ISUSOVE POUKE...prelijepi ljiljan i stavio ga u ruke djece i mladih, i dok su ona gledala u Njegovo mladoliko lice, osvjeæeno zrakama OËeve prisutnosti, iznio im je pouku: ‘Po-gledajte

1

ISUSOVEPOUKE

ISUSOVEPOUKE

POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADESRPANJ, KOLOVOZ I RUJAN 2014.

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999.

Sadræaj 1. Naπ dragi nebeski Otac

2. Sin

3. Sveti Duh

4. Spasenje

5. Kako biti spaπen

6. Rasti u Kristu

7. Æivjeti kao Krist

8. Crkva

9. Naπe poslanje

10. Boæji zakon

11. Subota

12. Smrt i uskrsnuÊe

13. Drugi Kristov dolazak

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti usvakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmiπ-ljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 128. lipnja—5. srpnja 2014.

Naπ dragi nebeski Otac

“Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da sezovemo djeca Boæja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijet

nas jer njega nije poznao.” (1. Ivanova 3,1)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 144—148

5

Subota, 28. lipnja

Kako biste definirali Oca?

UVODMatej 6,26

Na πto pomislite dok izgovarate rijeËi molitve “OËenaπ”? Za mene rijeË “Otac”znaËi moj Zaπtitnik i Spasitelj! Kada kleËim na molitvi, osjeÊam da mi je tolikoblizu da skoro mogu dotaknuti Njegovo lice. On mi postaje tako stvaran da meu mojoj slomljenosti cijelu preplavi neoËekivani, nezadræivi val mira. O, kakvoolakπanje! Kada se osjeÊam odbaËeno i nevoljeno, Bog me, ne postavljajuÊiuvjete, uzima u svoje naruËje. Njegov zagrljaj je tako stvaran da nisam u stanjuzaustaviti suze. Ne mogu zamisliti svijet bez takvog Oca kao πto je On!

Naπ Otac je Bog pun ljubavi kojem je stalo do svih Njegovih stvorenja. UMateju 6,26, Isus ovako govori o svojem Ocu: “Pogledajte ptice nebeske! Nitisiju, niti æanju, niti sabiru u æitnice, i vaπ ih Otac nebeski hrani. Zar vi nistemnogo vredniji od njih?” On se toliko brine za nas da je Ëak i kosa na naπojglavi izbrojena (Matej 10,30). Mi smo toliko vrijedni u Njegovim oËima da je daosvojeg Sina, Isusa Krista, da nas otkupi od grijeha i ponudi nam vjeËni æivot.

Isus se u Getsemanskom vrtu molio svojem Ocu vapeÊi u dubokoj boli zbogteæine grijeha koji je ponio na svojim pleÊima (Matej 26,39). Sada kada se uzniona Nebo, Isus posreduje za nas pred Bogom. On æeli da mi budemo dio Njegovogkraljevstva jer smo Njegova djeca.

Sada definirajte “Oca” vlastitim rijeËima. Tko je On za vas? Koliko je stvaranu vaπem æivotu? Jeste li Mu spremni potpuno predati svoje srce da bi se mogaoumijeπati u vaπ sebiËni æivot? Tekst u 1. Ivanovoj 3,1 objavljuje: “Gledajte kolikunam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boæja.” Kad bismo samo razum-jeli koliki je blagoslov i prednost πto smo Njegova djeca, ne bismo viπe nipomiπljali da se æalimo i traæimo sebiËna zadovoljstva.

Prijatelji, naπ Otac nas u svojoj ljubavi i milosti poziva da Mu se pridruæimona intimnom, ugodnom duhovnom putovanju. Ovaj tjedan imajmo na umu da mipotjeËemo od tog moÊnog Stvoritelja i da nemamo razloga za brigu πto god sedogodilo u naπem æivotu.

Rose Arlyn P. Anacleto, Pasay City, Filipini

Naπ Otac je Bog pun ljubavi kojem je stalo do svih Njegovih stvorenja.

6

Nedjelja, 29. lipnja

Vjerna kopija

LOGOSPsalam 103,13; Jeremija 9,23.24; 31,3; Matej 6,25-34; 7,9-12; Luka 1,26-37;

3,21.22; 15,11-24; Ivan 3,16.17; 14,8-10; Hebrejima 9,14

Naπi obiteljski prijatelji kaæu mi da sam pljunuti otac. Majka mi kaæe da samnjegova “æenska kopija”. Oni su donekle u pravu. Neke moje tjelesne crte,osobine, interesi i hobiji sliËni su oËevim. Imala sam samo devet godina kad jeon umro od infarkta. Kako bih voljela da sam imala oca kao i druga djeca, ocakoji bi me promatrao kako rastem. Iako me je moja majka bila sposobna samaodgajati, njegova odsutnost se osjeÊala. Usprkos tome, tjeπilo me je to πto samznala da se moj nebeski Otac brine o meni i usmjerava me u svakoj prigodi.

Otac koji se brine (Postanak 9,3; Matej 6,31.32; 11,29.30; Filiplja-nima 4,19)

Tekst u Mateju 7,9-11 istiËe dobrotu naπeg nebeskog Oca: “Ili, ima li tkomeu vama da bi svome sinu, ako bi ga zamolio kruha, pruæio kamen, ili, akobi ga zamolio ribu, pruæio mu zmiju? Dakle: ako vi, premda ste zli, moæetedavati djeci svojoj dobre darove, koliko Êe viπe Otac vaπ nebeski dati dobraonima koji ga mole?” Koliko nam viπe moæe dati Onaj koji je stvorio svemir ikoji ga odræava? Vaæno je da Ga kao takvog prepoznamo jer je On izvor svegaπto imamo.

Kao stvorena biÊa, ne moæemo se hvaliti svojom mudroπÊu, snagom i bo-gatstvom. Sve to potjeËe od Boga. Ako ima neËega Ëime se trebamo hvaliti, toje onda naπe poznavanje i razumijevanje naπega Gospodina koji je milostiv,dobar i pravedan (Jeremija 9,23.24). Naπem nebeskom Ocu je drago kada seNjegov karakter ogleda u naπem æivotu.

Otac koji ljubi (Psalam 103,13; Jeremija 31,3; Luka 15,11-24)Bog se izjednaËuje s rijeËju ljubav. Ljubav nije upotrijebljena kao pridjev

kojim se opisuje naπ nebeski Otac. Ona je upotrijebljena kao imenica jer je Bogutjelovljenje ljubavi. On je pun saæaljenja prema svojoj djeci koja Ga se boje(Psalam 103,13). On nas ljubi vjeËnom ljubavlju (Jeremija 31,3), ljubavlju kojase ne mijenja i ne prolazi. OËeva nenadmaπna ljubav prema nama pokazala sekada je poslao svojeg jedinoroenog Sina na Zemlju da umre za nas i spasi nasod sigurne i vjeËne smrti (Ivan 3,16.17). Sigurno Ga je uæasno boljelo to πto jedopustio da Njegov Sin pati, ali je to pretrpio radi nas. Kristovom krvlju mi smooprani od svoje greπnosti (Hebrejima 9,14).

U usporedbi o izgubljenom sinu, Isus neizravno govori o negodovanju fari-zeja zbog Njegovog druæenja s greπnicima. Greπnike prikazuje izgubljeni sin,dok je stariji brat bio sliËan farizejima. Farizeji su tvrdili da doslovce dræeZakon, ali nisu razumjeli ljubav nebeskog Oca — ljubav koja se raduje povratku

7

makar jednoga od Njegove svojeglave djece. Kao i otac u ovoj usporedbi, Bognas, iako smo sagrijeπili protiv Njega, joπ uvijek doËekuje raπirenih ruku. Onnam je spreman oprostiti kada Mu priemo u pokajanju.

Saæaljivi Otac (Psalam 51,3; 111,4; Matej 6,25-34)Bog Otac vodi raËuna o pticama, ljiljanima i travi u polju (Matej 6,25-34).

Nama te stvari mogu izgledati beznaËajno, ali Bog obraÊa pozornost na njih.Koliko je onda viπe zainteresiran za nas, svoje remek-djelo, krunu svojeg stva-ranja? On se brine i za najsitnije detalje u naπem æivotu. Mi trebamo pokazativjeru da Êe On biti s nama na svakom naπem koraku. Stoga se ne trebamobrinuti kako Êemo proÊi u æivotu jer On zna naπe potrebe i prije nego πto Muse obratimo. Pozvani smo da prvo traæimo Njegovo kraljevstvo i Njegovu prave-dnost da bi nas mogao blagosloviti. Posluπnost Bogu treba biti naπ prioritet.

Otac koji je prisutan i aktivan (Luka 1,26-37; 3,21.22; Hebrejima9,14)

U kljuËnim trenutcima Isusovog æivota dvije druge Osobe Boæanstva odigralesu aktivnu ulogu. Od Isusovog zaËeÊa Bog Otac je izabrao Mariju da preko njeBoæji Sin bude roen, a Sveti Duh ju je osjenio (Luka 1,35). Prigodom Isusovogkrπtenja zaËuo se glas nebeskog Oca, a Sveti Duh se spustio na Njega u oblikugoluba (Luka 3,22). Isusov blizak odnos s Ocem pokazao se u naËinu na koji jeprovodio OËevu volju.

Sin otkriva Oca (Jeremija 9,23.24; Ivan 14,8-10)Pribliæivπi se zavrπetku svoje zemaljske sluæbe, Isus je svojim uËenicima

otkrio nebeskog Oca. Rekao im je da ako doista poznaju Njega, Isusa, ondapoznaju i vidjeli su nebeskog Oca. UnatoË tome, Filip Ga je ipak poslije zamolioda im pokaæe Oca. Isus im je ponovio da je svatko tko je Njega vidio, vidio i Oca.Kazao je: “Zar ne vjerujeπ da sam ja u Ocu i da je Otac u meni? Ja ne govorimsam od sebe rijeËi koje vam kaæem: Otac koji boravi u meni Ëini svoja djela.”(Ivan 14,10) Lik i karakter Oca i Sina su jedno. Isus je jedno u namjeri sa svojimOcem. Kao vjerna kopija, mi smo stvoreni na Boæju sliku da bi svijet mogaovidjeti da smo doista Njegova djeca.

Bongga L. Agno, Pasay City, Filipini

On se brine i za najsitnije detalje u naπem æivotu.

8

Ponedjeljak, 30. lipnja

Naπ nebeski Otac pun ljubavi

SVJEDO»ANSTVOMatej 6,25-34

“Bog je naπ Otac koji nas voli i skrbi se o nama kao o svojoj djeci.” (EllenG. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 93) “Niπta nam ne moæe donijeti istin-sko dobro bez Boæjeg blagoslova. Ono πto Bog blagoslivlja doista je blago-slovljeno.” (Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 198)

“Gospodin nam je dao dragocjene blagoslove u skromnim cvjetovima u po-lju, u mirisu koji tako godi naπim osjetilima. On je svaki cvijet obojio ljepotomjer je On Veliki Umjetnik. Onaj isti koji je stvorio prekrasna djela u prirodiuËinit Êe daleko veÊa djela za duπu. Bog je ljubitelj lijepoga i On Êe ukrasiti naπkarakter svojim bogatim vrlinama. On Êe uËiniti da naπe rijeËi postanu mirisnekao cvjetovi u polju. On nas blagoslivlja tako πto se svaki dan brine za naπetjelesne potrebe.” (Isto)

“Prema Isusovim rijeËima, cvijeÊe i biljke, posijano sjeme i poænjeveni urod,sve je to sadræavalo pouke o istini, kao i drveÊe koje raste iz zemlje. Ubrao jeprelijepi ljiljan i stavio ga u ruke djece i mladih, i dok su ona gledala u Njegovomladoliko lice, osvjeæeno zrakama OËeve prisutnosti, iznio im je pouku: ‘Po-gledajte na ljiljane u polju kako rastu [u jednostavnosti i ljupkosti prirodneljepote]; ne trude se niti predu. Ali ja vam kaæem da se ni Salomon u svojoj slavine obuËe kao jedan od njih.” (Ellen G. White, Counsels to Parents, Teachers,and Students, str. 179)

“Samo su oni istinski blagoslovljeni Ëija je osnovna briga da sebi osigurajublagoslove koji hrane duπu i ostaju vjeËno. Naπ Spasitelj nam kaæe: ‘Zato naj-prije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu pravednost, a to Êe vam se nadodati!’(Matej 6,33) Bog se brine o nama, Ëak gleda da izlije svoje zemaljske blagoslovena nas. Naπe zemaljsko dobro ne izmiËe pozornosti naπega nebeskog Oca. Onzna da mi imamo potrebe takve vrste. … Kada se Bog nasmijeπi na naπe napore,to nam viπe vrijedi od bilo kojeg zemaljskog dobitka.” (Ellen G. White, Naπevisoko zvanje, str. 198) “Nema granice blagoslova koje primamo.” (Ellen G.White, Naπ briæni Otac, str. 111)

ODGOVORI1. Zaπto naπ nebeski Otac svakoga od nas blagoslivlja drukËije?2. ©to moæemo nauËiti od nebeskih ptica i ljiljana u polju?

Ellizer K. Navarro, Pasay City, Filipini

“On je svaki cvijet obojio ljepotom jer je On Veliki Umjetnik.”

9

Utorak, 1. srpnja

Razumjeti Boga kao Oca

DOKAZMatej 26,39

Metafora o Bogu kao Ocu rijetko se pojavljuje u Starom zavjetu, u kojem seo Bogu dvaput govori kao Ocu Izraela i petnaest puta kao Ocu odreenih poje-dinaca. Slika o Bogu kao “Ocu” postaje jasnija na osnovi Isusovog otkrivenja.On je Boga Ëesto nazivao “Ocem” i traæio i od svojih uËenika da Mu se obraÊajuna isti naËin. Slika Boga kao oca ukazuje na bliskost i duboku naklonost. Tose posebno odnosi na aramejski izraz abba kojim se Isus koristio. Njegovaupotreba tog izraza jedinstvena je i po tome πto se on ne nalazi nigdje drugdjeu hebrejskoj literaturi. (Walter A. Elwell, Evangelical Dictionary of Theology,str. 506,507)

»ak su i vjernici iz mnogoboπtva upotrebljavali taj izraz za Boga pokazujuÊiduboko razumijevanje Boæjeg oËinskog odnosa prema nama koji smo postaliNjegova posvojena djeca (Rimljanima 8,14.15).

Taj odnos Otac-Sin izmeu Boga i Isusa ukazuje na bliskost i uzajamnuljubav meu njima. On pokazuje Boæju æelju da bude blisko povezan s nama,svojom posvojenom djecom, i naglaπava Njegovu briænu ljubav, zaπtitu i skrb onama.

Bog, naπ nebeski Otac, ima autoritet nad svojom djecom. On zapovijeda iraspolaæe. Mi sluπamo i pokoravamo se, kao πto se i Isus svjesno pokoravao dosame smrti da bi ispunio Boæju namjeru za Njegov æivot. Prepoznavanje Bogakao naπeg Oca mora nas navesti da poput Isusa priznamo da ono πto se trebaispuniti u naπem æivotu nije naπa volja, veÊ Boæja (Matej 26,39). Isus nas uËi dase molimo: “OËe naπ, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje! Doi kraljevstvotvoje! Budi volja tvoja na nebu tako i na zemlji!” (Matej 6,9.10)

Veza koju Isus ima sa svojim Ocem, kao πto moæemo sagledati na temeljumetafore o ocu i sinu, pomaæe nam da razumijemo koliko Bog ljubi svoju po-svojenu djecu (Ivan 16,27). On Êe biti s nama, voditi nas, tjeπiti i osiguravati sveπto nam je potrebno da zavrπimo djelo spasenja koje je On zapoËeo u nama. KaoNjegova posvojena djeca, mi Ëekamo vrijeme kada Êemo biti proslavljeni i primitisvoju baπtinu u Njegovom kraljevstvu.

ODGOVORI1. Koji su biblijski otac i sin najbolji primjer Boæjeg oËinskog odnosa prema

nama?2. Kako moæemo objasniti tu metaforu o ocu i sinu onima koji su doæivjeli

zlostavljanje u obitelji?

Arnold Galvo, Pasay City, Filipini

10

Srijeda, 2. srpnja

Pokazivati ljubav naπega nebeskog Oca

PRIMJENA1. Ivanova 3,1

Biblija prikazuje naπega nebeskog Oca kao Boga ljubavi. Boæja vlast na Nebuzasniva se na ljubavi i Njegovo je ime sinonim za ljubav. Ta ljubav se pokazalatijekom Ëetrdeset godina putovanja Njegovog naroda kroz pustinju. On ih jeuzdræavao tijekom cijelog tog razdoblja nakon izlaska...

Meutim, najveÊe otkrivenje ljubavi naπega nebeskog Oca otkriveno je uplanu spasenja, kada je On poslao svojeg voljenog Sina, Isusa Krista, na ovajsvijet da pati i umre na kriæu da bi nas spasio od ropstva grijehu (Ivan 3,16).

Isus nam je dao primjer kako trebamo pokazivati ljubav naπega nebeskogOca u svojem æivotu. To moæemo postiÊi osobnim utjecajem na ljude oko nas.Evo nekoliko primjera takvog utjecaja:

Naπ utjecaj na ljude u sredini u kojoj æivimo. NaËin na koji æivimo izdana u dan velika je propovijed za ljude oko nas. Postoji izreka koja glasi:“Budite propovijed.” Krist nam kaæe: “Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudimada vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.” (Matej 5,16)

Naπ utjecaj na druge u πkoli i na radnom mjestu. Mi smo uzor dru-gima u pozitivnom ili u negativnom smislu. Ljudi nas promatraju Ëak i kadanismo toga svjesni. Kad æivimo onako kako je naπ UËitelj æivio na Zemlji, mioponaπamo karakter naπega nebeskog Oca koji je pun ljubavi.

Utjecaj zemaljskog oca u obitelji. Zemaljski oËevi predstavljaju naπegnebeskog Oca koji je naπ Zaπtitnik, koji nas uzdræava i osigurava sve πto namje potrebno u materijalnom i duhovnom smislu. Zemaljski otac treba imatiprethodno navedene osobine naπega nebeskog Oca. Smatra se da krπÊanski otactreba biti sveÊenik u obitelji o kojem ostali Ëlanovi obitelji ovise u pogledusvojih duhovnih potreba. To je njegova najveÊa obveza prema obitelji. On trebapostupati prema Ëlanovima svoje obitelji kao πto naπ nebeski Otac pun ljubavipostupa prema nama (1. Ivanova 3,1).

ODGOVORI1. Na koji naËin zemaljski otac moæe biti vjesnik spasenja za Ëlanove svoje

obitelji?2. Kako moæemo ojaËati svoj odnos s naπim nebeskim Ocem da bismo mogli

biti na blagoslov ljudima?

Reynaldo A. Durano, Jr., Pasay City, Filipini

Mi oponaπamo karakter naπega nebeskog Oca koji je pun ljubavi.

11

»etvrtak, 3. srpnja

Ljubav prema buntovniku

MI©LJENJELuka 15,11-24

Nema boljeg naËina da se ilustrira naËin na koji se nebeski Otac odnosiprema buntovnom sinu od usporedbe o izgubljenom sinu. Prije nego πto je Kristdoπao, Sotona je tvrdio da je Bog tiranin, uvijek spreman da kazni one kojikrenu pogreπnim putem. Iako je toËno da Bog sudi i kaænjava, On je joπ sprem-niji da pokaæe suosjeÊanje i ljubav. Meutim, to se Ëesto previa. O Njemu piπe:“Ja ne æelim smrti nikoga koji umre” (Ezekiel 18,32). A preko proroka Hoπee Onpita: “Kako da te dadem?’” (Hoπea 11,8)

Bog je od samog poËetka bezuvjetno ljubio ljude i brinuo se o njima kao πtose otac brine o svojoj djeci. Njegovo srce je slomljeno svaki put kada nekogamora kazniti. Ako Bog voli buntovnike, onda sigurno voli svakoga. “Gledajtekoliku nam je ljubav Otac iskazao!” (1. Ivanova 3,1) U usporedbi, sin je povjero-vao da Êe ga otac primiti natrag, makar i kao slugu. To mu je dalo hrabrost dase vrati kuÊi.

Isus Krist je bacio najsjajnije svjetlo na Boæji karakter. On se nije koristiosamo slikom oca kao metaforom za Boga. On nas je uËio da Boga doista nazi-vamo svojim Ocem. Bogati, siromaπni, bolesni, umorni i djeca uvijek su biliprisutni meu sluπateljima kamo god je Krist iπao. OsjeÊali su da je On iscijelionjihov prazan æivot, jer kada bi Njega vidjeli, vidjeli bi Boga Oca. OdgovarajuÊiuËenicima na zahtjev da im pokaæe Oca, rekao je da su oni koji su Njega vidjeli— vidjeli Oca (Ivan 14,9).

Na koji bi onda naËin pravo znanje o Bogu trebalo utjecati na æivot ljudi udanaπnje vrijeme? Ljudima koji pate to daje snagu. Onima koji su oæaloπÊeni toje utjeha, a onima koji su u nevolji nada. Za ljude u oskudici to je sigurnost,a za poniæene radost. Kako se moæemo bilo Ëega bojati kada naπ svemoguÊi Otacpomno promatra odozgo dok nas Njegove oËi pune ljubavi pozivaju da se vrati-mo kuÊi? Kakvu utjehu, nadu i mir mi imamo!

Jerence Minh A. Relloso, Pasay City, Filipini

Ako Bog voli buntovnike, onda sigurno voli svakoga.

12

Petak, 4. srpnja

Pravi Otac

ISTRAÆIVANJEPsalam 103,13; Jeremija 31,3; Matej 6,26

ZAKLJU»AKUsprkos Ëinjenici da je Sotona odricao OËevo pravo da kaænjava i osvetolju-

bivo iskrivio Njegov karakter, Sveto pismo jasno otkriva da je Njegov karakternjeæno suosjeÊajan (Psalam 103,13), da je pun ljubavi (Jeremija 31,3) i vrloosjetljiv prema potrebama svih stvorenja (Matej 6,26). Pred nas se postavljaizazov da ostvarujuÊi blizak odnos s Ocem, razotkrijemo laæne optuæbe protivNjega i razumijemo Njegov pravi karakter. Takoer imamo Ëast da ovom svijetuotkrijemo OËev pravi identitet.

RAZMOTRIu Otii u netaknutu prirodu ili na neko drugo mjesto gdje Êeπ moÊi promatrati

ptice. S nekog skrivenog mjesta promatraj kako razliËite vrste ptica prona-laze i uzimaju hranu. Zapazi kako Otac provia ono πto je potrebno zapotrebe svake ptice. Zatim razmiπljaj o tome kako On moæe isto uËiniti i zatebe.

u Napravi hranilicu za ptice i na njoj napiπi redak iz Mateja 6,26 kao podsjet-nik na OËevu skrb. Daj je nekome tko je vezan za kuÊu.

u Navedi sedam primjera iz svojeg æivota kada se Otac pobrinuo za tvoje potre-be iako si mislio da On to neÊe uËiniti. Zapiπi te dogaaje i podijeli ih snekim tko je obeshrabren.

u Intervjuiraj ljude i postavi im pitanje koje su im osobine i karakterne crteposebno privlaËne kod drugih. Usporedi njihove odgovore s Boæjim privlaË-nim osobinama.

u Zamisli kako te Bog privlaËi k sebi (Jeremija 31,3). Napravi scenski prikazna tu temu s nekim prijateljem i izvedite ga u nekoj prigodnoj prilici.

u Isplaniraj neku zabavnu aktivnost za djecu na temu uËenja o biblijskimosobinama njihovog nebeskog Oca. UkljuËi posebno onu djecu Ëiji su oËeviskloni nasilju ili su odsutni iz njihovog æivota.

POVEÆIPsalam 118,18; 1. KorinÊanima 11,32; 2. KorinÊanima 6,17.18.John Eldridge, The Sacred Romance, pogl. 6, str. 69, “God the Ageless

Romancer”.Max Lucado, You Are Special; A Story for Everyone.Wayne Jacobsen, He Loves Me!; Learning to Live in the Father’s Affection,

pogl. 4, str. 25, “A Father Like No Other”.

Lisa Poole, Elbert, Colorado, Sjedinjene AmeriËke Dræave

13

Pouka 25.—12. srpnja 2014.

Sin

“Jer Sin »ovjeËji nije doπao da mu sluæe, nego da onsluæi, i da dadne æivot svoj kao otkup mjesto svih!”

(Marko 10,45)


14

Subota, 5. srpnja

UËitelj, Spasitelj, Sluga

UVODIvan 13,1-17

Ja imam natjecateljski duh. Uvijek sam æelio biti najbolji u svemu. Nije bitnoπto je to — πkola, sport ili glazba. Uvijek æelim biti izvanredan. Takav æivotnistav Ëesto prati osjeÊaj nadmoÊi, i doista moram priznati da imam priliËan ego.To je kamen spoticanja u mojem hodu s Isusom, jer u æivljenju po ugledu naNjega nema mjesta za ego. Isus ne igra po naπim pravilima. Njegovo shvaÊanjeuspjeha mnogo je drukËije od naπeg. On “nije doπao da mu sluæe, nego da onsluæi i da dadne svoj æivot kao otkup mjesto svih” (Matej 20,28). Isus nije doπaona ovaj svijet da bi bio zvijezda. On je doπao da bi donio izljeËenje jednomumiruÊem svijetu.

U ameriËkoj nogometnoj momËadi imate trenera, pucaËa i linijske igraËe.Zatim, tu je i deËko koji donosi vodu, ali na njega uglavnom nitko ne obraÊapozornost. Ipak, on je jedan od najvaænijih Ëlanova momËadi. Iza pozornicesluæi ostalima osiguravajuÊi im dovoljnu koliËinu tekuÊine. Bez njega oni ne bimogli izdræati vruÊinu i napor. Tako on zauzima nizak poloæaj da bi igraËi moglibiti zvijezde.

Opis Posljednje veËere prikazuje Isusa kao “deËka koji donosi vodu”. Sti-gavπi u unajmljenu sobu i primijetivπi da nema sluge, uËenici nisu uspjelipobijediti svoj ponos i pomoÊi jedni drugima oko pranja nogu. Stoga je Isusustao od stola i skinuo svoj ogrtaË. Zatim je kleknuo, oprao noge svim uËenici-ma i obrisao ih ubrusom. Mogu samo zamisliti njihovo negodovanje. Gospodinje bio na koljenima i prao njihove noge, umorne i prljave od putovanja!

Isus ih je blago ukorio: “Dakle, ako ja, Gospodin i UËitelj, oprah vama noge,i vi ih morate prati jedan drugomu. Dao sam vam primjer, da i vi Ëinite kako jauËinih vama. Zaista, zaista, kaæem vam, nije sluga veÊi od svoga gospodara nitije poslanik veÊi od onoga koji ga πalje. Kad to znate, blago vama ako to i Ëinite!”(Ivan 13,14-17) Tim rijeËima Krist je izrazio istinu koja se nalazi u osnovi Njego-vog poslanja. On nam Ëak i sada sluæi. Ima li veÊe ljubavi od te?

Yaniz Seeley, Williamsport, Tennessee, SAD

Gospodin je bio na koljenima i prao njihove noge, umorne i prljave odputovanja!

15

Nedjelja, 6. srpnja

Isus — isti kao i mi?

DOKAZMatej 15,39

U danaπnjoj kulturi koja poklanja veliku pozornost slavnim osobama, jedanËasopis objavljuje nedjeljno izdanje pod nazivom: “Slavni — isti kao i mi!” Punfotografija poznatih koji idu u kupnju, odgajaju djecu ili se sunËaju, ovaj Ëaso-pis nas podsjeÊa da su “zvijezde” normalni ljudi. Druπtvo takve pojedince Ëestopostavlja na poËasno postolje zaboravljajuÊi da su i oni samo obiËni ljudi kaoi mi.

Prema naπim mjerilima, Isus nije bio bogat, privlaËan niti talentiran. Potje-cao je iz siromaπne obitelji i iz neuglednog mjesta, pa ipak, mi Ga ponekadpostavljamo na poËasno postolje. Toliko se divimo slavi koja isijava iz Njega dazaboravljamo da je On bio i Ëovjek. Mi vidimo Njegovo boæanstvo i, kao i ljudikoji su prisustvovali Njegovim Ëudima, ispunjeni smo divljenjem i strahopo-πtovanjem (Luka 5,17-26). Ni sami uËenici nisu znali kako bi reagirali na poka-zivanje Njegove slave. Kada se Isus sastao s Ilijom i Mojsijem na Gori preobra-æenja, Petar je predloæio da tu podignu tri sjenice. Luka nam prenosi da je onto predloæio “ne znajuÊi πto govori” (Luka 9,33). Isusovo slabo prikriveno bo-æanstvo podjednako je djelovalo na vjernike i na nevjernike. Rimski stotnik jepovikao ispod kriæa: “Uistinu, ovaj Ëovjek bijaπe Sin Boæji!” (Marko 15,39) On jesmirivao vjetar i valove, Ëinio brojna Ëuda i na druge naËine pokazivao da je upotpunosti Bog. Ipak, bio je i Sin »ovjeËji. Doæivio je glad (Matej 4,2), podsmjeh(9,11) i tugu — baπ kao i mi.

©to to znaËi za nas? Ako je Isus bio u potpunosti Ëovjek kao πto smo mi,imamo li i mi sposobnost Ëiniti Ëuda? Isus nam kaæe da s goruπiËnim zrnomvjere moæemo premjeπtati planine (Matej 17,20). Moæete li zamisliti sebe, takonesavrπene, kako Ëinite ono πto je Isus Ëinio? NemoguÊe! Ali Isus nam kaæe daje s Bogom sve moguÊe. Mi moramo slijediti Njegov primjer i povezati se sizvorom svake sile. Njegovo poslanje mora biti naπe — sluæiti ljudima oko nasi ukazivati im na Krista. Pavao to kaæe ovako: “Onomu koji, prema snazi πto silusvoju oËituje u nama, moæe uËiniti neograniËeno viπe od onoga πto moæemomoliti ili misliti — njemu slava u Crkvi i u Kristu Isusu u sva pokoljenja i svevjekove! Amen.” (Efeæanima 3,20.21)

ODGOVORINa koji je naËin Isusova ljudska narav promijenila naËin na koji se molimo,

ponaπamo i mislimo o sebi? ©to te Bog poziva da Ëiniπ za Njega?

Courtney Tait, Malden, Massachusetts, SAD

Isus nam kaæe da je s Bogom sve moguÊe.

16

Ponedjeljak, 7. srpnja

SvemoÊni Mesija

LOGOSMatej 11,25-27; 13,53-58; 17,1-18

©to mi kaæemo o tome tko je On? (Matej 4,1-11; 8,23-27; Marko6,31-44)

Filmovi o superjunacima meu najpopularnijima su i ostvaruju najveÊuzaradu. Ljudi su uvijek voljeli promatrati kako junaci natprirodnih sposobnostiizvode nevjerojatne podvige. Meutim, s vremenom su naizgled savrπenim liko-vima poËeli pridavati viπe ljudske osobine pripisujuÊi im osobne izazove iunutarnje sukobe. Danaπnji junaci mogu preskoËiti neboder u jednom skoku,ali ih njihova osobna drama dræi Ëvrsto prikovanim za zemlju.

Usporedba sa “superjunakom” moæda je odviπe trivijalan naËin da opiπemonaπeg svemoÊnog Spasitelja i Otkupitelja, ali iz ljudske perspektive o Isusu seËesto raspravljalo na sliËan naËin. Vjerski voe Njegovog vremena ustrajavali suna tome da je On samo Ëovjek. Poslije je crkvena hereza pod nazivom docetizamtvrdila da je Isus samo izgledao kao Ëovjek, ali da zapravo nije imao ljudskotijelo. Prema drugim uËenjima Isus je u poËetku bio samo Ëovjek, ali se ujednom trenutku spojio s boæanskim. Drugi, opet, vide Isusa samo kao izuzetnoljudsko biÊe.

Meutim, Isus iz Svetoga pisma u potpunosti je Sin »ovjeËji i Sin Boæji. Onje osjeÊao glad (Matej 4,2), a ipak je na Ëudesan naËin umnoæio hranu (Marko6,31-44). Doæivio je tugu i æalost (Matej 26,37), a ipak je obiËnom rijeËju umiriooluju koja je bjesnjela (Matej 8,23-37).

Sin »ovjeËji (Matej 8,16.17; 13,53-58; Filipljanima 2,5-8)KrπÊani su stoljeÊima toliko filozofirali o Isusu da su Ëesto nijekali Njegovu

ljudsku stranu — upravo onu koja Ga povezuje s nama. Meutim, Biblija uzimau obzir Isusove ljudske osobine. U Mateju 8,16.17 parafraziran je tekst iz Knjigeproroka Izaije 53,4 da bi se naglasilo Njegovo suosjeÊanje s naπim borbama inevoljama. U Filipljanima 2,6-8 Pavao dalje naglaπava tu pouku krπÊanima kadapiπe o Isusu: “On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svoje jednakostis Bogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge i postavπi sliËan ljudima. Kadpostade kao Ëovjek, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, i to do smrtina kriæu.”

Isusovo razumijevanje naπeg ljudskog iskustva obuhvaÊa Ëak i borbu protivgrijeha. “Nemamo, naime, nekoga velikog sveÊenika koji ne bi mogao suosjeÊatis naπim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πtonije sagrijeπio. Dakle: pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti da primi-mo milosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ!” (Hebrejima 4,15.16)

17

Sin Boæji (Marko 8,27-30; 15,33-39)Isus je Ëitava tri desetljeÊa æivio skoro potpuno anonimno. Ipak, kad je

otpoËeo svoju javnu sluæbu, Njegova prisutnost izazivala je burnu reakciju. Tonam otkriva πto je ljude navelo da priznaju Njegovo boæanstvo — vlast nadprirodom (Matej 14,32.33), uvid u osobni æivot (Ivan 1,48), reakciju Zemlje naNjegovu ærtvu (Matej 27,54) i tako dalje. Onima koji su bili pod utjecajem Sve-toga Duha Isusovo boæanstvo bilo je oËito, Ëak i kada ih je Duh pokretao dapreispituju svoje srce.

Ipak, iako su mnogi prepoznali Njegovu silu, odbili su priznati Njegov autori-tet. Kada je Isus rekao uzetom Ëovjeku da su mu grijesi oproπteni, vjerski voesu se sablaznili zbog tog navodnog bogohuljenja. Isus je Ëitao njihova srca idokazao svoje boæanstvo ne samo lijeËenjem paralize ovog Ëovjeka, veÊ i pra-πtanjem njegovih grijeha (Luka 5,17-25).

Isusovo poslanje (Matej 20,28; Ivan 10,11)Pitanje koje je Isus postavio svojim uËenicima: “A vi — reËe im — za koga

me dræite?” otkriva nam mnogo o Njegovom planu djelovanja. Iako je Ëinio Ëudai provodio dosta vremena poduËavajuÊi u javnosti, On nije trubio o svojemboæanstvu niti je pozivao ljude da Ga oboæavaju kao nekog junaka. On nije nasvojoj odjeÊi nosio veliko “M” kao “Mesija”. Kada Ga je Petar prepoznao kaoMesiju, Isus je zatraæio od svojih uËenika da zadræe tu Ëinjenicu za sebe. On jesvoje pravo poslanje otkrivao korak po korak, prvo onima koji su Mu bili naj-bliæi, a onda cijelom svijetu — na Golgoti.

Isus je objavio da “nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi i da dadne svojæivot kao otkup mjesto svih” (Matej 20,28). On je sebe nazvao Dobrim Pastiromkoji “daje æivot svoj za ovce” (Ivan 10,11). Za veliku veÊinu Njegovih sljedbenikato je bilo neπto neprihvatljivo. Kada je Ëuo da Isus govori za sebe kako Êe moratipatiti i umrijeti, Petar Ga je poveo u stranu i rekao: “Tebi se takvo πto ne smijedogoditi!” Isusov nezaboravni odgovor na Petrove nagle rijeËi glasio je: “Sotono,idi mi s oËiju!” (Matej 16,22.23)

–avao je znao da Êe Isusova nesebiËna sluæba znaËiti njegovu propast. So-tonino je osnovno naËelo æivjeti za sebe. Pa ipak, iako je posjedovao svu silukoju bismo ikada mogli poæeljeti, Isus je sve to ostavio da bi nas spasio odsamouniπtenja.

ODGOVORI1. Koji su aspekti Isusovog karaktera i naravi vama osobno najznaËajniji?2. Koje su teme, po vaπem miπljenju, najkontroverznije danas u naπoj kulturi?

A u vaπoj crkvi? Zaπto?

Tompaul Wheeler, Nashvile, Tennessee, SAD

On nije na svojoj odjeÊi nosio veliko “M” kao “Mesija”.

18

Utorak, 8. srpnja

Vjera u smrtnoj opasnosti i drugi prikriveni motivi

SVJEDO»ANSTVOOOOOMatej 12,38-42

SuoËeni s katastrofalnim okolnostima, ljudi vape Bogu, moæda prvi put uæivotu. “Ako me izbaviπ iz ovoga, iÊi Êu ËeπÊe u crkvu!” Ili: “Dat Êu veliki prilog!”U Isusovo vrijeme mnogi koji su Ga proglasili za Mesiju bili su impresioniraniNjegovom Ëudotvornom silom i nisu previπe obraÊali pozornost na duhovneistine koje je iznosio. “Sin je ovog duænosnika [hebrejskog kneza] bolovao odbolesti koja je, Ëini se, bila neizljeËiva. LijeËnici su ga ostavili da umre, ali kadje otac doznao za Isusa, odluËio je potraæiti pomoÊ od Njega. ...

I kraj svih dokaza da je Isus bio Krist, molitelj je odluËio svoju vjeru u Njegauvjetovati ispunjenjem svog zahtjeva. Spasitelj je suprotstavio ovo sumnjiËavonevjerstvo jednostavnoj vjeri Samarijanaca koji nisu traæili nikakvo Ëudo iliznak. Njegova rijeË, vjeËno prisutni dokaz Njegova Boæanstva, imala je uvjerljivumoÊ koja je doprla do njihovih srca. Krista je boljelo πto Êe Njegov narod, komesu povjerena sveta proroËanstva, prije Ëuti Boæji glas koji im govori preko Nje-gova Sina. … Ovaj dvorski Ëovjek predstavljao je mnoge u svom narodu. ...Nadali su se da Êe dobiti neku posebnu korist Njegovom silom i svoju su vjeruvezali za dobivanje ove privremene pomoÊi, a nisu poznavali svoju duhovnubolest. ...

