Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 1
Strateška procjena utjecaja na okoliš
Programa prekogranične suradnje
Italija-Hrvatska
Ne-tehnički sažetak Izvješća o okolišu
t33 srl - www.t33.it
via XXV Aprile, 28/b , 60125 Ancona (Italija)
Tel. - fax +39 071 898093, [email protected]
Upravljačko tijelo:
Regija Veneto Odjel za Politike i Međunarodnu suradnju – Ured Upravljačkog tijela Italija Hrvatska
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 2
1. SVRHA DOKUMENTA
Svrha strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) je promicanje održivog razvoja s ciljem da,
zahvaljujući samoj procjeni, okolišna pitanja budu unaprijed uključena u planove ili programe.
Ovo je ne-tehnički sažetak Izvješća o okolišu Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska
2014.-2020. u skladu sa Direktivom 2001/42/EZ (tkz. “SPUO Direktiva”, eng. “SEA Directive”).
Dokument je osmišljen tako da na jasan i jednostavan način, razumljiv što većem broju dionika,
predstavi rezultate strateške procjene utjecaja na okoliš.
2. OPIS PROGRAMA SURADNJE ITALIJA-HRVATSKA
Operativni program Italija-Hrvatska (u daljnjem tekstu OP) prekogranični je program suradnje
između Italije i Hrvatske, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Program
podupire Europsku kohezijsku politiku koja doprinosi skladnom razvoju Europske unije kroz
jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, potičući pri tome ekonomski rast.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 3
Fokus programa je razmjena znanja te iskustava, razvijanje i provedba pilot aktivnosti, testiranje
izvedivosti novih politika, proizvoda i usluga te podržavanje investicija.
Strategija programa uzima u obzir sljedeće Tematske Ciljeve (TC):
TC 1 - Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
TC 5 - Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima
TC 6 - Očuvanje i zaštita okoliša te promicanje učinkovitosti resursa
TC 7 - Promicanje održivog transporta te uklanjanje uskih grla u ključnim mrežnim
infrastrukturama.
Unutar svakog TC-a odabran je jedan ili više sljedećih Investicijskih Prioriteta (IP):
IP 1b: Promicanje poslovnih ulaganja u inovacije i istraživanja te razvoj veza i sinergija
između poduzeća, I&R centara i visokog obrazovanja (…)
IP 5a: Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe
temeljene na ekosustavu
IP 5b: Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na
katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama
IP 6c: Očuvanje, zaštita, promicanje te razvoj prirodne i kulturne baštine
IP 6d: Zaštita te obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga temeljenih na
ekosustavu, uključujući Natura 2000 i zelenu infrastrukturu
IP 6f: Promicanje inovativnih tehnologija u svrhu poboljšanja zaštite okoliša i
energetske učinkovitosti u sektoru gospodarenja otpadom, voda i tla ili u svrhu
smanjivanja onečišćenja zraka
IP 7c: Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s
niskom razinom buke), i prometnih sustava sa niskim emisijama CO2, uključujući
[…][…] unutarnje plovne puteve i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i
infrastrukturu zračnih luka, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti
Program je podijeljen na pet Prioritetnih Osi (PO) i devet Specifičnih Ciljeva (SC) prema prikazu u
sljedećoj tablici.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 4
Tematski cilj
Prioritetna os Specifični ciljevi Investicijski
prioritet
TC1 PO 1 Plave
inovacije SC1.1
Unaprijediti okvirne uvjete za inovacije kroz suradnju dionika sustava poglavito u sektorima plave ekonomije
IP 1b
TC5 PO 2 Sigurnost i otpornost
SC2.1 Provedba praćenja klimatskih promjena ili planiranje mjera prilagodbe
IP 5a
SC2.2 Čuvati područje programa od prirodnih katastrofa te katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom
IP 5b
TC6 PO 3 Okoliš i kulturna baština
SC3.1 Iskoristiti prirodnu i kulturnu baštinu u svrhu ekonomskog i teritorijalnog razvoja
IP 6c
SC3.2 Doprinijeti zaštiti te obnovi bioraznolikosti Jadranskog zaljeva
IP 6d
SC3.3 Unaprijediti kvalitetu prirodnih uvjeta Jadranskog zaljeva pomoću održivih i inovativnih tehnologija i pristupa
IP 6f
TC 7 PO 4 Pomorski prijevoz
SC4.1 Unaprijediti kvalitetu, sigurnost i prirodnu održivost usluga i mreža pomorskog i obalnog prijevoza na području programa
IP 7c
\ PO 5 Tehnička podrška
SC5.1 Osiguranje efikasnosti i efektivnosti u upravljanju i provedbi programa suradnje
\
SC5.2
Osiguranje podrške prijaviteljima i korisnicima projekata te osnaživanje sudjelovanja relevantnih partnera u provedbi programa
\
PO5 je u potpunosti posvećena tehničkoj podršci provedbe programa te stoga nije uzeta u obzir
kod procjene okolišnih utjecaja.
Proračunska alokacija – sveukupni proračun programa iznosi EUR 236.890.847, uključujući
sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) (EUR 201.357.220) i nacionalna sredstva
(EUR 35.533.626).
