2015

Plavi svijet Institut za istraživanje i

zaštitu mora

www.plavi-svijet.org info@plavi-svijet.org

Godište: 15. Broj: 1.

Dragi prijatelji! Još jedna uspješna godina je iza nas, a o samom uspjehu govori i vijest o priznanju kojeg je Institut Plavi svijet nedavno primio. Naime, u sklopu tradicionalne turističke manifestacije “Dani hrvatskog turizma” održane u Poreču, Institut Plavi svijet osvojio je glavnu nagradu u kategoriji Održivi turizam, u području brige za okoliš.

Ovoga ljeta uveli smo novost u našu ponudu - organizirani izlet brodom gdje po prvi puta svi zainteresirani mogu krenuti uz stručno vodstvo u potragu za dupinima. Ovaj izlet se usredotočuje na učenje o dupinima u njihovom okruženju, kao i na očuvanje njihovog staništa te poštovanje prema njima kao živim bićima.

U ljetnim mjesecima smo zbog velikog interesa korisnika uveli dva edukacijska programa - „Malu školu o moru“ te „Ljetni znanstveni kamp “ u suradnji s udrugom Bioteka iz Zagreba, a oba programa održavala su se u Oporavilištu za morske kornjače. Radionice su se održavale na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i slovenskom jeziku. Mnogo mališana se odazvalo našem programu.

I ove sezone su se u naš program volontiranja uključili ljudi iz cijelog svijeta. Tijekom istraživanja u sklopu “Jadranskog projekta dupin” kroz godinu nas je poslužilo lijepo vrijeme te su naši istraživači iz istraživačkih postaja Lošinj, Murter i Vis imali preko 300 susreta s dupinima. Osim sa

1

ISSN 1849-6172

dupinima, naši istraživači često su se susretali i sa kornjačama - glavatim želvama. U Oporavilištu za morske kornjače na oporavku je bila kornjača Viktorija, koju su turisti našli u području otoka Unija.

Prvog srpnja proslavili smo 23. Dan dupina koji je bio ispunjen obiljem likovnih i edukativnih radionica, neizostavnom igrom „Potraga za skrivenim blagom“ te foto-natječajem “Osluškuj more”.

Tijekom godine imali smo dosta prijavljenih slučajeva o dupinima zapetljanima u ribolovne alate. Ovakvi slučajevi ukazuju na činjenicu kako dupini u priobalnim vodama sve češće stradavaju zapetljani u ribarske alate. Nažalost, imali smo i slučaj gdje je majka izgubila tek novorođenog mladunca.

O svemu navedenome pročitajte više u ovogodišnjem broju Akvamarina.

...do sljedeće godine!

Vaša

U sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma održane u Poreču, Institut Plavi svijet osvojio je nagradu u kategoriji Održivi turizam, u području brige za okoliš. Ova vrsta nagrade uvedena je po prvi puta upravo ove godine, a u istoj su kategoriji bili nominirani Terme Sveti Martin i Značajni karjobraz Gajna. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo primiti nagradu s obzirom da je naš znanstveno-istraživački i edukacijski rad dobio potvrdu kako idemo u pravome smjeru te smo samim time još i više motivirani nastaviti sa svojim radom i aktivnostima. Lijepo je raditi u pozitivnom okruženju gdje rezultati ne nedostaju, ali jos je ljepše raditi sa kolegama koji žive za svoj posao.

Nagrada za održivi turizam

Napisala: Andrea BorićMinistar poduzetništva i obrta Gordan Maras dodjeljuje nagradu

U novu radnu godinu ušli smo puni elana, program stručnog usavršavanja započeo je već prvih dana u siječnju i jedva smo čekali novo-pridošlim studentima pokazati sve čari znanstveno-istraživačkog rada. Nažalost, zbog hladnog i vrlo nepredvidivog vremena kroz prvi mjesec 2015. godine, na more smo se uspjeli otisnuti samo jednom i to bez uspjeha u pronalaženju dupina. Nestabilno vrijeme zadržalo se i kroz prvu polovinu veljače što je naše iščekivanje prvih susreta s dupinima učinilo golemim. Na sreću, već sredinom ovog mjeseca dočekali smo nekoliko dana mirnog mora. Bila je to za nas istraživače prava poslastica i izvrsna prilika da iskažemo naše umijeće zamjećivanja peraja, što nije uvijek jednostavno, jer dovoljan je tek mali val da umanji njihovu vidljivost i pred vrlo iskusnim okom. Imali smo sreće. Čak 9 opažanja u prva tri izlaska na more. Godina je započela uspješno!