Kao bljesak svjetlosti, Spasiteljeve rijeËi upuÊene plemiÊu razotkrile sunjegovo srce. Uvidio je da je iz sebiËnih pobuda traæio Isusa. Njegova kolebljivavjera pojavila se pred njim u svom pravom karakteru. S dubokom boli shvatioje da bi njegova sumnja mogla njegovog sina stajati æivota. Znao je da se nalaziu nazoËnosti Onoga koji moæe Ëitati misli i kome je sve moguÊe. U dubokojduπevnoj patnji uzviknuo je ponizno moleÊi: ‘Gospodine… sii prije nego miumre dijete!’ Njegova vjera Ëvrsto se uhvatila za Krista. ...

Spasitelj se ne moæe udaljiti od duπe koja se iznoseÊi svoju veliku potrebuËvrsto dræi Njega. ‘Idi,’ rekao je On, ‘tvoj sin je æiv’. PlemiÊ je s mirom i radoπÊu,koju nikada ranije nije poznavao, otiπao od Spasitelja. Ne samo πto je vjerovaoda Êe njegov sin ozdraviti, veÊ je s Ëvrstim povjerenjem uzvjerovao u Krista kaosvog Otkupitelja.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 146—148)

ODGOVORI1. Savao je oslijepio prije nego πto je prepoznao Isusa kao Boæjeg Sina. Koja

je biblijska osoba doæivjela manje dramatiËno obraÊenje?2. Zaπto je neæidovima moæda bilo lakπe bezuvjetno prihvatiti Isusa?

Christina Rasmussen, Laurel, Maryland, SAD

“Spasitelj se ne moæe udaljiti od duπe koja se iznoseÊi svoju velikupotrebu Ëvrsto dræi Njega.”

19

Srijeda, 9. srpnja

Gledanje u Sina

PRIMJENAMatej 20,28

U ©vicarskoj je 2012. godine jedna æena umrla od gladi nakon πto je poku-πala æivjeti samo od sunËevog svjetla. »itala je u nekoj knjizi o prednostimagledanja u sunce i “prehrane svjetlom”. Autor te knjige tvrdi da se ljudi moguduhovno uzdiÊi i preæivjeti dugo vremensko razdoblje “hraneÊi se” iskljuËivogledanjem u Sunce. TragiËno je da Ëak i tako oËigledne neistine uspijevajuzavarati ljude. (“Woman starved to death on ‘light’ diet”, http://www.foxnews.com/health/2012/04/25/woman-starved-to-death-on-light-diet/)

Ako ste odgajani kao krπÊanin, vjerojatno ste cijelog æivota sluπali o tomeda je Isus Boæji Sin, da Êe gledanje u Njegovo lice i razmiπljanje o Njegovomkarakteru biti dovoljno da vas odræi i preobrazi u Njegovo obliËje i doista semoæete osloniti na Sina kada je rijeË o vjeËnom æivotu. Ali kako od promatraËapostati ljudi koji prebivaju u Njemu? U nastavku se nalazi nekoliko praktiËnihprijedloga za “gledanje u Sina”:

Istraæujte Boæje osobine. Bog je ljubav. On je milostiv, briæan, pun razumi-jevanja i spreman da oprosti. U onoj mjeri u kojoj to uspijemo razumjeti, imatÊemo silu da budemo sliËniji Njemu. Za jasan pogled na Boæje osobine uloæite(vrijeme i novac) u knjigu Isusov æivot Ellen G. White.

Istraæujte Boæja obeÊanja. Danas je krπenje obeÊanja postalo neπto nor-malno. Ipak, Bog æeli da Mu vjerujemo i da se uzdamo u Njegova obeÊanja. Kadse oslanjamo na Njega, Njegovo djelovanje u naπem æivotu postaje oËito uspo-stavljajuÊi naËin æivota koji uzdiæe vjeru. Da biste upoznali Boga preko NjegovihobeÊanja, piπite blog o biblijskim obeÊanjima i o tome kako se ona mogu pri-mijeniti u vaπem æivotu. »inite to tijekom jednog tjedna. Postavite sebi cilj danastavite s tim tijekom cijele godine.

Traæite Boæju prisutnost. Molite Ga da vas nauËi kako da prebivate uNjemu. To je proces koji traje Ëitavog æivota, ali veÊ danas moæete krenuti malimkoracima. Sluπajte Boæju rijeË preko MP3 ureaja ili aplikacija za mobilni tele-fon. Dok putujete, obavljate poslove ili Ëekate u redu, upotrijebite sluπalice.

»ime god da se bavite, Ëinite to kao da Krist stoji pokraj vas. Povjerite Musvoje misli i razvijte svjesnost o Njegovoj prisutnosti. PoËnite polako. Utvrujtetu naviku dok ne postane dio vaπe svakidaπnjice.

ODGOVORI1. Koje je “laæne oglase” Sotona objavio o Boæjem karakteru?2. Razmiπljaj o retku u 1. Ivanovoj 4,16 i njegovoj primjeni na naπ æivot.

Amie Regester, Greenbrier, Arkansas, SAD

20


Ptice iz istog jata

MI©LJENJEMatej 13,55

“Svjesni ste da vi niste njegova prava majka, zar ne?”Nevjerojatno je kako vas dijete od πest godina moæe ostaviti bez daha.Naπa skromna kuÊa bila je puna djece i prijatelja. Sjedila sam u kutu sa

Sengorom, koji je tada imao dvadeset mjeseci. Uæivali smo u trenutcima tiπinejer je on postajao pomalo uznemiren u guævi. Njegov æivot s nama bio je vrlouzbudljiv u usporedbi s monotonijom sirotiπta.

“Zaπto to kaæeπ?” pitala sam.“Pa svi kaæu da ste vi njegova majka, ali to je nemoguÊe”, odvratila je slatka

mala crvenokosa.“A zaπto ne?”“Ne izgledate kao on.”“Ali ja ga hranim, mijenjam mu pelene, igram se s njim, volim ga, ljubim i

nosim u naruËju. To rade mame, zar ne?”“Pa da, valjda.”“Koja bi druga æena mogla biti njegova mama?”“Nisam razmiπljala o tome na taj naËin.” I otiπla je utuËena.Isus nije izgledao kao Mesija kojeg su farizeji oËekivali. Pravedni voe nisu

bili u stanju prepoznati Krista kada su se sreli s Njim. Baπ kao πto je ovo dijetemislilo da je struËnjak za majke, æidovski su voe smatrali da su struËnjaci zaBoga. Kada je doπao, Isus nije ispunio njihova oËekivanja. Da su obratili maloviπe pozornosti na to kako je Bog opisao svojeg Sina, znali bi πto trebaju traæiti.Isus je bio Janje bez mane, spremno da plati cijenu za naπe grijehe. Isus namje doπao pokazati put u vjeËni æivot. Pokazao nam je kako da praπtamo,pokazujemo poπtovanje i budemo ljubazni i milostivi prema svakom Boæjemstvorenju. Zemlja nije oËekivala Mesiju koji Êe biti ponizni sluga.

Provodite li vi svoj æivot oËekujuÊi Isusa iz Biblije ili nekog drugog? Je li Onsamo proizvod vaπe maπte? Isus se ne mijenja. On je Onaj koji kaæe da jest.Moæda ljudi oËekuju da On bude Bog kojeg se treba plaπiti, ali Isus moæe bitisamo ono πto jest — sveprisutna ljubav.

ODGOVORI1. Odnosimo li se mi prema Isusu kao prema obiËnom djeliÊu neke slagalice

pokuπavajuÊi Ga uklopiti tamo gdje mislimo da Mu je mjesto?2. Na koji naËin mi ponekad ograniËavamo Ëuda koja je Bog spreman uËiniti u

naπem æivotu?

Lisa Hermann, Nashville, Tennessee, SAD

Zemlja nije oËekivala Mesiju koji Êe biti ponizni sluga.

21

Petak, 11. srpnja

Naπ NPZ (Najbolji Prijatelj Zauvijek)

ISTRAÆIVANJEIvan 1,43-49

ZAKLJU»AKIsus je bio u potpunosti Ëovjek — ponizni sluga kojeg je rodila Marija (Luka

1,35). Ipak, On se otkrio kao vjeËno prisutni “Ja Jesam” (Ivan 8,58). On naizgledobjedinjuje u sebi bezbroj nepovezanih proturjeËnosti, ali isto tako i mnoπtvoskladno povezanih osobina. Bolje od prekrasno izrezbarenog kristala, Njegovimnogobrojni odrazi reflektiraju svjetlo koje obasjava ËovjeËanstvo. Pomislite nasvojeg najboljeg prijatelja, braËnog druga ili najbliæeg poslovnog partnera i na tokoliko vas dobro ta osoba poznaje i koliko vas voli. Zatim se zapitajte: “A kolikome viπe voli Isus koji je umro za mene?” ©to mi kaæemo o tomu tko je Isus?“Nitko ne pozna Sina nego Otac” (Matej 11,27), pa ipak, On se neprijepornopredstavlja kao naπ najbolji prijatelj zauvijek.

RAZMOTRIu Prikupi ili fotografiraj predmete iz prirode koji opisuju ili prikazuju razliËite

osobine Boæjeg Sina. Ukrasi mjesto na kojem Ëesto boraviπ tako da te pod-sjeÊa na to kako se On odnosi prema tebi.

u Razgovaraj s prijateljima ili dragim osobama o kristolikim crtama koje vidiπu njima.

u Istraæi pojam “Sin Boæji” na razliËitim jezicima i kulturama i napiπi pjesmuo tomu πto si otkrio.

u Snimi monodramu koja prikazuje Isusa i Njegove odnose s drugima. Postavitu snimku na internet.

u Razmiπljaj sat vremena svakog dana tijekom jednog tjedna o tome kako bise ponaπao prema drugima kad bi Isus stajao pokraj tebe. Zapiπi svojazapaæanja. Moæeπ li produljiti to vrijeme u kojem zamiπljaπ da je On s tobom?

u Snimi intervju s oËevima i sinovima u vezi s njihovim meusobnim odno-sima i usporedi njihove odgovore s tim kako Bog i Isus razgovaraju jedan sdrugim.

POVEÆIMatej 11,19.Ellen G. White, Isusov æivot, 1. poglavlje.©to adventisti vjeruju..., str. 43—67.

Neil Braithwaite, Washington, D.C., SAD

22


Sveti Duh

“Ja Êu moliti Oca, i dat Êe vam drugog Branitelja koji Êeostati s vama zauvijek.” (Ivan 14,16)


23

Subota, 12. srpnja

»ujete li Ga?

UVODIvan 3,5-8; 14,17; Rimljanima 8,27; 1. KorinÊanima 2,7-11

Prolaznici su jedan po jedan zaobilazili malog djeËaka. Nije mu moglo bitiviπe od πest godina. “Oprostite, gospodine. Oprostite, gospoice ”, ponavljao jedok su ljudi prolazili. Kada smo moj prijatelj i ja proπli pokraj njega, rekao je:“Oprostite, gospoice, moæete li mi pomoÊi da prijeem preko ceste?” S obzi-rom na to da sam se i sama bojala prijeÊi preko ceste, zamolila sam svojegprijatelja da mu pomogne prijeÊi na drugu stranu.

Taj mali djeËak simbolizira nas, greπna ljudska biÊa koja traæe duhovnupomoÊ. Meutim, problem s kojim se suoËavamo jest da mi ne moæemo pomoÊijedni drugima jer nam je svima potrebna duhovna pomoÊ. Tekst u Ivanu 15,26kaæe: “Kada doe Branitelj, kojega Êu ja poslati od Oca, Duh istine koji izlaziod Oca, svjedoËit Êe za me.”

Tekst u Ivanu 3,8 kaæe nam da “vjetar puπe gdje god hoÊe. »ujeπ mu πum,ali ne znaπ ni odakle dolazi ni kamo ide. Tako je sa svakim koji je roen odDuha.” Mi ne moæemo vidjeti Duha, ali Ga moæemo Ëuti kada nam govori i ustanju smo prihvatiti Njegovo vodstvo. “Dvojica mojih najbliæih prijatelja upravosu zavrπila teËaj ronjenja. Æeljeli su roniti duboko u vodu kako bi vidjeli πto sesve tamo nalazi. Na sliËan naËin Sveti Duh je kao ronilac na velikim dubinama,koji moæe zaroniti duboko i otkriti πto se tamo nalazi. Zbog toga Biblija kaæeda vam Duh, Ëak i kad ne znate πto se dogaa, moæe pomoÊi jer On roni duboko.On pronalazi put do onog mjesta gdje se neπto dogaa. On lovi naπe najdubljemisli da bi nas povezao s Boæjim umom.” (Keith Krell, “Deep Thoughts by theHoly Spirit (1 Corinthians 2:6-16),” http://bible.org/seriespage/%E2%80%9Cdeep-thoughts-holy-spirit%E2%80%9D-1-corinthians-26-16)

Ako vam je srce æedno, um zbunjen, a duπa prazna, UËitelj Êe ispuniti vaπespreme svojim mirom, miloπÊu i ljubavlju. Kada prihvatimo Duha, On prebiva unama i razvijaju se Njegovi plodovi tako da moæemo svjedoËiti drugima. A kadasvjedoËimo njima, doprinosimo i svojem duhovnom rastu isto kao i njihovom.

Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, otvorimo svoje srce i um zaBoæjeg predstavnika, Svetoga Duha.

Annalisa Miller, St. Catherine, Jamajka

Kada prihvatimo Duha, On boravi u nama i razvijaju se Njegovi plodovi.

24

Nedjelja, 13. srpnja

Nahranjeni ali neplodni?

LOGOSIvan 14,26; Djela 2,3.4; 2. KorinÊanima 1,21.22

Boæanski dar i vodiË (Ivan 14,26; 2. KorinÊanima 1,21.22)Sveti Duh je veliËanstveni dar od Boga namijenjen oËajnom, beznadnom i

preplaπenom ljudskom rodu. Bog u svojoj nenadmaπnoj mudrosti razumije ko-liko su naπa srca slaba i kako se lako pomirimo s neuspjehom. Zato nam je daotaj dar koji, iako ga ne moæemo vidjeti ni dodirnuti, utjeËe i mijenja æivotsvakoga tko ga prihvati.

Sveti Duh nas uvjerava da su naπa narav i postupci greπni. On nas ohrabrujei pomaæe nam kad svjedoËimo drugima. Bez Svetoga Duha ne moæemo bitisigurni da smo spaπeni. “Onaj koji i nas i vas jaËa u Kristu, on nas je i obiljeæiopeËatom i stavio nam u srca zalog — Duha.” (2. KorinÊanima 1,21.22)

Sveti Duh nam otkriva OËevu volju, pomaæe nam da æivimo krπÊanskimæivotom i navodi nas da Ëinimo ono πto je po Boæjoj volji. “A Branitelj, DuhSveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πtovam rekoh.” (Ivan 14,26)

Vatra ih je pokrenula (Djela 2,3.4)UËenici su se kukaviËki sakrili u gornjoj sobi nakon Isusovog uznesenja.

Bili su neaktivni i bez oduπevljenja za djelo propovijedanja Evanelja. Meutim,buduÊi da su se Ëvrsto dræali obeÊanja o Branitelju “ukazaπe im se jezici kaood plamena, i razdijeliπe se te nad svakog od njih sie po jedan. Svi se oninapuniπe Duha Svetoga te poËeπe govoriti tuim jezicima, kako ih je veÊ Duhnadahnjivao da govore.” (Djela 2,3.4) Svatko od njih primio je darove i talentekao i pomoÊ da ih upotrijebi u sluæbi za Krista.

Isto vrijedi i za nas danas. Svima su nam dani talenti iako je svaki od njihrazliËit. Usporedo s darovima, svi smo opomenuti od Svetoga Duha da ih kori-stimo kako bismo unaprijedili Kristovo djelo. “Milosni su darovi razliËiti, ali jeisti Duh. RazliËite su i sluæbe, ali je isti Gospodin. RazliËiti su i uËinci, ali jeisti Bog koji Ëini sve u svima. Svakomu se daje objava Duha na opÊu korist.” (1.KorinÊanima 12,4-7)

Bog æeli suraivati s nama, iako bi cijelo svoje djelo mogao zavrπiti u trenoka. On je toliko pun ljubavi i suosjeÊanja da nam dopuπta da sudjelujemo uNjegovoj sluæbi spaπavanja duπa i mijenjanja æivota. Sveti Duh je treÊa OsobaBoæanstva. Preko Njegove sluæbe Bog dopire do svakog od nas pojedinaËno.Sveti Duh nas blagoslivlja duhovnim darovima, plodovima Duha i naπim osob-nim talentima koji nam pomaæu da unaprijedimo Kristovo djelo i uËinimo upra-vo ono πto se od nas oËekuje.

25

Dar Svetoga Duha (Rimljanima 12,1-8; 1. KorinÊanima 12,1-11.28-30; Efeæanima 4,1-13)

Svatko voli dobiti poklon. Kada uËenik zavrπi srednju πkolu, moæda Êe muroditelji pokloniti novo raËunalo koji Êe mu pomoÊi u hvatanju biljeæaka i pisanjuradova na fakultetu. Kada postanu krπÊani, ljudi takoer dobivaju poklone. Tepoklone daje im Sveti Duh kako bi mogli raditi za Boga. “Pavao je nauËavao dase ti darovi ... trebaju pokazivati u æivotu krπÊana iz svih druπtvenih slojeva.”(Handbook of Seventh-day Adventist Theology, Commentary Reference Series,sv. 12, str. 610) Dok budete Ëitali listu tih darova, molite se da vas Sveti Duhvodi kako biste mogli upotrijebiti one darove koje vam On æeli dati.

Æivjeti po Duhu (GalaÊanima 5,13-26)Ponekad kao krπÊani ulaæemo velike napore da bismo bili dobri i da bismo

Ëinili ono πto je ispravno. Meutim, neizostavno svi padamo. Zaπto? Zato πtonije u naπoj moÊi da postignemo poboænost i dobrotu koju æelimo. Jedino SvetiDuh ima tu sposobnost.

“Bog se nada da Êe izmijeniti pala biÊa u svoje obliËje tako πto Êe preobrazitinjihovu volju, um, æelje i karakter. Sveti Duh donosi vjernicima neshvatljivupromjenu izgleda. Njegov rod, ‘ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota,vjernost, krotkost, uzdræljivost’ (GalaÊanima 5,22.23), sada Ëini njihov naËinæivota — premda ostaju smrtnici, podloæni raspadanju sve do Kristovog povratka.”(©to adventisti vjeruju…, str. 126)

ODGOVORI1. Na koji naËin Sveti Duh utjeËe na vaπe svakidaπnje odluke?2. Koje talente vi imate i kako se oni mogu upotrijebiti za napredovanje Kristo-

vog djela?

Dane H. Johnson, St. Catherine, Jamajka

Svatko voli dobiti poklon.

26


Sveti Duh: moÊan ili nemoÊan?

SVJEDO»ANSTVORimljanima 8,14

“Vjetar se Ëuje u granama drveÊa, izazivajuÊi πuπtanje liπÊa i cvjetova; aliipak nevidljiv je i nitko ne zna otkuda dolazi i kuda ide. Tako je i s radomSvetoga Duha u srcu. Novoroenje se ne moæe bolje objasniti no πto se moæeobjasniti kretanje vjetra.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 126)

“Djelovanje Svetoga Duha tako je veliko da se ne moæe izmjeriti. Iz tog izvorapotjeËe sila i uspjeπnost Boæjih radnika. Sveti Duh je Branitelj, osobna Kristovaprisutnost u duπi.” (Ellen G. White, Review and Herald, 29. studenoga 1892.)

“Sveti Duh je dah duhovnog æivota duπe.” (Isto)U Filipljanima 4,8 Pavao nas potiËe da razmiπljamo na pozitivan naËin:

“Uostalom, braÊo, sve πto je Ëestito, πto je diËno, πto je pravedno, πto je nevino,πto je ljubezno, πto je na dobru glasu, i sve πto je kreposno i hvale vrijedno, toneka bude sadræaj vaπih misli!” “To zahtijeva revne molitve i neprekidnu bud-nost. Stalni utjecaj Svetoga Duha treba nam pomoÊi da um usmjerimo premagore i naviknemo se razmiπljati o Ëistim i svetim stvarima.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 384)

“Gospodin Isus djeluje preko Svetoga Duha jer je On Njegov predstavnik.Preko Njega On ulijeva duhovni æivot u duπu potiËuÊi njezine sposobnosti daËini dobro, ËisteÊi je od nemorala i ËineÊi je podobnom za Njegovo kraljevstvo.”(Review and Herald, 25. kolovoza 1896.)

“Krist je prigodom svojeg uznesenja izjavio da Êe poslati svojoj Crkvi vrhun-ski dar, Branitelja koji treba zauzeti Njegovo mjesto. Taj Branitelj je Sveti Duh.... Sa svojim Duhom Krist πalje pomiriteljski utjecaj i silu koja uklanja grijeh.”(Isto, 19. svibnja 1904.)

U trenutku kada prihvatite Krista Isusa kao svojeg osobnog Gospodina iSpasitelja, bivate ispunjeni Svetim Duhom. To vam daje sposobnost da æiviteæivotom pobjede nad grijehom i da svjedoËite ljudima oko vas.

ODGOVORIKako bi opisao ulogu Svetoga Duha u æivotu krπÊanina?

Jamila Walters, St. Catherine, Jamajka

“Gospodin Isus djeluje preko Svetoga Duha jer je On Njegov predstav-nik.”

27

Utorak, 15. srpnja

Tko je Sveti Duh?

DOKAZMatej 12,28-36; Ivan 14,16-18.26; 15,26; 16,7-14; Titu 3,5

Sveti Duh je Osoba Boæanstva. On je predstavnik kojeg Bog πalje da namotkrije duhovne stvari. Sveti Duh se ne moæe vidjeti ni dodirnuti, veÊ jedino Ëutii osjetiti srcem. On je Jedini koji moæe razumjeti dubine Boæjih misli i prenijetite informacije nama.

“Izvorna grËka rijeË parakletos, koja doslovno znaËi ‘pozvan na neËiju stra-nu’, opisivala je nekoga tko moli za nekoga drugog, ili tko pomaæe drugima takoπto ih brani ili tjeπi. U razliËitim izdanjima Biblije parakletos se obiËno prevodikao ‘zagovornik’ kada se odnosi na Isusa Krista, ili ‘savjetnik’, ‘branitelj’, i‘pomoÊnik’ kada se odnosi na Svetoga Duha. ‘Kada doe Branitelj, [parakletos]kojega Êu ja poslati od Oca, Duh istine koji izlazi od Oca, svjedoËit Êe za me.I vi Êete svjedoËiti.’ (Ivan 15,26.27)” (Wayne Blank, “Parakletos”, http://www.key-way.ca/htm2001/20010727.htm) Taj Branitelj nam je poslan da bi svjedoËio zaIsusa i da bi nam ponudio vodstvo.

Ima onih koji vjeruju da je Sveti Duh viπe duh nego biÊe. Meutim, biblijskidokazi upuÊuju da je Sveti Duh i jedno i drugo. Tekst u Ivanu 14,26 glasi: “ABranitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetitivas svega πto vam rekoh.” Ovdje Isus za Svetoga Duha kaæe “on”. U naπemjeziku rijeË “on” je osobna zamjenica i odnosi se na osobu.

Koji dokaz imamo za tvrdnju da je Sveti Duh doista Ëlan Boæanstva? Redaku Mateju 28,19 upuÊuje nam zapovijed: “Zato idite i uËinite sve narode uËeni-cima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!” Tekst navodi Oca, Sinai Svetoga Duha. Sveti Duh uËi nas duhovnim stvarima. Ivan 14,26 nas podsjeÊa:“A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve isjetiti vas svega πto vam rekoh.” Prema tome, ne samo da je Sveti Duh OsobaBoæanstva, veÊ je On i Boæji predstavnik na Zemlji koji nas vodi i omoguÊujenam duhovnu razboritost.

ODGOVORIKako bi uvjerio nekoga da Sveti Duh æivi u nama?

Jason O. Knight, Kingston, Jamajka

Sveti Duh uËi nas duhovnim stvarima.

28

Srijeda, 16. srpnja

Æivot sa Svetim Duhom

PRIMJENAMatej 28,19; Luka 11,9-13; GalaÊanima 5,22.23

U naπem svakidaπnjem æivotu Sveti Duh boravi u nama, usmjerava nas, πtitiod opasnosti i povreda i tjeπi kada nam je potrebno rame na koje bismo seoslonili. Kako moæemo ostati povezani s Kristom i neprekidno ispunjeni SvetimDuhom?

Upoznajte Boga osobno. Ako vjerujete u Boga, neka On postane stvaranu vaπem æivotu. Biblija nas uËi da prvo trebamo traæiti Krista i Njegovu praved-nost, a sve drugo Êe nam se dodati (Matej 6,33). Duh Êe vam pomoÊi kada doeteponizno u podnoæje kriæa.

Izrazite æelju za krπtenje. Razgovarajte s pastorom ili starjeπinom osvojoj æelji da budete krπteni. Vaæno je da se na taj naËin posvetite Bogu. Netrebate se brinuti jer je Bog poslao Branitelja da bude s vama kada budetespremni krenuti tim putem.

Govorite drugima o Kristu. Poruku o spasenju ne moæete Ëuvati za sebe.Morate je objavljivati gdje god vam se ukaæe prilika. Kada saznate za nekenovine u svijetu mobilnih telefona, to odmah prenosite svojoj obitelji i prijate-ljima. Zaπto ne biste na isti naËin prenosili Isusovu ljubav? Isus je sve nasposlao da pouËavamo sve narode: “Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!”(Matej 28,19)

Upoznajte se s onim u πto vjerujete. Boæji narod mora biti mudar ispreman da se upozna s Boæjim naukom. Uklonite sve ono πto nije po Boæjojvolji i dopustite da vas Sveti Duh preobrazi. Svakodnevno Ëitajte Bibliju i molitese. Traæite od svojeg Oca da tako æivite na ovom svijetu kako biste se pripremiliza Njegov dolazak. Traæite od Njega sve πto vam treba (Luka 11,9-13)!

Hranite Svetoga Duha. Ponaπajte se na naËin koji je ugodan Bogu inauËite æivjeti u skladu s rodom Duha. Taj rod je: ljubav, radost, mir, strpljenje,njeænost, dobrota, vjera, krotkost i umjerenost (GalaÊanima 5,22.23). Ako æivitepo Duhu, æeljet Êete æivjeti u miru sa svim ljudima.

ODGOVORI©to te u tvojem æivotu spreËava da æiviπ po Duhu?

Ashaney O. James, St. Catherine, Jamajka

Poruku o spasenju ne moæete Ëuvati za sebe.

29


BiÊe u sjeni

MI©LJENJEIvan 3,5-8

Mnogi krπÊani postavljaju pitanje zaπto je Sveti Duh vaæan. Ako Mu to do-pustimo, On boravi u nama i obnavlja naπ æivot. “Bog zna s Ëime se svatko odnas suoËava. On zna pod kakvim smo pritiskom. On zna naπe borbe i osiguraoje rjeπenje za svaku od njih pojedinaËno. To rjeπenje je On sam u Osobi SvetogaDuha koji boravi u nama i daje nam snagu da odgovorimo na pravi naËin.” (KayArthur, quoted in “Bible verse and quote,” by Jan Couns, http://www.liveasif.org/lists/view.cgi?article=7847)

Sveti Duh neprekidno stvara novi æivot u nama. On nas osnaæuje da bismose suoËili s naπim svakidaπnjim borbama i kuπnjama i odgovorili na njih napravi naËin. Iako Biblija ne govori mnogo o naravi Svetoga Duha, nemojte nikadpodcijeniti Njegovu vaænost.

Tekst u Djelima 1,8 glasi: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe navas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve dokraja zemlje.” Kako je divno znati da Êe sila Svetoga Duha siÊi na vas! U Djelima1,5 stoji: “Ivan je krstio vodom, a vi Êete domalo biti krπteni Duhom Svetim.”Sveti Duh odræava snaænu i neprestanu vezu izmeu nas i Oca i Sina. “Sveti Duhje bitan. Sve promjene koje Isus Krist vrπi u nama dolaze djelovanjem Duha.Kao vjernici uvijek moramo biti svjesni da bez Duha ne moæemo uËiniti niπta(Ivan 15,5).

Danas Sveti Duh usmjerava naπu pozornost na najveÊi dar ljubavi πto ga jeBog ponudio u svome Sinu. On moli da se ne opiremo Njegovim pozivima, veÊda prihvatimo taj jedini naËin kojim se moæemo pomiriti sa svojim milostivimOcem punim ljubavi.” (©to adventisti vjeruju…, str. 65)

Moæete biti sigurni da Êete na svojem duhovnom putovanju osobno doæivjetisilu i veliËanstvenost Svetoga Duha. KonaËno, silu Svetoga Duha obeÊao vam jenajveÊi UËitelj svih vremena, UËitelj koji nikad ne krπi svoja obeÊanja!

ODGOVORI1. ©to moæeπ reÊi drugima o Svetome Duhu?2. Jesi li spreman uloæiti vrijeme u razumijevanje i upoznavanje moÊnog BiÊa

u sjeni? Zaπto da ili zaπto ne?

Joanna Johnson, St. Catherine, Jamajka

Silu Svetoga Duha obeÊao vam je najveÊi UËitelj svih vremena.

30

Petak, 18. srpnja

Naπ vrhunski VodiË

ISTRAÆIVANJEIvan 14,15-31; 2. KorinÊanima 1,21.22

ZAKLJU»AKProroËanstva iz Staroga zavjeta usmjeravala su Boæji narod i davala mu nadu

prije Isusovog dolaska. Zatim je Isus æivio meu ljudima pokazujuÊi im kakotrebaju æivjeti i prinio svoj æivot kao savrπenu ærtvu. Prije nego πto je napustioZemlju i vratio se na Nebo, obeÊao je da Êe Sveti Duh doÊi kako bi nam poma-gao, usmjeravao nas i vodio sve do Njegovog povratka. Sveti Duh nam pomaæeda razumijemo dublje znaËenje Boæje rijeËi i daje nam silu za uspjeπnije svje-doËenje. On nam pomaæe u naπim slabostima da bismo mogli stajati Ëvrsto uvjeri i slijediti Boæju volju.

RAZMOTRIu Na velikom kartonu ili ploËi nacrtaj vremensku lentu koja pokazuje Boæju

prisutnost u povijesti od poËetka vremena do stvaranja nove Zemlje. Upo-trijebi biblijske dokaze da bi prepoznao prisutnost svakog Ëlana Trojstva.

u Na list papira zapisuj dokaze o prisutnosti Svetoga Duha u svojem æivotu.Zatim napravi ukrasni okvir od πkoljaka, drveta, glatkih kamenËiÊa i drugihprirodnih materijala. Uzmi komad kartona, izreæi ga tako da odgovara okvirui na njega na dekorativan naËin zalijepi list koji si ispisao.

u Intervjuiraj nekog Ëlana crkve o tome kako mu je Sveti Duh pomogao daosnaæi svoju vjeru.

u Napravi scenski prikaz koji Êe ilustrirati kako je Sveti Duh djelovao naapostole.

u Isplanirajte poslijepodnevno bogosluæje na kojem Êe Ëlanovi crkve svjedoËitio prisutnosti Svetoga Duha u svojem æivotu.

u Vodi dnevnik o svemu, velikom ili malom, πto ti je Sveti Duh otkrio o Boæjojvolji.

u Moli se da ti Sveti Duh da viπe sile koja Êe ti pomoÊi da stojiπ Ëvrsto u vjeri.

POVEÆIDjela apostolska 2.Charles F. Stanley, Living in the Power of the Holy Spirit.Ellen G. White, Ye Shall Receive Power.

Debbie Battin Sasser, Friendswood, Teksas, SAD

31


Spasenje

Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svogajedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj

vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16)


32

Subota, 19. srpnja

Moæe li smrt biti dar?

UVODIvan 3,16.17

Pokloni su neπto πto svi volimo bez obzira na to da li ih dajemo ili primamo.Ali jeste li ikad odvojili vrijeme i posvetili nepodijeljenu pozornost pronicanjuu dar koji nam je Bog dao?

Jedan krπÊanski misionar sprijateljio se sa starim, posveÊenim hinduistom.Jednog dana hinduist je rekao misionaru da se sprema na dalek put u Delhi. Aliprije nego πto je krenuo, dao je misionaru teπku kutijicu. “Imam ovu kutiju veÊgodinama,” rekao je hinduist. “U njoj Ëuvam samo jedan predmet — prelijepibiser. Imao sam prijatelja koji je bio odliËan ronilac i lovac na bisere. Jednogadana naπao je najveÊi i najljepπi biser koji je ikada pronaen na obalama Indije.Naæalost, on se tom prigodom utopio. »uvao sam taj biser kao uspomenu nanjega, a sada ga æelim dati tebi.”

“To je izuzetan poklon”, odgovorio je misionar. “Ali nemoj mi ga davati tektako. Mogu ti platiti 10.000 ameriËkih dolara, a ako vrijedi viπe, radit Êu zanjega.”

“Prijatelju,” rekao je hinduist, “taj biser nema cijenu. Nitko na cijelom svijetunema dovoljno novca da plati toliko koliko taj biser meni znaËi. Molim te,prihvati ga kao dar.”

“Ne, ne mogu. Moram ga platiti ili zaraditi”, rekao je misionar.Hinduist je bio iznenaen. “Ti niπta ne razumijeπ. Zar ne shvaÊaπ? Moj sin

jedinac dao je svoj æivot da bi izronio taj biser. Zato ga ne mogu prodati, ali tiga mogu pokloniti. On je mojeg sina stajao æivota. Primi ga kao znak mojeljubavi prema tebi”, rekao je hinduist. (“Searching for the Perfect Gift”, http://www.shadyshoresbaptist.org/clientimages/26172 /newletter/newsletter_12_11.pdf)

SliËno tome, Bog nama nudi nebeski dar. Nijedan Ëovjek nije dovoljno dobarda bi ga zasluæio. On je Njegovog jedinoroenog Sina stajao æivota. Vi samomoæete prihvatiti taj dar kao znak Njegove ljubavi prema vama. Zar neÊete pri-hvatiti taj “biser” u dubokoj poniznosti, znajuÊi da ga je Bog platio smrÊu svojegSina da bi vam ga mogao ponuditi?

Tekst u Ivanu 3,16.17 opisuje Boæjeg jedinoroenog Sina kao Spasitelja kojije doπao da umre za nas da bismo mi mogli imati vjeËni æivot. Ovaj Êete tjedanistraæivati taj najveÊi od svih darova.

Isabela Bibulovic, Ontario, Kanada

Bog nam nudi nebeski dar. ... On je Njegovog jedinoroenog Sina je-dinca stajao æivota.

33


Sloboda od grijeha i Kristov dragocjeni dar: vjeËniæivot

DOKAZIvan 5,24; 6,35; 8,36

Krist je naπe grijehe odnio na kriæ, muËen boli i krivnjom koju smo mi samizasluæili. Njegova smrt na kriæu oslobaa nas od vjeËne smrti — kazne za grijeh.Dragocjeni dar vjeËnog æivota osiguran je s blagonaklonoπÊu s obzirom naKristovu nevinu krv koja je prolivena. Sve πto Bog zahtijeva od nas jest dasluπamo Kristovu rijeË i povjerujemo da Ga je poslao milostivi Otac (Ivan 5,24).

Na hebrejskom izraz za “vjeËni æivot” je chayei olam, “svjestan odnos sBogom preko Joπue Mesije”. (Parsons, John J. “Chayei Olam: The Wonder ofEternal Life.” Hebrews for Christians, http://www.hebrew4christians.com/), Chayeiolam oznaËava da jedino preko osobnog odnosa s Kristom moæemo postiÊivjeËni æivot. Da bismo ostvarili odnos s Njim, moramo otiÊi do kriæa, pasti nakoljena u predaji i moliti Oca da nam oprosti grijehe i oËisti nas od bezakonja.Tada Êe sam Krist boraviti u nama i uËiniti nas sudionicima u vjeËnom æivotu.Kada je dijete neposluπno, dobro je ako mu roditelj oprosti. Isto tako se i mitrebamo poniziti pred Bogom. Mi smo Njegova djeca i trebamo se ugledati naNjega.

U stara vremena Izrael se zbog zanemarivanja Boæjeg zakona suoËavao snemirima, glau i napadima okolnih naroda. Oni su zaboravljali Boæju rijeËizgovorenu preko takvih ljudi kao πto su bili Mojsije, Joπua i Jeremija i iπli suza drugim bogovima. Da bi im ponovno bio ponuen dar vjeËnog æivota, moralisu se poniziti pred Bogom i moliti za oprost. Bog, koji je milostiv i pun milosr-a, praπtao im je i obnavljao svoj odnos s njima.

Bog je isti danas kao πto je bio i tada. Njegov Savez milosti stoji Ëvrsto jerje ukorijenjen u Njegovom Sinu Isusu Kristu. Gdje je Isus, tu je i sloboda odgrijeha i vjeËni æivot. “Odgovori im Isus: Ja sam kruh æivota. Tko dolazi k meni,sigurno neÊe ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno neÊe nikada oæednjeti.” (Ivan6,35)

Potraæite danas dragocjeni dar vjeËnog æivota i primite neizmjerni blagoslov.

ODGOVORI1. ©to te spreËava da traæiπ oprost i vjeËni æivot?2. Postoji li neπto πto umanjuje tvoje izglede da doeπ u Boæje kraljevstvo? Ako

postoji, πto bi se trebalo dogoditi da primiπ Njegova velika obeÊanja?

Melissa Parker, Ypsilanti, Michigan, SAD

Gdje je Isus, tu je i sloboda od grijeha i vjeËni æivot.

34


Spasenje dolazi od Boga

LOGOSJona 2,9; Luka 18,9-14; Ivan 3,16.17

Joe se suoËavao s ozbiljnom optuæbom. Ukrao je tisuÊu dolara od svojegπefa, a onda je lagao da bi to prikrio. Izveden je pred odbor poduzeÊa i stajaoje posramljen ËekajuÊi presudu. Ali na njegovo zaprepaπtenje, πef je pozvaoËlanove odbora da mu pruæe joπ jednu priliku. Zbog takve velikoduπnosti on sezakleo da se nikad viπe neÊe naÊi u takvoj situaciji. Je li Joe doæivio “spase-nje?”

©to je spasenje?RijeË “spasenje”, na engleskom salvation, potjeËe od latinske rijeËi salva-

tus, πto znaËi “spaπen”. BuduÊi da spasenje dolazi od Boga, ono Njemu pripada.Spasenje je Ëin izbavljenja od utjecaja ili posljedica grijeha. To je takoer i Ëinkojim se netko πtiti od povreda.

Kao posljedica Adamovog i Evinog grijeha, ljudski rod je osuen na propast.Tekst u Rimljanima 3,23 podsjeÊa nas da “su svi sagrijeπili i liπeni su Boæjeslave”. Ako se pokuπamo spasiti sami, neÊemo uspjeti. SreÊom, spasenje dolaziod Isusa koji je umro kako bi nam pruæio priliku da to postignemo. Svi kojivjeruju u Njega pomilovani su i prihvaÊeni.

