umberak, Samoborsko Gorje, Vrbovec, Krievci, urevac 26.-28.05.

Obronci Bilogore, Pitomaa, Pod. Sesvete, Grubino Polje, Obronci Moslavakog Gorja - Garenica, Gudovac, Sv. Ivan abno 25.-27.05.

Gola, dola, Bradi, Ferdinandovec, Daruvar - Sira, Blagoradovac, azma, Struec, Osekovo, Hr. Dubica, Novska, St. Grabovac, Jazavica 26.-28.05.

35

Slika 15. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u zapadno panonskoj podregiji (P3)

U ovu podregiju pripada: Cijelo podruje Zagrebake upanije i Grada Zagreba s narednim opinama: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Dugo Selo, Farkaevac, Grad Zagreb, Gradec, Ivani Grad, Jakovlje, Jastrebarsko, Klina Sela, Klotar Ivani, Kostanjevac, Krai, Kravarsko, Kri, Lia, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Rakovec, Rugvica, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprei, Cijelo podruje Krievako koprivnike upanije s opinama: Drnje, elekovec, urevac, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Klotar Podravski, Koprivnica, Koprivniki Bregi, Koprivniki Ivanec, Krievci, Legrad, Molve, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan abno, Sveti Petar Orehovec, i Virje. Cijelo podruje Bjelovarsko . bilogorske upanije s opinama: Berek, Bjelovar, azma, Daruvar, Deanovac, ulovac, Garenica, Grubino Polje, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Konanica, Nova Raa, Rovie, Severin, Sira, androvac, tefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grevac, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac, Sjeverni dio Sisako . moslavake upanije s opinama: Hrvatska Dubica, Jasenovac, Kutina, Lekenik, Lipovljani, Martinska Ves, Novska, Popovaa, Sisak, Sunja i Velika Ludina.

36

Tablica 27. Povrine i klasa pogodnosti tla na sjevero zapadnoj panonskoj podregiji za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (P4) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Kamilica Bua uljana Matinjak Metvica Mravinac Neven Mauran Kopriva Bazga B. sljez Mak Odoljen Ani Komora Korijandar P1 30406 30406 30406 30406 30460 30460 30460 30460 30460 30460 30460 30460 30460 30460 30460 P2 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 55349 P3 48274 48274 48274 48274 43665 51709 51709 67163 51709 51709 48274 51709 48274 51709 48274 N1 48459 48459 44944 44944 48459 26678 26678 52723 52723 52723 48459 26678 48459 44949 48274 N2 5382 5382 7096 7096 5382 5543 5543 7091 7091 6183 6183 5543 6183 5382 5382 Tablica 28. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, sjeverozapadna panonska (P4) podregija - Primarne vrste


Kamilica (O/S) Zabok, Oroslavlje, Ivanec, Varadin, akovec, Prelog, Gorian, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava, Zlatar 26.-28.05.

V. Trgovie, Hum na Sutli, Radoboj, Ludbreg, Kapela Podravska, Kotoriba, Gorian, Belica, Hodoan 20.-22.05.

Ludbreg, D. Dubrava, Prelog, Prislavec, Belica, Domain, Vratiinec, Mur. Sredie, Paklenica, trukovec 20.-23.05.

Tuno, Ladanje, Vratno, Puina, Makovec, Strahoninec, Trnovec Bart, Pribislavec, Sivica 19.-22.06.

Bua uljana (O) Totovec, Orehovica, Ivanec, Prilislavec, Prelog, Vrbanovec, Hrenica, Sv. Marija 26.-28.05.

V. Trgovie, Lepoglava, Ivanec, N. Marof, Ludbreg, Leskovec, Slavje, D. Dubrava, Kapela Podravska, Kotoriba 20.-22.05.

Bretinec, Turin, Puine, Nedelie, rean, Makovec, ikovec, Paklenica 20.-23.05.

Ludbreg, Lengrad, D. Dubrava, Paklenica, Belica, ikovec, Totovec, N. Selo Rok, Pribislavec 19.-22.06.

Matinjak (O/S) Klanjec, Tuhelj, Pregrada, Hum na Sutli, Novaki, G. Vea, Vinica, G. Vreteno, Petrijanec 26.-28.05.

