Skuptina Crne Gore Parlamentarni institut

Istraivaki centar

Istraivaki rad:

Angaovanje naunih i strunih konsultanata (eksperata) u radnim

tijelima parlamenta

Podgorica, novembar 2017. godine

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

2

Broj: 16/2017

Klas. br: 00-52-4/17-

Datum: novembar 2017. godine

Pripremila: Sandra Brajukovi, istraiva analitiar u Istraivakom centru

*Stavovi izreeni u tekstu ne predstavljaju zvanian stav Skuptine Crne Gore.

** Svi pmvi uptrijblni u istraivakom radu u mukm grmtikm rdu buhvtu muki i nski

rd lic n k s dns.

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

3

Sadraj

1. GLAVNI NALAZI ISTRAIVANJA .............................................................................................................................. 4

2. ANGAOVANJE NAUNIH I STRUNIH KONSULTANATA U PARLAMENTARNIM ODBORIMA

NEKOLIKO ZEMALJA REGIONA .................................................................................................................................... 6

3. VANJSKA EKSPERTIZA U PARLAMENTU KANADE, IZRAELA I POLJSKE ........................................... 13

IZVORI INFORMACIJA ................................................................................................................................................... 15

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

4

U ovom dokumentu predstavljene su informacije u vezi sa mogunou angaovanja naunih i strunih konsultanata (eksperata) u parlamentarnim odborima, njihovim statusom, kao i postupkom i nainom na koji je regulisan njihov angaman u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Sloveniji i Srbiji, prikupljene iz poslovnika i internih parlamentarnih dokumenata. Takoe, dokument sadri podatke u vezi sa angaovanjem naunih i strunih konsultanata (eksperata) u parlamentu sljedeih zemalja: Albanija, Estonija, eka, Finska, Francuska, Izrael, Kanada, Kipar, Litvanija, Njemaka, Portugal, Poljska, Slovaka i Ujedinjeno Kraljevstvo prikupljene posredstvom mree Evropskog centra za parlamentarna istraivanja i dokumentaciju (ECPRD)1.

Dokument je podijeljen u tri poglavlja: Glavni nalazi istraivanja, Angaovanje naunih i strunih konsultanata u parlamentarnim odborima nekoliko zemalja regiona i Vanjska ekspertiza u parlamentu Kanade, Izraela i Poljske. 1. GLAVNI NALAZI ISTRAIVANJA

Prema prikupljenim podacima, u zemljama regiona ne postoji uobiajena praksa angaovanja vanjskih naunih i strunih konsultanata u parlamentarnim tijelima, osim u kontekstu uea na sjednicama radi pribavljanja miljenja o temama o kojima se raspravlja (BiH, Hrvatska, Srbija, Slovenija). Izuzetak je Parlament Kosova, gdje radna tijela mogu angaovati naune i strune konsultante (eksperte), pri emu je postupak i nain njihovog angamana detaljno ureen Uputstvom za upravljanje budetom parlamentarnih odbora i Prirunikom za korienje vanjske ekpertize u parlamentarnim odborima. U Hrvatskoj, u radna tijela moe se imenovati do est javnih, naunih i strunih predstavnika koji imaju sva prava lana radnog tijela, osim prava odluivanja, pri emu se za njihov izbor raspisuje Javni poziv, dok se u BiH predvia mogunost da komisija, prije poetka rasprave o predlogu zakona u komisiji, moe odluiti da otvori javnu raspravu o predloenom zakonu u koju bi bile ukljuene zainteresovane organizacije, institucije i pojedinci, pri emu komisija oglaava javnu raspravu na internet stranicama Parlamentarne skuptine BiH. Kada je rije o angaovanju eskperata u parlamentu i radnim tijelima, zanimljiva praksa postoji u Donjem domu Parlamenta Poljske gdje su status eksperata i principi organizovanja naunog savjetovanja, kao i uslovi korienja ekspertiza i strunih miljenja ureeni posebnom Rezolucijom Prezidijuma Donjeg doma. U tom smislu, vanjski eksperti mogu biti angaovani kao stalni savjetnici i u odborima i na nain da pruaju individualne konsultacije, a njihovi zadaci uglavnom su pisanje miljenja i eskpertiza. U Parlamentu Izraela, takoe, vanjski eksperti angaovani su kao savjetnici u odborima, najee na 120 sati godinje (broj sati varira u zavisnosti od obima posla), a za njihovo angaovanje zaduen je poseban odbor za zapoljavanje u ijem su sastavu zamjenik generalnog sekretara, rukovodilac odjeljenja za finansije i drugi rukovodioci. U Donjem domu Parlamenta Kanade, odbori mogu angaovati vanjske eksperti na osnovu ugovora, ukoliko za tim postoji potreba i ukoliko su prethodno provjerili dostupnost internih ljudskih resursa koje imaju na raspolaganju u slubi parlamenta. U Parlamentu Albanije, Poslovnikom je predvieno da odbori mogu, u skladu sa odlukom Biroa 1 ECPRD request no. 2772 UPDATE: Status of Subject Specialists, Researchers, Experts, February 24, 2015 ECPRD request no. 2220 Parliamentary Research and the Plurality of Information Sources Available to Members of Parliament, February 8, 2013

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

5

Parlamenta, u cilju obavljanja svojih dunosti, privremeno angaovati eksperte za odreene oblasti na nepuno radno vrijeme. U Donjem domu Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, u cilju strunog ili tehnikog savjetovanja, individualni posebni odbori britanskog Parlamenta mogu privremeno angaovati savjetnike. Savjetnici se angauju na period od 18 mjeseci odnosno vrijeme trajanja ispitivanja/istraivanja, a plaeni su na dnevnoj osnovi, pri emu iznos naknade zavisi od strunosti i iskustva. Najee, savjetnici rade jedan do dva dana sedmino.