Podjela ERDF sredstava prema PO:
Os 1 Os 2 Os 3 Os 4 Os 5
12% 25.5% 35% 21.5% 6%
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 5
3. METODOLOGIJA PROCJENE
Procjena se temelji na metodologijskim odredbama SPUO direktive i odnosi se na područje
pokriveno programom suradnje Italija-Hrvatska. U tijeku procjene korišteni su relevantni okolišni
ciljevi te odgovarajući pokazatelji utvrđeni tijekom preliminarne faze postupka određivanja
sadržaja strateške studije. Isti predstavljaju temelj potreban za opis stanja okoliša te njegovih
razvojnih trendova na području programa kao i temelj za procjenu mogućih zanačajnih utjecaja
programa na okoliš.
Potencijalni utjecaji programa na okoliš određeni su temeljem kvalitativnog pristupa. Uzeta su u
obzir značajna pitanja koja se odnose na klimatske promjene i povezane rizike, kopnene i morske
ekosustave, kakvoću vode i kvalitetu vodoopskrbe, kvalitetu i korištenje tla, kvalitetu zraka,
prirodnu/kulturnu baštinu i krajolik, tehnološke rizike, zdrastvene i sanitarne rizike te štete,
gospodarenje energijom i otpadom.
Naposljetku, opisani su kumulativni efekti između okolišnih pitanja te prekograničnih utjecaja, s
naglaskom na njihovu međuzavisnost i povezane utjecaje.
4. KLJUČNA OKOLIŠNA PITANJA NA PODRUČJU SURADNJE
Prekogranično područje karakteriziraju različiti morski, obalni i kopneni ekosustavi. Kvaliteta
različitih primarnih okolišnih komponenti područja prekogranične suradnje nije zadovoljavajuća:
naime, iako je na području prisutno mnoštvo prirodnih resursa (zaštićena prirodna područja,
Natura 2000 područja, morska zaštićena područja), visoka bioraznolikost, dobra kakvoća vode za
kupanje te prisutnost kulturnih znamenitosti i dobara pod zaštitom UNESCO Konvencije, ljudske
aktivnosti negativno utječu na situaciju ili na trend mnogih okolišnih komponenti. Stoga, pojave
poput poplava, obalnih erozija, gubitka kopnene i morske bioraznolikosti te onečišćenje zraka
predstavljaju ključna pitanja područja prekogranične suradnje. Sažetak stanja i trendova ključnih
okolišnih pitanja područja prekogranične suradnje prikazan je u tablici u nastavku.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 6
Pokazatelj Stanje Trendovi Sažeti opis
Prilagodba na klimatske promjene i rizici
Emisija stakleničkih
plinova
Nastojanja na međunarodnom i nacionalnom nivou radi smanjenja emisija stakleničkih plinova utjecala su na
prethodni rast emisija i na području prekogranične suradnje. Trend emisija stakleničikih plinova u 2012.
godini u usporedbi sa 1990. g. smanjen je za ~14% u Italiji te za ~18% u Hrvatskoj.
Rizik od opustošenja Rizik od opustošenja na području prekogranične suradnje, u odnosu na “indeks sklonosti opustošenju”
uglavnom varira između niskog do srednjeg. Proizlazi da je najosjetljivije područje ono srednje i južne Italije.
Poplave
Prvenstveno zbog morfologije tla, popolave i odroni kritičniji su na području Italije, nego Hrvatske.
Obalna erozija
Obalna erozija značajnija je na talijanskom području, dok je hrvatska obala podležnija kraškim procesima nego
mehaničkom trošenju stijena.
Kakvoća i opskrba kopnenih voda
Stanovništvo spojeno na
javnu vodoopskrbu
Stanje spojenosti na vodoopskrbu u dvije države uključene u program prekogranične suradnje je prilično
ujednačeno, s postotkom spojenosti od oko 80% u obje države.
Stanovništvo spojeno na
javnu odvodnju otpadnih
voda
U Italiji, iako postoji razlika u regijama, većina stanovništva (~85%) spojena je na odvodnju otpadnih voda,
dok je u Hrvatskoj spojeno samo 27% stanovništva.
Kakvoća kopnenih voda
Ekološko stanje je dobro ili vrlo dobro za 29% talijanskih vodnih tijela. Prema Okvirnoj direktivi o vodama, u
Hrvatskoj su dostupni neujednačeni podaci.
Kopnena bioraznolikost i ekosustav
Nacionalna zaštićena
područja Na području programa nalazi se veliki broj zaštićenih prirodnih površina, pretežno nacionalnih parkova.
Ekološka mreža
zaštićenih područja
Natura 2000
Ekološka mreža zaštićenih područja Natura 2000 nedavno je upotpunjena s novim hrvatskim područjima.
Očuvanje vrsti
Bogatstvo divljih vrsti posebice je izraženo na području programa. Naime, na tom području nalazi se najviši
postotak ugroženih vodozemaca i gmazova u Europi.
Prirodni i poluprirodni
ekosustavi
Područja uključena u program pripadaju mediteranskim i kontinentalnim biogeografskim regijama.
Morski ekosustav i prirodni resursi
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 7
Zaštićena morska
područja Na području programa nalazi se veliki broj zaštićenih morskih područja.