Gojakovo, Pregrada, Krapina, G. Jasenje, Klenovnik, D. Voa, Ladanje, Srainec 20.-22.05.

Klanjec, Tuhelj, Pregrada, D. Voa, Klenovnik, Ladanje, Srainec 20.-23.05.

Zagorska Sela, Pregrada, urmanovec, Valentinovo, G. Voa, Klenovnik 19.-22.06.

Mravinac (S) Pregrada, Miljana, Krapinske Toplice, Jeovec, Bednja, Cvetlin, Maruevec, Cerje, Nebojse, Prelog 26.-28.05.

Trnovec, Totovec, Kruanec, Makovec, rean, Sv. Juraj, ikovec, D. Voa, Ladanje 20.-22.05.

Jalabet, Tuhovec, Slanja, Leskovec, Nedelie, Trnovec, Petrijanec, Hum, Beletinec 20.-23.05.

Ivanec, Bederec, Jerovec, Lepoglava, arovnica, Klenovnik, D. Voa, G. Voa 19.-22.06.

Metvica (O/S) V. Trgovie, Miljana, Hum na Sutli, Pregrada, Krapina, Lepoglava, Ivanec, Srainec, Nedelie, Podhuren, Goriani 26.-28.05.

Oroslavlje, Bedekovina, Belec, Krapinske Toplice, Zlatar, Novi Marof, Breznica, Balatinec, Remetinec, Turin, Tuno, Ladanje 20.-22.05.

Bedekovina, Zlatar Bistrica, Krapina, Krapinske Toplice, Pregrada, urmanec, Belec, Batina, N. Golubovec 20.-23.05.

Starhoninec, Ivanovec, Nedelie, Makovec, Vinica, Ladanje, Klenovnik, D. Voa, Sveti Urban, Mursko Sredie, Selnica, trigove 19.-22.06.

37

Slika 16. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u sjeverozapadno panonskoj podregiji (P4)

Krapinsko-zagorska upanija s opinama: Bedekovina, Desini, Donja Stubica, urmanec, Gornja Stubica, Hraina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjina, Kraljevec na Sutli, Krapina, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mae, Mihovljan, Novi Golubovac, Petrovsko, Pregrada, Radoboj, Stubike Toplice, Sveti Kri Zaretje, Veliko Trgovie, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica i Zlatar, Varadinska upanija s opinama: Bednja, Beretinec, Breznica, Brezniki Hum, Cestica, Donja Voa, Gornja Voa, Gornji Kneginec, Ivanec, Jalabet, Klenovnik, Lepoglava, Ludbreg, Ljube.ica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruevec, Novi Marof, Petrijanec, Srainec, Sveti ur, Sveti Ilija, Trnovec Bartoloveki, Varadin, Varadinske Toplice, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko. Meimurska upanija s opinama: Belica, akovec, Doma.inec, Domainec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Gorian, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Lopatinec, Mursko Sredie, Nedelie, Orehovica, Prelog, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri, enkovec, trigova i Vratiinec,

38

Slika 17. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u Panonskoj regiji (P)

39

Tablica 29. Povrine i klasa pogodnosti tla na predplaninske podregiji za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (G1) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Lavanda/in Matinjak Metvica Mravinac Kopriva Odoljen Gospina trava

Bijeli sljez

Neven Pelin Anelika Sranik Velebilje Arnika Badelj

P1 5388 5388 5388 5388 5388 5388 5388 5388 5388 5388 5388 4105 1283 1283 5388 P2 11285 11285 11285 11285 11285 11285 11285 11285 11285 11285 11285 789 789 789 11285 P3 72772 50739 105393 29530 198636 144158 10393 86222 63544 63544 127511 10090 11102 1417 144158 N1 5816 20540 2688 24960 26289 21802 2688 1329 515 515 26222 5816 5816 5816 24960 N2 24180 25342 15471 15466 26781 24180 15471 24180 6315 6315 24175 6454 6454 6454 24180 Tablica 30. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, predplaninska (G1) podregija - Primarne vrste


Matinjak (O/S) Moenica, Petrinja, Prekopa, Selie, Buzeta, Topusko, Slunj, Drenik, Josipdol, Otarije, Ogulin, Samobor, Jastrebarsko, Duga Resa, Plitvika Jezera 11.-12.06.