U Parlamentu Finske posebna finansijska sredstva za vanjsku ekspertizu izdvajaju se za samo dva odbora, Odbor za budet i Odbor za budunost2, pri emu se vanjska ekpertiza organizuje u skladu sa propisima koji ureuju podruje javnih nabavki. Sa druge strane, u pojedinim zemljama ne postoji mogunost angaovanja eksperata ve sve zakonodavne, administrativne i druge poslove obavlja sluba parlamenta (Francuska, Portugal, panija), dok u nekim zemljama angaovanje eksperata u parlamentu nije uobiajena praksa, odnosno eksperti se angauju veoma rijetko, u izuzetnim sluajevima (Estonija, eka, Kipar, Litvanija, Slovaka) i tek nakon to se iscrpe dostupni unutranji resursi (Njemaka). Na primjer, u Parlamentu Njemake u izuzetnim sluajevima, studijski odbori, kao specijalizovana tijela koja slue za pripremu odluka parlamenta3, mogu angaovati akademsku instituciju ili autora ukoliko je istraivako odjeljenje sa kadrovskim potekoama ili naroito velikim obimom posla. U Parlamentu eke, u izuzetnim sluajevima, ukoliko ekpertiza nije dostupna u okviru Parlamenta, Sluba moe zakljuiti ad-hoc sporazume ugovore sa vanjskim ekspertom, kako bi pripremio izvjetaj ili drugu vrstu ekspertize u skladu sa potrebama. Meutim, Sluba Parlamenta rijetko angauje vanjske eksperte. Sluba Parlamenta eke ima razvijenu saradnju sa univerzitetima, pri emu se izabranim studentima omoguava program stairanja i saradnja i obavljanje specifinih poslova sa unutranjim ekspertima (istraivai i specijalisti koji rade u istraivakoj slubi, zakonodavnoj slubi i odborima). Poslanici, takoe, imaju mogunost da angauju vanjske eksperte iz sopstvenog budeta (sredstva koja su dodijeljena poslanicima za trokove u vezi sa obavljanjem funkcije), ali za angaovanje te vrste u potpunosti su nadleni poslanici. U Parlamentu Estonije, poslanici mogu svoju naknadu za trokove u vezi sa vrenjem funkcije koja iznosi 30% od njihove mjesene zarade iskoristiti za naruivanje vanjske ekpertize i pravne analize, pri emu, prije nego to izrada ekspertize bude isplaena, Odjeljenje za pravne analize i istraivanje ima pravo da procijeni da li su ta ekspertiza i miljenja kompetentni i relevantni. U Parlamentu Litvanije odbori, komisije i parlamentarne grupe imaju na raspolaganju mali budet za parlamentarne aktivnosti, ukljuujui i izradu vanjskih ekspertiza i istraivanja, ali u praksi se taj budet veoma rijetko koristi u tu svrhu.

2 Odbor za budunost (eng. Committee for the Future) je stalni odbor Parlamenta Finske koji ima za cilj dijalog sa vladom u vezi kljunim predstojeim izazovima i mogunostima. 3 Parlament obrazuje ovu vrstu odbora na predlog jedne etvrtine poslanika.

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

6

2. ANGAOVANJE NAUNIH I STRUNIH KONSULTANATA U PARLAMENTARNIM

ODBORIMA NEKOLIKO ZEMALJA REGIONA

Bosna i Hercegovina (Predstavniki dom donji dom)

Prema Poslovniku Donjeg doma, radna tijela (komisije) imaju mogunost da zatrae pomo nezavisnih strunjaka van institucija Bosne i Hercegovine.4 Osim toga, sjednicima komisija mogu prisustvovati predstavnici klubova poslanika koji nijesu zastupljeni u komisiji, kao i strunjaci za pojedine oblasti, bez prava odluivanja, osim sjednicama Komisije za pripremu izbora Vijea ministara BiH i Zajednike komisije za nadzor nad radom Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH.5 Meutim, ne postoji poseban akt kojim je ureen postupak i nain angaovanja nezavisnih strunjaka u Donjem domu. Kada je u pitanju praksa, u ranijem periodu bio je sluaj angaovanja vanjskog eksperta u svojstvu savjetnika u jednom od radnih tijela parlamenta, ali po ugovoru o djelu, bez specifine procedure za naune i strune eksperte. Osim toga, pojedine organizacije kao to su Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju - OEBS, USAID i sl. kroz svoje projekte podrke Parlamentu angaovale su konsultante (izmeu ostalog u pojedinim radnim tijelima). Osim navedenog, Poslovnik predvia mogunost da komisija, prije poetka rasprave o predlogu zakona u komisiji, moe odluiti da otvori javnu raspravu o predloenom zakonu6 u koju bi bile ukljuene zainteresovane organizacije, institucije i pojedinci, pri emu komisija oglaava javnu raspravu na internet stranicama Parlamentarne skuptine BiH. Pozvane organizacije, institucije i pojedinci iznose svoja miljenja o pitanjima u vezi sa predloenim zakonom. Nakon zavrene javne rasprave, u skladu sa zakljukom komisije, uesnici mogu priloiti strune radove i druge materijale podnesene tokom javn rasprave.7