Izvori zagađenja Morska područja duž jadranske obale suočavaju se sa značajnim okolišnim problemima poput slijevanja
urbanih otpadnih voda i krutog otpada, slijevanja ulja, obalne eutrofikacije i urbanizacije.
Kakvoća vode za kupanje
Kakvoća vode za kupanje bolja je u Hrvatskoj nego duž talijanske obale. U svakom slučaju u obje države
kakvoća vode za kupanje je vrlo dobra.
Ribolov Ribolov predstavlja svojevrsnu opasnost za morski ekosustav Jadranskog mora. Ukupan ulov je prilično visok,
iako nije moguće utvrditi točan postotak izlova za prijašnje godine. Nadalje, isti se oporezuje.
Kvaliteta i korištenje tla
Umjetna tla i površine Kvaliteti tla i krajolika na području suradnje prijeti brtvljenje tla. Većina partnera shvatila je važnost zelenih
pojasa te se stoga postavljaju ograničenja urbanom razvoju koji je jedan od glavnih uzroka brtvljenja tla.
Onečišćena područja
Kvaliteti tla i krajolika na području suradnje prijeti onečišćenje od strane poljoprivrednih te industrijskih
aktivnosti, posebice u Italiji. Većina partnera podržava dekontaminaciju tla koristeći brownfields-e u novim
razvojnim projektima.
Tehnološki rizici
Nesreće
U zadnjih dvadeset godina na području suradnje dogodilo se samo par značajnijh nesreća. Najzastupljenija
kategorija je prijevoz, posebice morski.
Povezane štete ? U obje države nema prijavljenih šteta na imovini, usjevima i stoci.
Kvaliteta zraka i zdravlje
Emisija čestica
Rizici povezani sa emisijom čestica utječu na cijelo područje. Na emisiju čestica pretežno utječe prometno
zagađenje, posebice dizel motori. Koncentracija onečišćenja prisutna je poglavice u urbanim područjima i duž
glavnih prometnica.
Ostala onečišćenja zraka
Rizici povezani sa izlaganjem ozonu utječu na cijelo područje. Trendovi idu ka smanjenju atmosferskog
onečišćenja te boljoj kontroli emisija. Međutim, područja s velikom koncentracijom onečišćenja i dalje su
prisutna, ona se nalaze na cijelom području suradnje te se posebice odnose na emisije uzrokovane prometom u
urbanim centrima te gusto naseljenim područjima. Onečišćenje zraka je rasprostranjeno te se iz tog razloga
problemu treba pristupiti na svim razinama: lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj.
Izloženost zagađivačima
u urbanim područjima
Kvaliteta zraka je kritični problem poglavito u urbanim područjima gdje je gustoća stanovništva i prometa
najviša, a to se odnosi posebice na Italiju.
Krajolik i kulturna baština
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 8
Krajolik
Italija i Hrvatska imaju visoku razinu fragmentacije krajolika što je rezultat izgradnje duž jadranske obale.
Regionalni procesi odlučivanja često utječu negativno na kvalitetu krajolika. Vrijednosti kulturne i prirodne
baštine krajolika suočavaju se sa prijetnjama urbanizacije, razvojem infrastrukture, poljoprivredne proizvodnje
kao i restauracijskim projektima te projektima stvaranja staništa.
Zaštićena područja
Na području suradnje obje države prisutne su izvanredne kulturne znamenitosti koje su i pod zaštitom
UNESCO Konvencije.
Energija
Potrošnja energije
Od 1990. g. potrošnja energije u Italiji porasla je, no od 2005. g. ista se smanjila. U Hrvatskoj u zadnjim
desetljećima prisutno je smanjenje potrošnje energije.
Obnovljiva energija
Od 2003. g., u Italiji i Hrvatskoj, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora pokazuje značajan porast, u
postotku većem od europskog prosjeka.
Gospodarenje otpadom
Proizvodnja otpada
Konstantno povećanje volumena komunalnog otpada predstavlja trajno pitanje u obje države, iako ima
tendeciju stabilizacije.
Odlagališta
U obje države samo dio volumena komunalnog otpada bude nanovo iskorišten dok ostatak završava na
odlagalištu.
Recikliranje
U Italiji postotak odvajanja komunalnog otpada raste u cijeloj zemlji i odnosi se na sve vrste otpada. Hrvatska
ne posjeduje mjerodavne podatke o tom pitanju. Naime, u Hrvatskoj je recikliranje komunalnog otpada počelo
tek 2007. g. te je postotak reciklaže i dalje nizak.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 9
5. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA I VANJSKA KOHERENTNOST
Izbor okolišnih ciljeva značajnih za program prekogranične suradnje temeljio se na Analizi vanjske
koherentnosti iz Poglavlja 4 Izvješća o okolišu. Ta analiza omogućila je da se utvrde okolišni
prioriteti za područje suradnje, u skladu sa međunarodnom, europskom i nacionalnom razinom.
Izabrani okolišni ciljevi grupirani su prema okolišnoj temi. Popis ciljeva prikazan je u tablici niže.
Opći okolišni ciljevi dodatno su podijeljeni na specifične ciljeve. Isti su uzeti u obzir tijekom
procjene okolišnih utjecaja.