Ravna Gora, Brod Moravice, Stari Laz, Severin na Kupi, Ponikve, Vrbovsko, Bosiljevo, Ozalj, umberak - Sv. Gera, Soice, Samoborsko Gorje, Kostanjevac 17.-18.06.

Gvozd, Pokupsko, Barilovi, Krnjak, Generalski stol, Zdenac, Primilje 14.-15.05.

Glinska Poljana, Graberje, Prekopa, Greani, Blatua, Gvozd, Petrova Gora, Topusko, Katinovac 16.-17.05.

Odoljen (O/S) Buzeta, Topusko, Zrinjska gora - Dvor, Slunj, Drenik, Liko Petrovo Selo, Plitvika Jezera 11.-12.06.

Ravna Gora, Moravice, Lukovdor, Ponikve, Bosiljevo, Vrbovsko, umberako i Samoborsko Gorje 17.-18.06.

Pokupsko, Barilovi, Krnjak, Generalski Stol, Zdenac, Primilje 14.-15.05.

Glina, Prekopa, Greani, Blatua, Gvozd, Topusko, Vojni, Grabovac 16.-17.05.

Lavanda/in (O) - - Jastrebarsko, Karlovac, Duga Resa, Slunj, Samobor, umberaka Gora - Kostanjevac, Ozalj 14.-15.05.

Klina selo, Jastrebarsko, Glina, Gvozd, Topusko, Vojni, Grabovac 16.-17.05.

Kim (O) Slunj, Drenik, Otarije, Ogulin, Sabomor, Jastrebarsko, Duga Resa, Plitvice 12.-12.06.

umberak - Sv. Gera, Soice, Samoborsko Gorje, Kostanjevac 17.-18.06.

Gvozd, Barilovi, Krnjak, Generalski Stol 14.-15.05.

Gvozd, Petrova Gora, Rakovica, Drenik G. 16.-17.05.

Mauran (O) - Brod Moravice, Stari laz, Ponikve, Vrbovsko, Ozalj, Samoborsko gorje 17.-18.06.

Jastrebarsko, Karlovac, Duga Resa, Slunj, Samobor, Samoborsko i umberako Gorje - Kostanjevac, Ozalj 14.-15.05.

Klina Selo, Jastrebasrko, Karlovac, Glina, Gvozd, Topusko, Grabovac, Buzeta 16.-17.05.

40

Slika 18. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u predplaninskoj gorskoj podregiji (G1)

Ova podregija pokriva cijelo podruje Karlovake upanije s opinama: Barilovi, Bosiljevo, Cetin Grad, Draganii, Duga Resa, Generalski Stol, Karlovac, Krnjak, Lasinja, Netreti, Ogulin, Ozalj, Plaki, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Josipdol, Vojni i akanje, Juni dio Sisako . moslavake upanije, s opinama: Donji Kukuruzari, Dvor, Glina, Gvozd, Hrvatska Kostajnica, Majur, Petrinja i Topusko.

41

Tablica 31. Povrine i klasa pogodnosti tala planinske podregiji za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (G2) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Lavanda/in Matinjak Mravinac Sranik Komora Arnika Medvjetka Borovnica Brusnica Mukatna kadulja

Pelin ipak Kopar Neven Kopriva

P1 477 477 477 - 477 477 - - - 477 477 - 477 477 477 P2 6821 6821 6821 6006 6821 6821 6521 6521 6521 515 6006 6006 6821 6821 6821 P3 13291 22116 13508 3824 12134 11670 2275 2275 2275 2291 10222 53853 18477 12134 55227 N1 19931 8688 17115 2866 4055 17045 18692 18692 18692 17045 19931 19931 15876 15806 24294 N2 10308 30001 106539 50860 129054 176510 20467 20467 20467 8798 112870 112870 162456 16973 176112 Tablica 32. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, planinska (G2) podregija - Primarne vrste


Matinjak (O/S) abar, B. Moravice, avle, Lokve, N. Vinodoslki, Skrad, Brinje, Lovinac, Plitvika Jezera 12.-14.06.

Podkilavac, abar, avle, Delnice, Vrbovsko, Ravna Gora 18.-21.06.