Pozitivan trend u pronalasku skupina dobrih dupina nastavio se i dalje kroz godinu koju privodimo kraju bilježeći čak 118 susreta u 80 izlazaka na more. Iako je analiza znanstvenih podataka u tijeku, već sada možemo potvrditi da smo se u više navrata susreli sa dupinima koje smo tijekom 2014. godine po prvi put identificirali

uz obalu Istre. Kroz ovu godinu susretali smo ih dosta južnije, neke od njih uz zapadnu stranu otoka Premuda – čak 40 nautičkih milja dalje od lokacija na kojima smo ih vidjeli nekoliko mjeseci ranije. Koliko se daleko ove životinje kreću, kojem su području zaista privržene, i što utječe na njihov odabir područja u kojima se zadržavaju tek su neka od pitanja na koja ćemo biti u mogućnosti odgovoriti našim upornim radom.

Ovu je godinu obilježio i veliki broj novorođenih mladunaca čije su nas minijaturne perajice uvijek iznova uveseljavale tijekom napornog rada kroz iznimno vruće ovogodišnje ljetne mjesece. Mnoge grupe majki s mladuncima učestalo smo susretali u neposrednoj blizini Lošinja te smo ih mogli pratiti iz dana u dan. Zbog toga smo, na naše veliko zadovoljstvo, bili u mogućnosti mnogim novorođenim dupinima procijeniti starost - u danima.

Godinu smo priveli kraju uz pregršt vrlo zanimljivih susreta raznih morskih životinja. Glavate želve, lampuge, tune, ribe poletuše tek su neke od njih. Također, zabilježili smo i popriličan broj zanimljivih dojava od kojih nas je najviše iznenadila ona o opažanju skupine od 20-tak običnih dupina (Delphinus delphis) u blizini Dugog otoka, prema otvorenijem dijelu Jadrana.

Pred nama je sada razdoblje analiziranja sakupljenih podataka, a neke od rezultata ćemo kroz nadolazeće mjesece predstaviti u obliku uspješno izvedenih magistarskih radnji te objava u znanstvenim časopisima. Planiranja novih istraživačkih projekata za nadolazeću godinu su u tijeku te se unaprijed veselimo svima koji nam se odluče pridružiti.

Prve istraživačke dane na Visu dočekali smo s nadom da će ova sezona ponuditi mnogo lijepih dana s bonacom na moru i zadovoljstvom među posadom. Protekla godina završila je u znaku mnogobrojnih grmljavinskih oluja koje su nam prečesto kvarile planove i onemogućavale izlazak i potragu za dobrim dupinima, ali i drugim morskim organizmima s kojima dijele veliko plavetnilo. Dogovoreni planovi pružali su razlog za veselje s obzirom da smo očekivali dolazak više volontera koji su se tek trebali okušati u svakodnevnim aktivnostima koje tvore istraživački rad. Vjerojatno smo zato s nestrpljenjem obavljali sve one nužne i ponekad iscrpljujuće predradnje koje jamče dobru sezonu. Istraživački brod smo pregledali uzduž i poprijeko, u stajaćem i ležećem položaju, s kistom u ruci i kantom boje na uzglavlju.

Ipak, prikupljanje podataka je počelo polako. Opažanja su bila malobrojna i rezultat velikog broja radnih sati koje smo proveli pregledavajući morsku površinu u potrazi za znakovima života. Kada tijekom više sati ne bi uočili ništa, osjetili bismo kako lagano tonemo u monotoniju pravocrtne plovidbe jednoličnom brzinom. Usprkos tome, hitro bi se trgnuli čim bi netko ukazao na pljuskanje vode, lepetanje krila ili prolaznu pojavu tamne peraje na obzoru. Uglavnom smo susretali male skupine dobrih dupina koje su tvorili parovi životinja ili usamljene jedinke u prolazu. Znali smo se tada šaliti da ćemo do kraja sezone ostvariti opažanja tek nešto većeg broja životinja od ponekih skupina iz prethodnih sezona, koje su bile sačinjene od više desetaka jedinki.

Kažu da se upornost isplati pa su se i nama ukazali bolji dani. Početkom lipnja smo susreli prvu grupu od desetak životinja i tada se otvorilo. Do rujna smo skupili 108 opažanja dobrih dupina, a mnoga od njih proveli smo

Jadranski projekt dupin - Lošinj Jadranski projekt dupin - Vis

2 3

uz dvadesetak ili više životinja. Neke smo vidjeli jednom, neke više puta, a kada se podvuče crta, pored broda se našlo tristotinjak različitih dobrih dupina. Svi su na svoj način osebujni, kako po izgledu, tako i po ponašanju. Bilo je onih koji su skakali nekoliko metara iznad površine i neizostavno izazivali uzdahe i klicanje prisutnih. Bilo je životinja koje su nam odlučile pokazati djelić širokog raspona aktivnosti koje se odvijaju pod morem tako što su uz površinu lovili ciple ili ulazili u žustre igre ogrnute pjenom i pokojim repom koji se izvija nad površinom. Vidjeli smo i nove članove zajednice pred kojima tek stoje izazovi odrastanja u morskom okolišu. Kao i uvijek, pogled na neke poznate peraje pružio nam je mir jer smo znali da su još uvijek u blizini i odolijevaju zubu vremena.