Na temelju Analize konteksta te Analize koherentnosti provednih u Izvješću o okolišu (poglavlje 3. i
4.) okolišni ciljevi koji se odnose na dva okolišna pitanja (klimatske promjene i povezani rizici te
morski ekosustav) od primarnog su značenja za područje suradnje. Ovaj prioritet je uzet u obzir
tijekom analize okolišnih utjecaja OP-a.
Okolišna pitanja
Tema Opći okolišni
ciljevi Specifični okolišni ciljevi
Klimatske
promjene i
povezani rizici
Emisije stakleničkih plinova
Smanjiti emisiju stakleničkih plinova
Smanjiti emisiju stakleničkih plinova u industriji
Smanjiti emisiju stakleničkih plinova u poljoprivredi
Smanjiti emisiju stakleničkih plinova u ostalim sektorima
Prilagodba
Smanjiti rizike od poplava
Smanjiti izloženost stanovništva rizicima od poplava
Poboljšati upravljanje područjima kojima prijete rizici od poplava
Spriječiti ili umanjiti štetu nastalu uslijed poplava
Smanjiti rizike
povezane sa
obalnom erozijom
Smanjiti izloženost stanovništva rizicima od obalne erozije
Poboljšati upravljanje područjima kojima prijete rizici od obalne erozije
Spriječiti ili umanjiti štetu nastalu uslijed obalne erozije
Promicati prilagodbu u ključnim osjetljivim sektorima kao što je turizam
Smanjiti rizike od opustošenja
Promicati prirodna rješenja za izazove koje donose klimatske promjene
Promicati prilagodbu u ključnim osjetljivim sektorima kao što je poljoprivreda
Kvaliteta zraka Onečišćenje
zraka
Poboljšati kvalitetu
zraka
Ostvariti dobru razinu kvalitete zraka koja ne
utječe na porast značajnih negativnih utjecaja
niti rizika za ljudsko zdravlje
Ostvariti dobru razinu kvalitete zraka koja ne
utječe na porast značajnih negativnih utjecaja
niti rizika na okoliš
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 10
Okolišna pitanja
Tema Opći okolišni
ciljevi Specifični okolišni ciljevi
Promicati održivu mobilnost
Kakvoća vode i
vodoopskrba
Kakvoća vode
Poboljšati ili održati
kakvoću podzemnih
i površinskih voda
te vode za kupanje
Smanjiti zagađenje nitratima te organskim
tvarima iz poljoprivrede
Kontrolirati i spriječiti onečišćenje voda iz
industrije
Korištenje vode
Smanjiti
opterećenje slatkih
voda
Smanjiti onečišćenje koje proizlazi iz
tretiranja otpadnih voda
Nadzirati vodne resurse
Promicati održivo korištenje vode
Kopneni
ekosustav
Kopnena
bioraznolikost
Zaštiti i očuvati
raznolikost vrsti
Utemeljiti prekograničnu ekološku mrežu radi
očuvanja ekosustava
Zaustaviti gubitak bioraznolikosti
Uvrstiti očuvanje bioraznolikosti u ekonomske
i ostale sektorske politike
Kopneni
prirodni
resursi
Obnoviti
degradirane
ekosustave i njihove
prateće usluge
Zaustaviti degradaciju ekosustava
Smanjiti svjetlosno zagađenje
Morski
ekosustav
Morska
bioraznolikost
Zaštiti i očuvati
raznolikost vrsti Promicati održivu upotrebu morskih resursa
Morski
prirodni
resursi
Poboljšati ili održati
kakvoću obalnih
voda
Osigurati dobro okolišno i ekološko stanje
morskog i obalnog područja
Dobro okolišno i ekološko stanje morskog i
obalnog područja do 2020. g.
Smanjiti pritisak na
prirodne resurse
Spriječiti daljnje propadanje, zaštiti i
poboljšati stanje obalnih, zemaljskih i
močvarnih ekosustava koji izravno ovise o
vodenim ekosustavima
Kvaliteta tla i
upravljanje
tlom
Kvaliteta tla Sanirati onečišćena
tla i zemlju
Očuvati funkciju tla
Zaštiti tlo te ga održivo koristiti i na taj način
spriječiti daljnju degradaciju istog
Obnoviti degradirana tla
Upravljanje
tlom
Poboljšati
učinkovitost
upravljanja tlom i
zemljom
Promicati održivo upravljanje zemljom
Tehnološki
rizici
Prevencija
rizika
Spriječiti
tehnološke rizike -
Zdravlje te
sanitarni rizici
i štete
Zaštita
ljudskog
zdravlja
Smanjiti kemijsko
zagađenje te
utjecaje istog na
zdravlje
Smanjiti postotak bolesti koje se šire putem
onečišćene vode
Smanjiti zvučno
zagađenje -
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 11
Okolišna pitanja
Tema Opći okolišni
ciljevi Specifični okolišni ciljevi
Smanjiti
elektromagnetsko
zagađenje
-
Prirodna i
kulturna
baština te
krajolik
Krajolik i
kulturna
baština
Očuvati krajolik i
kulturnu baštinu
Primijeniti pridruženi pristup očuvanju
bioraznolikosti i krajolika u integrirani okvir
Promicati zaštitu, upravljanje i planiranje
krajolika
Promicati očuvanje opipljive i neopipljive
značajne baštine
Promicati zaštitu arheoloških nalazišta
Promicati održiv turizam koji se temelji na
zaštiti i očuvanju kulturne baštine
Energija
Obnovljiva
Promicati
obnovljive izvore
energije
Promicati upotrebu solarne energije
Promicati upotrebu energije vjetra
Promicati upotrebu energije vode
Učinkovitost
Poboljšati
energetsku
učinkovitost
Poboljšati energetsku učinkovitost u javnom
sektoru
Poboljšati energetsku učinkovitost u
privatnom sektoru
Gospodarenje
otpadom
Proizvodnja Smanjiti
proizvodnju otpada
Poboljšati gospodarenje otpadom smanjenjem
otpuštanja otpada u more
Recikliranje
Promicati
recikliranje i
ponovnu upotrebu
-
Nadalje, provjerila se vanjska koherentnost OP-a i relevantnih programa sa sličnim razvojnim
ciljevima provedenih na području suradnje. Analiza je posebice uzela u obzir Strategiju Europske
unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) te Morsku strategiju Europske unije. Zaključno,
provedena analiza pokazala je visoku koherentnost OP-a sa ostalim programima i planovima
trenutno na snazi na području suradnje.