Brinje, Gospi, Karlobag, Lovinac, Otoac, Perui, Plitvika Jezera, Vrhovine, Udbina 17.-19.06.

Senj, upanjci, Vodote, Kamenica, Goljak, Lipovo Polje, Mlinite 11.-12.07.

Lavanda/in (O) Fuine, Li, Skrad, Vrbovsko, Bakar, Klana 12.-14.06.

Obru, M. Lug, Crni Lug, Mrzla Vodica 18.-21.06.

vica, Ponori, Gornji Kosinj, D. Pazarite 17.-19.06.

Senj, Bakar, Delnice, Fuine, Li, Kastav 11.-12.07.

Komora (O/S) Bakar, avle, Delnice, Ravna Gora, Brinje, Vrhovine, Perui 12.-14.06.

abar, avle, Bakar, Lokve, Vrbovsko, Brinje, Otoac, Plitvika jezera 18.-21.06.

Brinje, Liki Novi, Klanac, Perui, Bruane, Bukovac, Velika Plana 17.-19.06.

Senj, Lukovo, Stinica, Jablanac, Zavrtnica, Prizna, Karlobag, Konjsko, Starigrad, Mlinite 11.-12.07.

Majina duica (S) Prezid, V. Risnjak, Drgomalj, Delnice, Mrzla Voda, Lokve, Vievica, Breze 12.-14.06.

Delnice, Drgomalj, Gerovo, avle, Vrbovsko, Ravna Gora, Crni Lug, V. Risnjak 18.-21.06.

Plitvika Jezera, Perui, Lovinac, Otoac, Vrhovine, Udbina, Obronci Pljeivice 17.-19.06.

Krivi Put, uta Lokva, Stolac, Bijeli Vrh, Krasno Polje, Vukelii, M. Rajinac, Kuk 11.-12.07.

Sranik (S) abar, Prezid, Bijeli Vrh, Vukelii, Kuk, Veliki Dlan, atorine, Siljevaa 12.-14.06.

abar, Podkilavac, Drgomalj, R. Gora, Bitoraj, Kuk, atorina, Siljevaa 18.-21.06.

Vukelii, M. Rajinac, atorina, Visoica, Vaganjski Vrh, Sveto Brdo, Veliki Ornopac (kod Graaca) 17.-19.06.

Visoica, Siljevaa, atorina, Vukelii, Mali Rajinac 11.-12.07.

42

Slika 19. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u planinskoj gorskoj podregiji (G2)

Sjeverni dio Primorsko - goranske upanije, s opinama: Bakar (80 % povrine), Brod Moravice, abar, avle, Delnice, Fuine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Novi Vinodolski (90 % povrine), Ravna Gora, Skrad, Vinodolska (80 %) i Vrbovsko. Sjeverni (kontinentalni) dio Gospiko senjske upanije, s opinama: Brinje, Brinje, Donji Lapac, Gospi, Karlobag (90 % povrine opine), Lovinac, Otoac, Perui, Plitvika Jezera, Senj (90 % povrine), Udbina i Vrhovine, kao i opina Graac iz Zadarsko . kninske upanije.

43

Slika 20. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u Gorskoj regiji (G)

44

Tablica 33. Povrine i klasa pogodnosti tala sjevero jadranske podregije za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (J1) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Lavanda/in Matinjak Dakmatinski buha

Arnika Sranik Pelin Rumarin Crni sljez

Komora Matinjak paroga Gospina trava

Borovnica Majina duica

Smilje

P1 2013 2013 2013 2013 - 2013 2013 2013 2013 2013 2013 2013 - - 2013 P2 72812 72989 76532 9594 72211 9594 73448 72221 68165 73448 3675 72221 5283 66938 73448 P3 26965 37844 25461 22366 7043 22366 15834 22366 25434 27377 23424 22279 15407 10654 11268 N1 1531 1531 1531 1531 - - 1531 71 1602 1531 1531 1531 1531 1531 1531 N2 141695 111401 121844 56717 98985 56717 146168 56717 125874 120401 145585 146168 83105 146168 146168 Tablica 34. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, sjeverna jadranska(J1) podregija - Primarne vrste


Lavanda/in (O) Pula, Vodnjan, Sv. Lovre, Labin 20.-21.04.