Hrvatska Radna tijela mogu u svoj rad ukljuiti naune i druge organizacije, kao i pojedinane eksperte koji ne pripadaju Slubi Hrvatskog sabora. Njihov status regulisan je Poslovnikom Hrvatskog sabora8 i posebnom odlukom u skladu sa kojom se utvruju naknade za njihov rad.

U skladu sa Poslovnikom, radno tijelo Sabora moe ukljuiti naune i druge organizacije i pojedine strunjake u pripremanje akata ili razmatranje pojedinog pitanja iz njegovog djelokruga, ako su za to obezbijeena finansijska sredstva, a moe predloiti Vladi da se ti poslovi povjere ministarstvima ili drugim tijelima dravne uprave.9

4 Poslovnik Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH, neslubeni preieni tekst, lan 39 https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1131 (9.11.2017) 5 Ibid. lan 35, stav 4 6 Javna rasprava se odrava u roku od 30 dana (od dana ulaska predloga u skuptinsku proceduru). 7 Ibid. lan 114 i 115 8 Poslovnik Hrvatskog sabora (NN, br. 81/13) http://www.sabor.hr/poslovnik-hrvatskoga-sabora (27.11.2017) 9 lan 52 Poslovnika

https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1131http://www.sabor.hr/poslovnik-hrvatskoga-sabora

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

7

Osim toga, Poslovnik predvia da radno tijelo Sabora moe na sjednice pozivati javne, naune i strune predstavnike i druge osobe radi pribavljanja miljenja o temama o kojima se raspravlja na sjednici. Radno tijelo Sabora moe na sjednice pozvati i poslanike Evropskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

U radna tijela moe se imenovati, ukoliko Poslovnikom nije drugaije predvieno, do est javnih, naunih i strunih predstavnika koji imaju sva prava lana radnog tijela, osim prava odluivanja. Postupak imenovanja lanova radnog tijela, bez prava odluivanja, zapoinje objavljivanjem javnog poziva za predlaganje kandidata. U tom pozivu odreuje se rok za podnoenje predloga. Kandidate mogu predloiti strune institucije, struna udruenja, udruenja civilnog drutva, kao i pojedinci. Javni poziv za predlaganje kandidata upuuje Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. Na osnovu odabira kandidata, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove dostavlja Saboru predlog odluke o imenovanju lanova radnog tijela.10

U dijelu Poslovnika Hrvatskog sabora koji se odnosi na nadlenosti radnih tijela, npr. Odbora za pomorstvo, saobraaj i infrastrukturu, navodi se da ovaj odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 11 lanova iz reda poslanika, a imenuje jo pet lanova, i to: jedno struno lice iz oblasti telekomunikacija, jedno struno lice iz oblasti pomorstva, jedno struno lice iz oblasti eljeznica, jedno struno lice iz oblasti drumskog saobraaja i jedno struno lice iz oblasti potanske djelatnosti.11 Za navedenih pet lanova upuuje se pomenuti javni poziv. Uz obrazloeni predlog za koje radno tijelo se kandiduju prilae se biografija (Europass CV), dokaz o zavrenom stepenu obrazovanja, uvjerenje nadlenog suda da se protiv kandidata/kandidatkinje ne vodi kazneni postupak (ne starije od est mjeseci). Rok za podnoenje predloga je 15 dana od dana objave javnog poziva u Narodnim novinama, a predlozi se upuuju Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora. Javni poziv objavljuje se u Narodnim novinama, Veernjem listu i na internet stranicama Hrvatskog sabora, dok se biografije predloenih kandidata objavljuju na internet stranicama Sabora. 12 Kosovo

U Parlamentu Kosova radna tijela mogu angaovati naune i strune konsultante (eksperte), pri emu je postupak i nain njihovog angamana detaljno ureen Uputstvom za upravljanje budetom parlamentarnih odbora koje je Predsjednitvo Parlamenta13 usvojilo u aprilu 2011. godine. Ovim dokumentom su na specifian nain definisane aktivnosti na osnovu kojih odbori mogu utroiti finansijska sredstva, procedure u vezi sa trokovima, uloga predsjednika i sekretara odbora, dokumentacija za obrazloenje trokova, te uloga i odgovornosti u smislu upravljanja budetom odbora. U praksi, Uputstvo je doprinijelo da odbori budu efikasniji u pogledu korienja vanjske ekspertize budui da predvia da mogu koristiti dodijeljena finansijska sredstva u cilju dobijanja vanjske ekspertize.