6. GLAVNI OKOLIŠNI UTJECAJI I MJERE ZA UBLAŽAVANJE
Analiza okolišnih utjecaja ima tri glavne faze. U prvoj fazi okolišni ciljevi spojeni su sa predloženim
specifičnim ciljevima i planiranim aktivnostima programa prekogranične suradnje. Nakon toga
određeni su specifični ciljevi sa mogućim pozitivnim ili negativnim utjecajima na određeni okolišni
cilj. U drugoj fazi, eksperti zaduženi za stratešku procjenu utjecaja na okoliš procijenili su intenzitet
utjecaja prema skali važnosti. U trećoj fazi analizirani su dobiveni podaci radi procjene
kumulativnih i prekograničnih utjecaja svake pojedine aktivnosti predviđene programom
prekogranične suradnje. Predložene su mjere za ublažavanje mogućih negativnih utjecaja ili mjere
koje će orijentirati program ka održivosti. U cijelosti, od programa se očekuju pretežno pozitivni
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 12
utjecaji na okolišne komponente. Naime, nekolicina ustanovljenih negativnih utjecaja često se
temelji na nejasnoj definiciji aktivnosti SC-a. Stoga, cilj predloženih mjera ublažavanja je pojasniti
mehanizme realizacije SC-a. Cilj orijentacijskih mjera je poboljšanje okolišne izvedivosti programa.
Sažeti opis procijenjenih utjecaja i predloženih mjera predstavljen je u nastavku.
U tablici koja slijedi, podijeljeni prema okolišnoj temi, opisani su utjecaji specifičnih ciljeva.
Prioritetna Os 1 – Plave inovacije
SC1.1 posvećen je unaprijeđenju okvirnih uvjeta za inovacije u sektorima plave ekonomije kroz
suradnju dionika istraživačkog sektora i poslovnog svijeta. Uključivanje strategija plave ekonomije
proizvodi pozitivne učinke na upotrebu resursa i na klimatske promjene. Značaj ovog utjecaja
procijenjen je uzimajući u obzir njegovo nesigurno i promjenjivo obilježje.
Mjera uvođenja eko-inovativnih instrumenata i procesa u sustave brodogradilišta mogla bi imati
pozitivan učinak na kakvoću morske vode: ovaj utjecaj je lokaliziran i promjenjiv, ali moguć i sa
dugoročnim djelovanjem. Mjera koja se tiče akvakulture i ribarstva, iako se temelji na inovaciji,
proizvodi “nepoznate” učinke na morsku bioraznolikost jer nije jasno uključuje li održive tehnike i
procese.
Razvoj morskog i obalnog turizma pomoću inovativnih usluga imao bi nepoznate utjecaje: s jedne
strane, ako razvoj prati povećanje broja turista, to bi moglo imati negativne učinke na upotrebu
resursa i na ekosustav, s druge strane, ako je cilj aktivnosti unapređenje turističke kvalitete (izvan
vrhunca turističke sezone) to bi moglo smanjiti postojeći učinak. Te nepoznate utjecaje vjerojatno
balansiraju pozitivni utjecaji na morske resurse koji su povezani sa ulaganjem u plavu ekonomiju.
Mjere za ublažavanje i orijentacijske mjere za Os 1.
Za osnažiti beznačajne pozitivne utjecaje treba prvenstveno odobriti eko-učinkovite projekte
(orijentacijska mjera).
Prioritetna Os 2 – Sigurnost i otpornost
SC2.1 promiče investicije za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe koji se
baziraju na ekosustavu.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 13
Od mogućih mjera koje uključuju instrumente za prilagodbu na klimatske promjene obalnih
područja, očekuju se pozitivni utjecaji na rizike povezane sa klimatskim promjenama (poplave i
obalne erozije). Naime ti utjecaji su vrlo važni jer su direktni i sigurni (oni predstavljaju bit SC-a) i
sa širokim prostornim opsegom.