Pula, Vodnjan, Sv. Lovre, Labin, Buzet, Vodice 27.-28.06.

Janarija, Lipa, Klana, Obru, Rijeka, krljevo, Krasica, Crikvenica, Senj, N. Vinodolski 15.-16.07.

Fuine, Li, Krk, Cres, Loinj, M. Loinj, Pag, Pula, Karlobag 20.-24.07.

Matinjak (O/S) Lupoglav, Lanie, Raja Vas, Dane, Brest 20.-21.04.

Li, Vinjevica, Mrkopalj, Krivi put, uta Lokva, Biljevina 27.-28.06.

Homer, Mrzla Vodica, Brbir, Krivi put 15.-16.07.

Lokve, Fuine, Li, Vievice, Breze 20.-24.07.

Dalmatinski buha (O/S) Pore, Brajkovii, Bale, Vodnjan, Kmica 20.-21.04.

Krk, Rudine, Cres, Loinj, M. Loinj 27.-28.06.

Rab, Pag, Stinica, Jablanac, Karlobag 15.-16.07.

Obuzovo na Krku, Cres-Vrana, Belej, Punta kria, Loinj, Unije, Novalja, Stara Novalja, Konjsko 20.-24.07.

Arnika (O/S) - - Jelovica, Vodice, Pasjak, Mala Uka, Vela Uka, Vrh Uke 15.-16.06.

Vela Uka, Vrh Uke, V. Planik, Suik, Tomii, V. Alan, Buim 20.-24.07.

Sranik (S) Dane, Vodice, Raja Vas, Jenarija, V. Planik (Uka) 20.-21.04.

Obru, Klana, Vinjevica, Breze, Bijeli Vrh, V. Risnjak 27.-28.06.

M. Uka, V. Uka, V. Planik, Brguda, Kuk, atorina, M. Rajnac, Krivi put 15.-16.06.

Vukelii, M. Rajnac, Vievica, Obru, V. Planik 20.-24.07.

45

Slika 21. Regionalizacija ljekovitog ia romatinog bilja u sjevernoj jadranskoj podregiji (J1)

Ovoj podregiji pripada; Cjelokupna povrina Istarske upanije, s opinama: Bale, Barban, Brtonigla, Buje, Buzet, Cerovlje, Graie, Gronjan, Kanfanar, Karojba, Katelir . Labinci, Kran, Labin, Lanie, Linjan, Lupoglav, Marana, Medulin, Motovun, Novigrad, Oprtalj, Pazin, Pian, Pore, Pula, Raa, Rovinj, Sveta Nedjelja, Sveti Lovre, Sveti Petar u umi, Svetvinent, Tinjan, Umag, Vinjan, Viinada, Vodnjan, Vrsar i minj. Primorski dio Primorske goranske upanije s opinama: Bakar, (20 % povrine), Kastav, Kostrena, Kraljevica, Lovran, Moenika Draga, Novi Vinodolski (10 % povrine), Rijeka, Vinodolska (10 %) i Vikovo, otoci s opinama: Baka, Cres, Dobrinj, Krk, Mali Loinj, Malinska, Omialj, Punat, Rab i Vrbnik. Primorski dio Gospiko senjske upanije, s dijelovima opina: Senj (10 % povrine) i Karlobag (10 % povrine), Otona opina: Novalja.

46

Tablica 35. Povrine i klasa pogodnosti tla sredinje jadranske podregije za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (J2) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Lavanda/in Rumarin Kadulja SMilje Dalmatinski buha

Komora Mravinac Korijandar ubar Miloduh Artioka Odoljen Badelj Matinjak Mauran

P1 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 P2 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 5005 P3 32229 32229 32229 32229 81046 81046 32229 32229 32229 32229 55694 32229 32229 32229 32229 N1 28347 28347 28347 28347 21868 28347 28347 28347 28347 28347 28347 28347 28347 28347 28347 N2 286532 286532 286532 286532 288921 286532 286532 286532 286532 286532 286532 286532 286532 286532 286532 Tablica 36. Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, sredinja jadranska (J2) podregija - Primarne vrste


Lavanda/in (O) Zadar, Ugljan, Paman, Dugi Otok, Biograd, Murter, ibenik, Drni, Knin 01.-02.04.