Zahvalni smo volonterima koji su s nama „podijelili milje“ i ugradili svoj doprinos u ukupno prijeđenih 5.750 km na moru. Prikupili smo mnogo podataka, a sada slijedi grijanje stolice kako bi se fotografije obradile, a naše druženje s ovim životinjama dobilo pravi smisao. Nadamo se da će naš trud doprinijeti tome da i sutra možemo naići na skupinu dobrih dupina koja u večernjim satima prolazi kraj Stončice ili nekog drugog rta duž jadranske obale.

Napisala: Nikolina Rako-Gospić

Napisao: Jure Miočić-Stošić

skup

ina o

bičn

ih dupina (

Delphinus delphis)

mladunče dobrog dupina (Tursiops truncatus) uz majku

kauk

al (C

alon

ectri

s dio

medea) u

zlijeće s površine

mla

da

glav

ata

želv

a (

Caretta caretta)

Za nama je treća sezona istraživanja dobrih dupina u području sjeverne Dalmacije. Onaj početni ushit sada već jenjava, područje nam je dobro poznato, a dupine koje tu srećemo smatramo starim znancima. No to nikako ne znači da više nije zanimljivo. Tako je to sa dupinima – koliko god mislimo da ih dobro poznajemo, uvijek nas mogu iznenaditi i time održati našu istraživačku znatiželju. Tako su se ovoga ljeta dupini u sjevernoj Dalmaciji odlučili malo „regrupirati“. Mnogi mladunci koje smo tijekom prve dvije sezone viđali s majkama u međuvremenu su se osamostalili. Kao i kod ljudi, dupini „tinejđerii“ se drže skupa, najčešće ih viđamo u grupama gdje su svi podjednakog uzrasta, tek povremeno u društvu odraslih. I, ponovno kao kod ljudi, jako su aktivni, bučni, razigrani, mogli bismo reći divlji. Tako se pri susretu sa tim tinejđerskim grupama redovno viđaju impresivni skokovi koji su dio igre, ali i borbe. Ipak se radi o godinama kada se treba izboriti za status u dupinskoj zajednici. I dok smo u području istraživanja redovito viđali te skupine mladih dupina, oni odrasli kao da su nestali. Tako smo neke inače redovito opažane dupine vidjeli tek jednom ili dva puta. Onako u polu šali si govorimo da su otišli u posjet rodbini negdje na jug, no nadamo se da će nam detaljna analiza svih podataka pokazati kamo odlaze naši dupini dok nisu u svom redovnom području obitavanja.

Vrijeme nas je u protekloj istraživačkoj sezoni zaista poslužilo. Konačno, rekli bismo, jer nam je još u neugodnom sjećanju prethodno ljeto koje je obilježila kiša. No, da ne bi sve bilo baš idealno ove godine su nas mučili tehnički problemi – naš istraživački gumenjak proveo je jako puno vremena na popravku. No, usprkos tomu prešli smo ukupno gotovo 4000 km u potrazi za dupinima i zabilježili čak 93 opažanja. Ipak, unatoč brojnim opažanjima ostali smo malo zatečeni činjenicom da su skupine bile manje nego ranijih godina. Tako je najveća opažena skupina brojila tek 15 jedinki, a najčešće smo viđali omanje skupine od 3 do 5 dupina. Nadamo se da će se sljedeće godine situacija vratiti na staro i da ćemo ponovno redovno viđati „starosjedioce“.

I ove godine imali smo međunarodnu ekipu na brodu – našem istraživačkom timu pridružili su se volonteri iz Europe, SAD-a i Kanade. Osim uspješno obavljenog posla, ovakva šarena družina pobrinula se i za puno dobre zabave. Ovim putem im još jednom zahvaljujemo na podršci, a moramo spomenuti i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čija je potpora omogućila uspješno provođenje treće istraživačke sezone u sjevernoj Dalmaciji.