Mogući pozitivni utjecaj očekuju se na kulturnu baštinu kao rezultat mogućeg smanjenja rizika
štete zahvaljujući naporima u upravljanju rizicima, no ovaj potonji utjecaj bio bi beznačajan jer je
indirektan i nesiguran.
Mjere koje se tiču energetskih usluga u javnom sektoru i energetski učinkovitih rješenja u javnim
zgradama, imaju značajan pozitivan utjecaj na energetsku učinkovitost i, posljedično, na smanjenje
emisija stakleničkih plinova.
Mogu se očekivati interakcije sa prirodnim resursima, no, iako investicijski prioritet uključuje
pristup koji se temelji na ekosustavu, zbog manjka podataka, teško je opisati moguće aktivnosti.
Obnova i očuvanje prirodnih resursa temelj je za učinkovitu prilagodbu, međutim, aktivnosti
upravljanja rizicima u određenim slučajevima mogu naštetiti ekosustavu. Iz tog razloga, u ovoj fazi
procjene, nije moguće utvrditi utjecaj istih.
SC2.2, kroz razvoj sustava za upravljanje katastrofama, fokusiran je na upravljanje rizikom.
Moguće aktivnosti imaju za cilj poboljšanje koordinacije, podizanje svijesti i promicanje smanjenja
okolišnih rizika kao i promicanje zajedničkog upravljanja hitnoćama. Pozitivni utjecaji očekuju se
na rizike od klimatskih promjena. Oni su značajni jer su mogući te sa širokim prostornim opsegom.
Sve aktivnosti ovog specifičnog cilja nematerijalne su prirode te je stoga, u ovoj fazi, nemoguće
utvrditi njihove utjecaje na ostala okolišna pitanja.
Mjere za ublažavanje i orijentacijske mjere za Os 2.
Kod mjera prilagodbe na klimatske promjene, treba promicati povećanje otpornosti kroz aktivnosti
koje imaju za cilj zaštitu staništa (orijentacijska mjera).
Prioritetna Os 3 – Okoliš i kulturna baština
SC3.1 ima za cilj iskoristiti prirodnu i kulturnu baštinu u svrhu ekonomskog i teritorijalnog
razvoja. Mjere uključuju podršku znanju te razvoj zajedničkih strategija u svrhu promicanja održive
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 14
upotrebe resursa u ekonomskom sektoru, posebice u turizmu.
Strategije suradnje za očuvanje kulturne baštine imale bi značajne pozitivne učinke (direktne i
raširene) na povezane ciljeve. Aktivnosti u turizmu mogle bi imati kontroverzne utjecaje. Iako je
fokus SC-a na prirodnoj i kulturnoj baštini, rast turizma mogao bi imati negativne posljedice na
prirodne resurse. Konzervativno, negativni, a ne značajni utjecaji utvrđeni su na korištenje vode,
emisije CO2 i proizvodnju otpada. Uzimajući u obzir cilj SC-a, nisu uzeti u obzir negativni utjecaji
turizma na bioraznolikost i na ekosustave.
SC3.2 posvećen je održavanju i obnovi bioraznolikosti u Jadranskom zaljevu. Obuhvaća
nematerijalne mjere i pilot aktivnosti praćenja i poboljšanja znanja, koordinacije planiranja i
upravljanja te održivo ribarstvo. Pozitivni vrlo značajni utjecaji očekuju se na morski ekosustav.
Mjera koje se tiče Integriranog obalnog upravljanja mogla bi imati pozitivan učinak na prilagodbu
na klimatske promjene. Od integriranog upravljanje morem, obalnim i ruralnim područjem te
prekograničnim prirodnim resursima očekuju se pozitivni značajni utjecaji na kopneni ekosustav te
pozitivan, ali ne i značajan (jer nesiguran) utjecaj na prirodnu i kulturnu baštinu te na krajolik.
SC3.3 ima za cilj poboljšati okolišne uvjete morske vode korištenjem inovativnih tehnologija u
svrhu smanjenja onečišćenja. Pozitivni utjecaji na morsku vodu sami po sebi su bit SC-a: isti su vrlo
značajni budući da su direktni, mogući i sa širokim prostornim i vremenskim opsegom. Aktivnosti
koje predviđaju informacijske sustave za ekosustav te one koje imaju za cilj smanjiti rizik od
stranih organizama poboljšavaju pozitivan učinak na morski ekosustav.
Mjere za ublažavanje i orijentacijske mjere za Os 3.
Budući da SC3.1 promiče turizam, mogao bi imati negativan utjecaj na upotrebu resursa (emisije
stakleničkih plinova, voda, proizvodnja otpada) te bi mogao interferirati sa zaštićenim staništima.
Stoga, potrebno je uzeti u obzir sljedeće mjere za ublažavanje:
Jasno istaknuti u OP-u instrumente kojima će se osigurati održivi rast turizma. Osigurati održivi
razvoj turizma (posebice na prirodnim područjima) uvođenjem kriterija za odabir projekata te
izbjegavajući promociju turizma u zaštićenim staništima.
Nadalje, tijekom faze odabira projekata, područja gdje je prirodna/kulturna baština pod velikim
utjecajem klimatskih promjena, ekstremno štetnih prirodnih pojava te masovnog turizma, treba
podržati okolišnu degradaciju (orijentacijska mjera).