Primoten, Rogoznica, Drni, Skradin, Kistanje, Erdevik, Mokro Polje, Kijevo, Obrovac, Novigrad 07.-08.04.

Zlarin, irje, Kaprije, Vodice, Tribunj, Pakotane, Sukoan, Vir, Privlaka, Karin 06.-07.05.

Obrovac, Pridraga, Benkovac, Vukui, Knin, Kijevo, Siveri 06.-07.04.

Rumarin (O/S) Zadar, Ugljan, Paman, Dugi Otok, Biograd, Murter, ibenik, Drni, Knin 01.-02.04.




Kadulja (S) Zadar, Ugljan, Paman, Dugi Otok, Biograd, Murter, ibenik, Drni, Knin 01.-02.04.




Smilje (S) Zadar, Ugljan, Paman, Dugi Otok, Biograd, Murter, ibenik, Drni, Knin 01.-02.04.




Dalmatinski buha (O/S)

Murter, Kornat, Dugi Otok, Molat, Ugljan, Sukoan, Zadar, Privlaka 01.-02.04.

Zemunik, Galovac, Sv. Filip i Jakov, Polaa, Vrana, Pakotane, Drage 07.-08.04.

Pirovac, Dubrava, Tribunj, Srima, Zaton, Raslina, Prokljan, Gaelezi 06.-07.05.

Vrpolje, Slivine, Grebatica, Ruii, Tepulj, Maovice, Vrlika 06.-07.04.

47

Slika 22. Regionalizacija ljekovitog i aroamtinog bilja u sredinjoj jadranskoj podregiji (J2)

Ova podregija obuhvaa naredna podruja; Kontinentalni dio Zadarske upanije, s opinama: Benkovac, Bibinje, Biograd na moru, Galovac, Jasenice, Liane Ostrovike Nin, Novigrad, Obrovac, Pakotane, Polinik, Posedarje, Privlaka, Raanac, Stankovci, Starigrad, Sukoan, Sveti Filip i Jakov, kabrnja i Zemunik Donji, otone opine iste upanije: Kali, Kukljica, Pag, Paman, Povljana, Preko, Sali, Tkon Vir i Zadar. Kontinentalni dio ibensko . kninske upanije s opinama: Civljane, Drni., Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Oklaj, Orli, Primoten (s otonim dijelom), Rogoznica, Rui, Skradin, ibenik (s otonim dijelom), Unei i Vodice (s otonim dijelom), otona opina Tisno

48

Tablica 37. Povrine i klasa pogodnosti tla june jadranske podregije za regionalizaciju ljekovitog i aromatinog bilja (J3) Primarne LJAB vrste Sekundarne LJAB vrste Tercijarne LJAB vrste Klasa

pog.tla Lavanda/in Kadulja Smilje Rumarin Dalmatinski buha

Mukatna kadulja

Milodih Lovor Artioka Komora ubar Bosiljak Badelj Odoljen Kopriva

P1 8483 8483 8483 8483 8483 8313 8313 8483 8483 8313 8483 8483 8483 8483 8483 P2 15074 15074 15074 15074 15074 15074 15074 15074 18727 15074 18727 18727 18727 15074 18727 P3 58061 58061 58061 58061 58061 58061 58061 58061 58061 58061 58061 57966 57966 57966 86696 N1 14014 14014 14014 14014 14014 14014 14014 14014 14014 14014 14014 11073 11073 11073 18490 N2 207539 207539 207539 207539 207539 207539 207539 207539 207539 207539 207539 89016 89160 89160 226439 Tablica 38 Istraivake ekspedicije, vrste, godina, mjesto, juna jadranska (J3) podregija - Primarne vrste


Lavanda/in (O)

Vitaljina, Popovii, Pridvorje, Kupari, Orah, Dubrovnik, Osojnik, Slano, Ston, Orebi, Smokvica na Koruli, Mljet-Maranovii 18.-19.05.

Metkovi, Opuzen, Klek, Ploe, Gradac, Drvenik, Suuraj, Kriie, Brusje, V. Graberje, Podgora (Hvar), Makarska, B. Voda, Omi 03.-04.05.

Vrgorac, Metkovi, Omi, Imotski, Zagvozd, Trilj, Sinj, Mu, Solin, Katela, Split, Trogir, Supetar, Vis, Milna, Neujam na olti 02.-06.08.