Jadranski projekt dupin - sjeverna Dalmacija

4 5

novorođeni dobri dupin (Trusiops truncatus)

Napisao: Grgur Pleslić Projekt Partnerstvo za more ima za cilj ojačati kapacitete projektnih partnera te podići suradnju među projektnim partnerima i lokalnim dionicima na višu razinu, a sa ciljem boljeg upravljanja morem i morskim resursima. Ovaj je projekt sada već ušao u drugu godinu provedbe i možemo biti zadovoljni do sada postignutim. Tako su kao projektne aktivnosti održane tri radionice za projektne partnere u svrhu razmjene iskustva te osposobljavanja za specifične potrebe pri provedbi monitoringa bioraznolikosti mora i osmišljavanja odgovarajućih mjera zaštite. Kao najznačajniji rezultat možemo istaknuti aplikaciju za pametne telefone, namijenjenu svima koji su na bilo koji način vezani uz more. Aplikacija ima informativno/edukativni karakter pa tako možete saznati ono najbitnije o morskim zaštićenim područjima i vrstama Jadrana. Putem aplikacije možete i dojaviti opažanja dupina i drugih zaštićenih morskih vrsta te na taj način doprinijeti njihovoj zaštiti. Aplikacija je dostupna na Google Play i App Store servisima, a više o ostalim pojedinostima vezanim uz ovaj projekt saznajte na web stranicama koje smo izradili - www.partnerstvozamore.org

Projekt „Partnerstvo za održivo korištenje zajedničkih morskih resursa“ provodi Institut Plavi svijet u suradnji sa projektnim partnerima: Plavi svijet Vis, Argonauta, JU Priroda i NP Kornati. Projekt je financiran od strane

Partnerstvo za održivo korištenje zajednickih morskih resursa

Institut Plavi svijet i Plavi svijet Vis uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provode istraživanja dobrih dupina u Natura 2000 područjima u Jadranu. Ova ekološka mreža sastavljena je od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Do sada je u Natura 2000 mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 16,39% obalnog mora. Predložena Natura 2000 područja za vrstu dobri dupin (Tursiops truncatus) protežu se na 3.176,93 km2 u šest županija. Projekti koje provodimo obuhvaćaju područja u Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sustavnim monitoringom želimo pratiti populacije dobrog dupina i

FZOEU potice istraživanje u NATURA 2000 podrucjima

utvrditi njihovu brojnost kao i načine korištenja staništa. Osim prikupljanja podataka, Institut Plavi svijet i Plavi svijet Vis brojnim aktivnostima jačaju svijest javnosti, ne samo o stanju dobrih dupina u Jadranu, već i o Natura 2000 područjima odnosno socio-ekonomskom potencijalu zaštićenih područja u moru. Ove aktivnosti pomažu pri uspostavljanju boljih uvjeta za kvalitetnu zaštitu Natura 2000 područja i pripadajućih ciljanih vrsta u navedenim županijama.

Zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na potpori pri osiguravanju financijskih sredstava za provedbu projekata i prepoznavanju njihove važnosti.

dobri dupin (Tursiops truncatus)

Europske unije kroz IPA 2011 program, a sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i projektnih partnera.

Napisao: Nikolina Rako-Gospić

Napisala: Tihana Vučur

Ovu smo godinu započeli s nečim jako zanimljivim. Stavljali smo satelitske odašiljače na oklope glavatih želvi! O čemu je riječ, pitate se? Pa, da malo pojasnimo.

O životu glavatih želvi (Caretta caretta) tijekom zime se općenito malo zna. Ova vrsta je brojna u sjevernom Jadranu koji nudi obilje hrane i plitko dno povoljno za hibernaciju tijekom zime kada su temperature preniske da bi ove hladnokrvne životinje mogle biti aktivne. Upravo tada se često slučajno uhvate u mreže koćarica. Ukoliko ih se vrati natrag u more dok su još u stanju hibernacije, mogle bi se utopiti pa se stoga preporuča da ih se vrati natrag u more tek nakon što se probude i postanu ponovno aktivne. Ipak, ostaje nepoznato što se događa sa njima nakon povratka u more tijekom zime te je stoga Institut Plavi svijet kao partner na NETCET projektu proveo označavanje morskih kornjača satelitskim odašiljačima.

Tijekom siječnja i veljače, kada su temperature Jadrana najniže oboružali smo se svom potrebnom opremom: satelitskim odašiljačima, posebnim ljepilom, dodatnim priborom, jako puno zimske odjeće i još više entuzijazma.

Tako smo odlazili na koćarenje sa našim prijateljima, ribarima s otoka Lošinja, ponekad i do 4 dana pri jakom vjetru i velikoj hladnoći. Najteži dio je bilo čekanje dok se u mrežu slučajno ne ulovi morska kornjača. Prva je konačno ulovljena krajem siječnja. Nakon početnog uzbuđenja valjalo je pristupiti poslu prema strogo određenom protokolu. Najprije valja izmjeriti duljinu oklopa – uoliko je kraći od 50 cm odašiljač bi mogao biti preveliki te smetati životinji. Naša prva glavata želva je bila dovoljno velika pa smo krenuli na sljedeći korak – čišćenje oklopa kako bi ljepilo što bolje držalo. Nakon toga, nanosimo ljepilo i postavljamo odašiljač te oblikujemo ljepilo kako bi pri plivanju odašiljač stvarao što manji otpor. Nakon otprilike sat vremena ljepilo je suho, a kornjača dovoljno budna i aktivna. Još jedna provjera da je sve OK i spuštamo Calypso (tako smo je nazvali po koćarici na kojoj smo bili) natrag u more, a ona istog trenutka snažno zamahuje perajama i nestaje u dubini hladnog Jadrana. Sretno!