Kazna za grijeh mora se platiti. Krivnja grijeha mora se ukloniti. Zasluæilismo smrt, ali dar spasenja dobivamo besplatno od Boga. Kaæe se da moæemodavati bez ljubavi, ali da ne moæemo voljeti bez davanja. Bog nas je toliko ljubioda nam je dao svojega Sina kako bismo mogli pobijediti silu grijeha i izbjeÊidrugu smrt. Bog nije poslao Isusa da nas osudi jer nas ljubi i cijeni. On jepokazao svoju ljubav time πto je dao svojeg Sina da umre za nas. Bog to nijeuËinio zato πto smo mi po naravi dobri. Uvijek imajte na umu da nam On taj dardaje joπ dok smo greπnici (Rimljanima 5,8).

Preispitajte sebe, 1. dio (Luka 18,9-14)Tekst u Jeremiji 17,9 kaæe: “Podmuklije od svega je srce. Jedva popravljivo,

tko da ga pronikne?” Nikakva religija ne moæe promijeniti naπe srce. Koliko godmolitva bila moÊna a dobra djela plemenita, ni molitvom ni dobrim djelima nemoæemo steÊi Boæju naklonost. Zbog naπe greπnosti spasenje ima æivotnoznaËenje.

U usporedbi o farizeju i cariniku (Luka 18,9-14), Isus iznosi razliku izmeuonoga tko oholo prihvaÊa spasenje i onoga tko ga prihvaÊa ponizno. Spasenjenije “Ëinjenje”, veÊ “prihvaÊanje” Isusove smrti za nas na Golgoti (Izaija 53,3-6).

Farizej je traæio spasenje na temelju svojih dobrih djela i preporuËivao seBogu, dok je istodobno prezirao carinika. On je traæio spasenje djelima, a ne

35

vjerom. OtpoËeo je svoju molitvu obraÊajuÊi se Bogu, ali je zavrπio uzdiæuÊisamog sebe. BuduÊi da se njegova pravednost sastojala u lijepom ponaπanju,njegovo duhovno stanje ostalo je nepromijenjeno. BuduÊi da nije traæio milostod Gospodina, nije ni primio Boæji oprost.

Preispitajte sebe, 2. dio (Luka 18,9-14)Kakav je stav prema Bogu pokazivao farizej? Mislite li da je opravdanje imalo

bilo kakvu ulogu u njegovom æivotu? Dokazuje li naËin na koji mi æivimo da jenaπa vjera u Isusa prava (1. Ivanova 2,3-6)?

Carinik je otpoËeo svoju molitvu obraÊajuÊi se Bogu, ali je zavrπio opisujuÊisvoje stanje. Kada je sagledao u kakvom se jadnom stanju nalazi, nije mogao nipogledati prema Nebu. U dubokoj boli udarao se u grudi i ponizno zavapio:“Boæe, smiluj se meni greπniku!” (Luka 18,13) Na taj naËin priznao je da spase-nje dolazi od Boga i da on stoga ne moæe spasiti samog sebe. On je traæiospasenje na osnovi vjere, a ne djela (Efeæanima 2,8.9).

“To je milost s Boæje strane i vjera s ljudske. Vjera prihvaÊa Boæji dar.PredajuÊi sebe Njemu mi smo spaπeni, ne kao da je vjera sredstvo spasenja, veÊjednostavno kanal.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, str.1008)

Biblija kaæe da je carinik otiπao kuÊi opravdan, πto znaËi da je proglaπen iliuËinjen pravednim u Boæjim oËima. Iako je prepoznao svoju potrebu za BoæjommiloπÊu i oprostom, bio je isto tako svjestan da ih nije dostojan. Zato, kad jezavapio Bogu za milost, primio je spasenje.

ODGOVORI1. Objasni vlastitim rijeËima koliko Boga stoji tvoje spasenje.2. Razmisli o svojem stavu prema Bogu i Njegovom spasenju. Je li on sliËniji

farizejevom ili carinikovom? Ako je sliËan farizejevom stavu, πto bi mogaouËiniti da bi tvoj stav bio sliËniji carinikovom?

3. Na koji naËin tvoje srce moæe biti prijevarno?4. Kako ti zapoËinjeπ i zavrπavaπ svoje molitve? ©to ti to govori o stanju tvojeg

srca?

Joyce Gilfillian, St. Catherines, Jamajka

OtpoËeo je svoju molitvu obraÊajuÊi se Bogu, ali je zavrπio uzdiæuÊisamog sebe.

36

Utorak, 22. srpnja

Spasenje — Boæja inicijativa

SVJEDO»ANSTVOMatej 19,25.26

Naπ Bog je milostiv i pun ljubavi. Bez obzira na naπu neposluπnost premaNjegovim zapovijedima, naπ opstanak je i dalje Njegov prioritet.

“Tuga je ispunila Nebo kad se saznalo da je Ëovjek izgubljen i da Êe se svijetkoji je Bog stvorio napuniti smrtnim biÊima osuenima na bijedu, bolest i smrt.… Tada sam vidjela Isusa i na Njegovom sam licu primijetila saæaljenje i tugu.Malo kasnije vidjela sam da je pristupio izuzetno jakom svjetlu koje je okruæi-valo Oca. … On ima tajni razgovor s Ocem. … Moglo se vidjeti Njegovo lice. Biloje smireno, bez ikakvog straha i nedoumice. … Tada je obavijestio anele da senaπao put za spasenje izgubljenog Ëovjeka. …

On Êe ostaviti svu svoju slavu na Nebu, siÊi na Zemlju kao Ëovjek, ponizitise kao Ëovjek, upoznati se osobno s raznim napastima kojima je Ëovjek izloæenda bi znao kako pomoÊi onima koji su izloæeni kuπnji. A na kraju, kad zavrπisvoju uËiteljsku zadaÊu, bit Êe predan u ruke ljudima i izloæen svakoj okrut-nosti i muci koju mogu nanijeti bezboæni ljudi, potaknuti od Sotone i njegovihanela. … PriopÊio im je da Êe umrijeti, ali da Êe treÊeg dana uskrsnuti i uziÊik Ocu da moli za zabludjelog, palog Ëovjeka. …

Isus im je odgovorio da Êe On svojom smrÊu spasiti mnoge, a da æivot jednoganela ne moæe platiti dug. Otac moæe kao otkup za Ëovjeka primiti samo Njegovæivot. …

Takoer im je rekao … da je naËinjen plan spasenja i da ga je Otac prihvatio.…

Sa svetom tugom Isus je tjeπio i umirivao anele govoreÊi im da Êe poslijesvi koje izbavi æivjeti s Njim i da Êe svojom smrÊu otkupiti mnoge i uniπtitionoga koji ima vlast nad smrÊu. …

Tada je na Nebu zavladala neizmjerna radost i nebeske Ëete zapjevale supjesmu oboæavanja i hvale. Svi su zasvirali u svoje harfe i pjevali za ton viπenego prije radi Boæje velike milosti i milosra πto je dao svojega premilog Sinada umre za buntovniËki rod.” (Ellen G. White, Rani spisi, str. 134,134)

Kamande W. Muiruri, Barrie, Ontario, Kanada

“Tada je na Nebu zavladala neizmjerna radost.”

37

Srijeda, 23. srpnja

POP-om do spasenja

PRIMJENAIvan 16,8; Djela 4,12

Biblija jasno tvrdi da je posljedica grijeha smrt. Ima li onda ikakve nade zaBoæji narod u ovom svijetu ispunjenom grijehom? Odgovor je potvrdan! SlavaBogu na tome. Spasenje je postalo moguÊe kada je Isus platio konaËnu cijenuumrijevπi na Golgoti za vaπe i moje grijehe. Spasenje je dar od Boga koji moæedobiti svatko tko ga je spreman prihvatiti i povjerovati u njega. Spasenje u sebiima silu koja svakoga tko vjeruje u Krista moæe poπtedjeti od plaÊe za grijeh.

“Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime danoljudima po kojem nam se treba spasiti.” (Djela 4,12) Krist i jedino Krist jespasenje uËinio moguÊim. U svojem svakidaπnjem æivotu moramo bolje razum-jeti i staviti veÊi naglasak na sljedeÊe Pokajanje, opravdanje i posveÊenje (POP):

Pokajanje. Isus nas hrabri obeÊanjem o Svetome Duhu koji Êe osvjedoËitisvijet u grijeh, u Boæju pravednost i u dolazeÊi sud (Ivan 16,8). Hebrejska rijeËkoja se prevodi kao “pokajanje” znaËi “osjetiti æalost”. Pokajanje od sveg srcaËini da drukËije gledamo na Boga i grijeh. Kada se pokajemo, uviamo da onaj“tko skriva svoje grijehe, nema sreÊe, a tko ih ispovijeda i odriËe ih se, milostnalazi” (Izreke 28,13).

Opravdanje. Opravdani vjernik dobiva oprost i oËiπÊen je od svojih grijeha.Zaharijino vienje o Joπui na najbolji naËin doËarava opravdanje. Joπua stojipred Gospodinom u prljavoj haljini. Sotona ga optuæuje, ali Gospodin ukoravaSotonu. Zatim Gospodin zamjenjuje njegovu prljavu haljinu za haljinu Kristovepravednosti. Joπuina prljava haljina prikazuje grijeh, a nova haljina prikazujenjegovo (vjernikovo) novo iskustvo u Kristu. Opravdani je vjernik doæivio oprosti oËiπÊen je od svojih grijeha.

PosveÊenje. Kada se iskreno okrenemo k Bogu, opravdanje i pokajanje vodik posveÊenju. “Biblija prikazuje tri faze posveÊenja: (1) izvrπeni Ëin u vjerniko-voj proπlosti; (2) postupak u vjernikovu sadaπnjem iskustvu; (3) i krajnji rezul-tat vjernikova iskustva prigodom Kristova povratka.” (©to adventisti vjeruju...,str. 123)

ODGOVORI1. Zaπto je posveÊenje proces koji traje?2. Kako moæeπ objasniti nekom prijatelju P.O.P. naËin æivota?

Stephanie Olivia Valentine, Ontario, Kanada

Pokajanje od sveg srca Ëini da drukËije gledamo na Boga i grijeh.

38


Otvorite svoje srce

MI©LJENJEEfeæanima 2,8.9; 1. Ivanova 1,9; Otkrivenje 3,20

Zamislite neku emisiju televizijske prodaje kao πto je “TV shop”. Promatrateproizvod koji se reklamira i neodoljivo vas privlaËi njegova cijena na sniæenju.Ipak, neπto u vama se protivi da ga naruËite po toj nevjerojatnoj cijeni. IakojamËe da Êe vam vratiti novac ako ne budete zadovoljni, ipak se pribojavate da,kad proizvod konaËno stigne do vas, to neÊe biti ono πto ste oËekivali. Mi Ëestoi svoj duhovni æivot provodimo u takvom raspoloæenju. Nudi nam se spasenje,pa iako izgleda nevjerojatno i upravo je ono πto nam treba, mi se ipak plaπimoi ne shvaÊamo ga onako kako bismo trebali — kao priliku da budemo slobodni.

U danaπnjem svijetu mnogi pogreπno razumiju spasenje. Posljedica je da seono nalazi dosta nisko na ljestvici prioriteta u æivotu veÊine ljudi. Oni su zauzetisvojim pretrpanim rasporedom dnevnih aktivnosti i zanemaruju spasonosnumilost koju im njihov nebeski Otac toliko æeli dati. Ako bismo odvojili samomalo vremena da Ëujemo Njegov tih i tanak glas, iskusili bismo utjehu i nadu.Bili bismo obogaÊeni ljubavlju naπeg Oca i primili Njegovo spasenje.

Iako je dar ljubavi i milosti, na spasenje se Ëesto gleda kao na neπto πtooptereÊuje. Ljudi misle da trebaju zasluæiti Boæju ljubav i da moraju biti savr-πeni da bi se kvalificirali za Njegovu milost. Meutim, Biblija nam govori neπtodrugo, kao πto se vidi u 1. Ivanovoj 1,9: “Ako priznajemo svoje grijehe, vjeranje on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe i oËistiti nas od svake nepravednosti.”Sve πto trebamo uËiniti jest da se pozovemo na Boæje ime i On Êe Ëuti i odgovo-riti nam. “Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; to je darBoæji! To ne dolazi od djelâ, da se tko ne bi hvalisao.” (Efeæanima 2,8.9) Bog nasæeli osloboditi tereta grijeha i zamijeniti ga svojom ljubavlju. Mi se samo treba-mo poniziti pred Bogom i zatraæiti milost — i On Êe se odazvati. Bez obzira nato πto smo uËinili ili postali, Isus uvijek Ëeka da Mu se vratimo kako bi nasmogao spasiti. On kaæe: “Ako tko Ëuje moj glas i otvori vrata, uÊi Êu k njemui veËerati s njim, i on sa mnom.” (Otkrivenje 3,20) Stoga otvorimo vrata i pozovi-mo Isusa u svoje srce veÊ danas.

ODGOVORIZaπto je vaæno da budemo zainteresirani za spasenje drugih?

Shaina i Luke Charles, Ontario, Kanada

Bog nas æeli osloboditi tereta grijeha i zamijeniti ga svojom ljubavlju.

39

Petak, 25. srpnja

Rjeπavanje spasenja

ISTRAÆIVANJEDjela 4,12

ZAKLJU»AKKada je rijeË o spasenju, nema se πto rjeπavati — slagalica je veÊ sastavljena.

Spasenje nije neπto πto moæete zaraditi. Ono nam je dano. Kao nadogradnja zavaπ internetski pretraæivaË, ono je besplatno, trebate ga samo preuzeti. Tekst uEfeæanima 6,17 poziva nas da “prihvatimo kacigu — ono Ëim se spasava”. Netrebamo samo gledati taj prelijepo zapakirani poklon. Trebamo ga otpakirati,uzeti, Ëvrsto dræati i nikad ne ispustiti! Ovaj smo tjedan smo prouËavali akronimPOP: pokajanje, opravdanje, posveÊenje. HoÊemo li æivjeti u skladu s njim iliÊemo ostaviti svoj poklon neotpakiran? Otvorite ga i uzmite.

RAZMOTRIu Povedi svoj razred u “lov spasenja”. Posjetite prihvatiliπte za beskuÊnike,

bolnicu, staraËki dom ili roendansku proslavu nekog prijatelja. Cilj te ak-tivnosti nije da “propovijedate” Evanelje, veÊ da ga “pokaæete”. Na krajukrajeva, “lov” ne ovisi o vama. Vaπa prisutnost samo donosi priliku da po-kaæete Krista na djelu.

u Idi na neku sportsku utakmicu s prijateljima i usporedite je s naπim duhovnimputovanjem. Zapazite koliko puta se izrazi “spasenje” i “spaπen” upotre-bljavaju u vezi s igrom (npr. bacaË je “spasio” bod, braniË je “bacio” loptu,sladoled nekog djeteta je “spaπen” da ne padne na zemlju). Zapisujte ih iusporedite svoje biljeπke.

u Tijekom bogosluæja u crkvi ili u razgovoru s bliskim prijateljem iznesi svojeosobno iskustvo o tome kako si se prvi put sreo s Bogom. Ohrabri i potaknidruge da iznesu svoje iskustvo.

u Osmisli akronim za “spasenje”. Budi kreativan. Neka ti uvijek bude pri rucida te podsjeti da Nebo Ëeka na tebe.

u Otvori kartu svijeta i moli se za spasenje druge zemlje svaki dan. Na svijetuima skoro 200 zemalja, zato poËni πto prije!

u Posluπaj pjesmu “Salvation is Here” skupine Hillsong United, http://www.you-tube.com/watch?v=yFAjWEna7_0. Razmiπljaj o rijeËima pjesme i postavi tajlink na svoju Facebook stranicu.

POVEÆIEfeæanima 2,8.9; 1. Ivanova 1,9.George R. Knight, Sin and Salvation: God’s Work for and in Us.©to adventisti vjeruju, “Iskustvo spasenja”, str. 119-131.

Dario Peña, Kolumbija, Juæna Amerika

40


Pouka 526. srpnja—2. kolovoza 2014.

Kako biti spaπen

“Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako morabiti podignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u njega

ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,14.15)

41

Subota, 26. srpnja

Ostavljen!

UVODMarko 8,36

Probudio sam se uznemiren. NoÊna mora koja se ponavljala opet me jeuplaπila. Sanjao sam da se nalazim u skupini ljudi koji Ëekaju da Isus doe ipovede nas kuÊi. Dok smo Ëekali, ja sam postao nestrpljiv, napustio sam sku-pinu i uputio se u drugom smjeru. Poslije, kada sam se vratio, skupina jenestala. “Kamo su otiπli?” pitao sam se. Tada sam shvatio. Isus je doπao iotiπao, ostavivπi me samog na ovom uæasnom planetu. Sjetio sam se jednogbiblijskog retka: “©to, dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgubi svojæivot?” (Marko 8,36) Ta noÊna mora me je godinama progonila.

Kada sam bio stariji, krstio sam se. Poslije sam shvatio da nisam onakavkakav sam oËekivao da Êu biti nakon krπtenja. OËekivao sam da Êu biti savrπen,ali umjesto toga joπ uvijek sam Ëinio neπto πto sam znao da nije ispravno uBoæjim oËima. Svi su mislili za mene da sam savrπeni krπÊanin, dobar primjerza druge. Nisu mogli ni pomisliti koliko sam bio daleko od savrπenstva.

Agonija koju je taj san izazvao nastavila me je izjedati. Kako mogu æivjetitako jadno dok se istodobno nadam da Êe doÊi bolji æivot? Jesam li doistakrπÊanin ili sam se krstio samo da bi mi ime bilo upisano u crkvene knjige?

©to trebam uËiniti da bih bio siguran u Isusovim rukama, danas i zauvijek?Iznenadilo me je πto sam se i nakon krπtenja morao boriti s takvim pitanjima.

Sjetite se Izraelaca dok su putovali u Kanaan. Sjetite se kada su napustiliEgipat i bili osloboeni, ne viπe robovi svojih gospodara. Moæete li zamisliti πtosu oËekivali one noÊi kada su pobjegli? Vjerojatno nisu oËekivali nikakve noveizazove s kojima Êe se morati suoËiti. Na isti naËin i mi nastavljamo svojeputovanje i suoËavamo se s izazovima koji nas navode da se zapitamo: “©tomoram uËiniti? ©to mi je potrebno za spasenje?”

Znam da nisam jedini koji se bori s tim pitanjima. Ovaj Êemo tjedan razma-trati πto nas vodi k spasenju. Moja je molitva da iznova posvetimo svoj æivotBogu i da se naπe “noÊne more” nikad ne obistine. Budimo spremni za Kristovpovratak!

Bakang Maboane, Windhoek, Namibija

©to trebam uËiniti da bih bio siguran u Isusovim rukama?

42


Isuse, molim Te, uhvati me jer padam!

LOGOSPsalam 14,3; Matej 3,1.2; 4,12-17; Marko 6,7-12; Luka 5,27-32; 13,1-5; Rim-

ljanima 2,4; 3,10

ObeÊavajuÊa ironija spasenja (Brojevi 21,4-9; Ivan 3,14.15)PriËa o spasenju na trenutke postaje vrlo ironiËna. Nevjerojatno je da bi se

uloga zmije, koja se smatra otrovnom, ikada mogla usporediti s ulogom svetogBoæjeg Sina. Kakva neobiËna usporedba! To je nesumnjivo Ëudna metafora! So-tona se obiËno opisuje kao otrovna, lukava zmija. Zato je zaprepaπÊujuÊa pomi-sao da bi mjedena zmija mogla primiti silu od Boga da spasi umiruÊe Izraelcekoji su se pokajali (Brojevi 21,7-9). U beznadnoj situaciji, kada se Boæji narodnaπao na rubu propasti zbog smrtonosnih ujeda zmija, vjerni Bog se umijeπaosa svojim planom spasenja. U trenutku nevolje u pustinji, On je priskoËio upomoÊ Izraelu. Oni koji su ostajali slijepi za svoje mane, umirali su (Psalam14,3; Rimljanima 3,23). Bog je spasio Izraelce u ekstremno suπnoj pustinji ukojoj nitko ne bi æelio æivjeti. Na sliËan naËin On nama daje nadu u svijetuopustoπenom grijehom.

»etvorostruka formula (Mihej 7,18.19; Luka 5,27-32; Rimljanima10,9; 1. Ivanova 1,9)

Pogledajte naslove u danaπnjim novinama. Pratite vijesti na televiziji. Mora-mo se pomiriti s Ëinjenicom da se nalazimo na opasnom tlu. Okruæuje nasgrijeh — zamka koja je postavljena s namjerom da osakati sve Ëlanove ljudskeobitelji. Dolazimo do trenutka kada se trebamo suoËiti s realnoπÊu da svi imamoveliku potrebu za Boæjom spasonosnom miloπÊu. To nas poziva da:

• priznamo da nam je potrebno spasenje (Luka 5,27-32; Ivan 16,5-11;Rimljanima 3,10),

• se pokajemo zbog svojih grijeha (Matej 4,17; Marko 6,7-12),• primimo spasenje jedino od Isusa Krista (Luka 7,36-50; Ivan 1,12),• ostanemo u Isusu i njegujemo Njegovu æivu prisutnost u nama (Izaija

26,3.4; Ivan 8,30.31).Boæja neumorna ruka jedino je πto nas moæe odvojiti od grijeha. »ak i jedva

Ëujan, ali iskren poziv: “Spaπavaj, Gospodine!” natjerat Êe Ga da vam pruæi svojuruku, kao πto je pruæio Petru u trenutku potrebe (Matej 14,30).

Ostavimo grijeh, smrtnog neprijatelja æivota (Djela 4,8-12)Kada je Petar vidio opasnost, shvatio je da sam ne moæe uspjeti. SreÊom,

uvidio je svoju potrebu za Spasiteljem. Da to nije priznao, ne bi doæivio IsusovoveliËanstveno spasenje. Poziv u pomoÊ uslijedit Êe tek kada priznamo da namje pomoÊ doista potrebna. Ako ne uvidimo svoju potrebu na vrijeme, i mi Êemobiti izgubljeni. Jedino nas neusporedivi Boæji Sin moæe odvojiti od grijeha za

43

koji smo Ëvrsto prionuli. Izraelci nisu preæivjeli zato πto je Mojsije napraviomjedenu zmiju. Oni nisu bili iscijeljeni njezinom moÊi ili silom, veÊ Duhomæivoga Boga.

Duh koji je dodirnuo srca ljudi dok je Petar govorio isti je onaj koji jepotaknuo Nikodema da tajno potraæi Sina »ovjeËjeg (Ivan 3,1-21). Nikodem jepriπao Spasitelju nesvjestan Ëinjenice da Isus zna naπe potrebe. Duh pozivaskruπeno srce da odbaci grijeh (Psalam 34,19).

Potreba zaËinje akciju! (Luka 19,1-10; Djela 2,1-41)Zakej je Ëeznuo za neËim vrednijim u svojem æivotu. Æelio je upoznati

Spasitelja koji “uzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29). Nije ni slutio da je Isus odavnoznao za njegovu potrebu i zbog toga dopustio da se njihovi putovi sretnu (Luka19,2-6). Kada je Krist obnovio njegovo srce, Zakej je stupio u akciju da binadoknadio πtetu koju je napravio (Psalam 51,12; Ezekiel 36,26.27; Luka 19,8-10). Ako se ne odazovemo Boæjem Duhu, propustit Êemo Boæji dar (Rimljanima6,23). Dakle, mnogi su zvani, ali bit Êe izabrani samo oni koji se odazovu pozivu(Matej 22,2-14).

Pobijediti moæemo veÊ danas! (Izaija 61,10; Djela 2,36-38; Koloπa-nima 2,9-15)

Kada Boæji Duh boravi u naπem srcu, naπe prosuivanje postaje zdravo. Isusnas Ëisti kao πto se Ëisti srebro i zlato. Kada ustanemo iz vodenog groba krπte-nja, pobijedit Êemo grijeh i Sotonu jer Êemo ustati kao pobjednici. Nakon krπte-nja imamo nadu koja se zasniva na Kristu, nepokolebljivoj vjeri i, πto je najvaæ-nije, ljubavi prema Bogu i naπim bliænjima koja nas navodi na posluπnost isamoodricanje (Luka 14,25-27; Ivan 14,15). Ne trebamo se bojati jer Êe namDivni Savjetnik pomagati da razumijemo dok budemo usrdno pretraæivali Pismo(Ivan 16,13-15). Sada Êe nas sveznajuÊi Bog, jedini koji nas moæe spasiti odpada, uzdiÊi do novih visina i postaviti naπe nesigurne stope na vjeËnu stazu!

ODGOVORI1. Kakvo znaËenje spasenje ima za tebe osobno?2. Kako spasenje u tebe usauje odluku da svladaπ Sotonu?3. Na koji ti naËin spasenje pomaæe da sagledaπ Boæji karakter iz drugog kuta?

Jessica Lekobane, Windhoek, Namibija

Poziv u pomoÊ uslijedit Êe tek kada priznamo da nam je pomoÊ doistapotrebna.

44


“Budi revan i obrati se”

SVJEDO»ANSTVOPsalam 51,16-19; Djela 2,36-38

“Kako se Ëovjek moæe opravdati pred Bogom? Kako greπnik moæe postatipravedan? Samo nas Krist moæe dovesti u sklad s Bogom, u sklad sa svetoπÊu.Ali kako da doemo Kristu? Mnogi postavljaju isto pitanje koje je postavilomnoπtvo na blagdan Pedesetnice kad je, osvjedoËeno u svoju greπnost, uzvik-nulo: ‘BraÊo, πto da Ëinimo?’ (Djela 2,37) Prva rijeË u Petrovu odgovori bila je:‘Obratite se.’ (Djela 2,38) ...

U pokajanje je ukljuËeno æaljenje zbog grijeha i odvajanje od njega. Mi neÊe-mo odbaciti grijeh ako ne uvidimo njegovu pokvarenost; ali sve dok se naπe srcene odrekne grijeha, neÊe biti nikakve stvarne promjene u naπemu æivotu.” (EllenG. White, Put Kristu, str. 21)

“Ovakvo kajanje nadmaπuje naπu snagu; mi ga ne moæemo postiÊi, veÊ dobitijedino od Krista koji se uzdignuo u visine i dao darove ljudima. ...

Bez Kristovog Duha koji budi naπu savjest mi se ne moæemo pokajati, kaoπto bez Krista ne moæemo dobiti ni oprost.

Krist je izvor svake dobre pobude. Jedino On moæe usaditi u srce neprija-teljstvo prema grijehu. Svaka æelja za istinom i ËistoÊom, svako osvjedoËenje unaπu vlastitu greπnost dokaz je da Njegov Duh djeluje na naπa srca.” (Isto, str.24,25)

“Nakon Kristovog uznesenja uËenici su se okupili na jednom mjestu da seponizno mole Bogu. Nakon deset dana istraæivanja srca i samoispitivanja, bio jepripremljen put Svetome Duhu da ue u oËiπÊene i posveÊene hramove duπe.”(Ellen G. White, Evangelizam, str. 698)

“Dok su Ëekali ispunjenje obeÊanja, uËenici su ponizili srca u iskrenomkajanju i priznali svoju nevjeru. Kad su se podsjetili rijeËi koje im je Kristuputio prije svoje smrti, bolje su razumjeli njihovo znaËenje. …

Kad bi ponovno mogli vidjeti UËitelja, kako bi se trudili da Mu pokaæu kolikoGa silno volje; i kako su iskreno æalili πto su Ga znali oæalostiti bilo rijeËju ilidjelom nevjere! Ali tjeπila ih je pomisao da im je oproπteno. Sad su odluËili daÊe, koliko to bude moguÊe, okajati svoju nevjeru tako πto Êe Ga odvaæno priznatipred svijetom.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 232)

ODGOVORI1. Njegujeπ li svjesno navike za koje znaπ da ih trebaπ ostaviti?2. Jesi li se spreman poniziti pred Bogom, pokajati se iz sveg srca i zamoliti

Ga da ti oprosti tvoje greπno ponaπanje?

Stephanie Kotze, Windhoek, Namibija

“Krist je izvor svake dobre pobude.”

45

Utorak, 29. srpnja

Oni koji vjeruju, primaju spasenje

DOKAZLuka 7,36-50; Ivan 14,6; Hebrejima 9,22

Biblija tvrdi da je oprost moguÊ jedino nakon prolijevanja krvi. To je postalonuæno nakon prvog grijeha u Edenskom vrtu. Adam je morao zaklati neku æivo-tinju da bi krv bila prolivena kao uvjet za oprost. Ta krv simbolizirala je Isusovukrv. JanjeÊa koæa posluæila je kao pokrivalo za Adamovu i Evinu nagost. To jebio Ëin Boæje milosti i predslika ærtve koju Êe Isus prinijeti za nas.

U Starom se zavjetu nastavilo ærtvovanje æivotinja. Te ærtve viπe nisu bilepotrebne nakon πto je Isus izgovorio: “Svrπeno je!” (Ivan 19,30) Na kriæu jeBoæje Janje platilo cijenu za naπe grijehe. To nam je omoguÊilo da primimosoteria (grË.), “spasenje” i “izbavljenje”. (“Soteria,” http://www.biblestudytools.-com/lexicons/greek/kjv/soteria.html)

Tako je Bog postao naπ Yeshuah, πto na hebrejskom znaËi “Spasitelj” ili“Izbavitelj”. (“Yeshuah,” http://en.wikipedia.org/wiki/Yeshua_(name)

Kako moæemo primiti spasenje? U Luki 7,36-50 Ëitamo o æeni koja je æivjelagreπnim æivotom, ali ipak je potraæila Isusa. Iako je znala da je okruæen drugimljudima, ipak se æeljela poniziti pred Njim. Dok je pomazivala Njegova stopala,farizej u Ëijoj su se kuÊi nalazili pomislio je: “Kad bi ovaj bio prorok, znao bitko je i kakva je ova æena πto ga se dotiËe: da je greπnica.” (redak 39) On oËitonije shvatio ono najvaænije. Ponos ga je zaslijepio i sprijeËio da prepozna pravuponiznost i oËitovanje milosti kojoj je prisustvovao.

Hebrejska rijeË za “vjerovati” je batah, πto znaËi “povjerenje i zaπtita”. (SkipMoen, “Eternal Security—Rewind,” http://skipmoen.com/tag/batah/) Dok je fari-zej osuivao Krista, On je govorio ovoj æeni da ju je spasila njezina vjera (redak50). Mnogo Êemo se puta morati suoËiti s preprekama i svladati ih. U takvimtrenutcima trebamo imati na umu da smo zaista spaπeni i sve Êe nam bitimoguÊe ako vjerujemo da je Isus naπ Spasitelj. I danas vrijedi isto ono πto jeIsus rekao Tomi: “Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitko ne dolazik Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6)

ODGOVORI1. U kojem si trenutku osjetio da ti je vjera usahla?2. Moæeπ li se sjetiti nekog naËina na koji moæeπ ojaËati svoju vjeru?

Gené Keet, Windhoek, Namibija

Kako moæemo primiti spasenje?

46

Srijeda, 30. srpnja

Odvojeni za Krista

PRIMJENAMatej 1,21; 2. KorinÊanima 5,17

Mnogi ljudi su danas tjelesno æivi, ali duhovno mrtvi i zavedeni od straneavola. Oni ostaju robovi grijeha iako bi se mogli upoznati s Biblijom i veliËan-stvenom ærtvom o kojoj ona govori. Bog je osigurao sve πto je potrebno da bi sviljudi dobili priliku da se ponovno sjedine s Njim u savrπenom skladu, odvojeniod grijeha jednom zauvijek.

U svijetu u kojem vlada grijeh, moramo biti saËuvani i zaπtiÊeni kako bismopobjegli od Sotone. Kao neka osoba koja trpi bolove zato πto ima tanku metalnuπipku u svojoj nozi, i mi patimo. Kako se moæemo odvojiti od izvora boli,razaranja i zlih djela koji je nastao kao posljedica grijeha? Evo koja su trikoraka potrebna da bismo to uËinili:

1. Uklonite izvor problema. Metalna πipka Êe izazivati bol u nozi sve dokne bude izvaena. Grijeh Êe vladati u naπem æivotu i uniπtavati ga sve dok nezatraæimo od Gospodina pomoÊ da bismo ga se oslobodili. Ljudi su greπni ponaravi i zato je Bog naπ jedini izbavitelj. Naπa je duænost da se pokajemo zbognaπih proπlih grijeha i da se odvojimo od njih (Djela 3,19).

2. PoËnite ispoËetka. Kada se πipka ukloni, rana se moæe oËistiti kako bipoËela normalno zacjeljivati. U Ezekielu 36,26 Bog nam govori πto Êe On uËinitiza nas: “Dat Êu vam novo srce, nov duh udahnut Êu u vas! Izvadit Êu iz tijelavaπega srce kameno i dat Êu vam srce od mesa.”

3. Potrudite se da se svakog dana joπ viπe pribliæite Bogu. Noga joπuvijek moæe biti slaba tako da je bolesniku potrebna svakidaπnja fizikalna te-rapija da bi se oporavio. Tako i kada prvi put doemo Kristu, i mi smo slabi.Stoga trebamo svakodnevno provoditi vrijeme s Njim u molitvi, prouËavanjuBiblije i razmiπljanju o duhovnim pitanjima.

ODGOVORI1. ©to to znaËi ako grijeπimo i nakon πto smo otpoËeli novi æivot s Kristom?2. Je li Bogu potrebna naπa pomoÊ da bi nas oslobodio naπeg grijeha? Koju

ulogu mi imamo u izbacivanju grijeha iz svojeg æivota?

T. J. Shihepo, Swakopmund, Namibija

Kada prvi put doemo Kristu, i mi smo slabi.

47


Spasenje je osobni izbor

MI©LJENJEMatej 26,14-27

Mnogi krπÊani izjavljuju da je spasenje osobni izbor ne shvaÊajuÊi u pot-punosti ozbiljne implikacije svojih rijeËi. Tekstovi u Mateju 26, Marku 14, i Luki22 opisuju konaËne odluke koje je donio Juda. Spasitelj ga je osobno izabraoza svojeg uËenika, i Juda je znao koja je bila svrha tog poziva. Tijekom viπe odtri godine zajedniËkog æivota i rada, Juda je promatrao Ëuda koja Isus je Ëinio,bolesne koje je lijeËio i mrtve koje je vratio u æivot.

Kao Kristov uËenik, Juda je imao mnogo iskustava i moguÊnosti da kreneNjegovim stopama (Matej 10,5-20). Kakve veze Judin æivot moæe imati s nama?

Juda je doæivio neπto veliËanstveno. On je æivio i razgovarao sa Spasiteljem.Osim toga, uæivao je ugled blagajnika meu uËenicima. Isusov nauk bio je jasan.On se nije bavio samo teorijom, veÊ i praksom. Prema tome, Juda je imaopotpunu spoznaju o pitanjima koja su se ticala spasenja.

Ipak, sva iskustva i prilike koje je Juda imao za druæenje sa Spasiteljemnisu mu automatski jamËile spasenje. Samo je on sam mogao donijeti i odræatiodluku da bude vjeran Kristu. Krist je bio svjestan Judinih skrivenih motiva ipruæao mu je brojne prilike da se pokaje. Juda je, meutim, odluËio ugaatitijelu (Matej 26,20-25). Koliko se Ëesto i mi imamo priliku pokajati, a ipak to neËinimo?

Koje pouke moæemo izvuÊi iz Luke 22,1-4 u vezi s naπim neprijateljemSotonom? Kada napadne, on nas pokuπava uniπtiti (Ivan 10,10). Nikada se netreba igrati s avolom. Mi jednostavno ne moæemo sebi dopustiti da se druæimos njim.

Ja osobno vjerujem da je, iako sam veÊ mnogo godina u crkvi, najvaænije daprihvatim Krista kao svojeg osobnog Spasitelja i Prijatelja. Zar On ne zasluæujeda Mu uzvratim ljubavlju za æivot koji mi je dao i za sve ostalo πto je uËinio zamene? On me je stvorio i umro za mene, tako da Mu pripadam dvostruko — postvaranju i otkupljenju. ©to se mene osobno tiËe, odluËio sam sluæiti Kristu iaktivno Ga ukljuËiti u svoj æivot. ©to Êete vi izabrati?

ODGOVORI1. Zaπto je Judina priËa danas znaËajna za naπ krπÊanski æivot?2. Zbog Ëega je, po tvojem miπljenju, spasenje osobni izbor?

Joshua Mario, Windhoek, Namibija

Nikada se ne treba igrati sa Sotonom.

48

Petak, 1. kolovoza

PodiÊi pogled k Isusu

ISTRAÆIVANJEIvan 5,24; 11,25

ZAKLJU»AKNikodem je bio vjerski uËitelj koji je duboko poznavao tradiciju i Pismo.

Meutim, kada je u tajnosti posjetio Isusa, On mu je pokazao da Njegove rijeËinisu samo teorija. Zaraza grijeha ranjava i ubija tijelo i duπu. Zmija na motkii Krist na kriæu neugodan su ali neizbjeæan prizor. Mi ne moæemo spasiti samisebe. Moramo prepoznati svoju potrebu za spasenjem i moramo vjerovati i pri-miti Boæji lijek. Kratak razgovor izmeu Isusa i Nikodema otkriva nam kakomoæemo biti spaπeni i kako moæemo s potpunim uvjerenjem znati da veÊ jesmo.

RAZMOTRIu »itaj Ivan 3,7-15. Zapazi s koliko je jednostavnosti Isus iznio metodu koju

je Bog osigurao da bi nas vratio k sebi i da bi nam dao æivot u izobilju. Zatimopiπi u glavnim crtama kako netko moæe biti spaπen. NauËi te korake napa-met kako bi ih uspio primijeniti u svojem odnosu s Isusom i koristiti ih kaosredstvo za zadobivanje duπa.

u Razmiπljaj o Isusovoj smrti i o koracima k spasenju koje si zapisao. Postavisebi sljedeÊa pitanja: (1) Jesam li sagledao svoj odnos s Bogom na naËinkako ga je Isus prikazao Nikodemu? (2) Jesam li sliËan Nikodemu — zao-kupljen Pismom, crkvenom tradicijom i svojom ulogom u crkvi, ali joπ uvijekmoram podiÊi svoj pogled k Isusu i Njegovoj ærtvi? (3) Vjerujem li da je IsusuËinio dovoljno za mene da mogu biti siguran u Njegovo djelo u moju ko-rist? (4) Koja je moja uloga u procesu spaπavanja i obnovljenja?

u Napravite scenski prikaz susreta izmeu Isusa i Nikodema.u Odvojite vrijeme za razgovor o tome kako je odnos izmeu Isusa i Nikodema,

dok ste promatrali kako se odigrava, utjecao na vas i vaπ razred. Razmotriteje li taj scenski prikaz promijenio naËin na koji se odnosite prema Isusu ikako razumijete svoj hod s Njim.

u Pronai u pjesmarici ili meu suvremenim duhovnim pjesmama himne kojeopisuju Kristovu ærtvu ili Ëija je tema pokajanje, spasenje i otkupljenje.

u Tijekom bogosluæja ili molitvenog okupljanja upotrijebite neke od tih himnikoje naglaπavaju kriæ i spasenje.