10 lan 57 Poslovnika. 11 lan 104 Poslovnika 12 Javni poziv za podnoenje prijedloga za imenovanje lanova/lanica radnih tijela Hrvatskoga sabora od 8. decembra 2016. godine 13 Predsjednitvo Parlamenta ine predsjednik i potpredsjednici Parlamenta.

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

8

Kako bi se pruio pregled pravila i najboljih praksi u pogledu korienja vanjske ekpertize od strane odbora, u oktobru 2011. godine izraen je Prirunik za korienje vanjske ekpertize u parlamentarnim odborima14, koji je namijenjen zaposlenima u Parlamentu koji su nadleni za pruanje podrke odborima, Sektoru za budet i i finansije, kao i samim poslanicima, naroito predsjednicima odbora. Sa druge strane, prirunik je vaan i organizacijama civilnog drutva, think-thank organizacijama i nezavisnim strunjacima kako bi na bolji nain razumjeli procedure angaovanja kada su u pitanju parlamentarni odbori. U Priruniku se navodi da korienje vanjske eksprtize ima veliki znaaj u radu odbora s obzirom na to da parlament esto nema dovoljno unutranjih kapaciteta koji bi pokrili sve oblasti ili pruili ekspertizu u vezi sa pojedinim specifinim pitanjima. U tom smislu, odborima se na raspolaganje stavlja odreeni godinji budet namijenjen angaovanju nezavisnih strunjaka ili specijalizovanih instituta (think-thank organizacija) koji se stavljaju u slubu poslanika, pruajui im informacije, analize i potrebne preporuke u cilju donoenja odluka. Parlament Kosova 2009. godine donio je odluku da stalnim odborima dodijeli godinji budet u iznosu od 20.000 eura, a funkcionalnim odborima15 10.000 eura. Budetom odbora upravlja predsjednik odbora u bliskoj saradnji sa potpredsjednicima odbora i sekretarom odbora. Glavni trokovi moraju biti predvieni godinjim planom rada koji odbor usvaja na poetku godine, ali se periodino ponovo razmatra u cilju prilagoavanja potrebama odbora. Budet je uglavnom namijenjen angaovanju strunjaka na kratko vrijeme, organizovanju javnih rasprava, organizovanju posjeta dravnim i javnim institucijama, zajednikom finansiranju projekata koji se nadovezuju na aktivnosti i zadatke odbora, pripremi i izdavanju periodinog informativnog biltena i raznim aktivnostima u vezi sa radom odbora. Prema Uputstvu za upravljanje godinjim budetom odbora, odluku o potronji budeta za odreena pitanja moe usvojiti samo odbor i to veinom glasova, nakon razmatranja predloga predsjednika ili nekog od lanova odbora. Predsjednik odbora moe odobriti isplate, na osnovu godinjeg finansijskog plana, do iznosa od 100 eura bez odluke odbora. 14 Manual: External Expertise in Parliamentary Committees, Pristina, October 2011 http://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdf (9.11.2017) 15 Parlament Kosova u sadanjem sazivu ima 14 odbora: etiri stalna odbora (Odbor za budet i finansije, Odbor za prava, interese zajednica i povratak, Odbor za zakonodavstvo, mandat, imunitet, Poslovnik Skuptine i nadgledanje Agencije protiv korupcije, Odbor za evropske integracije) i 10 funkcionalnih odbora koji obuhvataju portfolija tema koje priblino odgovaraju portfolijima ministarstava.

Prirunik za korienje vanjske ekpertize u parlamentarnim odborima pripremila je radna grupa sastavljena od rukovodilaca Sektora za podrku parlamentarnim odborima i Sektora za budet i finansije, kao i od predstavnika amerike neprofitne organizacije Nacionalni demokratski institut (NDI). Prilikom izrade Prirunika, radna grupa je uzela u obzir, izmeu ostalog, Poslovnik, Uputstvo za upravljanje godinjim budetom odbora, Zakon o upravljanju javnim finansijama, Zakon o javnim nabavkama, te unutranje pravilnike za upravljanje budetom Parlamenta.

http://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdfhttp://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdf

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

9

Baza podataka o strunjacima i think-thank organizacijama U cilju poveanja efikasnosti rada odbora, Sektor za podrku odborima je 2009. godine preduzeo inicijativu za stvaranje baze podataka strunjaka i think-thank organizacija. Ova baza podataka se smatra neophodnom s obzirom na to da odborima prua podatke o strunjacima i organizacijama u vezi sa pitanjima iz djelokruga rada odbora. Baza podataka razvijena je u saradnji sa Nacionalnim demokratskim institutom, a za njenu pripremu objavljena je javna informacija kojom su pozvani strunjaci iz raznih oblasti da dostave svoju biografiju, ali istovremeno su kontaktirane i domae think-thank organizacije, akreditovani univerziteti, regionalne i meunarodne institucije u zemlji u cilju prikupljanja podatka o strunjacima i organizacijama. Kao rezultat ovog procesa, bazom podataka na poetku je bilo obuhvaeno oko 300 individualnih strunjaka i preko 230 think-thank i specijalizovanih nevladinih organizacija iz raznih oblasti. Kategorizacija strunjaka izvrena je na osnovu djelokruga rada odbora. Predsjednitvo Parlamenta odluilo je da baza podataka o strunjacima bude zvanian spisak na osnovu kojeg odbori mogu kratkorono angaovati eksperte. Odbori na poetku svake godine auriraju bazu podataka. U toku mandata, lanovi odbora mogu predlagati nove potencijalne strunjake koji imaju potrebne kvalifikacije za pruanje ekspertize odboru. Na osnovu odluke odbora, saradnik u odboru unosi podatke o tim strunjacima u bazu podataka. Za odravanje baze podataka zaduen je sekretar odbora.

Procedure za angaovanje individualnih strunjaka Odbori imaju na raspolaganju niz vanjskih resursa iz kojih mogu obezbijediti potrebnu ekspertizu u toku razmatranja odreenog predloga zakona, nadzora nad sprovoenjem zakona ili razmatranja vladinih politika. Think-thank organizacije, organizacije civilnog drutva, meunarodne organizacije i institucije koje djeluju u zemlji i nezavisni strunjaci iz zemlje i regiona su neki od glavnih resursa koje odbori mogu koristiti za obezbjeivanje potrebne ekspertize. Dosadanja praksa pokazala je da je angaovanje individualnih strunjaka od strane odbora veoma lagano i efikasno. Osnovu za izbor predstavlja baza podataka o strunjacima i think-thank organizacijama koja sadri znaajan broj podataka o individualnim strunjacima iz raznih oblasti. Na osnovu godinjeg plana rada i broja predloga zakona koji se upuuju Parlamentu, odbor utvruje agendu i zakone koji imaju prioritet u procesu razmatranja. U zavisnosti od znaaja i kompleksnosti pitanja koja pokriva zakon, odbor odluuje za koje zakone je potrebno angaovati vanjske strunjake. Nakon to je odbor odluio za koji zakon je potrebno angaovati vanjskog strunjaka i u vezi sa kojim aspektima zakona se trai ekspertiza, poinje proces izbora. Pozivajui se na bazu podataka, sekretar odbora u saradnji sa predsjednikom odbora ili predsjedavajuim radne grupe odbora, identifikuje tri do pet kandidata za koje smatra da imaju potrebne akademske i profesionalne reference za angaovanje u svojstvu strunjaka za navedeni zakon.

Ua lista kandidata stavlja se na dnevni red prve naredne sjednice odbora, pri emu sekretar odbora obrazlae kriterijume za izbor kandidata sa liste. lanovi odbora razmatraju akademske i profesionalne reference kandidata i veinom glasova odluuju o

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

10

kandidatu koji e biti angaovan. Odbor uglavnom odluuje o izboru dva potencijalna kandidata, kako bi se izbjegla zakanjenja i ponavljanje procedure izbora u sluajevima kada prvi kandidat po redosljedu nije saglasan sa uslovima angaovanja.

Iznos naknade za angaovanje strunjaka utvruje odbor prilikom donoenja odluke o angaovanju, u zavisnosti od obima i sadraja predmeta. Finansijska naknada, za usluge koje strunjak prua odboru, dodjeljuje se na osnovu Uputstva za upravljanje budetom odbora i to na sljedei nain: Granicu budetskih sredstava koja se izdvajaju za jednu ekspertizu, utvruje odbor prilikom donoenja odluke o angaovanju eksperata, u zavisnosti od obima i sadrine predmeta (predlog zakona, izvjetaj i dr). Finansijska naknada, za uslugu koju ekspert prua odboru, dodjeljuje se na osnovu radnih dana:

1-5 radnih dana - 50 eura za radni dan, 1-10 radnih dana - 40 eura za radni dan, preko 10 radnih dana - 35 eura za radni dan.

Meutim, iznos naknade za jednu ekspertizu ne moe premaiti iznos od 800 eura. Proces identifikacije i izbora strunjaka je veoma osjetljiv i mora biti to je mogue transparentniji kako bi se otklonila mogunost da preporuke strunjaka budu politiki obojene. U trenutku kada se donese odluka o angaovanju vanjskih strunjaka, lanovi odbora naglaavaju glavne aspekte zakona za koje je potrebna ekspertiza. Istovremeno, odbor odluuje i o vremenu trajanja angaovanja strunjaka, kao i o finansijskim aspektima angaovanja strunjaka. Sekretar odbora u saradnji sa radnom grupom za predlog zakona priprema opis poslova, navodei zadatke i odgovornosti strunjaka, vremenske rokove za predaju ekspertize odboru, kao i iznos i nain isplate. Priprema, dostavljanje i predstavljanje ekspertize odboru Prilikom pripreme opisa poslova strunjaka, izmeu ostalog, mora se jasno definisati okvir ekspertize, finalni proizvod koji se dostavlja i predstavlja odboru, kao i precizni vremenski rok. Sekretar odbora je u obavezi da strunjaku stavi na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju. Strunjak nije u obavezi da prisustvuje sjednicama odbora ili radne grupe, ali ako to smatra potrebnim, onda mu se omoguava uee na sjednicama na kojima se razmatra zakon u vezi sa kojim je angaovan. Nakon zavretka ekspertize, strunjak dostavlja finalni dokument sekretaru odbora, u predvienom roku, a sekretar odbora obavjetava predsjednika o tome u cilju dogovora o stavljanju ekspertize na dnevni red sjednice odbora. Strunjak dobija informaciju o danu odravanja sjednice na kojoj e biti predstavljena ekspertiza pisanim putem i u obavezi je da tog dana pred odborom predstavi nalaze i preporuke sadrane u dokumentu koji je prethodno dostavio odboru. lanovi odbora mogu postaviti pitanja i zahtijevati dodatna pojanjenja u vezi sa konkretnim preporukama strunjaka.