Nakon Calypsa označili smo satelitskim odašiljačem još 8 glavatih želvi, a ukupno su u sklopu projekta NETCET u Jadranu označene 22 morske kornjače. Broj na koji možemo biti ponosni i nadamo se da će nam podatci koje nam satelitski odašiljači šalju biti od pomoći pri rasvjetljavanju misterija biologije i ekologije morskih kornjača tijekom hladnih zimskih mjeseci. Lokacije označenih morskih kornjača možete provjeriti ovdje.

NETCET - Obilježavanje glavatih želvi satelitskim odašiljacima

6

prugasti dupin (Stenella coeruleoalba)

glav

ata ž

elva (

Care

tta caretta) s pričvrščenim odašiljačem

Institut Plavi svijet je u suradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora proveo istraživanje kitova u području Albanskog teritorijalnog mora. Istraživanje se odvijalo tijekom svibnja i lipnja ove godine kao dio NETCET projekta- Mreže za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu, financiran u sklopu IPA Jadran CBC Programa. Cilj istraživanja je bio prikupiti podatke o populaciji dobrih dupina koji nastanjuju obalne vode Albanije i započeti s redovitim istraživanjima i primjenom metode foto-identifikacije. Krajnji rezultat ovakve suradnje je uspostavljanje baze podatka vrste dobri dupin u Albaniji.

To bi bila teorija koja stoji iza ovog projekta. A sada malo više o mojem iskustvu tijekom provođenja projekta. Naša baza bila je smještena u obalnom gradiću Vlorë, koji je ujedno i općina u južnoj Albaniji. To je drugi najveći lučki grad Albanije, nakon Durrës, s ukupnim brojem stanovništva od oko 100.000 . Dakle, prvo je uslijedio dug put. S obzirom da živim i radim na otoku Lošinju morao sam putovati s dalekog sjevera prema krajnjem jugu Jadrana. To su dva dana provedena samo na putovanju. Prvo hidroavionom do Splita, a zatim autobusom do Kotora i na kraju autom do Vlorë. Cjelokupni put je bila avantura sama za sebe, s obzirom na moj strah od visine i stanje cesta u Albaniji. Čuvajte se rupa na cesti!

Stigao sam u ponoć, a nakon tople dobrodošlicu od mojih kolega koji su već dva tjedna bili stacionirani u Albaniji, došlo je vrijeme za poći na počinak. Vremenska prognoza za sljedećih par dana bila je obećavajuća, što je značilo da nas čekaju dugi radni dani.

Narednih dana imali smo nekoliko susreta sa dobrim dupinima u uvali Vlorë, međutim, bilo ih je puno teže pronaći kad usporedimo istraživački napor s područjima istraživanja u Hrvatskoj. Osim toga, problem nam je bio

NETCET - Istraživanje u Albaniji

7

Napisao: Grgur Pleslić

Napisao: Marko Radulović

napraviti dobre fotografije dupina s obzirom da smo im mogli prići samo na određenu udaljenost do koje su nas puštali. Nakon što smo prošli između poluotoka Karabrun i otoka Sazan, koji su dio Nacionalnog morskog parka Karabrun-Sazan, našli smo se na istočnoj strani Otrantskih vrata, području gdje se Jadransko more spaja s Jonskim morem. U ovom području morske dubine sežu preko 1000 m i upravo zato smo se nadali da ćemo vidjeti i neke druge vrste kitova. Očekivanja su se ostvarila. Ubrzo smo se našli usred super skupine prugastih dupina. Bilo je oko 150-200 jedinki, premda je to vrlo teško za procijeniti kada imate tako veliku skupinu. Prugasti dupini su mnogo brži i više razigrani od dobrih dupina u što smo se i sami uvjerili kada nam je skupina od 10-20 dupina prišla i plivala na pramčanom valu. Jednom riječju bilo je spektakularano!

Kada smo pomislili da smo doživjeli vrhunac istraživanja, opet nam se posrećilo! Ne samo da smo imali susret s kitovima, već se radilo o vrsti koja ima veoma tajnoviti životni ciklus. Riječ je o Cuvier-ovom kljunastom kitu (Ziphius cavirostris) i to dvije jedinke koje smo opazili. Iako je naš istraživački napor relativno mali u ovom dijelu Jadrana, na istom području smo imali nekoliko opažanja ove vrste tijekom istraživanja iz zraka, što ukazuje na važnost Južnog Jadrana za Cuvier-ove kljunaste kitove.