POVEÆIDjela 4,1-12.Ellen G. White, Put Kristu.©to adventisti vjeruju... “UËenje o spasenju”, str. 97—149.

Jean A. Kellner, Fulton, Maryland, SAD

49


Pouka 62.—9. kolovoza 2014.

Rasti u Kristu

“Odgovori mu Isus: Zaista, zaista kaæem ti, tko seodozgo ne rodi, taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.”

(Ivan 3,3)

50

Subota, 2. kolovoza

Novi æivot, nova pravila

UVODIvan 3,3

Nebeski Otac nam je dao æivot. “Jahve, Bog, napravi Ëovjeka od praha ze-maljskog i u nosnice mu udahne dah æivota. Tako postane Ëovjek æiva duπa.”(Postanak 2,7) “Tada Jahve, Bog, pusti tvrd sam na Ëovjeka te on zaspa, pa muizvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra πto ga je uzeo Ëovjekunapravi Jahve, Bog, æenu pa je dovede Ëovjeku.” (Postanak 2,21.22)

Dok god je prvi par ostajao u Boæjoj ljubavi, boravio je u Edenu. Ali veÊininas je poznato da su oni bili neposluπni Njegovoj zapovijedi da ne jedu s drvetaspoznaje dobra i zla. Ipak, Ëak i nakon πto su to uËinili, Bog ih je i dalje volio,kao i sve ljude koji su se pojavili nakon njih. Njegova se ljubav najbolje poka-zala na kriæu kada je Njegov Sin Isus umro za grijehe ËovjeËanstva (Rimljanima5,8). “Svojom smrÊu na kriæu Isus je pobijedio sile zla. Onaj koji je pokoriodemonske duhove tijekom svoje sluæbe na Zemlji, slomio je njihovu moÊ izapeËatio njihovu konaËnu sudbinu. Isusova pobjeda daje nam pobjedu nadsilama zla koje nastoje uspostaviti vlast nad nama dok hodimo s Njim u miru,radosti i sigurnosti Njegove ljubavi.” (Seventh-day Adventists Believe..., PacificPress, 2005., str. 149)

U Ivanu 3,3.5 Isus kaæe da ako se nanovo ne rodimo, ne moæemo “vidjetikraljevstva Boæjega”. To novoroenje podrazumijeva da trebamo biti roeni odSvetoga Duha. ZnaËi da smo kao “tek roena djeËica” i Ëeznemo “za onimËistim duhovnim mlijekom, da po njemu uzrastete za spasenje” (1. Petrova 2,2).Da, Boæja rijeË daje nam æivot.

Baπ kao πto se prvo fiziËki raamo, hranimo se i rastemo, tako nam jepotrebno i duhovno roenje — moramo se hraniti Boæjom rijeËju da bismo moglirasti u Kristu. To je ono πto Bog æeli od nas — da rastemo na takav naËin.

Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, podsjetit Êemo se kako Bogæeli da Njegovi mladi budu preobraæeni Njegovom spasonosnom miloπÊu dok sehrane Njegovom RijeËju. Kao πto je Salomon traæio mudrost od Boga, traæimo imi novoroenje u Kristu i veliku æelju da prouËavamo Njegovu RijeË.

Joshua A. Cadogan, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje

Boæja rijeË daje nam æivot.

51

Nedjelja, 3. kolovoza

Tajna leptira

DOKAZLuka 9,23.24; GalaÊanima 2,20

Leptiri su Ëudesna stvorenja. Ali kako ona ruæna gusjenica moæe postatitakav prelijepi leptir? Nakon roenja, gusjenica prva tri tjedna neprekidno jede.Kada doe pravi trenutak, ona se zakukulji i prelazi u stadij liËinke koji trajedva tjedna. Nitko ne zna zasigurno πto, ali dogaa se neπto Ëudesno u kukuljiciprije nego πto se pojavi leptir. Raπirivπi svoja raskoπna krila, leptir polijeÊe dabi otpoËeo svoj Ëudesni æivotni ciklus.

Naπ rast u Kristu sliËan je tome. Baπ kao πto gusjenica odbacuje sebe da bipostala neπto potpuno drugaËije, tako i krπÊanin umire sebi da bi postao novostvorenje u Kristu.

Prvo πto primjeÊujemo kod gusjenice njezin je veliki apetit, osobina koju imi moramo imati u duhovnom smislu. Kada ne bi neprekidno jela, gusjenica nebi imala dovoljnu masu niti dovoljno masnoÊe koja bi joj omoguÊila preobrazbu.Tako ni Bog ne moæe preobraziti nas ako svakog dana ne provodimo znaËajnovrijeme u “jedenju” i “probavljanju” Boæje rijeËi — kruha æivota. Drugi i najvaæ-niji dio æivota gusjenice jest njezin stadij liËinke. Baπ kao πto gusjenica razlaæesvoje tijelo tijekom tog razdoblja, tako i mi moramo umrijeti sebi da bismorazvili karakter po ugledu na Krista. Kada odluËite odbaciti svoje sebiËne æelje,vaπa Ëvrsta odluËnost πtiti vaπe srce dopuπtajuÊi Isusu da vas preobrazi iznutraprema van. Taj proces katkad moæe biti priliËno teæak. Zbog toga se moramoobilno “hraniti” iz Boæje rijeËi. Prema tome, kada naiu teπka vremena, moæemose sjetiti Njegovih obeÊanja, savjeta i zapovijedi.

Umiranje sebi svakidaπnja je zadaÊa. Svakog dana vi se malo-pomalo pre-obraæavate u prelijepu poboænu osobu koju i sam Bog cijeni. A kad se Isus vrati,On Êe vam dati i novo tijelo. Stoga dopustimo Njegovoj slavi da blista u nama.Rastite u Njegovoj ljubavi i istini svakog dana, sve do Njegovog povratka.

ODGOVORI1. ©to joπ moæemo uËiniti osim πto biramo one Boæje rijeËi i obeÊanja koje Êe

nam pomoÊi da se borimo protiv svojih greπnih sklonosti?2. ©to za tebe znaËi æiva ærtva? Na koji se naËin moæeπ pripremiti da donosiπ

teπke odluke za Boga?

Annaus F. Charles, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje

Umiranje sebi svakidaπnja je zadaÊa.

52

Ponedjeljak, 4. kolovoza

Zamijeniti staro za novo

LOGOSPsalam 51,12; Luka 9,23.24; Rimljanima 13,14

Nove cipele mogu nam u poËetku biti pomalo neudobne, ali se na kraju“razgaze”. »esto zapoËinjemo neki novi program prehrane i tjelovjeæbe s velikimpoletom, ali ne proe mnogo vremena prije nego πto naπa odluËnost poËneslabjeti. Novo ovo, novo ono. O Ëemu god da je rijeË, oduπevljenje ne traje dugo.©to je onda Isus mislio kada je rekao: “Treba da se odozgo rodite” (Ivan 3,7)?Je li to trebao biti samo joπ jedan beznaËajni trend ili joπ jedno oduπevljenjekoje Êe ubrzo izblijedjeti?

Odluka s velikim posljedicama (Psalam 51,12; Ezekiel 36,26;Zaharija 3,1-4)

Novoroenje je dogaaj koji sa sobom nosi vjeËne posljedice. Zbog toga setrebamo “odozgo roditi”. To nije neki sitni popravak niti privremeno rjeπenjenaπeg stanja. Davidova molitva da Bog stvori u njemu Ëisto srce (Psalam 51,12)govori o sasvim novom usmjerenju — o teænji da stoji pred Bogom odjeven uKristovu pravednost (Ezekiel 36,26; Zaharija 3,1-4). To novo stajaliπte oznaËavase kao “opravdanje” i ostvaruje se kada prihvatimo Isusovu milost. “Opravda-njem vjerom u Krista, Njegova se Pravda pripisuje nama. Mi smo ispravni predBogom zato πto je Krist naπa zamjena. ‘Njega’, kaæe apostol Pavao, ‘koji je biobez ikakva grijeha Bog uËini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemopravednoπÊu Boæjom.’ (2. KorinÊanima 5,21) Kao greπnici koji se kajemo, midoæivljujemo potpuni oprost.” (©to adventisti vjeruju…, str. 122) Taj put k pot-punoj promjeni dogaa se iz dana u dan.

Naπ karakter je preobraæen tako da su naπi postupci zasnovani na vri-jednostima. Ta je promjena poznata kao posveÊenje.

PosveÊenje — svakidaπnji proces (Luka 9,23.24; Ivan 3,1-16; Titu3,4-7)

Izgleda da Nikodem nije razumio πto znaËi biti nanovo roen. On nije razu-mio da to iskustvo nadilazi ono πto je privremeno i fiziËko. Tu nema zaslugaotaca. Nitko drugi to ne moæe uËiniti umjesto vas. Vi morate biti nanovo roeni!Baπ kao πto su uËenici pogreπno razumjeli Boæje kraljevstvo i Isusovu sluæbu,tako je i Nikodem pogreπno razumio proces obraÊenja i bît novog æivota uKristu.

Novoroenje je isto tako i dar Svetoga Duha. Mi ga ne moæemo zaraditi nitinaslijediti. Vaæno je, meutim, razumjeti da mi novoroenjem ne gubimo svojusavjest niti vlast nad svojim æivotom. To zapravo znaËi da se mi posveÊujemoBogu do te mjere da Mu dopuπtamo da mijenja naπ naËin æivota, naπe vrijed-nosti, ponaπanje i razlog za æivot.

53

Da bismo bili posveÊeni moramo se ukljuËiti u odreene duhovne aktivnostikao πto su molitva, prouËavanje Biblije, pomaganje onima koji su manje sretniod nas, razmiπljanje o Boæjoj rijeËi, zajedniπtvo, bogosluæje itd. Sa svakim novimdanom “Krist nam daje sve veÊe pobjede nad silama tame. Njegova nam pobjedanad svijetom jamËi izbavljenje iz ropstva grijehu (Ivan 16,33).” (Isto, str. 124)

Rezultati posveÊenja (Rimljanima 13,14; Hebrejima 3,14; Titu 3,5)“Opravdanje je ono πto Bog Ëini za nas, dok je posveÊenje ono πto Bog Ëini

u nama.” (Isto, str. 123) PosveÊenje raa u nama plod Duha. “Naprotiv, plod suDuha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræ-ljivost.” (GalaÊanima 5,22)

Rast ovog ploda u naπem æivotu rezultat je “spontanog djelovanja SvetogaDuha u nama. Duh razvija karakterne osobine koje se nalaze u Kristovoj naravi.One su rezultat Kristovog upravljanja — mi ih ne moæemo steÊi tako πto Êemoih nastojati razviti bez Njegove pomoÊi. Ako æelimo da plod Duha raste u nama,moramo sjediniti svoj æivot s Kristovim (vidi Ivan 15,4.5). Moramo Ga poznavati,ljubiti, misliti o Njemu i ugledati se na Njega. Kao rezultat toga ispunit Êemopravi smisao Zakona — ljubit Êemo Boga i svoje bliænje.” (Life Application StudyBible, str. 212)

ODGOVORI1. Rast ploda Duha u naπem æivotu samo je jedan od rezultata procesa po-

sveÊenja. Prisjeti se bar joπ tri razliËita rezultata. Koji biblijski tekstovipodupiru tvoj odgovor?

2. Zbog Ëega je legalistiËko razumijevanje posluπnosti toliko πtetno za naπekrπÊansko iskustvo?

3. Kaæemo da je milost besplatna. Ipak, ona Boga mnogo stoji. Zbog Ëega je totako?

4. Tekst u Hebrejima 10,25 kaæe: “Ne ostavljajmo, kako neki obiËavaju, svogavlastitog sastanka, veÊ se sokolimo meusobno...” Na koji naËin naπe me-usobno “sokoljenje“ (ohrabrivanje) sluæi kao katalizator za rast u Kristu?

5. Koji je najbolji naËin da ohrabrimo jedni druge? Koji je najgori naËin?

Matthew Greaves, St. Philip, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje

Novoroenje je dar Svetoga Duha.

54

Utorak, 5. kolovoza

PoËelo je u zatvoru

SVJEDO»ANSTVO2. KorinÊanima 5,17

“‘Ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo.’(2. KorinÊanima 5,17) ZahvaljujuÊi Kristovoj sili, muπkarci i æene su slomiliokove greπnih navika. Odrekli su se sebiËnosti. Bezboæan je postao poboæan,pijan trijezan, a nemoralan Ëist. Duπe koje su nalikovale Sotoni, preobrazile suse u sliku Boæju. Ova je promjena sama po sebi Ëudo nad Ëudima. Promjenakoju je izvrπila RijeË, jedna je od njezinih najdubljih tajni. Mi je ne moæemorazumjeti; moæemo samo vjerovati da je, kako izjavljuje Sveto pismo, ‘Krist,nada slave… meu vama’.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 299)

Poπto sam posljednjih nekoliko godina bio ukljuËen u sluæbu za zatvore-nike, mnogo puta sam bio svjedok tog “Ëuda”. Ni vrijeme ni mjesto ne dopuπtajumi da govorim o promjenama kojima sam svjedoËio u æivotu tih muπkaraca iæena koji su nekad bili pod vlaπÊu Sotone, a sada æive novim æivotom u Kristu.Ti novoroeni krπÊani nekada su bjeæali od Boga, æivjeli greπno i nisu marili niza koga i ni za πto osim za sebe same. Oni sada svakodnevno Ëitaju NjegovuRijeË, mole se jedni za druge i objavljuju Radosnu vijest ostalim zatvorenicima.

Za njih je ta promjena srca otpoËela u zatvoru. Za mnoge druge Ëeænja zaBogom rodila se na nekom drugom mjestu. Nije vaæno gdje je to poËelo. Noviæivot je poËeo i obeÊanje o Njegovoj ljubavi æivi u njima.

“Djelo milosti u srcu nije djelo jednog trenutka. To je plod neprekidne,svakidaπnje budnosti i vjerovanja u Boæja obeÊanja. Onoga koji se kaje i vjeruje,koji njeguje povjerenje i ozbiljno teæi za Kristovom obnavljajuÊom miloπÊu, BogneÊe otpustiti praznog. Podarit Êe mu milost. Aneli koji su poslani da sluæepomoÊi Êe mu u nastojanju da napreduje.” (Ellen G. White, Evangelizam, str.287)

“U nastojanju da postigne ideal koji mu je Bog postavio, krπÊanin nemarazloga za oËajavanje. ZahvaljujuÊi Kristovoj milosti i snazi, svima je obeÊanomoralno i duhovno savrπenstvo. Isus je izvor snage, izvor æivota.” (Ellen G.White, Boæja zadivljujuÊa milost, str. 107)

ODGOVORI1. Je li se ta promjena odigrala u tvojem æivotu? Ako nije, zbog Ëega?2. Kada si bio najbliæi Bogu? Kako moæeπ obnoviti tu bliskost?

Tyrone Taylor, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje

“KrπÊanin nema razloga za oËajavanje.”

55

Srijeda, 6. kolovoza

Promjena srca

PRIMJENAPsalam 51,10; Ezekiel 36,26

Max Lucado na sljedeÊi je naËin opisao kako je doæivio operaciju na srcu:“Kada su me odnijeli u operacijsku dvoranu, lijeËnik me je pitao imam li joπneko pitanje za kraj. (To nije bio baπ najbolji izbor rijeËi.) Pokuπao sam bitiduhovit.

‘Spalit Êete neπto u mojem srcu, zar ne?’‘ToËno.’‘Namjeravate usmrtiti stanice koje se loπe ponaπaju?’‘Da, upravo to namjeravam.’‘Kad veÊ budete tamo, moæete li usmjeriti taj svoj instrument prema mojoj

pohlepi, sebiËnosti, osjeÊaju nadmoÊnosti i krivnje?’On se nasmijeπio i odgovorio: ‘Æao mi je, to je izvan moje nadleænosti.’‘Naravno, ali nije i izvan Boæje. Promjena srca je Njegov posao.’”(Max Lucado, “God Changes Hearts”, http://devotionalsdaily.com/god-chan-

ges-hearts/)Svi smo se veÊ sreli, ili Êemo se sresti, s “novoroenim krπÊanima” Ëiji se

æivot dramatiËno promijenio nabolje. Bilo da ste krπÊanin veÊ duæe vrijeme iliste to tek nedavno postali, moæda se pitate: “Je li moje srce doista promijenje-no?” Promjena srca nije kao promjena odjeÊe. Greπna narav koju smo naslijediline dopuπta da se ta promjena odvija s lakoÊom. Mora se umijeπati Isus i obliko-vati nas u novo stvorenje. Poput kralja Davida, moramo se svakodnevno molitiza Ëisto srce (Psalam 51,12). Promjena misli i srca je proces. Evo nekolikosavjeta koje moæete slijediti:

Budite æalosni zbog grijeha u svojem srcu. To je poËetak promjene.Sveti Duh veÊ radi na vama, stoga traæite od Boga da vam oprosti i oËisti vaπ umradi duhovne i moralne obnove.

Svakog dana potvrdite svoju odluku da Êete slijediti Isusa. Molitese neprestano da On stvori u vama Ëisto srce i um. On Êe istog trenutka poËetidjelovati u vama dajuÊi vam “nove misli” i iskrenu brigu za druge.

Molite se za postojan duh, posluπnost i nepokolebljivu vjeru. Molitvaza duhovnu obnovu dopuπta Bogu da vas obnovi u potpunosti. Budite u potpu-nosti ovisni o Gospodinu. Zatim u skladu s tim donesite odluke i dobra djelaslijedit Êe sama po sebi. Nikada se nemojte prestati moliti da Bog obnovi vaπesrce. On ima planove za vas. Jedino ako u Isusu budete ponovno stvoreni, moÊiÊete hoditi stazom svjetla (Efeæanima 2,10).

ODGOVORI©to namjeravaπ uËiniti kako bi tvoje uvjerenje i odluËnost ostali Ëvrsti?

Annaus F. Charles, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje

56

»etvrtak, 7. kolovoza

Molitva

MI©LJENJEMatej 6,9-13; Ivan 15,7

Molitva je prednost osobnog razgovora s Bogom. Ta komunikacija ostvarujese preko Svetoga Duha i obuhvaÊa govorenje i sluπanje. Ako u svojem molitve-nom æivotu æelimo rasti u Kristu, onda bez obzira na to je li rijeË o osobnoj ilizajedniËkoj molitvi, moramo povjeriti Bogu da usmjerava naπe misli i dojmovei da nam osigura vodstvo Svetoga Duha.

Molitva “OËenaπ”, koja se nalazi u Mateju 6,9-13, model je molitve kojumnogi od nas izgovaraju kao recitaciju. Naπe molitve ne smiju biti samo nizizgovorenih rijeËi, veÊ trebaju otkrivati stanje naπeg srca.

Cindy je imala dvije godine kada je za stolom u blagovaonici izgovorila svojuprvu molitvu nakon πto je dobila veliku Ëokoladnu patku. Pognula je glavu irekla: “Dragi Isuse, hvala Ti za patku. Amen.” Ona je govorila Bogu otvoreno iiz srca. Ako æelimo rasti u svojem krπÊanskom æivotu, moramo se moliti iz srca,a ne recitirati napamet nauËene molitve. Imajte na umu da Bog æeli da Muiznesemo svoje æalosti, radosti, potrebe i zahvalnost. Moramo Mu otvarati svojesrce u svim okolnostima.

Tekst u Ivanu 15,7 glasi: “Ako ostanete u meni i ako moje rijeËi ostanu uvama, traæite πto god hoÊete, i bit Êe vam.” Ako æelimo rasti u Kristu i bitionakvi ljudi kakve Bog æeli, moramo dopustiti da Njegove rijeËi ostanu u nama.Dopustiti da Isusove rijeËi ostanu u nama ne znaËi samo Ëitati Bibliju i Poukeiz Biblije. Mnogi od nas imaju i po nekoliko Biblija kod kuÊe, ali mogu citiratisamo dva ili tri biblijska obeÊanja. Kada su Kristove rijeËi u nama, mi doæivlja-vamo rast tako πto nas one preoblikuju u Njegovu sliku. One postaju sastavnidio naπeg svakidaπnjeg æivota. Naπi razgovori, postupci i misli tada bivajuusmjeravani Boæjom rijeËju koja je æiva u naπem srcu.

On je obeÊao da Êe nam ispuniti sve πto zatraæimo. Zaπto onda tako mnogonaπih molitava ostaje neusliπano? Naπ molitveni æivot je slab, a naπ rast zakræ-ljao jer je naπa veza s Kristom slaba. Snaæan molitveni æivot uslijedit Êe kadamoÊna Boæja rijeË bude u nama i kada mi budemo u Njemu.

ODGOVORIKoje praktiËne korake moæete poduzeti da Boæja rijeË ostane u vama?

Marcelle Best, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje

Moramo se moliti iz srca, a ne recitirati napamet nauËene molitve.

57

Petak, 8. kolovoza

Vidjeti Boæje kraljevstvo

ISTRAÆIVANJERimljanima 6,23; 8,1; Koloπanima 1,13.14

ZAKLJU»AKRast u Kristu zapravo poËinje sa smrÊu. “Prvo, Kristova smrt na kriæu omo-

guÊila je da dobijemo novi æivot — da budemo osloboeni od Sotonine vlasti(Koloπanima 1,13.14), osloboeni od osude za grijeh (Rimljanima 8,1), oslobo-eni od smrti kao kazne za grijeh (Rimljanima 6,23) — i dovela je do pomirenjaizmeu Boga i ljudi. Drugo, umiranje sebi omoguÊava nam da primimo æivot kojinam Krist nudi. TreÊe, kao rezultat toga mi hodimo u novini æivota.” (Seventh-day Adventists Believe…, str. 150)

RAZMOTRIu ProuËi metamorfozu gusjenice u leptira. SljedeÊi videozapisi mogu biti dobar

poËetak: http://www.youtube.com/watch?v=JkWr5k2H__Y (gusjenica prelaziu stadij liËinke) i http://www.youtube.com/watch?v=Gt-5lS9hJFA (leptir sepojavljuje iz kukuljice).

u Razmiπljaj o tome koliko je rast u Kristu sliËan procesu koji je potreban dabi gusjenica postala leptir.

u ProuËavaj sa skupinom ili samo s jednim prijateljem neki tekst koji seodnosi na “rast u Kristu”. »ega se trebate odreÊi da bi se taj “rast” ostvariou vama?

u Napravi sliku koja prikazuje svaki dio ploda Duha na djelu (vidi GalaÊanima5,22.23).

u Otpjevaj pjesmu “Za sva doba i vremena”, koja se nalazi pod brojem 432 upjesmarici KrπÊanske himne. Zatim napiπi joπ jednu kiticu u kojoj Êeπ izra-ziti svoju osobnu æelju da budeπ kao Isus.

POVEÆIEllen G. White, Put Kristu, “Rast u Kristu”, str. 69—79. Seventh-day Adventists Believe.... izd. 2005., “Growing in Christ”, str. 149—

162.Wesley L. Gerig, “Fruit of the Spirit, http://www.biblestudytools.com/dicti-

onaries /bakers-evangelical-dictionary/fruit-of-the-spirit.html; skinuto 7. kolov-oza 2013.

Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD

58



Æivjeti kao Krist

“Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga;kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga.”

(Ivan 13,34)

59

Subota, 9. kolovoza

Baπ kao Isus

UVODIvan 13,34

Charity je viπe od bilo Ëega æeljela biti kao Isus. »itala je evanelja i ispisi-vala listu Njegovih osobina. On je bio suosjeÊajan, spreman da oprosti i prihvatiljude, pun ljubavi, samopoærtvovan, tjeπio je i pomagao. Svojski se trudila da seugleda na Njega, pa ipak joj je njezin æivot djelovao prazno i nezadovoljavajuÊe.Iscrpljena i obeshrabrena, sklupËala se u svojoj fotelji i plakala sve dok nijezaspala.

Na njezin obraz spustila se topla ruka i obrisala joj suze. Snaæne rukeuhvatile su je u Ëvrst zagrljaj. Nije bila sigurna je li to san ili java, ali je moglaosjetiti Njegovo srce koje je kucalo za trilijun ljudi. Proπaptao je njezino ime:“Charity”, i to je zazvuËalo kao Ëista ljubav.

Otvorila je oËi i pogledala u Njega. TisuÊe razliËitih emocija naizmjeniËno seogledalo na Njegovom licu — radost, briga, zadovoljstvo, bol. Ali u korijenu svihnjih nalazio se snaæan osjeÊaj ljubavi. Osmjehnuo joj se kao da je sva Njegovapaænja bila posveÊena samo njoj. Ipak, osjeÊala je da je On podjednako svjestanmnogo Ëega drugog, kao da je izravno povezan s boli i radoπÊu Ëitavog svemira.

Okrenula se i naslonila na Njegove grudi kako bi mogla gledati u istomsmjeru kao i On. U prvom trenutku sve πto je mogla primijetiti bilo je gibanjenepreglednog mnoπtva ljudi. Ali kad god bi se usredotoËila na jednu osobu, onabi zauzimala Ëitav njezin vidokrug. Osjetila je tiho beznae usamljenog starcaiz njezine ulice kojem je upravo reËeno da boluje od Alzheimerove bolesti.Osjetila je uæas mlade æene u uredu koju zlostavlja kolega, a agonija prijateljaËijeg je sinËiÊa usmrtio pijani vozaË razdirala je njezino srce.

Povikala je, ali su je Njegove snaæne ruke dræale Ëvrsto i sigurno. Æeljela jezariti lice u Njegove grudi i tako ostati zauvijek, zaπtiÊena od muke beskrajnogsuosjeÊanja.

“Samo æelim biti kao Ti.”“Znam, Charity. Zato sam te doveo ovamo da budeπ u mojem toplom naru-

Ëju, da vidiπ ljude onako kako ih ja vidim i da osjetiπ njihovu bol onako kakoje ja osjeÊam. Sada ih trebaπ voljeti kao πto ih ja volim. Trebaπ uËiniti neπto zanjih. Ali moæeπ se vratiti k meni kadgod poæeliπ. ©to ËeπÊe budeπ dolazila, to Êeπviπe liËiti na mene.”

ODGOVORIKako ti Isus pun ljubavi moæe pomoÊi da viπe voliπ druge?

Karen Holford, Crieff, ©kotska

TisuÊe razliËitih emocija naizmjeniËno se ogledalo na Njegovom licu.

60


Kako je Isus æivio?

LOGOSLevitski zakonik 19,18; Luka 24,32; Ivan 13,34; 15,4-12; Djela 10,38

»itajte Njegov dnevnik (Matej 9,36; 20,28; Ivan 13,1-5; 19,25-27;Djela 10,34-38)

Zapitate li se ikad kako je Isus æivio? Samo proËitajte izvjeπtaje u Mateju 9i Ivanu 13. Opraπtao je grijehe, odavao priznanje vjeri, lijeËio bolesne, pozvaojednog carinika da bude uËenik, odlazio na veËere, dopustio neËistoj æeni dadodirne Njegove “traperice” (u stilu prvog stoljeÊa), vratio mrtvu djevojËicu uæivot, raspravljao s farizejima, oprao prljave noge svojim uËenicima i pobrinuose za svoju majku. PouËavao je ljude o Boæjem kraljevstvu i izlijeËio mnogebolesnike. A zaπto? Zato πto se saæalio na njih.

Æeliπ li æivjeti kao Isus? Onda “idi pa i ti Ëini tako” (vidi Luka 10,36-38). Uredu, vi ne moæete opraπtati grijehe kao Bog, ali moæete oprostiti svojimprijateljima, pa Ëak i neprijateljima. Ne moæete izlijeËiti rak, ali moæete obnovitinaruπene odnose, dopustiti nedodirljivima da vas dotaknu i da govorite o Isusupred mnoπtvom. A zaπto? Zato πto ste Isusov rob i ako On æivi u vama, drukËijese ne moæete ponaπati!

Definira li Isus samo “bliænjeg”? (Luka 10,30-37)Kada sluπamo usporedbu o milosrdnom Samarijancu Ëesto nas pozivaju da

razmislimo tko je naπ bliænji. Dosad veÊ sigurno znamo odgovor na to pitanje!To je svatko kome je potrebna naπa pomoÊ! Ali ne pozivaju nas Ëesto darazmislimo tko smo mi u toj priËi. Nadam se da me Bog uËi da ne budem kaosveÊenik i levit i kako da postanem “Samarijanac”.

Pruæiti ljubav tamo gdje je potrebna (Matej 25,31-46)Neposredno prije izvjeπtaja o tome kako se Krist odrekao svojeg æivota,

Matej nam iznosi Njegove usporedbe o tome kako æivjeti pravim, praktiËnimkrπÊanskim æivotom. Ako nakon Ëitanja tog teksta ne budete znali πto trebateraditi, onda moæda nikad neÊete ni znati!

Prije mnogo godina πetao sam jednom ulicom u turistiËkoj zoni Bangkoka.Bila je velika guæva, bilo je vruÊe, a na ploËniku je sjedio sklupËan stari, mrπavi,izborani prosjak. Niπta novo. Ali do njega je sjedio drugi muπkarac — zapadnjakkoji je hranio prosjaka dok je mnoπtvo ljudi prolazilo ne obraÊajuÊi pozornostna njih. Zapitao sam se stoji li u putovnici tog zapadnjaka pod “mjestom ro-enja/nacionalnosti”: Samarijanac. Zastao sam i promatrao ih. Katkad je potre-ban drugi Ëovjek da bi nam pokazao kako je æivio Isus.

61

Govor mrænje, govor ljubavi (Luka 6,27.28.32-36)))))Drugi dio Luke 6 iznosi “osnovne upute” za narod Kraljevstva. Pogledajte

neke od kljuËnih rijeËi u tim redcima: ljubav; prijatelj; odmazda; dobrota; na-grada; slijep; posluπan; traæenje; ozdravljenje; sud; oprost; saæaljenje; davanje.Neke od tih rijeËi djeluju “prijeteÊe”, dok druge rijeËi izraæavaju ljubav. Zanim-ljivo je da Isus nikada nije morao uËiti svoje sluπatelje o tome tko su i kakoizgledaju njihovi neprijatelji, jer su to svi znali. Umjesto toga, On je proveo trii pol godine govoreÊi i pokazujuÊi kako se trebaju odnositi prema ljudima. ©toviπe Ëitamo i razmiπljamo o Njegovim rijeËima i djelima, viπe saznajemo o tomeπto znaËi æivjeti kao On. Sve πto trebamo uËiniti jest da to primijenimo u praksi.Da bismo æivjeli kao Isus, moramo (1) Ëitati Njegove “upute”, (2) uËiti od velikogUËitelja i (3) Ëiniti ono πto On traæi.

Ostati povezan (Ivan 15,4-12)Mnogi od nas æive u gradovima i nemaju pojma o tome kako se uzgaja

groæe. Ali u starom Izraelu vinogradi su bili neπto uobiËajeno, tako da su sviznali o Ëemu Isus govori. Moæda bi On danas upotrijebio neku metaforu izsvijeta tehnike da bi naglasio svoju misao. U svakom sluËaju, On se brine zanas. Mi ostajemo s Njim i dogaaju se dobre stvari. Udaljimo li se, i naπ æivotse raspada! Kao u usporedbi o ovcama i jarcima, i mi imamo jednostavan izbor.Donosimo plodove ili bivamo odsjeËeni.

Kad bismo se posluæili “tehniËkom metaforom”, slika na zaslonu mojegmonitora pokazuje kakav je moj odnos s Isusom. Kada se veza prekine, zaslonostaje crn. Pratite put ljubavi: (1) Bog je ljubav; (2) Njegova ljubav se pokazalau Isusovom æivotu; (3) Njegova je ljubav na raspolaganju svima koji Ëeznu zanjom; (4) Boæja ljubav struji preko Isusa do vas i mene; i (5) preko nas, Boæjaljubav teËe prema svijetu koji je æedan.

Ako se poveæemo s Isusom Ëim se ujutro probudimo i ako osvjeæavamo tuvezu tijekom cijelog dana, æivjet Êemo pravim krπÊanskim æivotom.

ODGOVORI1. Trebam li i ja platiti bolniËki raËun za opljaËkanog stranca kao πto je uËinio

milosrdni Samarijanac?2. ©to u praktiËnom smislu znaËi ostati povezan s Isusom? Kako mogu biti

siguran da sam povezan?3. Koliko puta tijekom dana uËinim neπto πto bi Isus uËinio — ne zato πto

æelim zaraditi “nagradne bodove”, veÊ zato πto ne mogu dopustiti Isusu dadjeluje preko mene? Je li mi u tome potrebno neko poboljπanje?

Mike Lewis, ©kotska

Ponekad je potreban drugi Ëovjek da bi nam pokazao kako je Isus æivio.

62


Imati srce kao Isus

SVJEDO»ANSTVOMatej 25,31-46

“Isus se nije ustezao reÊi istinu, ali je to uvijek Ëinio s ljubavlju. U svojemuophoenju s ljudima bio je osobito taktiËan, promiπljen i paæljiv. Nikada nije biogrub, nikada nije nepotrebno izgovorio oπtru rijeË, nikad nije nanio nepotrebnubol osjetljivoj duπi. Nije osuivao ljudske slabosti. Govorio je istinu, ali uvijeks ljubavlju. Osuivao je licemjerje, nevjeru i bezakonje; ali u Njegovu se glasuosjeÊala bol kad je izgovarao oπtre prijekore. ... Æivot Mu je bio ispunjen samo-prijegorom i briæljivom skrbi za druge. U Njegovim oËima svaka je duπa biladragocjena. Iako je uvijek Ëuvao svoju boæansku dostojanstvenost, s najnjeæ-nijom paænjom sagibao se nad svakim pripadnikom Boæje obitelji. U svakomËovjeku gledao je posrnulu duπu zbog Ëijega je spasenja doπao.

Krist je u svojemu æivotu otkrio takav karakter. Bio je to Boæji karakter.”(Ellen G. White, Put Kristu, str. 8,9)

“Milost je osobina koju ljudi mogu dijeliti s Bogom. Poput Krista, Ëovjekmoæe prihvatiti Boæju ruku i doÊi u dodir s boæanskom silom. Nama je dano davrπimo sluæbu milosra za naπe bliænje. ObavljajuÊi tu sluæbu, mi suraujemos Bogom. Dobro je, dakle, da budemo milostivi kao πto je milostiv naπ Otac naNebu.

‘Milosti hoÊu’, kaæe Bog, ‘a ne ærtve’. Milost je ljubazna, saæaljiva. Boæjamilost i ljubav Ëiste duπu, oplemenjuju srce i oslobaaju æivot od sebiËnosti.Milost je pokazivanje boæanske ljubavi i pokazat Êe se u æivotu onih koji, pois-tovjetivπi se s Bogom, osvjetljavaju nebeskim svjetlom put svojih bliænjih.

Stanje u kojem se mnogi nalaze poziva na pokazivanje iskrenog milosra.KrπÊani se u svojim meusobnim odnosima trebaju vladati prema naËelimamilosra i ljubavi. Oni trebaju iskoristiti svaku prigodu da pomognu bliænjimau nevolji. ... ‘Kako hoÊete da Ëine vama ljudi.’ To su naËela koja bismo trebalinjegovati.” (Ellen G. White, To Be Like Jesus, str. 187)

ODGOVORI1. Kako moæemo sve ljude promatrati Isusovim oËima kako bismo im pomogli

da se osjeÊaju voljenima i prihvaÊenima?2. Sjeti se nekoga kome je potrebno tvoje iskreno milosre. ©to moæeπ uËiniti

veÊ ovog tjedna kako bi mu pokazao Boæju ljubav?

Bernie Holford, Crieff, ©kotska

“Boæja milost i ljubav Ëiste duπu.”

63

Utorak, 12. kolovoza

Zaπto trebamo biti ljubazni

DOKAZMatej 25,31-46

Biti ljubazan prema drugima jedan je od najboljih naËina da se osjeÊamosretno i nadvladamo tjeskobu. Jedno istraæivanje iz 2008. godine pokazalo je dasu najsretniji oni ljudi koji najviπe novca troπe na druge, a da su najmanjesretni oni koji na druge troπe najmanje. (E. W. Dunn, L. B. Aknin, and M. I.Norton, “Spending money on others promotes happiness”, Science, 319, 1687-88, 2008.) Drugo je istraæivanje otkrilo da se ljudi koji uËine pet ljubaznih djelaodreenog dana svakog tjedna osjeÊaju sretnije. To je istraæivanje takoernaglasilo vaænost ulaganja napora u ljubaznost i pronalaæenje novih kreativnihnaËina da budemo ljubazni prema drugima. (Kennon M. Sheldon and SonjaLyubomirsky, “How to increase and sustain positive emotion: The effects ofexpressing gratitude and visualizing best possible selves”, The Journal of Posi-tive Psychology, travanj 2006.)

Biti ljubazan dobro je i za naπe tjelesno zdravlje. To nam moæe pomoÊi dazaπtitimo srce, ojaËamo imunitet i pokrenemo oslobaanje endorfina. (MelindaSmith and Jeanne Segal, “Laughter is the Best Medicine”, http://www.helpgui-de.org/life/humor_laughter_health.htm)

Jedan od najvaænijih aspekata ljubaznosti jest jaËanje suosjeÊanja u naπemsrcu. To dovodi do oslobaanja hormona oksitocina koji nam pomaæe da osjetimounutarnju “toplinu” i sreÊu. Ljubaznost nas navodi da razmiπljamo o potrebamadrugih i Ëinimo ono πto Êe unaprijediti naπ odnos; a πto se viπe osjeÊamopovezani s drugima, toliko smo sretniji.

Jedan dokument koji je nedavno izdala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kakobi unaprijedila pozitivan osjeÊaj osobnog zadovoljstva savjetuje nam da “uËinimoneπto lijepo za nekog prijatelja ili za nekoga koga ne poznajemo. Zahvalite senekome. Smijeπite se. Volontirajte. Pridruæite se nekoj druπtvenoj skupini.Gledajte van kao i unutra. Sagledati sebe i vlastitu sreÊu kao neodvojivi dio πirezajednice, moæe nam biti od izuzetne koristi i povezati nas s ljudima koji nasokruæuju.” (“Mental Capital and Wellbeing: Making the most of ourselves in the21st century”, Government Office for Science, 2008., str. 24) To je dobar naËinda poËnete æivjeti kao Isus.