Na nekoj od narednih sjednica, odbor jo jednom razmatra konane preporuke strunjaka i odluuje o tome koje od preporuka bi mogle biti predstavljene u formi amandmana.

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

11

Broj preporuka strunjaka koje komisija odlui da predstavi kao specifine amandmane u konanom izvjetaju indikator je kvalitete ekspertize. Kopija finalnog dokumenta ekspertize ostaje u dosijeu odbora, dok se druga kopija dostavlja Biblioteci Parlamenta. Nakon dostavljanja i prezentovanja ekspertize na odboru, predsjednik odbora sa sekretarom vri optu procjenu finalnog proizvoda, te da li je strunjak ispotovao definisani opis poslova. Zatim, predsjednik u ime odbora dostavlja pismo Sektoru za budet, ime potvruje da je strunjak ispunio svoje obaveze i da se isplata moe realizovati. Kao dokaz, ovo pismo prilae se finalnom dokumentu ekspertize. Isplatu cjelokupnog iznosa za angaovanje strunjaka, koji je odobrio odbor, vri Sektor za budet i to najkasnije deset radnih dana od dana dostavljanja navedenog pisma. Cjelokupni iznos sredstava podlijee porezu na lini dohodak, u skladu sa relevantnim propisima. Saradnja sa think-thank organizacijama U posljednjih nekoliko godina u Parlamentu Kosova poveana je tendencija ugovaranja usluga sa think-thank organizacijama i nevladinim organizacijama. U tom smislu, mogu se obezbijediti profesionalne usluge i ekspertiza bez budetskih trokova ili uz veoma povoljne finansijske uslove, putem partnerstva i izgradnje uzajamnog povjerenja. Na ovaj nain, Parlament Kosova uspijeva da obezbijedi niz informacija u toku zakonodavnog procesa. Svaki odbor, u sklopu svoje baze podataka o strunjacima, mora obuhvatit sve think-thank organizacije i specijalizovane nevladine organizacije iz oblasti rada odbora. Predsjednik i lanovi odbora moraju izgraditi dobre odnose sa ovim subjektima u cilju upotrebe njihovih usluga u toku razmatranja zakona, kao i u toku nadzora nad sprovoenjem zakona u praksi. Odbori mogu zakljuiti ugovore sa pomenutim organizacijama za pruanje: istraivanja i analiza politika, finansijskih analiza, ukljuujui i procjenu finansijskog uticaja zakona, istraivanja u cilju praenja sprovoenja zakona, izrade zakonskih odredaba i amandmana zakona, pravnih savjeta i pravnih analiza, istraivanja za usklaivanje zakona sa zakonodavstvom EU i sl.

Ove usluge odbori mogu obezbijediti uspostavljanjem ugovorenih odnosa sa navedenim organizacijama.16 Slovenija (Dravni zbor donji dom)

U Parlamentu Slovenije angaovanje strunjaka u radu odbora nije uobiajena praksa, osim u sluaju anketnih odbora formiranih u cilju sprovoenja parlamentarne istrage. Ipak, u parlamentranoj praksi postoji mogunost da se angauju strunjaci i potrebno je da o tome odbor zvanino donese odluku. Meutim, to pitanje nije ureeno posebnim propisima.

Uobiajeni nain za dobijanje dodatnih informacija u radu radnih tijela je putem javnih sasluanja i kroz uee strunjaka u raspravi o pojedinim takama na sjednici radnog tijela.

16 Cjelokupan tekst Prirunika, Uputstva za upravljanje godinjim budetom odbora te pomenutih obrazaca nalaze se na sljedeem linku; http://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdf

http://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdfhttp://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdf

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

12

U tom smislu, Poslovnik Dravnog zbora17 predvia da u cilju prikupljanja informacija, radno tijelo moe organizovati javno sasluanje i pozvati strunjake i druga lica koja mogu dati korisne informacije. Poziv na javno sasluanje, zajedno sa pitanjima o kojima treba prikupiti informacije, objavljuje se u medijima. Radno tijelo moe traiti od lica koja su pozvana na javno sasluanje da svoja miljenja dostave i u pisanoj formi.