Za vrijeme našeg boravka u Albaniji samo jedan dan je bio nepovoljan za izlazak na more. Isti smo odlučili iskoristiti za razgledavanje. Od Llogara Nacionalnog parka na albanskoj rivijeri do grada svjetske baštine Gjirokaster, imali smo priliku vidjeti prekrasnu prirodu i nevjerojatna mjesta koja još treba posjetiti.

Veliki “hvala” svim ljudima koji su omogućili provođenje ovog projekta!

9

Pridružite nam se!

I ove godine jedinstvenu priliku proučavanja dobrih dupina u divljini imali su četvorica studenata i čak 37 eko- volontera. Neki su nam doputovali iz dalekog Novog Zelanda, Australije, Sjeverne Amerike, dok ih je većina bila iz Europe. Najviše su ih se dojmili izlasci na teren u samu zoru kada se priroda tek budi. Kažu ta mirnoća mora i žarke boje sunca koje obasjavaju peraje dupina su neopisive. Timu Instituta Plavi svijet uvelike je značila njihova pomoć, kako na terenu pri prikupljanju podataka tako i u uredu prilikom sortiranja istih. Ovom im se prilikom još jednom od srca zahvaljujemo. Svakako se nadamo da ćemo i u 2016. imati priliku upoznati nove ljude i dočarati im djelić atmosfere istraživanja morskih sisavaca. Ukoliko ste zainteresirani posjetite našu web stranicu (http://www.plavi-svijet.org/hr/pridruzitese/volontiranje/) i pridružite nam se! Mi vas s veseljem očekujemo. A u nastavku pročitajte jedan od brojnih dojmova naših studenata i volontera.

vese

li volonteri na brodu

Napisala: Tihana Vučur

„Our time in Veli was one of the best in my whole life so far! The little town with its small bars and restaurants was so cute with a friendly and enjoyable atmosphere. We had luck with good wheather, ‘cause it wasn’t summer yet. The citizens were very kind, just as our researchers, which answered every question with patience. We had a lot of fun on the boat and in the office. Our team in the house was awesome and I enjoyed every minute with them! And the best at last: The dolphins! I wanted to see them in their usual habitat since I was a child and here they were – Strong, fast and full of life! They came close to our boat, jumped and baheved like we’re not even there. Some of them came boat riding and they’re only a few inches away. I had goosebumps! I loved the sightings so much!

And altough we spent very much time on the sea and in the office, we had enough time left to relax and explore the surroundings. I was never bored and there was always something to do. Even making dinner was fun. I found my passion for cooking.I will never forget all those great impressions and all the great people I met on Losinj! Thank you all for this wonderfull time!“

Jacqueline Eck, Njemačka

volonteri na brodu s istraživačima

Iz godine u godinu broj školskih, vrtićkih, studentskih i turističkih grupa, uz individualne posjetitelje, u Lošinjskom edukacijskom centru o moru sve više raste, što je najveća potvrda uspješnog rada Edukacijskog programa Plavog svijeta, a posebno nas vesele grupe koje se vraćaju svake godine kako bi ponovo sudjelovale u našim aktivnostima. To nam je ujedno i najbolja motivacija za dalje razvijanje novih aktivnosti.

Edukacijski program za školske grupe prepoznat je od strane Agencije za odgoj i obrazovanje te je dobio preporuku kao program usklađen s programima hrvatskog školskog sustava.

Osnovni dio edukacijskih programa je „Obrazovanje o morskom okolišu“ za vrtićke, školske i studentske grupe kojim se osigurava kvalitetna edukacija o morskom okolišu i potrebi za njegovim očuvanjem. Program se provodi kroz stalan postav Lošinjskog edukacijskog centra o moru i u Oporavilištu za morske kornjače.

Kao posebni dijelovi programa osmišljeni su i programi trajnog rada s učenicima u lokalnoj zajednici – kroz grupu nazvanu Mali Plavi svijet .Tijekom cijele godine radimo s djecom i učenicima na posebno kreiranim radionicama iz područja prirode, biologije i zaštite okoliša. Kao nadopuna ovom programu u ljetnim mjesecima održava se program „Mala škola o moru“ gdje nastojimo naše edukativne aktivnosti učiniti dostupnima djeci koja se zbog drugih obaveza tijekom školske godine nisu bila

u mogućnosti uključiti u naš rad te djeci koja ljetuju na Lošinju. Svi polaznici imaju priliku proći zanimljiv i originalan program radionica u kojima mogu naučiti kako razlikovati dupine, čime se hrane kornjače, koliko veliki mogu biti morski psi, koje su razlike između školjkaša i puževa te brojne druge informacije. Radionice se odvijaju na hrvatskom, slovenskom, njemačkom, talijanskom i engleskom jeziku.