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 15
Prioritetna Os 4 – Pomorski prijevoz
SC4.1 ima za cilj unaprijediti kvalitetu, sigurnost te prirodnu održivost usluga pomorskog i
obalnog prijevoza na području programa. Aktivnosti predviđaju poboljšanje multimodalnosti kroz
promicanje povezanosti luka, regionalnih zračnih luka i turističkih mjesta. Napori u optimizaciji
mobilnosti unaprijedili bi održivost sektora sa pozitivnim utjecajima na kakvoću morske vode te na
kvalitetu morskih ekosustava. U skladu sa investicijskim prioritetom (7c), mjere će promicati
održivu mobilnost koja podrazumijeva bolju uoptrebu energije, sa pozitivnim, ali ne i značajnim
učinkom (indirektni, koji nije moguć) na energetsku učinkovitost te na emisije stakleničkih
plinova.
Mjere za ublažavanje i orijentacijske mjere za Os 4.
U “promociji međuoblanog prometnog povezivanja te usluga pomorskog prijevoza kroz pilot
prekogranične rute” treba izbjegavati lokacije koje se nalaze u ekološkoj mreži zaštićenih područja
Natura 2000 ili, kao alternativa, treba provesti odgovarajuću preventivnu analizu učestalosti
(mjera za ublažavanje).
Dati prednost (s odgovarajućim odredbama o kriterijima za odabir) intervencijama sa niskom
razinom ugljika (orijentacijska mjera).
7. MOGUĆI UTJECAJI NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000
Ne očekuju se negativni značajni utjecaji programa na ekološku mrežu Natura 2000. Bit i opseg
specifičnih ciljeva te odgovarajuće mjere isključuju, u ovoj fazi, negativne interferencije sa Natura
2000 staništima i vrstama. Stoga, radi osiguranja cilja očuvanja bioraznolikosti područja Natura
2000, predlaže se uvođenje kriterija eko-uvjetovanosti pri izboru projekata. Naime, kako bi
zadovoljili selekcijski postupak, projekti trebaju dokazati da nemaju značajnih utjecaja na niti
jedno Natura 2000 područje. To je od iznimne važnosti kod mjera provedbe turizma (SC3.1).
Nadalje, uvođenje sljedećih kriterija moglo bi biti korisno u izbjegavanju nanošenja štete
zaštićenim vrstama (vidi također iznad):
SC2.1: kod mjere prilagodbe na klimatske promjene, promicati povećanje otpornosti kroz
aktivnosti koje imaju za cilj zaštitu staništa;
SC3.1: ne promicati turizam u zaštićenim staništima, a to se posebice odnosi na špilje;
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 16
SC4.1: u “promociji međuoblanog prometnog povezivanja te usluga pomorskog prijevoza
kroz pilot prekogranične rute” treba izbjegavati lokacije koje se nalaze u ekološkoj mreži
zaštićenih područja Natura 2000 ili, kao alternativa, treba provesti odgovarajuću
preventivnu analizu učestalosti.
Poštivajući ove kriterije, program prekogranične suradnje neće nanijeti štetu staništima i vrstama
od interesa Zajednice za koja su postavljeni ciljevi očuvanja te osmišljena područja ekološke mreže
Natura 2000.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 17
PREKOGRANIČNI UTJECAJI NA OKOLIŠ
Okolišna pitanja Okolišni ciljevi SC1.1 SC2.1 SC2.2 SC3.1 SC3.2 SC3.3 SC4.1
Klimatske promjene i povezani rizici
Smanjiti emisiju stakleničkih plinova + + - b.z.u.
Smanjiti rizike od poplava ++ +
Smanjiti rizike povezane sa obalnom erozijom ++ + +
Smanjiti rizike od opustošenja +
Kvaliteta zraka Poboljšati kvalitetu zraka b.z.u.
Kakvoća vode i vodoopskrba Poboljšati ili održati kakvoću podzemnih i površinskih voda te vode za kupanje
Smanjiti opterećenje slatkih voda b.z.u. b.z.u.
Kopneni ekosustav Obnoviti degradirane ekosustave i njihove prateće usluge ? +
Zaštiti i očuvati raznolikost vrsti ?
Morski ekosustavi
Poboljšati ili održati kakvoću obalnih voda + ++ ++ +
Zaštiti i očuvati raznolikost vrsti ++ ++ +
Smanjiti pritisak na prirodne resurse + ++ ++ +
Kvaliteta i upotreba tla Sanirati onečišćena tla i zemlju
Poboljšati učinkovitost upravljanja tlom i zemljom
Tehnološki rizici Spriječiti tehnološke rizike
Zdravlje te sanitarni rizici i štete
Smanjiti kemijsko zagađenje te utjecaj istog na zdravlje
Smanjiti zvučno zagađenje
Smanjiti elektromagnetsko zagađenje
Prirodna i kulturna baština - Krajolik Očuvati krajolik i kulturnu baštinu b.z.u. + b.z.u.
Energija Promicati obnovljive izvore energije
Smanjiti potrošnju energije i poboljšati energetsku učinkovitost b.z.u. + b.z.u.
Gospodarenje otpadom Smanjiti proizvodnju otpada b.z.u. b.z.u.