Osim toga, predstavnici institucija iji je rad neposredno povezan sa predmetom rasprave, kao i eksperti i predstavnici zainteresovane javnosti, mogu biti pozvani da prisustvuju sjednici radnog tijela kada se raspravlja o pojedinanim takama dnevnog reda, pri emu mogu da daju i obrazloe svoje miljenje i stavove o pitanjima o kojima se raspravlja.18 Srbija Poslovnikom Narodne Skuptine Srbije19 utvreno je da predsjednik Narodne skuptine, na predlog radnog tijela, moe da angauje naune ili strune institucije, kao i naunike i strunjake, radi prouavanja pojedinih pitanja iz nadlenosti Narodne skuptine.20 Takoe, propisano je da u radu odbora mogu, po pozivu, da uestvuju i naunici i strunjaci.21 Po otvaranju pretresa take dnevnog reda sjednice odbora, predsjednik odbora daje rije naunicima i strunjacima, prema redosljedu prijavljivanja za rije, nakon predlagaa akta, odnosno ovlaenog predstavnika predlagaa, a prije lanova odbora i poslanika koji nijesu lanovi odbora.22 Meutim, postupak i nain njihovog angaovanja nijesu ureeni posebnim aktom Narodne skuptine. Odbor za administrativno-budetska i mandatno-imunitetska pitanja donosi akt o naknadi trokova za angaovanje naunika i strunjaka u radu Narodne skuptine.23

Takoe, na javnim sluanjima koje organizuje odbor mogu uestvovati strunjaci iz oblasti od znaaja za temu javnog sluanja, na poziv predsjednika odbora.24 Osim navedenog, Komisija za sagledavanje stanja u odreenoj oblasti i utvrivanje injenica o pojedinim pojavama ili dogaajima obrazuje se, izmeu ostalog, iz reda naunika i strunjaka.25

17 Rules of Procedure of the National Assembly, lan 46 https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/ (27.11.2017) 18 lan 51, stav 2 19 Poslovnik Narodne Skuptine Srbije, http://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/vazna-dokumenta/poslovnik-(precisceni-tekst)/sednica-narodne-skupstine-u-redovnom-zasedanju.1335.html (7.11.2017) 20 lan 43. 21 lan 74, stav 5 Poslovnika. 22 lan 79 Poslovnika. 23 lan 65 24 lan 84 25 lan 68, stav 4

https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/http://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/vazna-dokumenta/poslovnik-(precisceni-tekst)/sednica-narodne-skupstine-u-redovnom-zasedanju.1335.htmlhttp://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/vazna-dokumenta/poslovnik-(precisceni-tekst)/sednica-narodne-skupstine-u-redovnom-zasedanju.1335.html

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

13

3. VANJSKA EKSPERTIZA U PARLAMENTU KANADE, IZRAELA I POLJSKE

U Parlamentu Izraela kao savjetnici u parlamentarnim odborima angaovani su vanjski eksperti, koji se ne smatraju slubenicima Parlamenta i Parlament ih plaa po satu.

Vanjske eksperte koji rade u svojstvu savjetnika u parlamentarnim odborima zapoljava posebni odbor za zapoljavanje koji ine zamjenik generalnog sekretara, ef finansija i drugi rukovodioci zaposleni u parlamentarnoj administraciji. Odbor za zapoljavanje duan je da razmotri minimalan broj kandidata za odreenu poziciju. Minimalan broj kandidata odreen je u zavisnosti od obima posla za koji je raspisan konkurs (u smislu sati potrebnih za obavljanje tog posla). Vanjski eksperti koji se zapoljavaju kao savjetnici u parlamentarnim odborima najee se zapoljavaju na 120 sati godinje, meutim, broj sati moe da varira u zavisnosti od potreba. Za pruanje savjeta u vezi sa odreenim pitanjima, vanjski eksperti mogu se angaovati ad hoc na ogranieni vremenski period.

Na primjer, finansijski eksperti angauju se iz firmi za finansijsko savjetovanje. Ekperti za druge oblasti najee se angauju iz akademske zajednice ili iz redova bivih visokih funkcionera dravne uprave. Nivo zarada utvruje se na osnovu iskustva i akademskog zvanja, u skladu sa standardnim razredima koje se u javnom sektoru primjenjuju prilikom angaovanja savjetnika.

U Donjem domu Parlamenta Kanade, u skladu sa Poslovnikom, stalni odbori mogu angaovati ekspertsko, tehniko, administrativno i sekretarsko osoblje van Parlamenta na osnovu ugovora, ukoliko je to neophodno. Prije razmatranja te mogunosti, odbori moraju provjeriti dostupnost internih ljudskih resursa koje imaju na raspolaganju u okviru administracije Donjeg doma ili Biblioteke Parlamenta. Ukoliko ele da zaponu postupak angaovanja vanjske podrke, odbori prvenstveno moraju utvrditi prirodu i obim posla koji treba obaviti. Nakon toga, moraju usvojiti predlog u kojem se navode uslovi i trajanje ugovora, kao i maksimalan iznos ili iznos trokova za naknadu u cilju angaovanja dodatnog osoblja.