ODGOVORI1. Zaπto nas je Bog, prema tvojem miπljenju, “umreæio” tako da ljubaznost

koju pokazujemo drugima Ëini dobro i nama samima?2. Koje si prednosti doæivio kao rezultat tvoje ljubaznosti prema drugima?

Bethany Craggs, Oxford, Velika Britanija

64


Napredovanje uz pomoÊ neprijatelja

PRIMJENALuka 6,27.28.32-36

Nama su potrebni naπi neprijatelji — teπki ljudi koji nas iritiraju, teπki ljudikoji nas iscrpljuju i teπki ljudi koji nas samo æele iskoristiti. Ti ljudi nampomaæu da duhovno rastemo i sazrijevamo. Ipak, mnogi od nas bi vjerojatnoæeljeli da oni jednostavno nestanu.

Isus je bio okruæen teπkim ljudima, ali se ipak nije molio da Njegovi nepri-jatelji nestanu. Umjesto toga pruæao im je ljubav, milost i oprost, a i od naszahtijeva da Ëinimo isto. Kako da to postignemo? Evo nekoliko koraka:

Prepoznajte “korov” koji sputava vaπ duhovni rast. Ne trebate iÊidaleko da biste naiπli na nekoga tko vam ide na æivce. Razmislite zaπto vasodreena osoba æivcira i budite svjesni kakav duh ona otkriva u vama. Je li vamBog poslao tu osobu “koju je nemoguÊe voljeti” kako bi vam pomogao da razvi-jete bezuvjetnu ljubav? Je li vam poslao neku nezahvalnu osobu da bi vampomogao da steknete i njegujete strpljenje (Jakov 1,3.4)? (John Ortberg, The MeI Want to Be, Zondervan, 2010., str. 204)

Budite poπteni. Zapiπite svoja zapaæanja i molite se u vezi s njima.

Pronaite odgovarajuÊi lijek za korov u svojem æivotu. U Isusovovrijeme bilo je uobiËajeno da ljudi u molitvi proklinju svoje neprijatelje. To sevidi iz Isusove izjave: “»uli ste da je reËeno: ‘Ljubi svoga bliænjega i mrzi svoganeprijatelja!’” (Matej 5,43) Meutim, Isus nas poziva da ljubimo svoje neprija-telje i Ëinimo dobro onima koji nas mrze. Suzdræite se od spontane æelje dauzvratite istom mjerom. Traæite od Boga Njegovu snagu i milost da biste mogliopraπtati i biti pomirljivi.

Ostanite povezani s vrhunskim Vrtlarom. Isus obeÊava da Êemo napre-dovati i rasti ako ostanemo povezani s Njim. Povezati se s Njim hraneÊi se izNjegove RijeËi i traæeÊi Njegovu ljubav i mudrost, jedini je naËin na koji doistamoæemo ljubiti jedni druge (Ivan 15,4-12). Molite Ga da vas nadahne da otkrijetenove naËine na koje moæete pokazati Njegovu Ëudnovatu ljubav i milost premaonima koji vas mrze.

ODGOVORI1. Koje su duhovne i fiziËke koristi od praπtanja, kako za onoga koji praπta,

tako i za onoga kome je oproπteno?2. Na koji naËin Isusova ærtvena smrt na kriæu doista utjeËe na to kako se vi

odnosite prema drugim ljudima?

Elizabeth Iheoma, Dunbartonshire, ©kotska

65


Voljeti i davati u zajam

MI©LJENJELuka 6,27.28, 32-36

Kao krπÊani, nastojimo biti ljubazni, paæljivi i biti æivi primjer Kristove ljubaviprema drugima. Velik dio naπih napora usmjeren je na pokazivanje razumije-vanja za razliËita miπljenja i obiËaje, i na potporu druπtvu u kojem Êemo moÊiæivjeti po vlastitom izboru, kao πto vjerujemo da i drugi imaju pravo da æive posvojem izboru. Nemamo neprijatelje — moæda zato πto sami æivimo skromno,dok istodobno prema drugima nastojimo pokazati snoπljivost i Boæju Ëudesnumilost. NjegujuÊi dobre odnose, smanjujemo rizik za sebe, svoj identitet i svojavjerovanja i izbjegavamo otvoreni sukob s onima koji vjeruju drukËije od nas.

Luka, meutim, predlaæe drukËiji pristup. Umjesto da stvaramo okruæenje ukojem naπ izbor i naËin æivota neÊe biti izloæeni velikom riziku (Luka 6,32), onbiljeæi Isusove rijeËi: “»inite dobro i pozajmljujte, a da niπta ne oËekujete natrag!”(redak 35) Taj tekst otvoreno kaæe da svoj novac trebamo pozajmljivati Ëak ineprijateljima, ne oËekujuÊi uopÊe da nam ga oni vrate. Da bismo pokazaliBoæju milost, trebamo “Ëiniti dobro” (redak 35) u tolikoj mjeri da prihvatimofinancijsku odgovornost Ëak i za one s kojima se ni najmanje ne slaæemo.

Zaπto je vaæno da pokaæemo toliku milost? Mi volimo misliti da je naπemilostivo ophoenje prema neprijateljima dobro prije svega za njih jer im poka-zuje Boæju ljubav na djelu. Meutim, ono je isto tako dobro i za nas jer namotkriva kolikom se riziku Bog izlaæe u svojem odnosu prema nama — da doæivi-mo neπto od onoga πto Bog doæivljava kada nam povjerava svoje najveÊe blagoznajuÊi da Mu se mi nismo u stanju oduæiti.

Dakle, iako svjesno pokazivanje milosti prema neprijateljima moæe doprini-jeti tome da se njihovo srce promijeni, glavni razlog zaπto to Ëinimo jest dabudemo “sinovi Previπnjega, jer je on dobar prema nezahvalnima i zlima …milosrdni kao πto je milosrdan Otac vaπ” (redci 35.36). Æelim li razumjeti svukompleksnost Boæje ljubavi prema meni? Onda trebam biti spremna “nedostoj-nim” ljudima poklanjati svoje vrijeme, novac i ostala dobra da bih mogla doæiv-jeti taj otpor koji Bog svaki put mora svladati da bi bio milostiv prema meni.Tada mogu suraivati s Bogom u djelu razvijanja Njegovog karaktera u meni —i u mojim neprijateljima.

ODGOVORIKoji rizik smatrate najopasnijim? Otkriva li vam to u Ëemu biste trebali biti

dareæljiviji kada je rijeË o darovima koje vam je Bog dao?

Muriel Logan, Crieff, ©kotska

Æelim li razumjeti svu kompleksnost Boæje ljubavi prema meni?

66

Petak, 15. kolovoza

Snaga ljubavi

ISTRAÆIVANJEIvan 13,34

ZAKLJU»AKLjubav je bila pokretaËka snaga koja je proæimala Isusov æivot. Bi li On

mogao toliko uËiniti za palo ËovjeËanstvo da je imao neku drugu svrhu æivota?Bismo li Ga se joπ uvijek sjeÊali da Ga je zanimalo samo poπtenje, pravda,dobrota i ljubaznost? »injenica je da su sva ta plemenita naËela bila prisutnau Kristovom æivotu jer sva ona potjeËu iz srca koje voli. Bog je ljubav (Ivan 4,8).BuduÊi da je Isus “iziπao iz Boæjeg srca” (prema pjesmi “Near to the Heart ofGod” Clelanda B. McAfeea), bilo je normalno, kao πto je normalno da nakon noÊislijedi dan, da ljubav bude pokretaËka sila u Njegovom æivotu i sluæbi. OtkrivajuÊinam Boæju ljubav, Isus je postavio uzor koji trebamo slijediti. Djelovanjem SvetogaDuha, On nas osposobljava da ljubimo kao πto je On ljubio. Kakav Spasitelj!

RAZMOTRIu ProËitaj tekst u Mateju 23,13-36. To su moæda najoπtrije rijeËi koje je Isus

ikad izgovorio. Kako ih moæemo pomiriti s Njegovim karakterom ljubavi?u Snimi kratak intervju s nekim tko te voli. Zamoli tu osobu da navede nekoliko

razloga zaπto te voli. SaËuvaj tu snimku.u Posluπaj pjesmu “Love Found a Way” na YouTube portalu, http://www.youtu-

be.com /watch?v=i_BXmRQ75zI.u Dovrπi sljedeÊi scenarij: “Sve πto im je joπ preostajalo bilo je da se razvedu.

Brak rastrgan nevjerom ostavio je duboke, bolne tragove. Dok su sjedili uuredu braËnog savjetnika, Isus je uπao i...”.

u Raspitaj se kod zaposlenih u najbliæoj bolnici kojem bi bolesniku dobrodoπao posjet i kako bi ga mogao realizirati.

u Razmiπljaj o tekstu u Ivanu 15,10. Kakva veza postoji izmeu dræanja Desetzapovijedi i ostajanja u Kristovoj ljubavi?

u Odgovori na sljedeÊe pitanje: Kada razmiπljamo o Isusovoj ljubavi, uglavnommislimo na Njegovu ljubav prema ljudima. Na koji se naËin u Njegovoj sluæbipokazala i ljubav prema prirodi?

POVEÆIMatej 22,23-40; Ivan 17; 1. KorinÊanima 13; 1. Ivanova 3,11-24.Put Kristu, 1. poglavlje, “Boæja ljubav prema Ëovjeku”.“How God’s Love is Manifested,” dio 1 i 2 (Dio 1: http://www.whiteestate.org/

message/Love_Manifested1.asp; Dio 2: ... 2.asp).N. T. Wright, Simply Jesus, pogl. 15.

Dwain Esmond, Hedgesville, West Virginia, SAD

67



Crkva

“Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovojrijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti,OËe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu

jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao!”(Ivan 17,20.21)

68

Subota, 16. kolovoza

Kamen temeljac

UVOD2. Timoteju 2,19

U povodu polaganja kamena temeljca (ili ugaonog kamena) za novu zgradumojeg bivπeg koledæa, prireena je velika sveËanost. Ugledni uzvanici i ostaliuvaæeni gosti doπli su sa svih strana da prisustvuju tom vaænom dogaaju. »itavdogaaj bio je uveliËan pjesmama i recitacijama koje su hvalile novu graevinui koledæ. Govornici su isticali aktivnosti koje Êe se odvijati u toj zgradi i znaËe-nje koje Êe ona imati za studente i mjesnu zajednicu.

Takvi dogaaji nisu niπta novo u naπem druπtvu. Kada se oni odræavaju, ljudikoji im prisustvuju prepoznaju posebnu vaænost ustanova u Ëiju se korist tidogaaji organiziraju. Postavljanje kamena temeljca jedne obrazovne ustanovepodsjeÊa nas na ulogu koju ta ustanova ima u preobraæaju druπtva. Kada je rijeËo crkvenoj graevini, dogaaj ukazuje na duhovnu i moralnu promjenu koja jepovezana s njezinim djelovanjem.

RjeËnik definira kamen temeljac kao “prvi, najveÊi kamen koji se polaæe ugradnji” (Hrvatski jeziËni portal). Prema toj definiciji zapaæamo dvije vaæne po-jedinosti:

1. Kamen temeljac je velik. Sinonim za takav kamen bio bi “stijena”, πtoukazuje na njegovu snagu i izdræljivost.

2. Kamen temeljac postavlja se u osnovu zgrade. To daje karakter Ëitavojgraevini jer se sav ostali materijal oslanja na njega.

Kristova crkva treba biti ustanova uzviπenog morala koja dovodi do duhovnepromjene i obnove druπtva. Kamen temeljac postavio je sam Krist u prisutnostisvojih uËenika. S Petrovim priznanjem Isusa kao Krista, Sina æivoga Boga,postavljen je i blagoslovljen temelj Crkve (Matej 16,16-18). Stoga u prouËavanjuza ovaj tjedan æelimo saznati viπe o Kristovoj osobnoj ukljuËenosti u oblikova-nje Njegove Crkve i naporima da ona zasvijetli u ovom mraËnom svijetu.

Kao πto je Petar uËinio prije mnogo godina, kao Ëlanovi Crkve uzdignimo iproslavimo Zaglavni kamen na kojem gradimo svoj krπÊanski karakter.

George Otieno, Mbita Point, Kenija

Kristova crkva treba biti ustanova uzviπenog morala koja dovodi doduhovne promjene i obnove druπtva.

69


Krist — temelj Crkve

DOKAZMatej 16,18; Koloπanima 2,8-10

Crkva i njezini Ëlanovi mogu biti samo toliko Ëvrsti i jaki koliko je Ëvrst ijak njihov Zaglavni kamen. Prema tome, vaæno je razumjeti da je Krist Zaglavnikamen Crkve.

Svijet se danas neprekidno mijenja, a neke od tih promjena lako bi mogleutjecati na Ëlanove Crkve da se odvrate od sluæbe koju imaju kao krπÊani.Tehnologija se razvija i neka od njezinih dostignuÊa Ëine æivot lakπim i udob-nijim. Ne dopustimo, meutim, da nas ta dostignuÊa odvrate od krajnjeg ciljakoji imamo kao Crkva — da zadobivamo ljude za Krista i oslanjamo se na Njegaza svoje potrebe. Æivot Crkve ne smije se zasnivati na bogatstvu, sigurnosti ilislavi. Umjesto toga, ona treba uzdizati Krista kao kamen temeljac svojeg po-stojanja. “On je osnovao krπÊansku Crkvu na sebi, æivoj Stijeni. UdaranjemStijene, Njegovo se tijelo, πto je navijestilo udaranje te Stijene, trebalo ærtvovatiza grijehe svijeta. Ovu Crkvu sazidanu na Ëvrstom temelju, koju On odræava,niπta ne moæe nadvladati.” (©to adventisti vjeruju..., str. 136)

Kada prihvatite Krista i pridruæite se Crkvi, Biblija vam kaæe da “niste viπetuinci i gosti, nego ste sugraani svetih i ukuÊani Boæji, nazidani na pravomtemelju — na apostolima i prorocima, a zaglavni je kamen sam Krist Isus”(Efeæanima 2,19.20). ImajuÊi takvo zalee, Crkva ne moæe ostvariti nikakav du-hovni napredak ako u svim svojim aktivnostima ne uzdiæe Kristov nauk. NaËel-nik naπeg spasenja je Onaj koji je pobijedio Sotonu, smrt, pakao i grob, i æivotCrkve treba u potpunosti ovisiti o Kristu kao njezinom temelju.

Kao πto je Petar priznao da je Isus Mesija, tako se i od nas oËekuje dakaæemo svijetu da je On æiv i da je u Njemu nada koju imamo kao Crkva ostatka.Crkva koja stoji na toj Stijeni neÊe se nikad umoriti, veÊ Êe postati rodna granakoja raa mnogo plodova. Iako je svijet pun izazova, oni Ëak mogu i ojaËati naπuvjeru. Krist nam moæe pomoÊi da ih svladamo. On Êe prokrËiti put pred namadok kao zajednica budemo koraËali prema svojem nebeskom odrediπtu. S Kri-stom kao temeljem Crkve mi imamo Ëvrsto pouzdanje: “Ali Ëvrsto stoji temeljkoji je Bog postavio, on nosi ovaj peËat: ‘Gospodin poznaje svoje’ i: ‘Neka seodijeli od zloÊe svaki koji zaziva ime Gospodnje!’” (2. Timoteju 2,19)

ODGOVORIKakve posljedice mogu nastati ako Crkva ne povjeruje da je Krist njezin

temelj?

Esther Oreso, Homa-Bay, Kenija

Crkva koja stoji na toj Stijeni neÊe se nikad umoriti.

70


©to je sve potrebno za jedinstvo Crkve

LOGOSMatej 5,23.24; 7,1-5; Ivan 15,1-5; 17,20-23; Ivan 17

Jedinstvo Crkve nadilazi razmjere naπih mjesnih crkava. Sve crkve zajednopredstavljaju Krista i mi trebamo prigrliti tu raznolikost dok se usklaujemojedni s drugima u radu na svim razinama. Zbog tog razloga, prije nego πto jenapustio svoje uËenike, Krist se molio za sve tadaπnje i buduÊe vjernike dabudu “jedno” (Ivan 17,20.21).

Kristov poziv na jedinstvo (Ivan 17,1-19)Sedamnaesto poglavlje Evanelja po Ivanu biljeæi najduæu Kristovu propo-

vijed. Uskoro je trebao napustiti svoje uËenike i vratiti se svojem Ocu. Prvo semolio za sebe znajuÊi vrlo dobro da je Njegova zadaÊa na Zemlji zavrπena i daje nastupio trenutak za Njegov odlazak. Traæio je Boæju slavu da bi ljudi vidjelida su sva Njegova dostignuÊa na Zemlji uËinjena u slavu Boga Oca.

Zatim se Krist molio da u Njegovoj odsutnosti uËenici nastave propovijedatisvijetu. Molio se i za jedinstvo meu uËenicima i za to da budu svjesni grijehai ljudskih slabosti u koje je svijet ogrezao. Krist vjeruje da je sve moguÊe onimakoji vjeruju u Boga. Ta je molitva bila neka vrsta “maturalne sveËanosti” zauËenike!

Krist se pobrinuo za naπe jedinstvo (Ivan 15,1-5; 17,20-23)Kada se molio za svoje uËenike, Krist nije mislio samo na njih. Znao je da

Êe oni posijati sjeme i da Êe mnogo viπe duπa biti poænjeveno. Ilustracija o trsui mladicama trebala je pouËiti sve krπÊane o uzajamnoj povezanosti koja trebapostojati u crkvenoj obitelji. Kao πto je Krist ovisio o Ocu tijekom svojeg borav-ka na Zemlji, tako se i od krπÊana oËekuje da ovise o Kristu dok svjedoËesvijetu. OviseÊi o Njemu kao Trsu, krπÊani Êe donositi veÊi rod. Zato se Onmolio za sve buduÊe krπÊane “da postanu potpuno jedno, da svijet upozna dasi me ti poslao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio” (Ivan 17,23). To jeistodobno pouka i opomena za sve krπÊane svih vremena da ne mogu postiÊiniπta ako ne ostanu u vezi s Bogom i Njegovim Sinom Kristom.

©to god pokuπavali sami postiÊi, bilo kao pojedinci ili kao mjesna crkva,uzaludan je trud koji samo pokazuje koliko smo odlutali od pravog Izvora po-moÊi i sile. Zbog toga moramo isticati ono πto nas ujedinjuje i izbjegavati onoπto nas dijeli.

Prepreke jedinstvu (Matej 7,1-5)Jedna od najveÊih pouka koje je Krist ostavio svojim uËenicima odnosi se

na vaænost jedinstva. U Mateju 7,1-5 On govori o najveÊoj prepreci za jedinstvo— o sklonosti k osuivanju. U svojem tumaËenju Krist navodi konkretan razlog

71

zaπto ne smijemo osuivati druge: “Nemojte suditi, da ne budete sueni! Jerkako budete sudili, onako Êe se i vama suditi; kako budete mjerili, onako Êe sei vama mjeriti.” (Matej 7,1.2)

Pronalaæenje mana kod drugih ljudi duboko je ukorijenjena navika kod mno-gih Ëlanova Crkve. Krist nas opominje da se oslobodimo te navike radi jedinstva.Da bismo bili jedinstveni, Biblija nam savjetuje da na prvom mjestu oËistimosebe pred Kristom. Drugim rijeËima, prestanite okrivljavati druge za svoje pro-bleme. UsredotoËite se samo na ono πto vaπ Spasitelj oËekuje od vas. Osuiva-nje drugih jedna je od najveÊih prepreka za crkveno jedinstvo koju moramoizbjegavati po svaku cijenu.

Obnavljanje crkvenog jedinstva (Matej 5,23.24)Pomirenje je jedan od najvaænijih koraka koje trebamo poduzeti da bismo

obnovili jedinstvo u crkvi. Ne vrijedi se pretvarati da smo bliski s Bogom akonismo u miru s ostalim Ëlanovima crkve. Druga najveÊa zapovijed koju nam jeKrist dao glasi: “Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!” (Matej 22,39) Moæemouvelike ojaËati jedinstvo crkve ako se svi poËnemo tako ponaπati kao pojedinci.Da bismo bili u miru s Bogom, to zahtijeva posveÊenost Njemu i Njegovimzapovijedima. Njegove se zapovijedi zasnivaju na ljubavi prema Njemu i premadrugima. Ne moæemo ostvariti jedinstvo s Kristom ako ne uspostavimo jedinstvos naπom braÊom i sestrama u Kristu. Obnova jedinstva crkve moguÊa je jedinoako crkva poduËi svoje Ëlanove o prednostima pomirenja i uzajamnog suæivotakao Ëlanova jednog tijela.

Mi se svi razlikujemo jedni od drugih na ovaj ili onaj naËin, ali duga naπerazliËitosti uljepπana je onim πto nas ujedinjuje.

ODGOVORI1. Kako moæemo nadvladati izazove razliËitosti kao πto su rasa, nacionalnost,

druπtveno-ekonomski poloæaj, ili stupanj obrazovanja i upotrijebiti ih zapostizanje veÊeg jedinstva u crkvi?

2. Kako bi se mladi mogli bolje integrirati u mjesnu i svjetsku Crkvu da dopri-nesu njezinom jedinstvu?

3. Koje su prednosti pomirenja? Na koji naËin te prednosti doprinose jedin-stvu?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Moramo isticati ono πto nas ujedinjuje i izbjegavati ono πto nas dijeli.

72


Ljubav — kljuË za jedinstvo Crkve

SVJEDO»ANSTVOIvan 13,34

Neposredno uoËi svojeg raspeÊa, Krist je objasnio svojim uËenicima kakomogu ostati ujedinjeni u Njemu. “Na posljednjem sastanku sa svojim uËenici-ma, Krist je izrazio svoju veliku æelju da ljube jedan drugoga kao πto ih je Onljubio. »esto je govorio o ovome. ‘Ovo vam zapovijedam’, ponovno je rekao, ‘daljubite jedan drugoga!’ Prvi nalog koji im je uputio u gornjoj sobi, dok su bilisami, glasio je: ‘Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao πto samja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga.’ UËenicima je ova zapovijed bila nova,jer se meusobno nisu voljeli kao πto ih je Krist volio. Vidio je da meu njimamoraju zavladati nove misli i pobude, da u æivot treba provesti nova naËela; krozNjegov æivot i smrt trebali su primiti nov pojam o ljubavi. U svjetlosti Njegovogsamopoærtvovanja zapovijed da ljube jedan drugoga dobila je novo znaËenje.Cjelokupno djelo milosti je stalna sluæba ljubavi, samoodricanja i samopoær-tvovnosti. U svakom trenutku Kristova boravka na Zemlji, od Njega se kaonezadræiva Rijeka izlijevala Boæja ljubav. Svi koji su ispunjeni Njegovim Duhom,voljet Êe onako kako je On volio. …

Ova ljubav je dokaz njihovog uËeniπtva. ‘Ako imadnete ljubavi jedan premadrugome,’ rekao je Isus, ‘po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.’ Kad suljudi meusobno povezani, ne silom ili osobnim interesima, nego ljubavlju,pokazuju djelovanje jednog utjecaja koji je uzviπeniji od svakog ljudskog utje-caja. Tamo gdje postoji to jedinstvo, dokaz je da je Boæji lik obnovljen u ljud-skom rodu i da im je usaeno novo æivotno naËelo. To pokazuje da u boæanskojprirodi postoji sila koja se moæe suprotstaviti natprirodnim silama zla i da Boæjamilost pokorava sebiËnost svojstvenu naravi ljudskog srca.

Ova ljubav, izraæena u crkvi, sigurno Êe izazvati Sotonin bijes. Krist nijeoznaËio laku stazu svojim uËenicima. ‘Ako vas svijet mrzi,’ rekao je, ‘znajte daje mene mrzio prije vas!’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 563)

ODGOVORI1. S kojim se izazovima suoËavamo zajedno kao Crkva?2. Kako te probleme moæemo rijeπiti u duhu ljubavi?

Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija

“Svi koji su ispunjeni Njegovim Duhom, voljet Êe onako kako je Onvolio.”

73


Prepreke za jedinstvo Crkve

PRIMJENAMatej 7,1.2

U Ivanu 17,21 Krist se moli za vjernike Crkve “da svi budu jedno”. Meutim,zbog razliËitih problema koje danas vidimo u mnogim crkvama, znamo da So-tona vjeπto koristi naπe slabosti da bi izazvao podjele. Krist zna da je snaga ujedinstvu. S druge strane, kad nema jedinstva, Sotona moæe lako zavladati.Stoga je vaæno da svaki Ëlan Crkve da svoj doprinos izgradnji i odræavanjucrkvenog jedinstva na sljedeÊi naËin:

Suzdræite se od osuivanja drugih vjernika. Odræavanje crkvenogjedinstva nije uvijek lako. Na putu njegovog ostvarenja stoje mnoge prepreke.Meutim, Krist nas opominje da ne osuujemo druge (Matej 7,1.2). Kada sudimodrugima, mi tvrdimo da je naπa osobna perspektiva istinita i da smo mi u pravuu svemu πto kaæemo i Ëinimo. Meutim, od nas se kao krπÊana oËekuje dasasluπamo jedni druge i da uzmemo u obzir pozitivnu kritiku.

Prihvatite timski rad. Razmislite o Ëinjenici da je svaki Ëlan vaπe crkvedarovit na viπe naËina. Jedinstvo crkve poËiva na razliËitosti njezinih Ëlanova sobzirom na to πto oni mogu uËiniti za njezin rast i napredak. Biblija u kratkimcrtama iznosi metode za rjeπavanje problema na prijateljski naËin. Ona naspotiËe da se, umjesto da kritiziramo i preziremo one koji sjede u crkvenimklupama s nama, radije prisjetimo da je svatko od nas vaæan i ima podjednakumoguÊnost da doprinese rastu crkve.

Budite ponizni. Crkva puna Ëlanova koji su ponosni na svoje sposobnostii dostignuÊa vjerojatno Êe biti puna nesloge. U takvoj crkvi svaki vjernik misliza sebe da je najbolji. Ponos se uglavnom mjeri prema onome πto imamo, naπembogatstvu u smislu akademskih i struËnih kvalifikacija i druπtvenog poloæajakoji zauzimamo. Meutim, poznavanje Boga i ispunjavanje Njegovih zahtjevauvelike nadmaπuje sve druge kvalifikacije. Jedna od stvari koje On zahtijeva odnas jest da ljubimo svoje bliænje kao sebe same (Levitski zakonik 19,19; Matej19,19). Takva ljubav unapreuje crkveno jedinstvo. Ona moæe otvoriti naπe oËikako bismo sagledali druge ljude iz Boæje perspektive.

ODGOVORINa koji naËin prepreke jedinstvu crkve moæemo pretvoriti u orue za una-

preenje jedinstva?

Bob Collins, Homa-Bay, Kenija

Jedinstvo crkve poËiva na razliËitosti njezinih Ëlanova s obzirom na toπto oni mogu uËiniti za njezin rast i napredak.

74


Obnavljanje crkvenog jedinstva

MI©LJENJEMatej 5,23.24; Ivan 17

U cijelom se svijetu primjeÊuje nejedinstvo u Crkvi i tome doprinose mnogiËimbenici. Neki od tih Ëimbenika podrazumijevaju loπe upravljanje, etniËkerazlike, nedostatak integriteta i nejedinstvo meu vjernicima. Koji god uzrokbio, vaæno je da Crkva obnovi svoje jedinstvo na naËin koji pokazuje Kristovkarakter.

Izgleda da su u mnogim crkvama vjernici viπe okrenuti takvim stvarima kaoπto su desetina, gradnja crkve i evangelizacijski programi nego duhovnom rastui razvoju. Meutim, ako Ëlanovi crkve nemaju æivi odnos s Bogom, ako ne do-nose plod Duha (GalaÊanima 5,22.23), crkveni programi neÊe imati mnogouspjeha. RaπËistimo prvo nesporazume koje imamo sa svojim bliænjima, s bra-Êom i sestrama unutar i izvan crkve.

Crkva je kao obitelj. Jedan od naËina da obitelj napreduje jest da se baviteonim πto povezuje sve Ëlanove. Na isti naËin moæemo obnoviti crkveno jedinstvo— tako πto Êemo raditi zajedno, mladi i stari rame uz rame. Druπtvene aktivnostikao πto su posjeti bolesnicima u bolnicama, sudjelovanje u druπtvenim projek-tima i zajedniËko bogosluæje moæe unaprijediti crkveno jedinstvo na mjesnojrazini. Kada se pokrene na toj osnovnoj razini, oduπevljenje Êe se vjerojatnoodraziti i na viπe strukture unutar Crkve. ObraÊajuÊi se uËenicima, Isus jeizrazio æelju da budu jedno, da se odnose jedni prema drugima s ljubavlju kakobi mogli odraæavati neizmjernu ljubav svojstvenu Kristu.

“‘Ja sam pravi trs, vi ste mladice’, rekao je Krist svojim uËenicima. Premdase uskoro trebao uzeti od njih, njihovo duhovno jedinstvo s Njim trebalo jeostati nepromijenjeno. Veza izmeu trsa i mladica, rekao je, prikazuje vezu kojutrebate odræavati sa mnom. Mladica se pricjepljuje na æivi trs i vlakno po vlakno,æila po æila urasta u stabljiku. Æivot trsa postaje æivot mladice. Tako i duπamrtva u prijestupima i grijesima dobiva æivot preko veze s Kristom.” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 561)

ODGOVORI1. ©to moæeπ uËiniti kako bi obnovio jedinstvo u crkvi u kojoj postoji nesloga?2. Koji je najbolji naËin za rjeπavanje problema koji se javljaju meu Ëlanovima

crkve?

Dorothy Awour, Nairobi, Kenija

Crkva je kao obitelj.

75

Petak, 22. kolovoza

Cijepljenje + orezivanje = donoπenje ploda

ISTRAÆIVANJEIvan 15,1-5

ZAKLJU»AKUsporedbom o vinogradu Isus je ilustrirao kako boæanski Upravitelj radi na

donoπenju dobrog roda. Otac procjenjuje i odreuje πto je potrebno da bi svakagrana bila zdrava. On isto tako odreuje koje grane treba ukloniti. Sin je Trs uOËevom vinogradu i on osigurava hranjive sastojke od kojih mi, kao mladice,rastemo. Jedan od najdragocjenijih plodova koje Otac æeli vidjeti na granamajest jedinstvo. Meutim, bez istinske povezanosti s Trsom mladice se uzaludnadaju da Êe preæivjeti, a kamoli donijeti æeljeni rod.

RAZMOTRIu Provedi istraæivanje da bi se upoznao s razliËitim tehnikama i metodama

koje se koriste u orezivanju loze i rezultatima tih postupaka. UoËi duhovnepouke koje moæeπ izvuÊi na temelju tih spoznaja.

u Promatraj i zabiljeæi sve postupke koje si tijekom jednog dana primijetio kodsebe i drugih, a koji doprinose jedinstvu.

u Moli Oca da ti otkrije na koji naËin moæda i ti sam doprinosiπ duhu podjeleu crkvi. Priznaj svoje pogreπke. Zatim aktivno potraæi naËin za uspostavlja-nje zdravijih odnosa s drugima.

u NauËi napamet redak u Evanelju po Ivanu 15,5. Izgovori ga glasno kada siu kuπnji da neπto uËiniπ bez Isusa.

u Izrezbari iz drveta mali trs ili lozu. Nosi ga u svojem dæepu ili torbi kaopodsjetnik na svoju potrebu da ostaneπ u Kristu u svakom trenutku.

u Nacrtaj ili naslikaj dva trsa: jedan na kojem se nalazi mnoπtvo dobrih duhov-nih plodova i drugi koji je bez roda.

POVEÆIMatej 18,15-20; 2. KorinÊanima 6,12; 2. Solunjanima 3,1-5.Henry Cloud and John Townsend, Boundaries; When to Say Yes, How to Say

No, pogl. 13, “Boundaries and God”.Rick Rusaw and Eric Swanson, The Externally Focused Church, str. 99,

“Recognize That Conflict Is Inevitable”.Joyce Meyer, Battlefield of the Mind, dio 2: “Conditions of the Mind,” pogl.

13, “A Judgmental, Critical and Suspicious Mind”.

Lisa Poole, Elbert, Colorado, SAD

76



Naπe poslanje

“Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se posvemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe

doÊi svrπetak.” (Matej 24,14)

77


Posljednje rijeËi

UVODMatej 28,16-20; Marko 16,15; Luka 24,45-49; Ivan 20,21.22

Samo nekoliko tjedana prije mojeg dvadeset prvog roendana sjedio samkraj uzglavlja svojeg pradjeda. »etiri generacije naπih roaka okupile su se u tojmaloj prostoriji. Ja sam dræao njegovu lijevu ruku, a mama desnu. Baka jekoraËala po sobi iskoristivπi priliku da protegne noge, ali se nije æeljela previπeudaljavati. PretvarajuÊi se da je to dan kao i svaki drugi, nastojali smo razgova-rati o obiËnim stvarima. Ipak, taj dan nije bio kao i svaki drugi. Pradjed je imaorak i znali smo da neÊe joπ dugo æivjeti. Shvatio sam da je to moj posljednjirazgovor s njim. Kako se pribliæavao kraj mojeg posjeta, rekao sam mu da gavolim i on je odgovorio: “I ja volim tebe, maleni.” Proπlo je veÊ osam godinaotkako sam Ëuo dragocjene posljednje rijeËi koje mi je pradjed uputio.

©to bi bilo kada biste znali da danas posljednji put razgovarate s nekimdragim prijateljem ili Ëlanom obitelji? ©to biste mu rekli? ©to biste æeljeli Ëutiod njega? Za mene taj prizor mnogo toga stavlja u drukËiju perspektivu. Sum-njam da bih bio raspoloæen ogovarati ili se æaliti. Æelio bih Ëuti i izgovoriti rijeËiljubavi, utjehe i posljednjih savjeta. To je upravo naπ Spasitelj uËinio prigodomsvojeg posljednjeg razgovora s uËenicima.

Pisci svih Ëetiriju evanelja zavrπavaju svoje izvjeπtaje Isusovim evaneo-skim nalogom svojim sljedbenicima. Matej je to zapisao ovako: “Ova Radosnavijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svje-doËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) Nijedno evanelje ne biljeæibaπ svaku rijeË koju je Isus izgovorio. Tekst u Ivanu 21,25 glasi: “A ima i mnogodrugoga πto uËini Isus, i kad bi se sve popisalo redom, mislim da ne bi ni u cijelisvijet stale knjige koje bi se napisale.” Isusovi posljednji razgovori s uËenicimasigurno su na njih ostavili priliËno snaæan dojam jer je svaki pisac smatraovaænim da zabiljeæi bar nekoliko reËenica koje su imale istu poruku: propovi-jedajte Evanelje po cijelom svijetu.

Ovaj tjedan, dok budemo dublje razmatrali nalog o propovijedanju Evanelja,imajmo na umu da su to Isusove posljednje rijeËi koje nam je uputio. SigurnoMu je ta zadaÊa bila vrlo vaæna kada je zabiljeæena u sva Ëetiri evanelja. Akoveliki nalog tako mnogo znaËi Isusu, zar ne bi trebao isto toliko znaËiti i nama?

Bobbi S. Zenner, Arpin, Wisconsin, SAD

Pisci svih Ëetiriju evanelja zavrπavaju svoje izvjeπtaje Isusovim evan-eoskim nalogom svojim sljedbenicima.

78


Razumjeti “mol” (Avogadrov broj)

LOGOSIvan 20,21.22

Imamo problem (Matej 28,18-20)Mnogi krπÊani uæivaju u slobodi da vjeruju u πto hoÊe i na naËin na koji

hoÊe. U Sjedinjenim Dræavama, “tradicionalno” krπÊanskoj naciji, krπÊanskevrijednosti i moral imali su veliku ulogu u oblikovanju stavova i vizija mnogihvoa i osnivaËa. Danas je, meutim, ta zemlja, kao i mnoge druge, kulturna ifilozofska mjeπavina u kojoj broj krπÊana sve viπe opada.

Jeste li se nekad naπli u situaciji da neπto ne moæete razumjeti? Mislim, daste bili baπ potpuno nesposobni neπto shvatiti? Moja druga godina na fakultetubila je obiljeæena takvim situacijama. ProblematiËan predmet za mene bio jekemija. Nikad neÊu zaboraviti kako mi je moj otac pokuπavao objasniti πto je“mol” (Avogadrov broj). Provodio je Ëitave veËeri pokuπavajuÊi mi na sve moguÊenaËine pomoÊi da shvatim, ali nije bio te sreÊe. Nisam mogao razumjeti zaπtonam je taj broj uopÊe potreban, i kako i zaπto su matematiËari doπli do broja6.022 x 1023. Kada se osvrnem na sve to, jasno mi je da je taj moj problemproiziπao iz nepoznavanja πire slike. Pokuπavao sam shvatiti neke detalje o tombroju, umjesto da sam prvo razmislio kakav je uopÊe njegov smisao. ©to samviπe pokuπavao shvatiti, bilo mi je sve teæe.

Zaπto je krπÊanstvo u opadanju? Naπe poslanje, sadræaji i naπe ljudskostanje kao krπÊana nisu se promijenili. Je li se onda promijenila poruka? Iliglasnik (ti i ja)? Ljudi koji ne vjeruju? Naπe metode? Naπ pristup, stil, imidæ,ugled, stav, izdvojenost ili javno miπljenje? Ponekad mi izgleda da se ono πto mismatramo svojim poslanjem ne slaæe s onim na πto nas je Krist pozvao.

Odgovor Neba (Ivan 15,5-8; 20,19-22; Filipljanima 4,13)©to onda moæemo poduzeti u vezi s opadanjem krπÊanstva? ©to mi to ne

razumijemo? U Ëemu grijeπimo? Kako da provedemo u djelo Kristov poziv iispunimo zadatak koji nam je On dao? ©to sam bliæe Kristu, manje sam uvjerenda imam odgovor na to. Moæda zvuËi smijeπno, ali Krist nikad nije poslao uËe-nike s uputom: “Ne brinite se. Sve Êete razumjeti. Samo se potrudite!” Umjestotoga, On nas πalje sa zapovijeu da se ne odvajamo od Njega. U Ivanu 20,21, Onkaæe: “Kao πto je mene poslao Otac, tako i ja πaljem vas.” OdræavajuÊi stalnuvezu s nebeskim Ocem, Krist nam je dao primjer kako to djeluje u praksi. Sveπto je Ëinio, On je Ëinio preko Oca. Njegova sluæba i uspjeh ovisili su o siliodozgo. Kristova mudrost nije bila Njegova. Nju Mu je davao Otac. Isus je bioBog u tijelu ali, prema Pismu, On nije bio taj koji je predvodio djelo. To je bioNjegov Otac.