S obzirom da s Biotekom - udrugom za promicanje biologije i srodnih znanosti imamo uspješnu suradnju, Biotekina znanstvena ekipa tijekom ljetnih mjeseci seli svoj znanstveni laboratorij na otok Lošinj te sadržajno nadopunjava ljetnu ponudu edukacijskih programa. „Znanstveni ljetni kamp“ obiluje raznim temama iz područja biologije; od proučavanja oku nevidljivog svijeta i kako on izgleda ispod mikroskopa, preko istraživanja fosila do raznoraznih kemijskih pokusa i otkrivanja kako su sva živa bića povezana. Svi polaznici programa imaju priliku postati znanstvenik na tjedan dana.

Ukoliko želite naučiti nešto više o dupinima, morskim kornjačama i ostalim stanovnicima mora posjetite našu web stranicu (http://www.plavi-svijet.org/hr/edukacija/programi-za-skole/) i odaberite koji program Vam se najviše sviđa.

8

Napisala: Marinela Cukrov

Edukacijski programi u Lošinjskom edukacijskom centru o moru

polaznici u Lošinjskom edukacijskom centru o moru

Program 23. Dana dupina započeo je 01. srpnja u jutarnjim satima ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru u Velom Lošinju gdje se okupilo 20-tak mališana vrtićkog i predškolskog uzrasta. Za okupljene mališane organizirali smo likovne i edukativne radionice. Edukativne radionice sastojale su se od demonstracije čime i kako se hrani mladunčad dupina te pokusa kojim smo prikazali glavnu razliku između kitova usana i kitova zubana s obzirom na način njihove prehrane. U poslijepodnevnim satima u uvali Rovenska u Velom Lošinju održano je natjecanje u plivanju u kojoj je sudjelovalo 100-tinjak djece.

U ranim večernjim satima ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru u Velom Lošinju organizirane su likovne radionice za najmlađe posjetitelje Dana dupina. Istovremeno, 50-tak natjecatelja školskog uzrasta podijeljeno je u 7 timova i krenulo je s kartama Velog Lošinja u uzbudljivu igru “Potraga za skrivenim blagom”. Ove godine timovi su morali ispuniti 8 zadataka. Bilo je tu natjecanja u kvizu znanja, pamćenju morskih životinja, prepoznavanju morskih vrsta riba, prepoznavanju pojedinog dupina na temelju ožiljaka na njihovim leđnim perajama te igra snalaženja u labirintu pomoću koje se djeci pokušalo približiti kako se dupini pomoću zvuka orijentiraju u svojem prirodnom okruženju. Osim zadataka na svakoj postaji bili su skriveni i dodatni tragovi sa raznoraznim zagonetkama.

23. Dan dupinaNakon toga uslijedilo je glasanje i proglašenje pobjednika foto natječaja „Osluškuj more“. Od šezdeset dospjelih fotografija, najkreativnijom je proglašena ona Zorana Nikolića iz Crne Gore.

U večernjim satima, nakon svečanog proglašenja pobjednika svih natjecanja i uručenja nagrada natjecateljima, održano je predavanje o dupinima na otvorenom.

Ukoliko niste bili u mogućnosti sudjelovati na ovogodišnjoj proslavi Dana dupina, pozivamo Vas da nam se pridružite sljedeće godine, koja će biti jednako uzbudljiva.

10 11

Napisala: Marinela Cukrov

Ovoga ljeta u Oporavilište nam je izravno s morske površine stigla glavata želva koju smo nazvali Viktorija. Pronađena je u kolovozu u blizini otoka Unije. Plutala je na površini mora i nije mogla zaroniti. Savjesni turisti, koji su životinju našli kako pluta na površini mora, javili su preko pomorskog kanala vijest o pronađenoj životinji. Kornjača Viktorija je bila zbrinuta u Oporavilištu za morske kornjače u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju, gdje je svakodnevno bila promatrana od strane stručnjaka. Ustanovljeno je da su problemi sa zaranjanjem uzrokovani nakupljanjem plinova u probavilu, čemu je uzrok najvjerojatnije bila progutana plastika, koja je

Puštanje kornjace Viktorije

Napisale: Marinela Cukrov i Mirta Kučić

Svjetski dan morskih kornjacaInstitut Plavi svijet je 16.06.2015. obilježio Svjetski dan morskih kornjača u Oporavilištu za morske kornjače u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju. Mnoštvu malih otočana pridružilo se i veselo društvo najmlađih gostiju iz hotela Vespera te su svi zajedno uživali u likovnim radionicama i edukativnim igrama poput traženja „Izgubljene morske kornjačice u pijesku”, učenju vrsta morskih kornjača pomoću zanimljive memori igre,u izradi modela kornjačica od kartona za jaja te oslikavanju platoa kredama u boji. U sklopu programa održano je predavanje o biologiji, raznolikosti i važnosti očuvanja tih čudesnih morskih gmazova.