Maljkovo, Hrvace, Sinj, Trilj, Arano, Studenci, Cista Provo, Dicmo, Sv. Jure, Dugopolje, rnovica, Stobre, Katela, iovo 25.-28.07.

Kadulja (S) Vitaljina, Popovii, Pridvorje, Kupari, Orah, Dubrovnik, Osojnik, Slano, Ston, Orebi, Smokvica na Koruli, Mljet - Maranovii 18.-19.05.




Smilje (S) Vitaljina, Popovii, Pridvorje, Kupari, Orah, Dubrovnik, Osojnik, Slano, Ston, Orebi, Smokvica na Koruli, Mljet - Maranovii 18.-19.05.




Dalmatinski buha (O/S)

Vitaljina, Popovii, Pridvorje, Kupari, Orah, Dubrovnik, Osojnik, Slano, Ston, Orebi, Smokvica na Koruli, Mljet - Maranovii 18.-19.05.




Rumarin (O/S)

Vitaljina, Popovii, Pridvorje, Kupari, Orah, Dubrovnik, Osojnik, Slano, Ston, Orebi, Smokvica na Koruli, Mljet - Maranovii 18.-19.05.




49

Slika 23. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u junoj jadranskoj podregiji (J3)

Ova podregija obuhvaa naredna podruja: Splitsko dalmatinska upanija s opinama kontinentalnog podruja: Baka Voda, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Imotski, Katela, Klis, Leevica, Lokviii, Lovre, Makarska, Mu, Omi, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Proloac, Prgomet, Primorski Dolac, Runovii, Seget, Sinj, Solin, Split, estanovac, Vrgorac, Vrlika, Trilj, Trogir (s otonim dijelom), Tuepi, Zadvarje, Zagvozd, zatim otone opine Bol, Grohote, Hvar, Jelsa, Komia, Milna, Nereia, Okrug, Postira, Puia, Selca, Stari Grad, Suuraj, Supetar, Sutivan i Vis, Kontinentalni dio Dubrovako . neretljanske upanije s opinama; Dubrovnik, Konavle, Kula Norinska, Metkovi, Opuzen, Ploe, Pojezerje, Slivno, Zaablje, upa Dubrovaka, opine poluotoka Peljeca; Janjina, Orebi, Ston i Trpanj, kao i otone opine ove upanije; Blato, Korula, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Smokvica i Vela Luka

50

Slika 24. Regionalizacija ljekovitog i aromatinog bilja u Jadranskoj regiji (J)

51

Tablica 39. SORTIMENT LJEKOVITOG I AROMATINOG BILJA Latinski i hrvatski naziv, kultivar Latinski i hrvatski naziv, kultivar Acorus calamus L. Iirot alski kolme Anethum graveolens L. Kopar Domaa aromatina Gewonlicher Angelica acutiloba Kitagawa (Archangelica L.) Anelika Domaa krupna Slavonka umska Ljekovita anelika Artemisia absinthium L. Pelin Pelin Domai pelin Artemisia dracunculus L. Estragon Domai zeleni Francuski svijetli Asparagus officinalis L. paroga Domaa Braunschweiger Mary Washington D`argenteuil hative Borago officinalis L. - Bora Pore Holandski Brasica nigra - Goruica crna Domaa Visoka Calendula officinalis L. - Neven Domai Primorski Capparis spinosa L. - Kopar Duborvaka kopra Polaguka kopra Saint Andrea Carthamus tinctorius L. - afranika Domaa Ludbreka Carum carvi L. - Kim Domai rani Kuminak 1082 Niderdeutscher Planinski Nizinski Chamomilla recutita L. Rauschert (sin. Matricaria chamomillaL.) - Kamilica Bona Pitoma Tetraploidna T-29

Chrysanthemum cinerariaefolium Bocq. (sin. Pyretrum cinerariaefolium vis.)-Dalmatinski buha Dalmatinski buha Coriandrum sativum L. - Korijandar Domai sitnozrni Domai krupnozrni Brdski Crocus dalmaticus L. - afran Dalmatinski Planinski Cucurbita

Documents

Ivan Kolak- Regionalizacija Proizvodnje Ljekovitog i Aromatičnog Bilja u RH