79

U Filipljanima 4,13 Pavao podsjeÊa crkvu u Filipi da, Ëak i kad im postaneteπko u æivotu i u djelu na koje su pozvani, joπ uvijek postoji nada i odgovor.Ta nada i odgovor je Bog!

Vratimo se na “mol” (1. Ivanova 4,7)Æao mi je πto moram reÊi da nisam uspio shvatiti Avogadrov broj, pa tako ni

dobiti ocjenu koju sam æelio. Stoga, kad sam odluËio upisati studij biologije,znao sam da Êu morati neπto poduzeti. Morao sam rijeπiti taj problem s “molom”ili ne bih daleko dogurao u svojoj karijeri. Priznao sam da mi je potrebna pomoÊi da ne znam kako prevladati tu prepreku. Zato sam zamolio nekoliko kemiËarada mi pokaæu taj predmet iz razliËitih kutova. I upalilo je!

Mislim da Bog zna πto radi kada je rijeË o nama i Njegovoj zadaÊi da nasspasi. Kada nas poziva da radimo u Njegovom djelu, Krist jednostavno æeli dase odazovemo. On nas uzima takve kakvi jesmo, upotrebljava ono πto imamo inadoknauje ono πto nam nedostaje. Uspjeh zadaÊe ne ovisi o nama nego oNjemu. U svojoj beskrajnoj mudrosti On nam je odluËio osigurati iskustvo kojeÊe posluæiti za naπu dobrobit i rast.

Zaπto je krπÊanstvo u opadanju u Sjedinjenim Dræavama i drugim dijelovimasvijeta? Moæda vi i ja nemamo odgovor na to, ali u Kristu imamo moguÊnost dadoprinesemo njegovom obnavljanju. Kada Kristov narod u vjeri odvrati pogled odproblema u vezi s mjestom odvijanja misije i zatraæi Boæju mudrost i silu, tadaÊe se poËeti dogaati Ëuda.

To djeluje!

ODGOVORI1. Na koji te je naËin Bog pozvao da radiπ u Njegovom djelu?2. ©to te zbunjuje? Kako ti Bog pomaæe da to rijeπiπ?

William Sellers, Ventura, Kalifornija, SAD

Kako da provedemo u djelo Kristov poziv i ispunimo zadatak koji namje On dao?

80


“Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima...”

SVJEDO»ANSTVOMatej 5,14-16; Efeæanima 5,8-10; 1. Ivanova 1,7

“Kristovi sljedbenici trebaju biti svjetlost svijetu; meutim Bog od njih netraæi da uËine neki napor kako bi svijetlili. On ne trpi nikakav samozadovoljava-juÊi trud kojim se æeli prikazati superiornost u dobrim djelima. On æeli danjihove duπe budu proæete naËelima Neba, jer Êe tada, kad dou u dodir sasvijetom, otkriti svjetlost koja je u njima. Ta Êe svjetlost blistati kroz nepo-kolebljivu odanost u svakom postupku æivota.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot,str. 16)

“U naπem svijetu ima mnogo onih koji su Boæjem kraljevstvu bliæe nego πtomislimo. U ovom mraËnom svijetu grijeha Gospodin ima mnoge skupocjenedragulje kojima Êe odvesti svoje vjesnike. Mnogi Êe Boæju mudrost cijeniti viπeod svake zemaljske prednosti i postati vjerni svjetlonoπe. Poticani Kristovomljubavlju, oni Êe potaknuti druge da dou k Njemu.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 89)

“Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi. Ona je ustrojena zasluæbu i njezina je zadaÊa da svijetu navijesti Evanelje. Od samog poËetka Bogje namjeravao da Crkva prikaæe svijetu Njegovu puninu i dostatnost. VjerniciCrkve, oni koje je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo, trebaju odsjajivati Nje-govu slavu. Crkva je riznica bogatstva Kristove milosti i po njoj Êe se u konaË-nici Ëak i ‘poglavarstvima i vlastima na nebesima’ objaviti vrhunski i cjelovitiprikaz Boæje ljubavi (Efeæanima 3,10).” (Isto, str. 7)

“Ozbiljna odgovornost poËiva na svakome tko odræava æivu vezu s istinitimBogom. ‘Vi ste’, kaæe Krist, ‘svjetlo svijetu. ... Vaπe svjetlo neka tako zasja predljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.’ (Matej 5,14-16)”(Ellen G. White, The Publishing Ministry, str. 183)

ODGOVORI1. Kako te je crkva opremila za dovrπenje “naπeg poslanja”?2. Na koji naËin tvoje svjetlo svijetli za Boga?

Kelli Sellers, Ventura, Kalifornija, SAD

“Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi.”

81


NauËi slijediti da bi mogao voditi

DOKAZIvan 20,21.22

Kada je krajem prvog stoljeÊa napisano Evanelje po Ivanu, opstanku i ËistoÊikrπÊanske Crkve prijetile su tri opasnosti. Najozbiljnija je bila opadanje pravepoboænosti. Druga opasnost bile su hereze, posebno gnosticizam koji je nijekaostvarnost utjelovljenja i poticao liberalizam. TreÊa je bila progonstvo. (The SDABible Commentary, sv. 5, str. 892)

Zbog gnosticizma Ivan uvijek iznova naglaπava Ëinjenicu da je Isus doπaokao æivi izraz OËevog uma, karaktera i volje. Ivan upuÊuje na taj koncept kadanavodi Kristove rijeËi o tome da Njegovo poslanje potjeËe od Oca. Ivan predstav-lja Spasitelja ËovjeËanstva kao Stvoritelja svega postojeÊeg, kao Izvor svjetla iæivota.

Kada je dao nalog uËenicima da idu i objavljuju Radosnu vijest, Isus jerekao: “Primite Duha Svetoga!” (Ivan 20,22) Time je pokazao da njihov duhovniæivot, kao i njihova sposobnost da obavljaju djelo potjeËe od Njega i u potpuno-sti ovisi o Njemu. Svaka Kristova rijeË koja se vjerom prima u srce praÊena jetim boæanskim dahom opisanim u 22. retku. Bez toga nema svjetla ni æivota. OBogu niπta ne moæemo saznati, vidjeti, proniknuti niti osjetiti, osim po vjeri.

Razmotrimo sada izraz: “Mir vama!” (redak 21) Tu nas Isus tjeπi i potvrujeËinjenicu da se mir nalazi u Njegovoj RijeËi. Prema tome, bit Êe nam potrebnata sigurnost u vjeri i pouzdanje u silu Boæje rijeËi. Izgovorivπi “Mir vama!” Kristnam daje tu sigurnost. On je razumio koliko su uËenici bili uplaπeni i æelio ihje ohrabriti.

Krist nas poziva da sluæimo Bogu, baπ kao πto je i On bio pozvan da sluæi.On je naπ uzor. On je taj na koga trebamo usmjeriti pozornost i prema kometrebamo oblikovati svoj æivot. Potreban nam je Sveti Duh da bismo obavljaliNjegovo djelo. Moæda Êemo, radeÊi u Njegovom djelu, doæivjeti neka obeshrabre-nja, ali On nas uvjerava da se moæemo u potpunosti osloniti na Boæju rijeË.Moæda Êemo se suoËiti s progonstvom kao i prvi uËenici, ali ako posvetimo svojæivot Bogu, On Êe nam dati pobjedu.

ODGOVORI1. ©to te uznemiruje u vezi s Boæjom rijeËju?2. Na koji naËin ti sudjelujeπ u Boæjem djelu?

Brooke Heacock, Bellevue, Iowa, SAD

Krist nas poziva da sluæimo Bogu, baπ kao πto je i On bio pozvan dasluæi.

82


Idite k svim narodima

PRIMJENAMatej 9,37.38; 28,19.20

Baπ kao πto je Isus svojim uËenicima dao odgovornost da propovijedaju svimnarodima, i nama je dana ta prednost da govorimo drugima o Njemu. Isus kaæeda Êe nas uËiniti lovcima ljudi (Matej 4,19). Dok je boravio na Zemlji, dao namje najbolji primjer misionskog rada. ObeÊao nam je Branitelja, Svetoga Duha,koji Êe nas voditi i upuÊivati dok budemo odlazili k svim narodima (Djela 1,8).

Bog moæe i æeli upotrijebiti svakog od nas. Svakome od nas dan je neki darili sposobnost koju moæemo upotrijebiti da bismo svjedoËili o Njemu. Kao Nje-govi sljedbenici, pozvani smo da propovijedamo Radosnu vijest cijelom svijetu.Kako se moæemo osposobiti da ispunimo Njegovu zapovijed? U nastavku navo-dimo nekoliko naËina:

Budite spremni da vas Bog upotrijebi. Pitajte Ga na koji naËin moæetepostati Njegovo orue. Svatko od nas je stvoren s talentima i sposobnostimakoje On æeli da upotrijebimo. Predajte Mu svoj æivot i dopustite da vas On vodi.OdriËuÊi se sebe i dajuÊi prednost Kristu, moæemo Mu dopustiti da nas upotri-jebi sebi na slavu. ©to je najvaænije, sluπajmo πto On govori i budimo Mu posluπni.

Budite svjesni da Êe vas On voditi. Dopustite Mu da radi preko vas. OnÊe biti uz vas kamo god vas uputi. Budite svjesni prilika koje vam se ukazujuza objavljivanje Evanelja. Tako mnogo ljudi je uskraÊeno za bogatstva i radostikoje su povezane s poznavanjem Boga! Ne Ëuvajte ta blaga i radosti samo zasebe. Budite svjesni da je Njegov cilj istodobno i naπ cilj.

Traæite Ga. Poveæite se s Njim preko Njegove RijeËi. Æivjeti za Njega i poputNjega snaæan je primjer. Kada Ga traæimo, naÊi Êemo Ga. Tada Êemo moÊi odra-æavati Njegov lik u svojem svakidaπnjem æivotu.

Molite se. Komunicirajte Ëesto s Onim o kome svjedoËite. Kao i u svakomdrugom odnosu, komunikacija ima kljuËno znaËenje. ©to je najvaænije, molitese za one kojima æelite svjedoËiti o Kristu.

Svi imamo odgovornost da objavljujemo Radosnu vijest u ovim posljednjimdanima. Stoga, prihvatimo se Boæjeg djela i pripremimo put za Onoga koji trebadoÊi.

ODGOVORI1. Na koji naËin koristiπ darove kojima te je Bog blagoslovio da bi unaprijedio

Njegovo kraljevstvo?2. Poznajeπ li nekoga tko treba Ëuti za Isusa? Kako Ga moæeπ predstaviti toj

osobi?

Shawna Conrad, Marshfield, Wisconsin, SAD

83


Govoriti i Ëiniti dvije su razliËite stvari

MI©LJENJEEfeæanima 5,8-10; Jakov 2,14-26

Kao krπÊani, mi mnogo govorimo o Bogu. Govorimo o Njemu u πkoli, naposlu i u crkvi. Meutim, kada je rijeË o mnogima od nas, priËanje je jedino πtoËinimo. Gdje su djela? Zaπto nismo vani, u svijetu i ne predstavljamo Boæjekraljevstvo svojim djelima?

Bog nas poziva da æivimo “kao djeca svjetla” (Efeæanima 5,8). To je NjegovnaËin da nam kaæe da trebamo hoditi Njegovim stopama. Dobro je govoriti otome da trebamo sluæiti Bogu tako πto Êemo hraniti gladne, pomagati onima kojisu u oskudici i pokazivati karakter nalik na Kristov. A Ëinimo li to?

Bog nam nije dao listu aktivnosti u kojima trebamo sudjelovati da bismopokazali svoju vjeru zato πto nije svatko pozvan da obavi isti zadatak. Iako jauæivam kad mogu nahraniti gladne i oËistiti dvoriπte svojih susjeda, drugi mo-æda nisu pozvani da to Ëine. Bog poziva svakoga od nas da upotrijebi svojetalente da bi unaprijedio Njegovo djelo i vodio druge Kristu.

Joπ uvijek tragam za drugim darovima koje moæda imam, ali to nije razlogda ostanem “samo na rijeËima”. Biblija kaæe “da je vjera bez djelâ beskorisna”(Jakov 2,14-26). Prema tome, trebam prijeÊi s rijeËi na djela! Dok pohaamnastavu na dræavnom fakultetu, nastojim biti Kristov predstavnik najbolje πtomogu tako πto Êu biti pristojan i ljubazan i πto neÊu skrivati Ëinjenicu da samkrπÊanin. (Naravno, nikome ne nameÊem svoja uvjerenja na silu.) Bio sam ugod-no iznenaen reakcijom svojih kolega studenata na Boga i naËin na koji Ga japredstavljam.

Mi se spaπavamo samo vjerom, ali to nije izgovor da samo sjedimo i Ëekamoda se Krist vrati. Mi trebamo aktivno objavljivati trostruku aneosku vijest vo-deÊi druge kriæu i pokazujuÊi Boæju ljubav na djelu. Pozivam svakoga od nas dauËini neπto za Krista. Umorio sam se od toga da samo govorim. Zar vi niste?

ODGOVORI1. Kako moæeπ biti aktivan za Boga kod kuÊe, u πkoli, na radnom mjestu?2. ©to ti Bog pokuπava priopÊiti kada kaæe da je “vjera bez djela beskorisna”?3. Kada si preπao s rijeËi na djela? Kako si se osjeÊao zbog toga?

Tyler Stephens, Nekoosa, Wisconsin, SAD

Bog poziva svakog od nas da upotrijebi svoje talente da bi unaprijedioNjegovo djelo.

84

Petak, 29. kolovoza

OdluËite prihvatiti zadatak

ISTRAÆIVANJEDjela 2,1-21

ZAKLJU»AKU jednoj televizijskoj emisiji sudionicima se nude nemoguÊe misije koje oni

mogu prihvatiti ili odbiti. Nas, kao Ëlanove crkve, Bog poziva da budemo aktivnisudionici. Preko nas sjaji Kristovo svjetlo, ne nama na slavu, veÊ na slavu Ocai Sina. Prema apostolu Luki, mi trebamo upotrijebiti svoje bogomdane darove dabismo druge vodili Kristu (Luka 24,47-49). Kao vjerni svjedoci, ne bismo setrebali zadovoljiti time da ostanemo po strani. Mi trebamo biti u srediπtu zbiva-nja. Prva od tri aneoske vijesti otkriva da Êe se Njegova poruka propovijedati.To se upravo dogaa (Otkrivenje 14,6-12). Zar ne æelite u tome sudjelovati?

RAZMOTRIu Istraæi i analiziraj misionarski rad u razliËitim dijelovima svijeta obiljeæava-

juÊi njegov napredak na zemljovidu i predviajuÊi rezultate daljnjeg propo-vijedanja.

u Razgovaraj s prijateljima koji bi æeljeli postati misionari na nekom teπkodostupnom teritoriju. Razmisli o tome ne nalazi li se neko takvo podruËjemoæda sasvim blizu mjesta u kojem ti æiviπ!

u Pronai i posluπaj pjesme na temu kako postati svjetlo svijetu. Snimi ih naCD i podijeli drugima.

u Snimi intervjue s misionarima u kojima Êe oni govoriti zbog Ëega se timebave i kako su otkrili svoj poziv. (Imaj na umu da misionari ne morajuobvezno odlaziti u daleke krajeve.)

u Razmiπljaj o svojim talentima i darovima i traæi od Boga da te upotrijebi usluæbi Njemu. Piπi o tome πto voliπ raditi i na koji bi naËin te aktivnostimogao upotrijebiti u svjedoËenju drugima.

u Pozovi prijatelje da ti se pridruæe u dugaËkoj πetnji kroz neki kraj u kojemÊete moÊi pomoÊi siromaπnima i objaviti im Radosnu vijest o Kristu.

POVEÆI1. KorinÊanima 12 i 13.The Spirit of Prophecy, sv. 4, str. 222.©to adventisti vjeruju..., str. 171-190.

Neil Braithwaite, Washington, D.C., SAD

85


Pouka 1030. kolovoza—6. rujna 2014.

Boæji zakon

“Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.”(Ivan 14,15)

86


UËini to ili...

UVODIzreke 4,1.2

Vaæno je da razumijemo svrhu Boæjeg zakona. Mnogi su od nas tijekomodrastanja i poslije bili podvrgnuti raznim pravilima — kod kuÊe, u πkoli i naradnom mjestu. Moæda nam je izgledalo da su neka od tih pravila pretjerana ida su nas ograniËavala. Danas se smatra da pravila ograniËavaju Ëovjekovuindividualnost. A onda, kada potraæimo Boga, saznajemo da je naπa vjerapodreena zakonu Deset zapovijesti. To nam kao Kristovim sljedbenicima moæedjelovati pomalo kontradiktorno s obzirom na to da nam On obeÊava vjeËnuslobodu. Kakva je to sloboda koja dolazi s pravilima? Mnogo puta sam postav-ljao sebi to pitanje i ËeπÊe mi se dogaalo da prekrπim zapovijedi nego da ihizvrπim. Sotona je zadovoljan kada mi Boæji zakon doæivljavamo kao teret i kaoneπto πto je nemoguÊe slijediti. Ali razmislite o tome da je Bog ljubav i da æelida provedemo vjeËnost s Njim. Njegove rijeËi prikazuju Njegov karakter. NjegovZakon je Njegova rijeË — tumaË Njegove ljubavi koji nam pomaæe da ostvarimocilj koji On ima za nas.

Katkad je teπko razumjeti kako nas Zakon πtiti od povreda ili od nas samih.Na primjer uzmite djeËaka koji se ujutro probudi i odluËi da ne æeli iÊi u πkolu.To samo po sebi moæe djelovati kao bezopasna pobuna, ali to dijete ne razumijeda krπenjem discipline kojoj je podvrgnuto, ono izlaæe sebe svijetu o kojemmalo zna. Dok se nalazi u sigurnosti koju pruæa πkola, zaπtiÊeno je od opasno-sti i nevolja koje bi ga mogle zadesiti na ulici.

Baπ kao πto roditelji znaju πto je najbolje za njihovu djecu, tako i naπnebeski Otac zna πto je najbolje za nas. Njegov Zakon ne postoji zato da bi nasograniËavao i zagorËavao nam æivot. Umjesto toga, Njegov bi nas Zakon trebaopribliæiti Njemu i zaπtititi od zla.

Ovaj Êemo tjedan pomnije razmotriti na koji se naËin Boæji savrπeni zakonljubavi moæe primijeniti na naπ karakter.

Raphael Chisholm, Leeds, Velika Britanija

Njegov Zakon je Njegova rijeË — tumaË Njegove ljubavi.

87


Gromovi, munje i oganj koji saæiæe

DOKAZIzlazak 19,10-25

OËekivanja su bila velika. Napetost je rasla u narodu. Mojsije mu je preniozapovijed koju je primio: “Poi k narodu — reËe Jahve Mojsiju — i posveÊuj gadanas i sutra. Neka opere svoju odjeÊu; neka bude gotov prekosutra, jer Êeprekosutra siÊi Jahve na brdo Sinaj naoËigled svega puka.” (Izlazak 19,10.11)

Tako se i dogodilo. TreÊeg dana rano ujutro narod je gledao uvis, premaSinajskoj gori. Kroz zvuk truba Ëuli su objavu s neba o dolazeÊem kralju. Gla-sna i duga objava odzvanjala je nebom praÊena gromovima, munjama i spuπta-njem oblaka od vatre i dima. Bilo je to veliËanstveno, ali i zastraπujuÊe iskustvo.

Kada se oblak zaustavio nad Sinajem, zaËuo se Boæji glas: “Ja sam Jahve,Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva.” (Izlazak 20,2)Zatim je izgovorio Deset zapovijedi pred Ëitavim zborom izraelskog naroda (Izla-zak 20).

Ipak, to nije bilo prvo upoznavanje s Boæjim zakonom. Grijeh je prekrπajZakona (1. Ivanova 3,4). Prema tome, Adam ne bi mogao sagrijeπiti da nije biloZakona. Moæemo sa sigurnoπÊu reÊi da je Bog svojih Deset zapovijedi dao svimajer je preko Adama stvoreno cijelo ËovjeËanstvo. S obzirom na to da grijehpostoji na svijetu joπ od Adamovog vremena, od tada postoji i Boæji zakon.

U Postanku 26,4.5 Ëitamo kako Bog objavljuje Abrahamu Radosnu vijestzato πto je bio posluπan Boæjim propisima i zakonima. U Izlasku 16,22-26, prijenego πto je Bog dao Izraelcima Deset zapovijedi, Ëitamo o svetkovanju subote.

Danas ne moæemo vidjeti ni dodirnuti izvorni zapis Deset zapovijedi, aliipak, na temelju onoga πto saznajemo o njima iz Biblije, mi preko Boæjeg zakonasvjedoËimo o Njegovoj nepromjenjivoj i vjeËnoj ljubavi.

ODGOVORIMoæeπ li tvrditi da si moralna osoba ako ne dræiπ Deset zapovijedi? Zaπto?

Paul Munroe, Wolverhampton, Velika Britanija

Mi preko Boæjeg zakona svjedoËimo o Njegovoj nepromjenjivoj i vjeËnojljubavi.

88

Ponedjeljak, 1. rujna

Zakon druge generacije

LOGOSMatej 5,17-19.27; Ivan 14,15; Rimljanima 3,20.31

Kao πto su druπtvene mreæe druge generacije promijenile druπtvo razvojemmedija, globalne komunikacije, blogova i internetskih enciklopedija, tako jeIsusov nauk o Zakonu donio novo razumijevanje i dublji doæivljaj Boæjeg za-kona. Zakon je za Hebreje postao teæak teret, ali mu je Isus udahnuo æivot inovo znaËenje. Zato Êemo Isusov nauk nazvati “Zakonom druge generacije”.

Zakon druge generacije nije promjena Zakona (Matej 5,17-19)Isus nije doπao ukinuti Zakon ni proroËke spise. On je doπao ispuniti nji-

hovu svrhu. RijeË koja se prevodi s “ukinuti” potjeËe od grËke rijeËi kataluo, πtoznaËi “olabaviti” ili “poniπtiti”. (The Seventh-day Adventist Bible Commentary,sv. 5, str. 331) Isus nije doπao “olabaviti” Zakon, suprotstaviti mu se, umanjitiga ili uËiniti sporednim. Doπao ga je podræati i otkriti prave Boæje namjere u vezis njim. Isusov æivot, smrt i uskrsnuÊe bili su ispunjenje Boæjeg zakona. On jeæivio u skladu sa Zakonom, pravilno ga tumaËio i ispunio neka njegova pred-vianja. Kad Biblija govori o zakonu to se ne odnosi samo na Deset zapovijedi,veÊ i na druga uËenja i propise.

Zakon druge generacije izraz je ljubavi (Ivan 14,15)Isus je otvoreno rekao svojim uËenicima da se njihova ljubav prema Njemu

izraæava u dræanju Njegovih zapovijedi. Prema S. K. Baretu, “Ivan nikada nijedopustio da se ljubav svede na sentimentalnost i osjeÊaje. Njezin je izraz uvijekmoralan i ona se otkriva u posluπnosti.” (As quoted in William Barclay, TheGospel of John, sv. 2, str. 166) Zakonom druge generacije Isus prikazuje Boæjizakon i ljubav ne kao dvije krajnosti, koje nemaju niπta zajedniËko i u suprot-nosti su jedna s drugom, veÊ kao da jedno proizlazi iz drugoga. Ljubav premaBogu izraæava se dræanjem Boæjeg zakona. Onaj tko ljubi Boga, æivi u skladu sNjegovim Zakonom.

Zakon druge generacije ulazi u bît (Matej 5,27)Isus skreÊe naπu pozornost na Ëinjenicu da se Zakon ne odnosi samo na

ono πto radimo, veÊ i na to πto jesmo. U Mateju 5,27.28 Isus otkriva da nemorate biti upleteni u zabranjene seksualne odnose da biste poËinili preljub. Nemorate imati predbraËni seks da biste izvrπili brakolomstvo. Vaπe misli poka-zuju kakva ste osoba. Boæji zakon baca svjetlo na ljudske postupke i misli ipobude. U 1. Ivanovoj 3,15, na svoje zaprepaπtenje, saznajemo da “tko god mrzisvoga brata, ubojica je; a znate da nijedan ubojica nema u sebi trajnoga, vjeË-noga æivota”. Mnogi od nas moraju priznati da su ubojice iako nikada nisupoËinili nasilje. Zakon druge generacije navodi nas da duboko preispitamo svoje

89

odnose s drugima. Isus nas upoznaje s vrtoglavo visokim mjerilima poboænostikoje je moguÊe dostiÊi jedino uz pomoÊ Njegovog Duha.

Vjera jaËa Zakon druge generacije (Rimljanima 3,31)Moæemo biti u napasti da pomislimo kako Isusov naglasak na vjeru (uzdanje

u Boga) znaËi da Zakon ima manju vaænost. Pavao postavlja pitanje: “Ukidamoli tako vjerom Zakon?” (Rimljanima 3,31) S obzirom na to da je vjera kljuËna uæivotu krπÊanina, umanjuje li to znaËenje Zakona? Pavao odluËno kaæe: “Dalekood toga!” Vjera jaËa Zakon jer kad vjerujemo u Boga, Ëinit Êemo ono πto Onzapovijeda. Prema tome, spremniji smo dræati Zakon jer se uzdamo u Boga.

Zakon druge generacije ne moæe vas spasiti (Rimljanima 3,20)Boæji zakon ne moæe nas spasiti. Postoji jedan Spasitelj, a On je Isus Krist.

Pavao ne ostavlja mjesta ni najmanjoj sumnji. “Jer nikoga neÊe opravdati prednjim vrπenje Zakona. Zakon, uistinu, sluæi samo toËnoj spoznaji grijeha.”(Rimljanima 3,20) Isus nas poziva da vrπimo i slijedimo Njegov Zakon, ali da sene zavaravamo da Êe nas to spasiti. Znamo da jedan klik miπem ne Ëini prija-teljstvo i da SMS poruke nisu istinska komunikacija. “Prema tome, Zakon namje bio Ëuvar da nas vodi u Krista, da se vjerom opravdamo.” (GalaÊanima 3,24)Zakon druge generacije ukazuje na Isusa, Boæjeg Sina, a Bog vas je spasiosvojom miloπÊu kada ste povjerovali u Njega. “Da, miloπÊu ste spaπeni — povjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boæji! To ne dolazi od djelâ, da se tko ne bihvalisao. Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi djela lju-bavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo.” (Efeæanima 2,8-10)

ODGOVORI1. Koje se emocije pokrenu u tebi kada netko spomene Boæji zakon? Zanimanje,

uzbuenje, uznemirenost, dosada?2. Koliko bi tvoj æivot bio drukËiji da si izrazio svoju ljubav prema Bogu po-

sluπnoπÊu Njegovoj RijeËi?3. Jesi li spaπen vjerom ili djelima? Objasni.

Steve Murphy, Maryland, SAD

Vjera jaËa Zakon.

90

Utorak, 2. rujna

Boæje ogledalo

SVJEDO»ANSTVOJakov 1,22-25

ObiËaji i navike, pravila i propisi, statuti i opÊi akti, primarno i sekundarnozakonodavstvo Ëesto su pokazatelji kako se nekom zemljom upravlja. Pitanje je:koja je glavna svrha zakona? Jedan pravni rjeËnik (Black’s Law Dictionary)definira zakon kao “ono πto je utvreno, propisano ili ustanovljeno. ... Zakon uopÊem smislu objelodanjuje skup pravila ponaπanja, ili normi propisanih odorgana vlasti koji imaju obvezujuÊu pravnu snagu. Zakon je ono πto graanimoraju slijediti i poπtovati pod prijetnjom kazni i pravnih posljedica. ... Zakonje izraz volje vrhovne vlasti dræave. (http://www.famguardian.org/Subjects/LawAndGovt/Articles/PurposeOfLaw.htm)

Gdje je onda izraæena volja Vrhovne vlasti svemira? “Boæja je volja izraæenau propisima Njegovog svetog Zakona, a naËela Zakona su nebeska naËela.” (EllenG. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 95) “NaËela deset zapovijedi postojalasu i prije pada i izraæavala su karakter koji odgovara svetom redu biÊa.” (EllenG. White, The Spirit of Prophecy, sv. 1, str. 261) “»ak i aneli se vladaju ponjemu.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 15. travnja 1886.) “Adam i Eva bilisu nakon stvaranja upoznati s Boæjim zakonom. On je bio utisnut u njihovasrca.” (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 1, str. 1104)

Ali kada je grijeh doπao na svijet, ljudska predodæba o Boæjem zakonu istogje trenutka bila izobliËena i ljudi su se poËeli poigravati s tim ogledalom onakokako je njima odgovaralo. Kao da su na sajmu i da se promatraju u iskrivljenomogledalu, izobliËavali su sebe i Boæji zakon koji nikad nije ni prikazan na pravinaËin. Ali kada se pojavio Isus, Filip je uskliknuo: “Naπli smo onoga o kome jeMojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer! To je Isus, sin Josipa iz Nazareta.”(Ivan 1,45) Isus je doπao i “pred oËima Neba, pred oËima bezgreπnih svjetova, ipred oËima greπnih ljudi æivio po Zakonu” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.385). Isus je ispunio Zakon izraæavajuÊi Boæju volju iz dana u dan svojim rije-Ëima i djelima. “Boæji zakon nije nikakva novost. To nije stvorena, veÊ objav-ljena svetost.” (Ellen G. White, Review and Herald, 27. travnja 1911.)

Joseph Higgins, Wolverhampton, Velika Britanija

“Boæji zakon nije nikakva novost.”

91

Srijeda, 3. rujna

Posluπnost na djelu

PRIMJENAMatej 7,12

Stara izreka kaæe: “Prijei s rijeËi na djela.” Kada je rijeË o posluπnostiBoæjem zakonu, postoji samo jedna osoba koja je u tome uspjela. Ta osoba jeIsus. Biblija nam pokazuje πto je On govorio o Boæjem zakonu i kako ga jeprovodio u djelo. Ali kako mi u tome moæemo uspjeti? Evo nekoliko smjernica:

Budite posluπni Bogu. Isus se molio: “OËe! Ako hoÊeπ, otkloni ovaj kaleæod mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja!” (Luka 22,42) Pavao je pisaoza Krista da je “postao sliËan ljudima. Kad postade kao Ëovjek, ponizi sam sebepostavπi posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,7.8) Posluπnostna djelu pokazujemo kada Ëinimo ono πto Bog æeli umjesto onoga πto mi æe-limo.

Postupajte prema drugima onako kako æelite da drugi postupajuprema vama. Isusov æivot bio je ispunjenje Zakona i proroËkih spisa (Matej5,17). Sve o Ëemu su Zakon i Proroci govorili, On je Ëinio. Zato je mogao uGovoru na gori reÊi okupljenom mnoπtvu (i nama): “Sve πto æelite da ljudi Ëinevama, Ëinite i vi njima! U tome je sav Zakon i Proroci.” (Matej 7,12) Dakle,pokazati posluπnost na djelu znaËi Ëiniti drugima ono πto bismo æeljeli da oniËine nama. Petar ukratko opisuje Isusa kao Onoga koji je “proπao ËineÊi dobro”(Djela 10,38).

Primite silu za posluπnost. “Bog bijaπe s njim [Isusom].” (Djela 10,38) Tajtekst nam otkriva odakle je Isus primao silu za posluπnost. U Ivanu 14,10 Onobjaπnjava da Otac koji je u Njemu Ëini djela. I mi na isti naËin primamo siluza posluπnost. Ako ih zamolimo, Isus i Otac bit Êe s nama djelovanjem SvetogaDuha (Matej 28,20; Ivan 14,16-18.23). Oni Êe prebivati u vama i proizvesti “htje-nje i djelovanje da mu se moæete svidjeti” (Filipljanima 2,13). O nama ovisihoÊemo li im dopustiti da to uËine. Kad budemo prebivali u Kristu, neÊemosamo govoriti, veÊ Êemo prijeÊi s rijeËi na djela, baπ kao On (1. Ivanova 2,6).

ODGOVORI1. ©to je Isusu dalo silu da svoju volju pokori OËevoj?2. Moæeπ li u svojoj sili postupati prema drugima onako kako bi æelio da se

prema tebi postupa? Objasni svoj odgovor.

Adam Hazel, Wolverhampton, Velika Britanija

Ako ih zamolimo, Isus i Otac bit Êe s nama djelovanjem Svetoga Duha.

92

»etvrtak, 4. rujna

Æivjeti, odraæavati i preobraæavati

MI©LJENJEPonovljeni zakon 11,1

Boæji zakon nam daje uvid u Osobu samog Zakonodavca — u Njegov karakteri naËin na koji gleda na nas kao one koji trebaju dræati Zakon. Taj uvid nampokazuje kako trebamo æivjeti na Zemlji i kako se trebamo pripremati za Nebo.

Bog nas ljubi viπe nego πto moæemo zamisliti. Njegova je ljubav bezuvjetna.On ne oËekuje od nas da Ga slijepo sluπamo i kao roboti dræimo Zakon podprisilom ili zbog osjeÊaja duænosti. On æeli da imamo novo srce i nov um, dabudemo svjesni da smo ovdje na Zemlji samo privremeno, a da Êemo na Nebuæivjeti vjeËno. Promjena uma i srca zahtijeva vrijeme. Ona nam vjerojatno neÊedonijeti popularnost, ali razmiπljanje o Isusovom zemaljskom æivotu pomoÊi Êenam da stvari sagledamo iz prave perspektive. Isus je æivio po Zakonu. On namje dao savrπeni plan za æivot i ophoenje prema drugima. Poziva nas da Galjubimo svom snagom. Kod Isusa je divno to πto zna da Êemo prolaziti krozkuπnje. Prema tome, On zna i kako ih moæemo pobijediti kada se pojave. Namaje potrebna æelja da budemo vjerni do same smrti. To je joπ jedan plan koji namje Isus dao (Filipljanima 2,8).

RazvijajuÊi blizak odnos s Isusom, razumjet Êemo Boæji karakter. Desetzapovijedi pokazuju nam kako trebamo odraæavati Njegov karakter u svojemæivotu. Kada se usredotoËimo samo na Njega i prouËavamo Kristov æivot naZemlji, osjetit Êemo potrebu za promjenom i da Ëinimo ono πto On traæi. Isusje umro da bismo mi mogli dobiti vjeËni æivot. Boæji plan nije bio da mi æivimou ovakvom svijetu. On je dao svojega Sina, a Njegov Sin je dao svoj æivot dabismo mi mogli æivjeti na obnovljenoj Zemlji.

“Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da im bude vlast na drvo æivota,i da uu na vrata u grad.” (Otkrivenje 22,14 — DK). Boæje zapovijedi pojavljujuse na poËetku i na kraju Biblije bez ikakve promjene u sredini. On æeli da Mubudemo vjerni kao πto je i On nepokolebljivo vjeran nama. Deset zapovijediotkrivaju nam da smo svi sagrijeπili i da nam je potrebna Boæja milost i milosr-e. One nas upuÊuju na Boæji plan spasenja i na Njegovu æelju da svi budemospaπeni.

ODGOVORITE1. Kako mi prikazujemo Boæji zakon kada svjedoËimo onima koji ne vjeruju?

©to moæemo reÊi onima koji tvrde da taj Zakon viπe ne vrijedi u dvadesetprvom stoljeÊu?

2. Na koji naËin mi kao crkva æivimo po Zakonu kao πto je Isus æivio? Vide liljudi u sredini u kojoj æivimo naπu ljubav na djelu?

Donna Palmer, Wolverhampton, Velika Britanija

93

Petak, 5. rujna

Otkrivenje Boæjeg karaktera

ISTRAÆIVANJEPsalam 19,8-15

ZAKLJU»AKAdamu i Evi nije bilo potrebno detaljno objaπnjavati Boæji zakon. Oni su

nauËili kako trebaju æivjeti upoznavπi Boæji karakter dok su se sretali s Njim.Naæalost, æelja za veÊim znanjem dovela je do njihovog pada. Poπto se grijehumnoæio, Bog je morao upoznati svoj narod sa Zakonom koji je uklesao ukamene ploËe. Da su slijedili Njegov Zakon, on bi ih πtitio od zla i pribliæioBogu. Teænja da savrπeno dræimo Zakon ne moæe nas spasiti, ali nam moæeotkriti ono πto je Bog s puno ljubavi planirao za naπ æivot.

RAZMOTRITEu Nacrtaj na velikoj ploËi kako zamiπljaπ kamene ploËe s Boæjih Deset

zapovijedi.u Provjeri svoje poznavanje redoslijeda Deset zapovijedi tako πto Êeπ svaku od

njih zapisati na posebnom papiriÊu, a zatim ih ispravno poredati.u Poπalji ovu pouku elektroniËkom poπtom prijatelju uz osobni komentar o

tome koliko tebi znaËe Boæje zapovijedi. Pouku moæeπ naÊi (u elektroniË-kom obliku) na web-adresi www.adventisti.hr.

u Snimi video koji ilustrira vaænost svih deset zapovijedi i cijele Biblije.u Grupiraj Deset zapovijedi prema razliËitim kriterijima koje zapaæaπ. Uspore-

di svaku skupinu s ostalima.u Parafraziraj Deset zapovijedi na naËin koji je posebno znaËajan za tebe.u Osmisli druπtvenu igru ili napiπi pjesmu koja bi mogla pomoÊi djeci da

nauËe Deset zapovijedi.

POVEÆIEllen G. White, Patrijarsi i proroci, 27. i 29. poglavlje.Danny Shelton and Shelley Quinn, Ten Commandments Twice Removed;Dwight K. Nelson, The Eleventh Commandment: A Fresh Look at Loving

Your Neighbor as Yourself.

Debbie Battin Sasser, Friendswood, Teksas, SAD

94


Pouka 116.—13. rujna 2014.

Subota

“Tada im nastavi: Subota je stvorena radi Ëovjeka, a neËovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i

subote.” (Marko 2,27.28)

95

Subota, 6. rujna

Pravo bogosluæje

UVODMatej 12,1-8; Marko 2,27.28; Ivan 1,1-3

Nakon πest dana stvaranja, Bog se sedmoga dana odmorio, posvetio ga iblagoslovio.

On nam je dao subotu kao poseban dan u koji trebamo ostaviti po stranisvoje tjedne stresove i terete kako bismo proveli punih dvadeset Ëetiri sata sNjim. Isus je rekao svojim uËenicima da je “subota je stvorena radi Ëovjeka, ane Ëovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.” (Marko 2,27.28)

Kao sin crkvenog starjeπine znao sam da je petak uveËer vrijeme kadpoËinjemo subotu. Ali jednom me je prijatelj pozvao na koπarkaπku utakmicukoja se igrala u petak uveËer. Odazvao sam se pozivu i otiπao s nekoliko drugihprijatelja s koledæa.