U Donjem domu Parlamenta Poljske, pravila u vezi sa naunim savjetovanjem utvrena su Rezolucijom Prezidijuma26 Donjeg doma poljskog Parlamenta o principima organizovanja naunog savjetovanja za potrebe Parlamenta i njegovih tijela, angaovanja savjetnika i uslovima korienja ekspertiza i strunih miljenja. U skladu sa Rezolucijom Parlamenta Poljske, nauno savjetovanje za potrebe Parlamenta, njegovih tijela i poslanika, podrazumijeva angaovanje eksperata i pruanje strunih miljenja ili konsultacija. Sluba Parlamenta organizuje nauno savjetovanje u okviru raspoloivih sredstava iz budeta.27

U skladu sa Uredbom Generalnog sekretara Donjeg doma Parlamenta, o detaljnoj proceduri u vezi sa ekspertizama i strunim miljenjima, te nainima zakljuivanja ugovora sa stalnim savjetnicima, postoje dva oblika saradnje sa vanjskim ekspertima i to individualne konsultacije i stalni savjetnici. Obaveze i zadaci vanjskih eksperata uglavnom se zasnivaju na pisanju miljenja i ekspertiza.

26 Prezidijum Parlamenta ine predsjednik i potpredsjednici Parlamenta. 27 Osim toga, nauno savjetovanje za potrebe parlamentarnih klubova i grupa podrazumijeva angaovanje eksperata i pruanje strunog miljenja i ekspertiza. Parlamentarni klubovi i grupe organizuju nauno savjetovanje u okviru svojih budetskih sredstava.

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

14

Ovlaenje za zapoljavanje stalnih savjetnika imaju Prezidijum i odbori Parlamenta (uz saglasnost Prezidijuma).

Rezolucijom Prezidijuma Donjeg doma poljskog Parlamenta predvieno je da odbori parlamenta mogu imati samo jednog stalnog savjetnika. Stalni savjetnik imenuje se na osnovu odluke a nakon konsultacija izmeu Prezidijuma Parlamenta i Prezidijuma odbora28.

Odbor za posebne poslove, Odbor za pitanja Evropske unije, Zakonodavni odbor i Istrani odbor mogu imati vie od jednog stalnog savjetnika. Prezidijum Donjeg doma Parlamenta donosi odluku o broju stalnih savjetnika na zahtjev odbora.

Individualne konsultacije koje pruaju vanjski eksperti podrazumijevaju pripremu miljenja ili podrku eksperta na sjednicama parlamentarnih odbora. Individualne konsultacije vre se zakljuivanjem ugovora sa Istraivakim biroom a isplate se obraunavaju ili po stranici miljenja ili po satu podrke. Ugovor o individualnim konsultacijama mogue je zakljuiti do kraja zakonodavnog procesa ili u vezi sa jednom ili vie sjednica odbora.

Osim toga, parlamentarni klubovi i grupe organizuju nauno savjetovanje u okviru svojih budetskih sredstava.

28 Prezidijum odbora ine predsjednik i potrepredsjednici odbora.

Istraivaki centar Skuptine Crne Gore

15

IZVORI INFORMACIJA

ECPRD request no. 2772 UPDATE: Status of Subject Specialists, Researchers, Experts, February 24, 2015 ECPRD request no. 2220 Parliamentary Research and the Plurality of Information Sources Available to Members of Parliament, February 8, 2013 Manual: External Expertise in Parliamentary Committees, Pristina, October 2011 http://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdf (9.11.2017) Poslovnik Hrvatskog sabora (NN, br. 81/13) http://www.sabor.hr/poslovnik-hrvatskoga-sabora (27.11.2017) Poslovnik Narodne Skuptine Srbije, http://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/vazna-dokumenta/poslovnik-(precisceni-

tekst)/sednica-narodne-skupstine-u-redovnom-zasedanju.1335.html (7.11.2017)

Poslovnik Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH, neslubeni preieni tekst, https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1131 (9.11.2017) Rules of Procedure of the National Assembly of the Republic of Slovenia https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/ (27.11.2017)

http://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdfhttp://kuvendikosoves.org/common/docs/Doracak%20-%20Ekspertiza%20e%20Jashtme%20-%20ENG.pdfhttp://www.sabor.hr/poslovnik-hrvatskoga-saborahttp://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/vazna-dokumenta/poslovnik-(precisceni-tekst)/sednica-narodne-skupstine-u-redovnom-zasedanju.1335.htmlhttp://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/vazna-dokumenta/poslovnik-(precisceni-tekst)/sednica-narodne-skupstine-u-redovnom-zasedanju.1335.htmlhttps://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1131https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/https://www.dz-rs.si/wps/portal/en/Home/ODrzavnemZboru/PristojnostiInFunkcije/RulesoftheProcedureText/!ut/p/z1/04_Sj9CPykssy0xPLMnMz0vMAfIjo8zinfyCTD293Q0N3MOczAw8QwJcXE0tLIwsgk31wwkpiAJKG-AAjgb6BbmhigBFlUkx/dz/d5/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/