Promicati recikliranje i ponovnu upotrebu b.z.u.
Pozitivni utjecaji Skala mjerenja intenziteta utjecaja Negativni utjecaji
++ Vrlo značajni utjecaji --
+ Značajni utjecaji -
? Nepoznati utjecaj1 ?
b.z.u. Bez značajnih utjecaja b.z.u.
1 "?": neke mjere predviđene programom mogle bi imati indirektne učinke koje je teško odrediti temeljem trenutačne metodologije procjene.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 18
8. MJERE PRAĆENJA
Sustav praćenja sastavni je dio SPUO postupka. Opis mjera za praćenje mora biti uključen u
izvješće o okolišu te one moraju biti na raspolaganju i u trenutku objave odluke.
Predloženi sustav za praćenje uzima u obzir okolišni kontekst te pokazatelje rezultata, učinka i
djelovanja. Isti su u stanju pratiti neočekivane okolišne utjecaje programa tijekom provedbe istog.
Većina tih pokazatelja temeljiti će se na informacijama koje su već dostupne u sustavu praćenja
dok će se nekolicina podataka prikupljati direktno od korisnika programa.
Svi podaci prikupljeni tijekom raznih faza biti će ukljućeni te analizirani u izvješću o okolišu koje će
tim za praćenje periodično sastavljati te dostaviti Zajedničkom tehničkom tajništvu i Upravljačkim
tijelima. Navedeno izvješće treba analizirati odbor za praćenje, pogotovo tijekom revizije i odluka o
reprogramiranju ili prilagodbi strategije, a u svrhu postizanja zadovoljavajućeg održivog razvoja
područja programa prekogranične suradnje te ciljeva istog.
9. PODACI O MOGUĆIM ALTERNATIVNIM RJEŠENJIMA TE OPRAVDANJE ZA DONESENE ODLUKE O PROGRAMU
Članak 5(1) te čl. 9(1b) SPUO Direktive 2001/42/EZ nalažu analizu alternativnih rješenja te
opravdanje za donesene odluke. Rizik od značajnih negativnih utjecaja znači da se moraju uzeti u
obzir alternativna rješenja unutar programa kako bi se donositeljima odluka dala mogućnost izbora
rješenja koja uklanjaju ili smanjuju okolišne utjecaje te koja poboljšavaju globalni okolišni otisak
programa.
Tijekom strateške procjene utjecaja na okoliš, uzeti su u obzir razni alternativni scenariji
(osmišljena su tri različita scenarija – A, B, C – mijenjajući alokaciju sredstava; nadalje, dva
dodatna scenarija o CO2 emisijama osmišljena su koristeći tkz. CO2MPARE model i uzevši u obzir
razne aktivnosti predviđene programom. Osmišljen je i tkz. scenarij “nulta opcija”). Analiza je
pokazala da se sadašnja predložena strategija (scenarij “A”) za javne konzultacije može smatrati
dobrom alternativom spram drugih opcija predloženih tijekom definiranja programa, budući da
predstavlja kompromis između potreba područja prekogranične suradnje i okolišnih utjecaja
programa. Naime, odabrana strategija ima za cilj realno odgovoriti na potrebe područja suradnje,
istovremeno potičući dobre okolišne utjecaje.
IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 19
10. ZAKLJUČAK
Okolišna procjena utvrdila je da su sveukupni utjecaji programa prekogranične suradnje Italija-
Hrvatska na okoliš pozitivni. Nekolicina predviđenih negativnih utjecaja može se izbjeći koristeći
predložene mjere za ublažavanje.
Tijekom procjene okolišnih utjecaja na program, naišlo se na dvije glavne poteškoće u sastavljanju
Izvješća o okolišu:
Poteškoće Kako se pristupilo poteškoćama
Podaci europskih statističkih institucija (Europske
agencija za okoliš i Eurostata) na razini Nuts 3 često
ne postoje. Nadalje, u mnogim slučajevima, analiza
je bila ograničena zbog razlika u kvaliteti, obrađenim
razdobljima i opsegu dostavljenih informacija od
strane dvaju različitih nacionalnih statističkih
sustava.
Sakupljeni su dostupni podaci razine Nuts 3 za cijelo
područje suradnje. Podaci razine Nuts 2 korišteni su
u slučajevima kada nisu bili dostupni podaci
različitih nacionalnih sustava te različitih razina
unutar jednog statističkog sustava.
Različita razina provedbe europskih odredbi u Italiji
i u Hrvatskoj odražava se u nejednakoj dostupnosti
(za neka okolišna pitanja) podataka.
Uzeti su u obzir prvenstveno podaci u
prekograničnom formatu. Nadalje, korištene su
druge nacionalne statistike koje opisuju specifične
aspekte ili koje daju jasnu sliku određenog pitanja.
Budući da se spojilo podatke iz različitih statističkih
izvora, mora se uzeti u obzir činjenica da su
pokazatelji koji opisuju prekogranični okolišni
kontekst aproksimativni.
SPUO postupak predviđa fazu konzultacija o okolišnim pitanjima koja će uključiti dionike i javnost.
Prijedlozi prikupljeni tijekom konzultacija uzeti će se u obzir kod pripreme konačne verzije
programa.