Meutim, dok sam bio tamo, muËio me je osjeÊaj da Ëinim neπto πto nijeispravno, da bih trebao biti u crkvi. Iznenada me je jedan od prijatelja iz crkvenazvao i pitao hoÊu li doÊi u crkvu na poËetak subote. Baπ kad sam mu na-mjeravao reÊi da dolazim, skupina navijaËa je glasno povikala jer je njihovamomËad postigla koπ. Kad me je prijatelj pitao kakva je to buka, rekao sam muda se nalazim na koπarkaπkoj utakmici. On je odgovorio tako πto me je podsje-tio na vaænost subote.

Bog je rekao Mojsiju: “Reci Izraelcima: Subote moje morate odræavati, jersubota je znak izmeu mene i vas od naraπtaja do naraπtaja, da budete svjesnida vas ja, Jahve, posveÊujem.” (Izlazak 31,13)

Jeste ikad u kuπnji da subotu shvatite olako, da subotnje duænosti zamije-nite svojim uobiËajenim svakidaπnjim aktivnostima? Dok ovoga tjedna budeteprouËavali o suboti, neka vas Isus nadahne da razmiπljate o znaËenju danaodmora u vaπem æivotu.

Kabenge Solomon, Kampala, Uganda

Jeste li ikad u kuπnji da subotu shvatite olako?

96


Subota — sveti dan

LOGOSLuka 4,16-31; 6,6-10; Ivan 1,1-3; Djela 13,14-44; Koloπanima 1,16

Stvaranje ljudi bilo je vrhunac tjedna stvaranja. Boæja namjera bila je daprvih πest dana u tjednu suraujemo s Njim u brizi o Njegovim stvorenjima, ada sedmog dana imamo subotnji odmor. Subota je toliko vaæna da je postalajedna od Deset zapovijedi (Izlazak 20,8-11). Subota je “prednost koju imamojednom tjedno kada zaboravljamo sve πto nas podsjeÊa na ovaj svijet grijeha ikad se ‘sjeÊamo’ svega onoga πto nas pribliæava Bogu. Subota moæe postati zanas malo svetiπte u pustinji ovoga svijeta u kojem privremeno moæemo bitislobodni od njegovih briga i uÊi, takoreÊi, u nebesku radost.” (The SDA BibleCommentary, sv. 1, str. 604)

Stvoritelj i Gospodar subote (Postanak 2,2; Izlazak 20,8-11; Ivan1,1-3; Koloπanima 1,16)

“Ivan prikazuje Krista kao Stvoritelja svega postojeÊeg. ... U pradavna vre-mena RijeË nije bila pasivan, neaktivan entitet, veÊ je bila aktivno i bliskopovezana s Ocem u razvoju i ureenju svega postojeÊeg.” (Isto, sv. 5, str. 898)

“Subota moæe postati za nas malo svetiπte u pustinji ovoga svijeta u kojemprivremeno moæemo biti slobodni od njegovih briga i uÊi, takoreÊi, u nebeskuradost. Ako je subotnji odmor bio poæeljan za bezgreπna biÊa u raju (Postanak2,1-3), koliko je tek vaæniji za greπne smrtnike koji se pripremaju za povrataku blaæeno prebivaliπte!” (Isto, sv. 1, str. 604)

Kada razmiπljamo o suboti kao o posebnom danu koji provodimo s naπimposebnim Prijateljem, Isusom, onda ona doista postaje ‘milina’.

Svetkovanje subote — Kristov obiËaj (Luka 4,16.31; 6,6; 13,10)Biblija jasno pokazuje da je Krist redovno svetkovao subotu: “... po svom

obiËaju u subotu ue u sinagogu.” (Luka 4,16) Svetkovanje subote bilo je Nje-gova navika — neπto πto je Ëinio svakoga tjedna. To je bio znak Njegove odanostiOcu i potvrda vaænosti Ëetvrte zapovijedi Boæjeg moralnog Zakona.

»initi dobro u subotu (Luka 4,16-20; 6,1-10; 13,10-17)Isus je Ëesto svojim rijeËima i djelima potvrivao da je pomaganje drugima

subotom u skladu sa Zakonom. Kada pomaæemo drugima, mi postajemo Boæjisuradnici u blagoslivljanju ËovjeËanstva. Njegova je namjera bila da na taj naËinpokaæemo nesebiËnu ljubav prema drugima. “Njegov rad na izljeËenju nije krπiosubotu niti je ukidao. Ali je taj rad uËinio kraj nepodnoπljivim propisima kojisu izopaËili znaËenje subote kao Boæjeg sredstva za duhovno osvjeæenje i radost.”(©to adventisti vjeruju..., str. 263)

97

Subota — neprekidni blagdan (Izaija 6,22.23; Djela 13,14-49; 17,2)Kada se uznio na Nebo, Krist je svojim uËenicima ostavio nalog da pro-

povijedaju Evanelje svijetu i da krπtavaju svakoga tko povjeruje. Oni su tovjerno Ëinili svake subote. ZahvaljujuÊi apostolima, Kristova sluæba se nastavilai subota se uvelike svetkovala.

»ak i kada pravedni budu vladali zajedno s Bogom u nebeskom kraljevstvu,bogosluæje subotom zauvijek Êe se odræavati. “Od mlaaka do mlaaka, od su-bote do subote, dolazit Êe svi ljudi da se poklone pred licem mojim — govoriJahve.” (Izaija 66,23)

Nagrada za svetkovanje subote (Izaija 58,13.14)Mnogi su krπÊani prilagodili svetkovanje subote onome πto njima osobno

odgovara. Neki samo prisustvuju bogosluæju u crkvi, a zatim nastavljaju obav-ljati svoje svakidaπnje aktivnosti. Meutim, pravo svetkovanje subote je neπtoviπe od posjeÊivanja crkve. Subota je dan kada trebamo svjedoËiti o Bogu lju-dima koji Ga ne poznaju, kojima je potrebna pomoÊ zato πto su siromaπni ilibolesni. Kada svetkujemo subotu onako kako Bog æeli, On Êe nam se radovati.On Êe uËiniti da boravimo na uzviπenim mjestima na zemlji i dat Êe nam udiou baπtini zajedno s Njegovim narodom koji je iπao ispred nas.

ODGOVORI1. Na koji ti naËin istinsko svetkovanje subote pomaæe da postaneπ savrπeni

Boæji svjedok?2. Smatra li Bog da je pravo svetkovanje subote “samo pristojno se obuÊi i

prisustvovati bogosluæju u crkvi”? Razgovarajte o tome.

Lwanga Jonathan, Kampala, Uganda

Isus je Ëesto svojim rijeËima i djelima potvrivao da je pomaganjedrugima subotom u skladu sa Zakonom.

98


Dan iscjeljenja i radosti

SVJEDO»ANSTVOIzaija 42,12; Matej 5,17.18; Marko 2,23-28; Jakov 2,8

“Duh sluæbe treba se pokazati u domu i u crkvi. Onaj koji nam je dao πestdana za naπe privremene poslove, blagoslovio je i posvetio sedmi dan i odvojioga za sebe. Boæanska je milost odredila da se za bolesne i one koji pate trebapobrinuti. Trud koji je potreban da bi se njihovo stanje olakπalo nuæno je potre-ban i ne moæe se smatrati nepoπtovanjem subote. Takva su djela u savrπenomskladu sa zapovijedi o suboti. Naπ veliki Uzor je uvijek bio aktivan subotom kadgod su Mu bile predoËene potrebe bolesnih i onih koji pate.” (Ellen G. White,Counsels for the Church, str. 267)

“Iz ovog razloga On je izabrao subotu da izvrπi djelo ozdravljenja u Bethezdi.Mogao je izlijeËiti bolesnog Ëovjeka i u neki drugi dan tjedna, ili ga je mogaoizlijeËiti a da mu ne naloæi da ponese svoj leæaj. Ali to Mu ne bi dalo priliku kojuje æelio. U osnovi svakog djela u Kristovom æivotu na Zemlji nalazila se nekamudra namjera. Sve πto je Ëinio bilo je vaæno samo po sebi i po svojoj pouËno-sti. Meu nesretnicima u ribnjaku izabrao je najteæi sluËaj na kome je iskazaosvoju iscjeljujuÊu silu i naredio Ëovjeku da ponese svoj leæaj kroz grad i takoobjavi veliko djelo uËinjeno nad njim. Ovo Êe pokrenuti pitanje πto je zakonitoËiniti subotom i otvoriti Mu put da optuæi hebrejska ograniËenja u pogledu naGospodnji dan i objavi da je njihova predaja niπtavna.

Isus im je objasnio da je djelo izljeËenja bolesnih u skladu sa zakonom osuboti. Ono je bilo u skladu s radom Boæjih anela koji neprekidno silaze ipenju se izmeu Neba i Zemlje sluæeÊi ËovjeËanstvu koje pati. ‘Otac moj nepre-stano radi, zato i ja radim.’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 155)

“Valja Ëiniti” znaËi da je to u skladu sa Zakonom. Krist nikad nije ukorioÆidove zbog dræanja Zakona niti zbog svetkovanja subote. Naprotiv, On je uvijekpodupirao Zakon u njegovoj cjelovitosti.

ODGOVORI1. Na koji naËin Kristovo pitanje: “Valja li u subotu dobro Ëiniti ili zlo Ëiniti?

Duπu odræati, ili pogubiti?” mijenja naËin na koji gledaπ na subotu?2. ©to moæemo nauËiti o dobrotvornom radu i sluæbi na osnovi Ëuda koja je

Isus Ëinio subotom?

Wamala Enoch, Kampala, Uganda

“Isus im je objasnio da je djelo izljeËenja bolesnih u skladu sa zakonomo suboti.”

99

Utorak, 9. rujna

Osvjeæite se, primite blagoslov

DOKAZMarko 2,27.28; Luka 4,16

Mnogi danas smatraju da je subota ukinuta ili da je zamijenjena nedjeljom.Ipak, nijedan biblijski tekst ne ukazuje na to. Krist je svetkovao subotu (Luka4,16). On je nije doπao ukinuti, veÊ ispuniti.

Mi rutinski servisiramo svoje automobile i druga prijevozna sredstva da biradila dobro i bila sigurna za voænju. Subota je kao taj rutinski servis. Kada jesvetkujemo na naËin na koji je Bog predvidio, ona nas obogaÊuje duhovno,tjelesno i emotivno. Zamislite da radite tijekom cijelog tjedna. Bez subotnjegodmora umor i stres brzo bi nas iscrpili duπevno, tjelesno i duhovno. Uvijeksmo tako zauzeti tijekom πest radnih dana. Treba pohaati predavanja, pisatizadaÊe i raditi da bismo mogli zaraditi za πkolarinu i druge æivotne troπkove.Æivimo grozniËavo od nedjelje do petka, ali sedmog dana svi moæemo bitinasmijani zbog osvjeæenja koje nam donosi subotnji odmor.

Pravo svetkovanje subote zahtijeva sudjelovanje cijele obitelji. Roditelji tre-baju dati primjer svojoj djeci kada je rijeË o svetkovanju subote na odgovarajuÊinaËin. Djeca trebaju nauËiti da je subota sveto vrijeme tijekom kojeg se moguusredotoËiti na Boga i sve ono πto je On uËinio za njih. Za njih je to vrijemeuæivanja kada mogu uËiti o svijetu prirode koji je Bog stvorio.

Subota je odvojena da bismo mogli produbiti svoj odnos s naπim Stvorite-ljem i naπom obitelji. Sedmi dan je posebno vrijeme kada moæemo pokazatisvoju ljubav i vjernost prema Bogu. Svetkovanjem sedmog dana mi priznajemosvoju vjeru u Njega. Svi naπi odnosi Êe napredovati ako subotu posvetimo Nje-mu.

ODGOVORI1. Mnogi krπÊani prisustvuju prijepodnevnom bogosluæju, ali ne dolaze na po-

slijepodnevno! Zaπto? Gdje oni provode ostalo subotnje vrijeme?2. Ako bi drugi dolazak bio u subotu, gdje bi te Isus zatekao?

Lwanga Robert Musisi, Kampala, Uganda

Svi naπi odnosi Êe napredovati ako subotu posvetimo Njemu.

100

Srijeda, 10. rujna

Obnova

PRIMJENAIzaija 58; Luka 4,16

©panjolski umjetnik Elias Garcia Martinez naslikao je 1930. godine remek-djelo “Evo Ëovjeka”. U kolovozu 2012. Cecilia Jimenez Borja pokuπala je restau-rirati tu fresku koja je poËela propadati. Meutim, usprkos njezinim dobrimnamjerama, to joj nije poπlo za rukom. (Wikipedia, Ecce Homo (Elías GarcíaMartínez), http://en.wikipedia.org/wiki/Ecce_Homo _(El%C3%ADas _Garc%C3%ADa_Mart%C3%ADnez)

Zar ne mislite da se to dogaa i u naπem æivotu danas? ©estog dana stva-ranja Bog je naËinio ljude na svoju sliku i povjerio im brigu o ostalim svojimstvorenjima. Osim toga, stvorio je i subotu da bismo se mogli odmoriti od svihposlova koje obavljamo ostalih dana i provesti puna dvadeset Ëetiri sata s Njim.Naæalost, to remek-djelo je toliko oπteÊeno grijehom da se danas Ëak i na su-botu gleda kao na obiËan radni dan ili dan za zabavu. Kako da ne naruπimoBoæji plan o svetkovanju subote? U nastavku navodimo nekoliko naËina kakomoæemo svetkovati subotu tako da se u nama obnovi Boæja slika.

Dosljedno svetkujte subotu. Tekst u Luki 4,16 uËi nas da je Isus odlaziou sinagogu svake subote. Spasitelj nam je na taj naËin ostavio primjer da i mitako Ëinimo.

Shvatite znaËenje subote. Subota nije samo zakon kojeg se moramopridræavati. To je vrijeme posveÊeno iskljuËivo Bogu. Ako se usredotoËite naNjega i na ono πto On Ëini za vas tijekom subotnjeg vremena, onda Êe ona doistapostati milina, a ne samo dan u koji neke stvari ne smijete raditi. “Zadræiπ linogu da ne pogaziπ subotu, i u sveti dan ne obavljaπ poslove; nazoveπ li subotumilinom a Ëasnim dan Jahvi posveÊen; Ëastiπ li ga odustajuÊ od puta, bavljenjaposlom i pregovaranja — tad Êeπ u Jahvi svoju milinu naÊi i ja Êu te provesti pozemaljskim visovima, dat Êu ti da uæivaπ u baπtini oca tvog Jakova, jer Jahvinasu usta govorila.” (Izaija 58,13.14)

Poveæite se s Bogom. Marljivo prouËavajte Njegovu RijeË. Molite se bezprestanka. I ne zaboravite se moliti za druge Ëlanove i voe crkve. Molite se davas Sveti Duh nadahne da ispravno svetkujete subotu. Stalna molitva pomaæenam da imamo blizak odnos s Kristom.

Samuel Nsubuga, Kampala, Uganda

Marljivo prouËavajte Njegovu RijeË. Molite se bez prestanka.

101

»etvrtak, 11. rujna

NaËela i usmjerenje

MI©LJENJEMatej 26,64; Luka 4,16; Djela 13,14-52; Hebrejima 4

Vjerujem da je Bog govorio Adamu i Evi o tome kako ih je stvorio i kako jestvorio Zemlju. Vjerujem da im je rekao i zaπto im daje subotu. »ak i nakon πtose grijeh pojavio na Zemlji, subota je bila vaæan Ëimbenik u odnosu ËovjeËanstvas Bogom. Tada je subota ukazivala ne samo na stvaranje ljudi, veÊ i na njihovospasenje (Hebrejima 4).

Isus je svetkovao subotu. Na temelju toga znamo da On nije doπao ukinutizapovijed o suboti, veÊ je ispuniti i pokazati nama kako da je svetkujemo. KaokrπÊani trebali bismo imati na umu da je subota znak spasenja izmeu Boga iNjegovog naroda i da bi nas ona trebala na poseban naËin podsjeÊati na spase-nje. »ineÊi dobra djela u subotu, Krist je naglaπavao njezin karakter otkupljenjai davao ljudima novu nadu za ovo vrijeme i za vjeËnost.

Subota je odvojena da bi obogatila naπ odnos s Bogom. Tekst u Djelima13,14-52 pokazuje nam kako su nakon Isusove smrti Njegovi sljedbenici nasta-vili svetkovati subotu kad su ohrabrivali jedni druge i uËili kako je Bog vodiosvoj narod u proπlosti.

Na temelju zapovijedi o suboti u Izlasku 20,8-10, saznajemo: (1) kakav bi-smo stav trebali imati prema suboti, (2) da svetkovanje subote obuhvaÊa cijelonaπe domaÊinstvo, (3) da subota ukazuje na Boga kao naπeg Stvoritelja i naπPrimjer u vezi sa svetkovanjem subote i (4) da na poËetku svakog tjedna treba-mo isplanirati svoje svakidaπnje obveze kako bismo u petak uveËer nestrpljivoËekali da poËne subota. “Da bismo se sjetili ‘dana odmora’ da ga svetkujemo(Izlazak 20,8), moramo razmiπljati o suboti cijeloga tjedna i vrπiti neophodnepripreme kako bismo je svetkovali tako da to bude po Boæjoj volji. Mi moramopaziti da ne iscrpimo svoje snage tijekom tjedna toliko da nismo sposobnisudjelovati u Njegovoj sluæbi subotom.” (©to adventisti vjeruju..., str. 262)

Ssajjabbii Ssekasi Stephen, Kampala, Uganda

Subota je odvojena da bi obogatila naπ odnos s Bogom.

102

Petak, 12. rujna

Jesmo li mi ljubitelji subote?

ISTRAÆIVANJEMarko 2,27.28

ZAKLJU»AKSubota. ©to taj dan znaËi za vas? Je li to samo joπ jedan dan dosadnog ili

stresnog tjedna ili vam je ipak malo uzbudljivija od posla koji obavljate od devetdo sedamnaest sati svakog radnog dana? Moramo imati na umu da je subotanaËinjena radi nas, a ne obrnuto. Ako vam je subota teret na Zemlji, vremenskorazdoblje koje ne volite jer ne moæete gledati omiljeni TV-kanal ili kupovatiodjeÊu, hoÊe vam isto tako biti teret i na Nebu? Subota Êe uvijek postojati (Izaija66,22.23), a uæivanje u njoj poËinje danas. Kako bi bilo tuæno kada biste naNebu mrzili zalazak sunca u petak uveËer prije poËetka subote.

RAZMOTRIu Provedi subotu nasamo s Bogom. To moæe biti u tvojoj sobi, u prirodi, na

putu. Razgovaraj s Bogom i budi “u crkvi” s Njim kamo god ideπ. IskljuËimobilni telefon i sluπaj Ga neometano.

u Sudjeluj u bogosluæju. Mnoge subote provodimo sjedeÊi u klupi i promatrajuÊidruge kako vode bogosluæje. Pitaj pastora ili starjeπinu kako bi mogaodoprinijeti sluæbi — pjesmom, molitvom, kao redar itd.

u Napiπi pjesmu ili Ëlanak o suboti. Moæeπ ga postaviti na internet ili naFacebook stranicu kako bi mogao biti blagoslov za druge.

u PoËni drukËije razmiπljati o tjednu koji je pred tobom. Umjesto da u nedjeljupomisliπ: Oh, preda mnom je joπ jedan naporan tjedan, usredotoËi se nasedmi dan. Nikad nije kasno da se poËneπ duπevno i duhovno pripremati zasubotu koja dolazi. Neka ti ona bude poticaj tijekom cijelog tjedna.

u PoËni prouËavati Bibliju u subotu popodne. Umjesto uobiËajenog drijemanja,pozovi k sebi nekoliko prijatelja i zajedno prouËavajte RijeË.

POVEÆIJeremija 17,22; Matej 12,1-11; Hebrejima 4,1-11.Celeste Perrino Walker, Making Sabbath Special: Simple Traditions to Make

the Day a Delight; Yara Young, Oh No, It’s Sabbath Again.©to adventisti vjeruju…, “Subota”, str. 249—264.

Dario Peña, Kolumbija, Juæna Amerika

103


Pouka 1213.—20. rujna 2014.

Smrt i uskrsnuÊe

“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjerujeu mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25)

104

Subota, 13. rujna

Nadmaπi to, Zeuse

UVODOtkrivenje 1,18

U pokuπaju da objasne pojavu grijeha na svijetu, stari Grci su izmislili priËuo lijepoj, ali opasno radoznaloj Pandori. Prema toj legendi, Pandora je bila prvaæena koja se pojavila na Zemlji na zahtjev grËkog boga Zeusa. Poslije je drugigrËki bog, Prometej, razgnjevio Zeusa zato πto je ukrao vatru s neba da bi je daoljudskim biÊima. Zeus je otpoËeo svoju osvetu dopustivπi da se Pandora uda zaPrometejevog brata Epimeteja. U jednom trenutku Pandori je poklonjena kutijakoju nipoπto nije smjela otvoriti. Zeus je nastavio kovati urotu. Skovao je lukavplan da Epimetej, ili njegov brat Prometej, otvore kutiju, ali kao πto se moglopretpostaviti — nadvladala je Pandorina radoznalost i otvorila ju je ona. Njezinsadræaj pun zala, pakosti i bolesti koje je Zeus poæelio Prometeju odjednom jeizletio i rasuo se po cijeloj zemlji. Ipak, prije nego πto je Pandora uspjelazatvoriti kutiju, joπ neπto je pobjeglo u svijet — nada. (Lin Donn, “Pandora’sBox”, http://greece.mrdonn.org/greekgods/pandora.html; posjeÊeno 26. lipnja2013.)

IroniËno je da su mnogi elementi ovog grËkog mita sliËni biblijskom izvje-πtaju o stvaranju. Stvorena biÊa, Adam i Eva, bila su iskuπana. Pala su na ispitui grijeh i njegove uæasne posljedice, ukljuËujuÊi smrt, doπli su na svijet. To jesvijet u kojem mi danas æivimo — u kojem je uobiËajeno da mirno prolazimoautomobilom dok se preko puta dogaa ubojstvo, ne razmiπljamo o opalom liπÊui Ëitamo novinske naslove o ubojstvima. »esto, meutim, kada naπi najmilijiviπe ne budu s nama, postajemo svjesni da nema niËeg prirodnog u vezi sasmrÊu. Shvativπi svoju niπtavnost, naπa duπa Ëezne za neËim veÊim od sebe.

SreÊom po nas, mi ne sluæimo Bogu kojeg pokreÊe æelja za osvetom kao upriËi o Pandori. Tu poËinje Radosna vijest. Stvoritelj svemira odrekao se svojeslave da bi bio ubijen za naπe spasenje. Samo Ga je prava ljubav mogla navestina to (1. Ivanova 4,10). U Njegovom planu spasenja mi nalazimo pravo podrijetlonade. Isus s pouzdanjem objavljuje: “Ja sam Prvi i Posljednji, Onaj koji æivi! Biosam mrtav, ali, evo, æivim u vijeke vjekova i imam kljuËeve smrti i podzemlja.”(Otkrivenje 1,17.18) Njegovo uskrsnuÊe nam daje mir i uvjerenje da su grijeh ismrt neπto neprirodno πto i mi moæemo pobijediti kada povjerujemo u Njega(Ivan 3,16). To je najljepπe obeÊanje koje danas postoji. Neka Zeus nadmaπi toako moæe!

Wyndi Ambrose, St. Croix, DjeviËanski otoci

Mi ne sluæimo Bogu kojeg pokreÊe æelja za osvetom.

105

Nedjelja, 14. rujna

“Evo æivim u vijeke vjekova”

DOKAZOtkrivenje 1,18

OtkljuËavanje otvara i oslobaa ono πto je bilo zakljuËano. Ono nam dajepristup k neËemu πto nije bilo dostupno. Jedna od mnogih prednosti koje dobi-vate kada “otkljuËate” (tj. otplatite) svoj mobilni telefon jest πto ste osloboeniograniËenja i dodatnih troπkova nametnutih od strane vaπeg davatelja usluga. ToznaËi da moæete promijeniti davatelja usluga i izabrati nekoga s povoljnijomtarifom, a da pritom ne morate kupiti novi telefon. Osim toga, moæete slobodnokoristiti svoj telefon kad putujete u inozemstvo.

Otkrivenje prikazuje Isusa kao Onoga koji ima kljuËeve od pakla i od smrti.Isusova smrt i uskrsnuÊe pokazali su nam da On doista ima kljuË kojim moæeotvoriti grobove onih koji su umrli u Njemu. O Njegovom drugom dolasku On ÊeotkljuËati grobove onih koji su umrli vjerujuÊi u Njega. Pavao kaæe: “Jer Êe samGospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasom arkanela i sa zvukom trubeBoæje siÊi s neba, i najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu.” (1. Solunjanima 4,16)Oni koji su umrli u Kristu osloboeni su iz svojeg stanja smrti koje ih jeodvajalo od æivota. Kada oni koji su u Kristu umru, spavaju u Njemu koji jepobijedio smrt! Kada shvatimo tu veliËanstvenu istinu, spremno Êemo se suoËitis prijevarama koje nam Sotona sprema zato πto zna da mu je preostalo joπ samomalo vremena. Meutim, mnogi Êe ipak biti zavedeni njegovim lukavim igrama.

Biblija tvrdi da je Bog izvor sveukupnog æivota. Prema tome, dobili smodetaljan opis naravi æivota i smrti od Onoga koji je odgovoran za samu pojavuæivota. Stoga se trebamo okrenuti Bibliji kao pouzdanom izvoru da bismo uËilio pitanjima povezanim sa smrÊu. (“The Authoritative Source of Truth”, TheTruth About Death, http://www.truthaboutdeath.com /blog /id/1591/the-autho-ritative-source-of-truth.aspx)

ODGOVORI1. Kako moæeπ uputiti rijeËi ohrabrenja iz biblijske perspektive nekome koga

poznajeπ i kome je smrt oduzela neku dragu osobu?2. Razmiπljaj o nadi koju imamo u vjeËni æivot u kojem viπe neÊe biti æalosti,

smrti i patnje. Razmisli koliko je vaæno æivjeti s vjerom u Isusa.

Juan A. Cabrera, Burtonsville, Maryland, SAD

Biblija tvrdi da je Bog izvor sveukupnog æivota.

106


Boæanski plan

LOGOSJob 14,12; Psalam 146,4; Propovjednik 9,5.6.10; Luka 23,43; Ivan 1,1-4; 14,6

Gubitak drage osobe sigurno je neπto najteæe s Ëime se ljudsko biÊe moæesuoËiti, posebno ako se to dogodi iznenada. OæaloπÊena obitelj i prijatelji u timtrenutcima imaju veliku potrebu za nekom vrstom utjehe. Mnogi krπÊani uvje-ravaju oæaloπÊene da se njihovi mili i dragi sada nalaze “na boljem mjestu”, ilida su “na Nebu i promatraju ih”. Meutim, Biblija ima πto reÊi o tome πto sezapravo dogaa kada netko umre.

Stanje mrtvih (Job 3,11-13; 14,12; Psalam 13,4; 115,17; 146,4;Propovjednik 9,5.6.10)

Jeste li ikada spavali tako dubokim, okrepljujuÊim snom da niste imalipojma koje je doba dana kad ste se probudili? Biblija opisuje smrt kao neπtosliËno tome — dubok, miran san koji traje sve do Isusovog drugog dolaska.Mrtvi nisu viπe svjesni onoga πto se zbiva oko njih (Propovjednik 9,5.6.10).Prema tome, oni vas ne mogu “promatrati odozgo”. Moæete li zamisliti agonijui æalost koju bi osjeÊala majka na Nebu kad bi promatrala kako njezina djecaprolaze kroz nevolje ovdje na Zemlji?

U Luki 23,43 Isus kaæe razbojniku na kriæu: “Zaista, kaæem ti, danas Êeπ samnom biti u raju!” Isus nije rekao da Êe taj Ëovjek kada umre doslovno otiÊipravo na Nebo.1 (https://adventistbiblicalresearch.org/sites/default/files/pdf/Last%20Enemy_0.pdf)

Umjesto toga, Isusova izjava razbojniku bila je snaæna potvrda da nas Bogljubi i da Êe nas prihvatiti u bilo kojem trenutku naπeg æivota ako smo iskreni.Ako se uhvatite za Spasitelja iskrenim srcem, makar i u jedanaesti sat, bit Êetespaπeni. “Razbojnik je molio u vjeri, u poniznosti i pokajanju. Molio je usrdnokao da je u potpunosti razumio da bi ga Isus mogao spasiti ako bude htio. Nadau njegovom glasu bila je pomijeπana s boli kada je shvatio da Êe, ako Isus tone bude htio, biti izgubljen, zauvijek izgubljen.” (The SDA Bible Commentary,sv. 5, str. 1128)

»ak i na rubu smrti Krist je u stanju spasiti i oprostiti grijehe. To dokazujeda nitko nije preveliki greπnik u Boæjim oËima. Ako joπ uvijek imate dah upluÊima i srce koje kuca u grudima, moæete biti spaπeni.

1 Zbog naËina na koji su znakovi interpunkcije postavljeni u ovom retku, mnogikrπÊani vjeruju da odlazimo na Nebo ubrzo nakon smrti. Meutim, u izvornom grËkomtekstu nije bilo znakova interpunkcije. Za viπe informacija pogledajte The Seventh-dayAdventist Bible Commentary, sv. 5, str. 877 i Ëlanak “Death—The Last Enemy”, na web-stranici Instituta za biblijska istraæivanja (Biblical Research Institute/: https://adventist-biblicalresearch.org/sites/default/files/pdf/Last%20Enemy_0.pdf)

107

Nada u uskrsnuÊe (Ivan 1,1-4; 14,6)Isus je ponizno i posluπno poπao na kriæ da bismo mi imali nadu u uskrs-

nuÊe. On je osiromaπio i bio poniæen da bismo mi mogli biti bogati i uzviπeni.On je poloæio svoj æivot da bi mogao nama dati vjeËni æivot. On je doæivioprijezir, mrænju i sramotu. On je osjetio svako zlostavljanje, svaki udarac biËem,svaki trn, svaki klin i odluËio je sve podnijeti. “Krist je put sa Zemlje na Nebo.Svojom ljudskom naravi On dodiruje Zemlju, a boæanskom dodiruje Nebo.” (Isto,str. 1035)

Kada iskreno predate svoj æivot Kristu, Ëak i ako umrete ovdje na Zemlji,primit Êete dar vjeËnog æivota prigodom Njegovog povratka.

Sud (Propovjednik 12,14; Rimljanima 2,1-11; Jakov 2,18)Na sudu Êe biti ocijenjeno svako djelo, bilo dobro ili zlo. Oni koji su Ëinili

dobra djela bit Êe nagraeni vjeËnim æivotom, a oni koji su Ëinili zlo bit Êeprokleti. Mrtvi u Kristu ustat Êe ponovno i zato ne oËajavajte kada izgubite svojemile i drage. Oni Êe ponovno ustati!

Iako je istina o sudu vrlo vaæna i ne treba je nikad zanemariti, Biblija nasohrabruje da budemo radosni i da slavimo Isusa zato πto je pobijedio grijeh radinas. “Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite seStvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!” (Otkrivenje 14,7) Sud nije neπtoËega bismo se trebali bojati. Umjesto toga, trebamo hvaliti Boga za to. Bez sudane bi bilo ni Neba. “U svijetu bez suda sve je besmisleno. Dobro se ne razlikujeod zla. Nema osnove da se neπto nazove ‘dobrim’, a neπto drugo ‘zlim’. Nemaosnove da odluËimo πto je vrijedno truda, a πto ne.” (Tim Chester, “The GoodNews About Judgment”, http://timchester.wordpress.com/2007 /02/27/the-good-news-of-god-judgment/)

Veliki Pobjednik (Ivan 5,21; 10,17.18; 11,38-45; 1. KorinÊanima15,17-20)

Jedino Bog ima silu da podiæe mrtve jer je On Davatelj æivota. Isus je iskori-stio Lazarovu smrt i uskrsnuÊe da bi pokazao Boæju slavu (Ivan 11,1-45). To jepokazalo povezanost izmeu Boga Oca i Boga Sina. Isus je umro za naπe grijehei bio je podignut iz mrtvih da bi pokazao da smrt nema moÊ nad Njim i da binas oslobodio od naπih grijeha. Isus je umro i pobijedio smrt da bismo mi mogliæivjeti vjeËno.

©to Êete vi izabrati — æivot ili smrt?

Abigail Harewood, Tortola, Britanski DjeviËanski otoci

©to Êete vi izabrati — æivot ili smrt?

108

Utorak, 16. rujna

“Gdje je, smrti, tvoja pobjeda?”

SVJEDO»ANSTVO1. KorinÊanima 15,55

“Svrπeno je!” — objavio je Krist samo nekoliko sekundi prije nego πto jeNjegova zadaÊa bila zavrπena. Pobjeda je izvojevana. Isus je doπao na Zemlju dabi nas otkupio nakon Ëovjekovog razoËaravajuÊeg pada. Plan spasenja je ostva-ren, a avao je pobijeen.

“Kad je Isus, dok je visio na kriæu, povikao: ‘Svrπeno je’, stijene su seraspale, zemlja se zatresla i grobovi se otvorili. Kad je ustao kao pobjednik nadsmrÊu i grobom, dok je zemlja podrhtavala i nebeska slava obasjavala svetomjesto, mnogi su pravedni uskrsnuli na Njegov zov i iziπli kao svjedoci da jeuskrsnuo. Ovi poËaπÊeni ljudi ustali su proslavljeni. To su bili izabranici i svetiiz svih vremena, od stvaranja do Kristovih dana. I dok su æidovski voe nastojaliprikriti Ëinjenicu da je Krist uskrsnuo, Bog je odluËio iz grobova podignutiskupinu koja Êe svjedoËiti o Isusovom uskrsnuÊu i objavljivati Njegovu slavu.”(Ellen G. White, Rani spisi, str. 158)

Isusova slava se pokazala kad je pobjedonosno ustao iz groba. “Gdje je,smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj æalac?” (1. KorinÊanima 15,55) Isusnam je pokazao da i mi moæemo pobijediti grob ako ostanemo u Njemu. Mnogoputa je to potvrdio na djelu dodirujuÊi i iscjeljujuÊi bolesne. Isus nije siπao naZemlju samo da bi nas spasio, veÊ i da bi nam pokazao kako da æivimo krπÊan-skim æivotom kada On viπe ne bude s nama. Apostol Ivan nam otkriva da je uIsusu æivot i da je On svjetlo ljudima. Iako smo mi skrenuli sa staze vjeËnogæivota, Isus Krist je prinio sebe na ærtvu da bismo mi æivjeti potpuno novimæivotom. “Prijestup je ljudske sinove uËinio Sotoninim podanicima. Vjerom uKristovu ærtvu pomirnicu Adamovi sinovi mogu postati Boæja djeca. UzimajuÊiljudsku narav, Krist je uzdigao ËovjeËanstvo. Greπni ljudi dobili su priliku da,povezani s Kristom, postanu dostojni imena Boæjih sinova.” (Ellen G. White, PutKristu, 36. izd., str. 12)

Isus nama danas nudi da poraz pretvorimo u pobjedu. Ono πto svijet nudi nemoæe se usporediti s prednostima koje imamo ako ostanemo pod Njegovimokriljem. On poziva sve ljude da provode vrijeme u Njegovoj prisutnosti, da buduispunjeni Svetim Duhom i dijele Njegovu radost i blagoslove s drugima.

Samuel C. Moses Jr., Tortola, Britanski DjeviËanski otoci

Isus nama danas nudi da poraz pretvorimo u pobjedu.

109

Srijeda, 17. rujna

Viπe od nade

PRIMJENAMatej 19,26; Ivan 6,40; 2. Petrova 3,9

Isus je jasno izjavio da Êe nam On, ako Mu budemo vjerovali, dati vjeËniæivot. To obeÊanje trebalo bi nam pruæiti nadu i mir. Ali moram iskreno reÊi dami je teπko osjetiti radost koju je On æelio da Njegove rijeËi izazovu. Je limoguÊe da neπto Ëujete toliko puta da to prestane djelovati na vas? SjeÊam sekoliko puta sam Ëuo svojeg pastora kako veliËa “blaæenu nadu” u uskrsnuÊe,koliko puta sam i ja o tome govorio, pjevao i Ëitao. Ipak, uskrsnuÊe katkadizgleda kao neka udaljena nada koja je bitna samo onima kojima se bliæi kraj.

Pitate li se katkad ima li obeÊanje o uskrsnuÊu u vjeËni æivot ikakvo praktiË-no znaËenje ovdje i sada? Ako je tako, æelio bih vam ponuditi sljedeÊi odgovor:

NauËite ljubiti svoje bliænje. S obzirom na to da postoji uskrsnuÊe, onikoji su uz vas danas, mogli bi ostati s vama zauvijek. Imajte na umu da seuskrsnuÊe ne odnosi samo na vas i vaπe prijatelje. Bog æeli da se svi spase (2.Petrova 3,9). To “svi” obuhvaÊa i neke ljude koji se vama ne dopadaju. Naprimjer, kolega koji vam je pokuπao nauditi, osoba u crkvi koja πiri glasine ovama ili neki prijatelj kojeg ste uvrijedili, a nikad mu se niste ispriËali. NeÊemomoÊi izbjegavati jedni druge zauvijek.

Pronaite odreeni razlog da ljubite svoje bliænje. To neÊe biti lakzadatak, ali ako uopÊe postoji situacija na koju se odnosi obeÊanje u Mateju19,26, onda je to ova. Neke ljude je naizgled nemoguÊe voljeti, ali Isus je rekaoda je Bogu “sve moguÊe”.

Zaboravite sve ono loπe πto su vam ljudi uËinili. Neka se Bog timepozabavi. Zamolite Ga da vam pomogne da oprostite tim ljudima. Neki od njihÊe moæda æivjeti blizu vas na Nebu.

ODGOVORI1. Kako bi nada u uskrsnuÊe mogla utjecati na tvoj svakidaπnji æivot?2. ©to misliπ zaπto Isus nije viπe govorio o tome kako Êe biti na Nebu?3. HoÊemo li se na Nebu sjeÊati ruænih stvari koje su nam drugi uËinili? HoÊe

li se drugi sjeÊati ruænih stvari koje smo im mi uËinili? Ili Êe sjeÊanje nanaπe grijehe biti potpuno izbrisano? Objasni svoje odgovore.

4. Sjeti se nekih praktiËnih savjeta koji ti mogu pomoÊi da rijeπiπ sukob izme-u sebe i ljudi koje poznajeπ.

5. ©to treba uËiniti ako nije zdravo da se neki ljudi pomire?

Robert Fuller, Arlington, Virginia, SAD

Neka se Bog time pozabavi.

110


HoÊete li biti spremni?

MI©LJENJEIvan 11,25

Mi vrlo teπko prihvaÊamo smrt. Odbijamo se pomiriti s tim da netko tko namje drag nije viπe s nama i teπko nam je shvatiti kako Êemo æivjeti bez te osobe.To me navodi da razmiπljam o tome kako smo sretni πto je Isus umro i ponovnoustao, πto Mu omoguÊuje da æivi u nama. On je rekao: “Ja sam uskrsnuÊe i æivot— reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25) Mnogiod nas se plaπe smrti. Plaπimo se na kojoj Êemo se strani naÊi prigodomuskrsnuÊa. Izgleda da zaboravljamo da se ne trebamo brinuti za krajnji ishodako æivimo za Krista.

Prigodom uskrsnuÊa bit Êemo pozvani da se pridruæimo ljudima koji suæivjeli za Krista tijekom proπlih vjekova. U Ivanu 14,6, Isus kaæe: “Ja sam put,istina i æivot. ... Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” On ima silu da podigneiz mrtvih nas i naπe mile i drage koji su umrli u Njemu. Bit Êemo uzeti iuzdignuti na Nebo zajedno s Njim. ZnajuÊi to, ne bismo se trebali plaπiti Isusovogpovratka, osim ako æivimo greπnim æivotom. “Jer sva Êe skrivena djela, biladobra ili zla, Bog izvesti na sud.” (Propovjednik 12,14) Koliko god zvuËalo kaokliπej, naπ razlog broj jedan za æivot jest da æivimo za Boga. Svaki dan trebalibismo biti korak bliæe Njemu. Tekst u Otkrivenju 16,15 glasi: “Pazite! Dolazimkao lopov. Blago onomu koji bdije i Ëuva svoje haljine da ne bi iπao go i da sene bi vidjela njegova sramota!” Lopov vas nikad ne bi upozorio da Êe vam doÊiu kuÊu. Lopovi dolaze nenajavljeno ne ostavljajuÊi vam vremena da se pripre-mite. Sustav osiguranja jedan je od naËina da se zaπtitimo od provalnika. Alarmvas opominje da su nepoæeljni gosti uπli u vaπu kuÊu. Tako bismo trebali æivjetikao krπÊani — potpuno spremni za Isusov povratak. Naπ “alarm” mora bitistalno u reæimu spremnosti za Njegov povratak. HoÊete li se potruditi da redov-no obnavljate njegove “baterije”?

ODGOVORI1. ©to te u tvojem æivotu spreËava da budeπ spreman za Kristov povratak?2. Jesi li se spreman toga odreÊi? Ako nisi, zaπto?

Dimitri Smith, Tortola, Britanski DjeviËanski otoci

Sustav osiguranja jedan je od naËina da se zaπtitimo od provalnika.

111

Petak, 19. rujna

Prvenac iz mrtvih

ISTRAÆIVANJEIvan 5,24; 11,25

ZAKLJU»AK“Pisci Novog zavjeta govore o Kristovom uskrsnuÊu kao o prvom dogaaju

te vrste u Ëitavoj povijesti svemira. On je ‘prvina’, ‘prvenac iz mrtvih’. On jeotvorio vrata koja su bila zakljuËana joπ od smrti prvog Ëovjeka. On se suoËios knezom smrti, borio se s njim i pobijedio ga. Time se sve promijenilo. To jepoËetak novog stvaranja: otvoreno je novo poglavlje u povijesti svemira.” (C. S.Lewis, Miracles, HaperCollins, 2001., str. 236,237)

RAZMOTRIu ProËitaj tekstove u Ivanu 5,24 i 11,25 i zapiπi svoja razmiπljanja o tim redci-

ma. Moæeπ upotrijebiti neki biblijski komentar ili grËki rjeËnik kako bi istra-æio puno znaËenje rijeËi “smrt” i “sud”. Zapazi da je za one koji prihvaÊajuKrista kao svojeg Spasitelja i Gospodina “metamorfoza”, odnosno prelazakiz smrti u æivot, veÊ otpoËela, Ëak i prije uskrsnuÊa mrtvih prigodom drugogdolaska. Prije Krista mi smo u doslovnom smislu “mrtvaci koji hodaju”.Meutim, Isusova smrt je dovela do naπeg duhovnog novoroenja oslobaa-juÊi nas od suda i lanaca smrti!

u Poi u πetnju po prirodi i uæivaj u djelima Boæjeg stvaranja (starog stvara-nja). Potraæi primjere “metamorfoze” koje nam Bog otkriva u svijetu prirode.Ponesi sa sobom biljeænicu i zapiπi sve primjere koje si vidio u biljnom iæivotinjskom svijetu koji te okruæuje.

u Razmiπljaj o tome kako Bog preko Krista pokazuje svoju preobraæavajuÊusilu u tvojem æivotu da bi te vodio konaËnom ispunjenju Njegovog obeÊanjao uskrsnuÊu i vjeËnom æivotu s Njim. Iskoristi to vrijeme da zahvaliπ Boguza æivot u izobilju koji ti sada daje i za nadu u vjeËnu buduÊnost s Njim naNebu i na novoj Zemlji.

u Pozovi nekog prijatelja da ti se pridruæi u molitvi, prouËavanju Biblije iliistraæivanju prirode kako biste zajedno doæivjeli nadu i izobilje æivota kojiimamo u Kristu.

u Podijeli s prijateljima, obitelji ili subotnjoπkolskim razredom ono πto siosobno doæivio prouËavajuÊi pouku za ovaj tjedan. Razgovarajte o tome kakonada u uskrsnuÊe i vjeËnost s Isusom utjeËe na vaπe duhovno putovanje.

POVEÆI1. KorinÊanima 15,26; 1. KorinÊanima 15,52-54; 1. Solunjanima 4,14-18;

Otkrivenje 20,5.6; 14,13.©to adventisti vjeruju..., “Smrt i uskrsnuÊe”, str. 349—358.

Jean A. Kellner, Fulton, Maryland, SAD

112


Pouka 1320.—27. rujna 2014.

Drugi Kristov dolazak

“Neka se ne uznemiruje vaπe srce! Vjerujte u Boga i u mevjerujte! U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi

bilo tako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravimmjesto!’ Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se

da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.”(Ivan 14,1-3)

113

Subota, 20. rujna

Jeste li spremni?

UVOD2. Petrova 3,9; Otkrivenje 22,10

Isus nam je doπao pokazati kako trebamo æivjeti. On je doπao i zato da biumro za nas koji nemamo nadu u vjeËni æivot, i na taj naËin osigurao spasenjeonima koji Ga prihvate kao svojeg Otkupitelja. DoÊi Êe po drugi put da bi poveona Nebo one koji su saËuvali Njegove zapovijedi u svojem srcu. Veliko pitanjeglasi: “OmoguÊujete li Isusu Kristu da vas potraæi kada se vrati?” Ne moæemosumnjati u Njegovo obeÊanje da Êe to uËiniti. Trebali bismo Mu zahvaliti zaNjegovu sveobuhvatnu ljubav koja ne samo da nas spaπava od grijeha, veÊ æelida budemo s Njim na Nebu. On bi nas jednostavno mogao pozvati sa svojegprijestolja da doemo na Nebo i tako se ne bi morao vraÊati na ovaj greπni svijet.Ipak, odluËio je to uËiniti zbog velike ljubavi koju osjeÊa prema nama.

U drugoj polovini devetnaestog stoljeÊa “oËekivanje blizine Kristovog dola-ska skoro se sasvim izgubilo” (Handbook of Seventh-day Adventist Theology,ur. George Reid, str. 918). To je djelomiËno bilo zbog toga πto je katoliËkateologija bila uglavnom “usmjerena na smrt i sud, nebo i pakao” (Isto) , dok je“protestantska teologija bila pod dubokim utjecajem razvoja racionalizma i gle-dala kako se Boæje kraljevstvo uspostavlja na Zemlji pobjedom znanosti i razu-ma” (Isto). Ne budimo toliko zaokupljeni tim odstupanjima da bismo zaboravilina Kristovo obeÊanje da Êe se vratiti po nas. Znamo da je Njegov povratak blizujer vidimo da se ispunjavaju mnogi znakovi koji ga pretkazuju. Ohrabrimo se ibudimo vjerni. SvjedoËimo drugima i sluæenjem ËovjeËanstvu pokaæimo Kristakoji je u nama. Mi smo buduÊnost novoga svijeta koji dolazi. HoÊemo li bitisebiËni u svojoj ljubavi prema Kristu ili Êemo unositi nadu u jadan æivot ljudioko nas?

Moæda se neki pitaju zaπto se Krist tako dugo ne vraÊa. Petar daje odgovorna to pitanje: “Ne odustaje Gospodin od izvrπenja obeÊanja, kako to neki misle,nego vas strpljivo podnosi jer neÊe da se itko izgubi, nego da svi pristupeobraÊenju.” (2. Petrova 3,9)

Da, Krist joπ uvijek traæi vas i sve ostale koji hodaju s Njim. BuduÊi da Onjoπ uvijek nije doπao, vi i ja imamo priliku objavljivati obeÊanje o Njegovompovratku. On kaæe: “Dolazim uskoro.” Neka vaπ odgovor bude: “Da, Gospodine!Spreman sam!”

Alejandra Argueta E., Mississauga, Kanada

HoÊemo li biti sebiËni u svojoj ljubavi prema Kristu?

114

Nedjelja, 21. rujna

ObeÊanje

LOGOSMatej 24,42-44.45-51; Marko 13; Ivan 14,1-3

Istinita obeÊanja (Ivan 10,27.28; 14,1)I u Starom i u Novom zavjetu Bog je dao neka obeÊanja. Na primjer, On je

Izraelcima obeÊao zemlju u kojoj teËe med i mlijeko (Izaija 55,1) i roenjenaπega Spasitelja, Isusa Krista (Mihej 5,2; Luka 1,26-38). Iako je proπlo dostavremena do njihovog ostvarenja, ona su se ipak na kraju ostvarila.

Baπ kao u biblijska vremena, ljudi i danas doæivljavaju bol, povrijeenost,æalost, izdaju i mnogo toga drugog. Izgleda da svijet postaje sve gori. Ljudskipostupci zbunjuju mnoge i mnogo toga kao da uopÊe nema smisla.

Meutim, tekst u Ivanu 14,1 kaæe: “Neka se ne uznemiruje vaπe srce! Vje-rujte u Boga i u me vjerujte!” Isus je izgovorio te rijeËi svojim uËenicima nepo-sredno prije smrti. Pokuπavao im je objasniti da On neÊe biti s njima na Zemljizauvijek. Oni nisu u potpunosti razumjeli Njegovu poruku i bili su uznemirenizato πto Êe uskoro izgubiti svojeg velikog Prijatelja. Nisu mogli zamisliti kakoÊe se suoËiti sa svim svojim buduÊim izazovima bez Njega. Njihovim uznemire-nim srcima bila je potrebna utjeha, iscjeljenje i, πto je najvaænije, nada. Zato imje Isus obeÊao da Êe preko Svetoga Duha On biti uz njih.

»ak i danas Bog je jedini koji moæe pomoÊi svojem narodu da prebrodi teπkai izazovna vremena. On nam je dao obeÊanja koja donose nadu i sve πto jeobeÊao doista Êe se ispuniti. Kada vjerujemo u Njega i predamo Mu svoje srce,moæemo izdræati oluju koju On zaustavlja jednim pokretom ruke.

ObeÊanje nade (Marko 16,16; Ivan 14,1-3)Isus je obeÊao da Êe se u vrijeme koje Bog odredi vratiti da nas povede kuÊi

sa sobom. Tada Êemo biti s Njim zauvijek. On upravo sada priprema mjesto zaone koji Mu vjeruju i slijede Ga. “U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova. Kad nebi bilo tako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravim mjesto!’” (Ivan 14,2) Isusje govorio o svojem uzaπaπÊu na Nebo nakon svoje smrti i uskrsnuÊa. Na taj jenaËin osigurao svojem narodu odlazak na to predivno mjesto. To nije bilo kakvomjesto. To je dom kakav ne moæemo ni zamisliti.

RijeË “stanovi” znaËi “‘mjesto boravka’, ‘prebivaliπte’. ... »injenica da ima‘mnogo stanova’ uvjerava nas da u OËevoj kuÊi ima dovoljno mjesta za sve kojiprihvate OËev poziv.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str.1034)

Vjerujte Bogu (Ivan 14,1-3; Djela 2,38)Vrijeme istjeËe. Isus Êe doÊi prije nego πto oËekujemo i samo Njegovim

pravim sljedbenicima bit Êe dopuπteno da uu u kuÊu Njegovog Oca. “Kad odemte vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje

115

sam ja.” (Ivan 14,3) Ne moæe biti jasnije od toga. Oni koji prihvate Isusa kaosvojeg Spasitelja i predaju Mu svoj æivot, bit Êe s Njim zauvijek! Moæemo vjero-vati Njegovom obeÊanju. Nije nam potreban navigacijski ureaj da bismo stiglitamo. On Êe se osobno sresti s nama na oblacima i mi Êemo zajedno s Njim uÊiu nebesko kraljevstvo.

Kakvi god bili vaπi problemi i tereti, postoji samo jedno rjeπenje. To istorjeπenje bilo je ponueno Izraelcima i brojnim drugim biblijskim osobama. Je-dno jedino rjeπenje za terete i teπkoÊe je Isus Krist. On iscjeljuje one koji suslomljenog srca, daje snagu slabima, Ëini naπe srce poniznim i ispunjava nassreÊom i radoπÊu. ObeÊanja koja je Isus dao trebala su utjeπiti ne samo uËenike,veÊ i nas. Njegovo obeÊanje da Êe se vratiti po nas i povesti nas sa sobom naNebo tjeπi nas i daje nam nadu. Mi sada patimo, ali postoji vrijeme i mjesto gdjeviπe neÊe biti patnji. Na tom mjestu, koje naπ um ne moæe u potpunosti razum-jeti, neÊe biti tuge, patnje ni suza. Umjesto toga, imat Êemo radost, sreÊu ismijeh.

©to moæe biti utjeπnije od spoznaje da postoji Bog koji nas toliko ljubi dapriprema posebno mjesto za nas na kojem Êemo zauvijek æivjeti sretno s Njim?S kojim se god problemom suoËavate, uvijek se moæete okrenuti Isusu i On Êeiz temelja promijeniti vaπ æivot. Vjerujte u Gospodnja obeÊanja jer Êe ih Onispuniti. “Isusove rijeËi pokazuju da je put u vjeËni æivot siguran, iako ga joπuvijek ne moæemo vidjeti — toliko siguran koliko i vaπe pouzdanje u Isusa. Onje veÊ pripremio put u vjeËni æivot. Jedino pitanje koje moæda joπ uvijek nijerijeπeno jest vaπa spremnost da vjerujete.” (Life Application Bible, NIV, on John14:3 Wheaton, Tyndale House Publishers, 1984., str. 1910.)

Catherine Hernandez, Ontario, Kanada

Kakvi god bili vaπi problemi i tereti, postoji samo jedno rjeπenje.

116


Najbolje obeÊanje

SVJEDO»ANSTVO2. Petrova 1,4

“PripremajuÊi put za Kristov prvi dolazak, on [Ivan Krstitelj] je bio predstav-nik onih koji Êe pripremati ljude za drugi dolazak naπega Gospodina. Svijet seprepustio zadovoljstvima. Ima mnogo zabluda i laæi. Sotonine smrtonosne zam-ke se umnoæavaju. Svatko tko æeli napredovati u svetosti mora se nauËitiumjerenosti i samokontroli u strahu Boæjem. Apetit i strasti moraju se pokoritiviπim silama uma. Ta samokontrola je kljuËna za umnu snagu i duhovnu pro-nicavost koja nas osposobljava da razumijemo i primijenimo svete istine BoæjerijeËi. Zbog toga je umjerenost vaæna u djelu pripreme za Kristov drugi dolazak.”(Ellen G. White, Conflict and Courage, str. 271)

“Razmiπljajte o sadaπnjoj istini, o Kristovom drugom dolasku. Gospodinuskoro dolazi. Mi imamo vrlo malo vremena da objavimo istinu za ovo vrijeme— istinu koja treba obratiti duπe. Tu istinu treba iznositi u najveÊoj jednostav-nosti, kao πto ju je Krist iznosio, da je ljudi mogu razumjeti. Istina Êe rastjeratioblake zabluda.” (Ellen G. White, Heaven, str. 164)

“Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao pola dlana ljudskeruke. To je oblak koji okruæuje Spasitelja i koji iz daljine izgleda kao obavijentamom. Boæji narod zna da je to znak Sina »ovjeËjega. U sveËanoj tiπini oni ganetremice promatraju dok se pribliæava Zemlji i postaje sve svjetliji i sjajniji,dok ne preraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio sliËi na razgorjelu vatru,a nad kojim lebdi duga Saveza. Isus se pribliæuje kao silni Pobjednik.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 504)

“Tada se zaËuje Isusov glas koji kaæe: ‘Dosta ti je moja milost.’ Lica praved-nika se ozaruju, a radost ispunjava svako srce. Aneli zapoËinju viπim tonomi opet pjevaju dok se sve viπe i viπe pribliæavaju Zemlji.” (Isto, str. 505)

Nancy Reyes, Toronto, Ontario, Kanada

“Razmiπljajte o sadaπnjoj istini, o Kristovom drugom dolasku.”

117

Utorak, 23. rujna

Gdje je obeÊanje o Njegovom dolasku?

DOKAZ2. Petrova 3,3.4; Hebrejima 10,36.37

Isusovo obeÊanje da Êe se vratiti jedno je od Njegovih najveÊih i najdrago-cjenijih obeÊanja. Tijekom mnogih vjekova vjera u to obeÊanje pomogla je broj-nim vjernicima da ustraju u nebrojenim vremenima nevolje.

Meutim, i samo vrijeme koje prolazi izazov je za vjeru nekih. To πto ninakon skoro dvije tisuÊe godina ovo obeÊanje nije doslovno ispunjeno, nega-tivno se odrazilo na vjeru i tumaËenje Biblije.

Egzistencijalist Rudolf Bultmann rekao bi da Kristov drugi dolazak “ne trebarazumjeti kao neku dramatiËnu svemirsku kataklizmu, veÊ kao dogaaj u po-vijesti koji je zapoËeo dolaskom Isusa Krista i koji se uvijek iznova dogaa upovijesti, ali ne kao ona vrsta povijesnog razvoja koju bi mogao potvrditi bilokoji povjesniËar.” (Rudolf Bultmann, History and Eschatology, str. 151,152)

Suvremeni spiritistiËki uËitelj Eckhart Tolle bi rekao: “Kristov ‘drugi dola-zak’ je preobraæaj ljudske svijesti, prelazak iz vremena u sadaπnjost, od miπlje-nja do Ëiste svjesnosti, a ne doslovan dolazak nekog muπkarca ili æene.” (EckhartTolle, The Power of Now, A Guide to Spiritual Enlightenment, New World Li-brary, str. 105)

Vrlo je vaæno da mi, kao adventisti sedmoga dana, Ëiji stupovi doktrineukljuËuju i blaæenu nadu da Êe Spasiteljev dolazak biti doslovan, osoban, vidljivπirom svijeta, osobno doæivimo nadu i silu u uvjerenju da Isusovo obeÊanje idalje vrijedi. Da bismo u tome uspjeli, ne smijemo uzimati u obzir “odgaanje”.Ne smijemo traæiti novo tumaËenje onoga πto je On rekao. NeÊemo nastojatiotkriti pogreπke i pogreπno razumijevanje Isusovih rijeËi kada je govorio o tome.NeÊemo postavljati pitanje: “Gdje je njegov obeÊavani dolazak?” kao πto mnogidanas Ëine. Mi Êemo jednostavno ponavljati obeÊanje!

Redak u Habakuku 2,3 glasi: “Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme:ispunjenju teæi, ne vara; ako stiæe polako, Ëekaj, jer odista Êe doÊi i neÊe zakas-niti!” A u Hebrejima 10,36.37 stoji: “Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vrπe-njem volje Boæje postignete obeÊanje, jer: Joπ malo, vrlo malo, i doÊi Êe onajkoji ima doÊi; neÊe zakasniti.” Ne obaziruÊi se na nova tumaËenja ljudi, mijednostavno vjerujemo da je obeÊanje o Isusovom dolasku istinito. Mi ustrajava-mo i vjerujemo da Êe On doista doÊi. Ta nezamislivo bolja buduÊnost daje namhrabrost da se suoËimo s izazovima danaπnjice.

ODGOVORIKako ti razmiπljanje o Isusovom povratku pomaæe da “se ne uznemiruje vaπe

srce” u trenutku kada se suoËavaπ s nekim problemom?

Glenn G. Poole, Elbert, Colorado, SAD

118

Srijeda, 24. rujna

Priprema za drugi dolazak

PRIMJENAMatej 24,42; 28,19; Efeæanima 6,13-17

Vjerovanje da je drugi Kristov dolazak “blaæena nada crkve” (©to adventistivjeruju..., str. 332) jedno je od osnovnih vjerovanja adventista sedmoga dana.Naπa vjera omoguÊava nam da prepoznamo to obeÊanje u vrijeme kada bezvlaeprijeti cijelom svijetu. Mi smo sigurni u Njegov povratak, ali Boæja rijeË nasneprekidno potiËe da bdijemo jer ne znamo kada Êe to biti (Matej 24,42). DokËekamo, u naπem svakidaπnjem æivotu mora se pokazati odgovarajuÊa pripremaza povratak naπega Spasitelja. Idealno bi bilo da obuËemo Boæji neprobojnioklop (Efeæanima 6,13-17) dok marljivo nastojimo pouËiti sve narode o Isusovojljubavi i Njegovom sigurnom povratku (Matej 28,19). Kako moæemo nositi tajoklop u svojem svakidaπnjem æivotu? Evo nekih praktiËnih savjeta:

Uzmite oklop vjere i maË Duha (Boæju rijeË) da biste osigurali po-stojanost. »esto Êete pomisliti da su vaπe nevolje i kuπnje prevelike da bi semogle podnijeti. Meutim, vjera u Boæja obeÊanja daje nam sigurnost da Êedrugi dolazak uËiniti kraj svim naπim stradanjima (Otkrivenje 21,4).

SvjedoËite o Isusovoj ljubavi. Kada “obuËete” πtit pravednosti i evaneljemira, neka vaπ æivot postane jedno æivo svjedoËanstvo. Mir dolazi jedino odIsusa, a znanje o Njemu nas vodi k opravdanju. Njegova RijeË je naπ vodiË uæivotu (Psalam 119,105). Kada usvojimo Njegova naËela, æivjet Êemo u skladu sNjegovom porukom nade i mira. To je nesumnjivo najbolje svjedoËanstvo kojemoæemo dati.

Marljivo prouËavajte Bibliju. Boæja rijeË je dostupna svima. To je najboljinaËin da se zaπtitimo od laænih doktrina i Sotoninih bogohulnih poticaja. Boæjaistina je vjeËna. Ona je duhovni maË koji nas πtiti od Sotoninih neistina (Efe-æanima 6,17).

ODGOVORI1. Zbog Ëega je za nas vaæno da u Boæjoj rijeËi traæimo oslonac i vodstvo dok

Ëekamo Kristov povratak?2. Kako ti osobno moæeπ doprinijeti ostvarenju naloga danog Crkvi da ide i

nauËi sve narode?

Alicia Valasse, Des Barras, Babonneau, Sveta Lucija

Boæja RijeË je dostupna svima.

119


“Danas” je sve πto imate

MI©LJENJERimljanima 8,28-39

Biblija nam otkriva sve πto trebamo znati o drugom dolasku naπega Spasi-telja Isusa Krista. Mnogi sumnjaju u Njegov povratak jer smatraju da On, kadbi doista bio tamo gore, ne bi toliko Ëekao da nas povede kuÊi. Zato neki Ëakdovode u pitanje Boæje postojanje. Statistike pokazuju da je Biblija najprodava-nija knjiga koja ne pripada beletristici2, ali je moæda isto tako na prvom mjestumeu onim knjigama koje se nikad ne otvore. Kakva je to πteta za one kojiimaju istinu u svojim rukama, ali je ne Ëitaju i ne vjeruju joj! Sam Isus je rekao:“Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitko ne dolazi k Ocu osim pomeni.” (Ivan 14,6) On vas æeli spasiti, ali tu odluku morate donijeti sami.

Kako odræavate duboku i svakidaπnju vezu s Isusom? To je zapravo jedno-stavnije nego πto moæda izgleda. Dva najbolja naËina jesu molitva i prouËavanjeBiblije. Dok Mu se molite i zahvaljujete, “svu svoju brigu bacite na njega, jer seon brine za vas!” (1. Petrova 5,7) Osim toga, Ëitajte i OËevu RijeË koju nam jetako ljubazno ostavio kao maloj djeci koja trebaju sluπati svojeg roditelja jer onzna πto je najbolje za njih. Tekst u Mateju 24,42-44 glasi: “Dakle: bdijte, jer neznate u koji dan dolazi vaπ Gospodin! Ovo zapamtite: kad bi domaÊin znao ukoju Êe noÊnu straæu doÊi lopov, bdio bi i ne bi dopustio da mu prokopa kuÊu!Zato i vi budite pripravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne nadate.” Tajredak nam kaæe koliko je vaæno da imamo dubok, osobni odnos s naπim Ocem.

Jeste li ikad posumnjali u skori povratak naπeg Spasitelja? Mi svakog danamoramo æivjeti kao da Êe Isus tog dana doÊi. Jedna od avolovih omiljenih rijeËijest sutra. ObiËno znamo reÊi: “Sutra Êu prestati s tim.” “Sutra Êu se odluËitiza Isusa.” “Sutra Êu Ëitati Bibliju.” Naæalost, to sutra se obiËno pretvara unikad. Danas je dan kada trebamo slijediti Isusa. Ne budite jedan od mnogihkoji gube iz vida Krista i sumnjaju u Kristov povratak. Isus æeli da budetespremni kada On doe, a On dolazi uskoro!

ODGOVORI©to te spreËava da veÊ danas imaπ prisan osobni odnos s Isusom?

Diego Antonio Urrutia, Toronto, Ontario, Kanada

Naæalost, to sutra se obiËno pretvara u nikad.

2 “Best Selling Book of Non-fiction”, http://www.guinnessworldrecords.com/records-1/best-selling-book-of-non-fiction/.

120

Petak, 26. rujna

“Vrhunac Evanelja”

ISTRAÆIVANJE1. Solunjanima 4,13-18

ZAKLJU»AK“Kristov drugi dolazak vrhunac je Radosne vijesti. Spasiteljev dolazak bit Êe

doslovan, osoban i vidljiv πirom svijeta. Kada se On vrati, mrtvi Êe pravednici bitiuskriπeni i zajedno sa æivim pravednicima bit Êe proslavljeni i uzeti na Nebo, anepravednici Êe umrijeti. Skoro potpuno ispunjenje veÊine proroËkih lanaca,zajedno sa sadaπnjim stanjem u svijetu, pokazuje da je Kristov dolazak blizu.ToËno vrijeme tog dogaaja nije nam otkriveno i zato smo pozvani da budemospremni u svako doba.” (Ekkehardt Mueller “Christ’s Second Coming”, https://adventistbiblicalresearch.org/sites /default/files/pdf/Christ%27s%20second%20co-ming_0.pdf)

RAZMOTRIu Preispitaj svoj æivot da bi uvidio koje ti aktivnosti oduzimaju najviπe vreme-

na. Zatim razmotri koje te od tih aktivnosti spreËavaju da se pripremiπ zaKristov povratak. Kako moæeπ biti svjesniji Njegovog skorog povratka dok sebaviπ svojim svakidaπnjim aktivnostima?

u U svojem omiljenom kaligrafskom stilu napravi Ëestitku s tekstom iz Ivana14,1-3. Stavi je nekamo gdje Êeπ je moÊi vidjeti, pa kad se osjetiπ obeshra-brenim moÊi Êeπ se prisjetiti Isusove æelje da provede vjeËnost s tobom. Ilije poπalji nekome za koga znaπ da je obeshrabren.

u U biblijskoj konkordanciji potraæi reference za drugi dolazak. Razmisli osvojoj trenutaËnoj situaciji i zapitaj se koje su od tih referenci najznaËajnijeza tebe i zaπto.

u Razgovaraj s prijateljima o svojim osjeÊajima u vezi s drugim dolaskom.Kako moæete ohrabriti jedni druge da se pripremite za taj dogaaj?

u Promatraj izlazak sunca i pomisli koliko Êe sjajniji i ljepπi biti drugi dola-zak.

u Pjevaj pjesme koje govore o drugom dolasku. Moæeπ ih naÊi u pjesmariciKrπÊanske himne pod brojevima od 402 do 425. Ima i drugih u pjesmarici.Pogledaj tematski sadræaj pod naslovom “OËekivanje Kristovog dolaska”.

POVEÆIJob 19,25-27; Psalam 50,3; Izaija 29,17-21.Seventh-day Adventists Believe..., Pacific Press, 2005., str. 332—345.

Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD

121

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

122

01 U Propovjednik 7,29 Skupa pogreπka02 S 1. KorinÊanima 15,22.23 Adam ponovno u svojem domu03 » Hebrejima 11,5 Otvorena vrata04 P Postanak 7,1 Sigurni u korablji05 S Postanak 18,19 Dom koji Bog moæe blagosloviti

06 N Postanak 39,9 Kako bih mogao uËiniti neπto takvo?07 P Postanak 32,29 ZajamËena snaga08 U Hebrejima 11,27 GledajuÊi nevidljivo09 S Psalam 105,39 Oblak i vatra10 » Brojevi 13,30 Zaπto Ëekati?11 P Joπua 1,8 Jedini naËin pobjede12 S Suci 7,2 Previπe vojnika

13 N 1. Samuelova 3,1 Bez generacijskog jaza14 P 1. Samuelova 17,34.35 Priprema za vodstvo15 U Efeæanima 6,12 Sotonin tajni rad16 S Propovjednik 2,11 Kasno buenje17 » 1. o kraljevima 17,1 Glas u pustinji18 P 2. Ljetopisa 20,21 Pjesma za borbu19 S Luka 9,62 Sve na oltaru

20 N Jona 1,2 Poslanik koji oklijeva21 P Tuæaljke 3,26 Jeremija, Boæji vjesnik22 U Habakuk 2,4 Vjera i Boæja obeÊanja23 S Daniel 6,4 Daniel, Boæji ambasador24 » Ezra 7,6 Znanje zahtijeva djelovanje25 P 2. KorinÊanima 4,7 Nesavrπeni26 S Matej 9,21 Osobni pristup

27 N 2. KorinÊanima 5,14 Niπta preskupo28 P Djela 8,26.27 Samo za jednog Ëovjeka29 U Djela 9,6 Od Savla do Pavla30 S Filipljanima 3,13.14 Prema cilju31 S Psalam 105,1.2 Dovde nam je Jahve pomogao

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2014.Sukob i hrabrost

123

01 P Luka 17,21 Boæje kraljevstvo u srcu02 S Matej 13,33 Kao kvasac

03 N Otkrivenje 19,8 Kraljevsko ruho04 P Matej 1,23 Bog je s nama05 U Efeæanima 1,5.6 Posvojeni sinovi i kÊeri06 S Psalam 40,9 Blagoslovi posluπnosti07 » Habakuk 2,20 U Svetinji nad svetinjama08 P Psalam 45,7 Izvor suÊuti i milosti09 S Jeremija 31,3 Da nas privuËe k Bogu

10 N Izlazak 19,5 Uvjeti Saveza11 P Jeremija 31,33.34 Napisan u srcu12 U Psalam 105,8 Boæji vjeËni zalog13 S Izaija 63,3 Neopisiva osamljenost14 » Izaija 53,5 Grijesi cijeloga svijeta15 P Rimljanima 5,18 Tako dragocjeno — a opet besplatno16 S Ivan 16,7 Branitelj sliËan Kristu

17 N Psalam 51,12 Sila koja Ëisti i oæivljava18 P Zaharija 10,1 Kasna kiπa19 U Izaija 27,3 Potrebno je vrijeme20 S Matej 5,48 Savrπeni veÊ sada?21 » Ivan 16,24 »eka naπ zahtjev22 P Luka 10,19 Aneoska pomoÊ23 S Efeæanima 3,20 Znak krπÊanstva

24 N Filipljanima 1,9-11 Uvjeti za krπÊanski rast25 P Koloπanima 3,12 U ljubaznosti26 U 2. Solunjanima 1,12 Boæanska uputa27 S Rimljanima 13,14 Zajedniπtvo s Kristom28 » Izaija 63,7 Hvala Bogu!29 P Luka 12,35.36 Dok Ëekamo30 S 1. KorinÊanima 3,14 Kakve li nagrade!

31 N Izaija 40,1.2 Podignite pogled!

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2014.Boæja zadivljujuÊa milost

124

01 P Matej 5,18 Sukob zavrπen02 U 1. Petrova 3,8 Stanovnici Neba03 S Djela 4,13 Kristov utjecaj04 » Psalam 37,3 Uplaπenima i slabima05 P Izlazak 31,13 Jedina sigurnost06 S 1. Ljetopisa 16,11 Otvorite prozore svoje duπe!

07 N GalaÊanima 1,4 Sigurna pobjeda08 P Matej 7,7 Nebesko jamstvo09 U Matej 7,12 Æivjeti novim æivotom10 S Efeæanima 5,8 Osnove spasenja11 » Matej 10,32.33 Biti æiv Bogu12 P Ivan 14,30 SuosjeÊajni krπÊanin13 S GalaÊanima 2,20 Bezrezervna predaja

14 N Efeæanima 5,25-27 Bez mane15 P 2. KorinÊanima 4,2 Istina Êe pobijediti16 U Ivan 17,22.23 Ljubav bez premca17 S Nahum 1,7 Uvijek prisutna pomoÊ18 » 2. KorinÊanima 5,21 Boæanska zamjena19 P 1. Petrova 4,8 Njegujte njeænost u domu20 S Psalam 89,20 Uhvatite se za boæansku silu

21 N Jakov 4,4 U svijetu, ali ne od svijeta22 P 1. KorinÊanima 9,16 Boæanska milost, naπa najveÊa potreba23 U Ivan 6,51 Gozba Boæje rijeËi24 S Otkrivenje 16,15 Zavrπni sukob25 » Hebrejima 10,22 Prednosti ostvarene molitvom26 P Hebrejima 12,2 Sadaπnje prednosti u buduÊnosti27 S Filipljanima 2,8 Sveti Duh — poklon nad poklonima

28 N Izaija 8,20 Gospodnji naËin razmiπljanja29 P Ivan 8,12 Kada Istina usmjerava æivot30 U Matej 25,15 Hoditi Isusovim stopama

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2014.Ovaj dan s Bogom

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.

06. Psalam 7.07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.12. Psalam 14.

13. Psalam 15.14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.

20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.

27. Psalam 27.28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.

03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.

10. Psalam 39.11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.



31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.02. Psalam 61.03. Psalam 62.04. Psalam 63.05. Psalam 64.06. Psalam 65.

07. Psalam 66.08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.

14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.

21. Psalam 76.22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.

28. Psalam 81.29. Psalam 82.30. Psalam 83.

127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-118

06. Psalam 119-12007. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-146

13. Psalam 147-15014. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-20

20. Izreke 21-2421. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-4

27. Pjesma 5-828. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-10

07. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-32

14. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-9

21. Daniel 10-1222. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-3

28. Amos 4-629. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-21

03. Izaija 22-2504. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-44

10. Izaija 45-4711. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-66

17. Jeremija 1-418. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-24

24. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-46

31. Jeremija 47-49

128

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2014.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 4.7. 11.7. 18.7. 25.7. 1.8. 8.8. 15.8. 22.8. 29.8. 5.9. 12.9. 19.9. 26.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

129

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2014.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 4.7. 11.7. 18.7. 25.7. 1.8. 8.8. 15.8. 22.8. 29.8. 5.9. 12.9. 19.9. 26.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

130

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 3/2014.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Izvornik: The Teachings of Jesus • Lektura i prijelom:

Miroslav VukmaniÊ • Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 3/2014 • Printed in Croatia

131

Euro

azij

ska

div

izija

RU

SIJ

A

KIN

AMO

NG

OL

IJA

IND

IJA

EG

IPA

T

SU

DA

N

SA

UD

IJS

KA

AR

AB

IJA

ET

IOP

IJA

TU

RS

KA

KA

ZA

HS

TAN

UZ

BE

KIS

TAN

KIR

GIS

TAN

TAD

ÆIK

ISTA

NT

UR

KM

EN

ISTA

N

BJE

LO

RU

SIJ

AU

KR

AJI

NA

MO

LD

AV

IJA

GR

UZ

IJA

Ark

tiËk

i oc

ean

AR

ME

NIJ

A

Uni

jeC

rkve

Skup

ine

Vjer

nika

Stan

ovni

kaB

jelo

rusk

a65

294.

058

9.46

3.00

0K

avka

ska

130

787.

610

18.2

52.3

10Is

toËn

orus

ka84

545.

021

22.5

28.4

01D

alek

oist

oËna

5020

2.30

68.

035.

608

Mol

davs

ka15

290

9.65

04.

114.

925

Juæn

a75

484.

598

96.7

88.0

00Tr

ansk

avka

ska

3229

1.72

617

.007

.000

Ukr

ajin

ska

900

299

51.6

8345

.513

.000

Zapa

dnor

uska

390

356

29.3

6194

.676

.681

Uku

pno

1.87

81.

003

116.

013

316.

378.

000

Mis

ijsk

i pr

ojek

ti1.

Izgr

adn

ja s

redi

πta

utj

ecaj

a u

Min

sku

, B

jelo

rusi

ja.

2.Iz

grad

nja

crk

ve u

Kaz

anu

, R

usi

ja.

3.Iz

grad

nja

Adv

enti

stiË

ke π

kole

u »

erka

siju

, U

kraj

ina.

4.Iz

grad

nja

obr

azov

nog

sre

diπt

a u

Dn

jepr

opet

rovs

ku,

Ukr

ajin

a.5.

Izgr

adn

ja A

dven

tist

iËke

πko

le u

Lvo

vu,

Ukr

ajin

a.6.

Izgr

adn

ja A

dven

tist

iËke

sre

dnje

πko

le u

Vin

ici,

Ukr

ajin

a.7.

DJE

»JI

PR

OJE

KT:

Mis

ijska

igr

aliπ

ta n

a cr

kven

om i

man

jupo

red

post

aje

grad

skog

met

roa.

Viπ

e: w

ww

.Ad

ven

tist

Mis

sion

.org

PAK

ISTA

N

AFG

AN

ISTA

NIR

AN

NE

PAL

TAJL

AN

D

MIA

NM

AR

FIN

SK

A

SIR

IJA

Documents

ISUSOVE POUKE...prelijepi ljiljan i stavio ga u ruke djece i mladih, i dok su ona gledala u Njegovo mladoliko lice, osvjeæeno zrakama OËeve prisutnosti, iznio im je pouku: ‘Po-gledajte