Obilježavanju Svjetskog dana morskih kornjača pridružilo se 70-ero djece i odraslih, a nadamo se da će sljedećega ljeta broj posjetitelja biti još veći .

zabilježena tijekom probave životinje . U početku nije bila pretjerano zainteresirana za hranu koju smo joj nudili, ali već nakon par dana počela je jesti do 3kg ribe dnevno što je bio dobar pokazatelj njezinog zdravstvenog stanja, na temelju čega je veterinar odobrio puštanje životinje. Naša štićenica ,nahranjena i oporavljena , puštena je 17. kolovoza 2015. godine s plaže Borik u Malom Lošinju, uz pratnju veterinara, djelatnika Instituta Plavi svijet te brojnih posjetioca, nazad u morska prostranstva gdje i pripada. Sretno !

Napisale: Marinela Cukrov i Mirta Kučić

djeca crtaju dobre dupine

skupina promatrača za vrijeme izleta puštanje glavate želve Viktorije

12 13

Jeste li znali da u Lošinjskom akvatoriju možete promatrati dupine dok slobodno plivaju daleko na pučini? Institut Plavi svijet od ove godine organizira izlete brodom kojim upravljaju iskusni poznavatelji dupina što je garancija da ćete ih vidjeti izbliza u njihovom svakodnevnim aktivnostima te usput ponešto naučiti. Dok plovite prema obližnjim otocima, saznat ćete kako se hrane dupini, koliki im je životni vijek, kako se razmnožavaju i mnoge druge zanimljivosti. No, najveće uzbuđenje nastupa kada dobre dupine ugledate u neposrednoj blizini broda i taj trenutak zna biti toliko ispunjen emocijama da neki gosti teško suspregnu suze. Voditelji tada procjenjuju ponašanje dupina te se prilagođavaju njihovoj trenutnoj aktivnosti jer je vrlo važno da se životinje ne uznemiravaju.

Promatranje dupina

Napisao: Karlo Asl

Avantura traje do 3 sata, a ako ipak niste imali sreće vidjeti dupine, što se u pravilu vrlo rijetko događa, ne trebate brinuti jer već sutradan možete ponovno u potragu. Novac prikupljen prodajom karata koristi se za istraživanje i zaštitu ovih morskih sisavaca.

nekoliko dobrih dupina pliva uz brod

dobri dupini često skaču

prvo se vidi peraja

dobrim dupinima brod je

ponek

ad z

anim

ljiv

skupina promatrača za vrijeme izleta

dobri d

upin pliva uz brod

dobr

i dup

ini v

ole plivati u

z pramac

skupina promatrača kreće u potragu za dobrim dupinima

Plivanje na pramčanom valuDobri dupini obožavaju zabavu i ako se ukaže prilika za njom, neće je propustiti. Tako je poznato da će iskoristiti svaki oveći val koji im omogućava „surfanje“ – kretanje koristeći energiju vala. Veći val znači i više zabave. Veliki krstaši su u Jadranu sve češća pojava i dobri dupini su vrlo brzo naučili da te čelične grdosije pred sobom stvaraju fantastičan pramčani val. Tako smo ovo ljeto ispred Zadra promatrali predstavu dva dupina koji su, primijetivši iz daljine dolazak 240 metarskog krstaša, dojurili do broda i igrali se u pramčanom valu punih pola sata.

PREDSTAVLJAMO

17

Naš jedinstveni bijeli dupin u Jadranskom moru opažen je i ove godine. To nas posebno veseli s obzirom na opasnosti s kojima se može susresti. Upravo zbog svog posebnog izgleda lako je uočljiv i može postati laka meta za uznemiravanje i namjerno ozljeđivanje. Međutim, Albus je za sada dobro. Opažen je u kolovozu kod zone Casal Borsetti, turističke zone grada Ravene u Italiji. Bio je unutar skupine dupina od kojih se razlikuje samo bojom kože. Što se tiče ponašanja, vidljivo je da je prihvaćen kao ravnopravni član grupe s kojom je ovoga puta samo u jednom pravcu plivao i zaranjao, vjerojatno putujući dalje od turističkog mjesta u potrazi za hranom. Pošto njegova skupina ovog puta nije bila zaigrana pa tako nije bilo atraktivnih skokova, još nismo u mogućnosti potvrditi da je Albus mužjak. Međutim jedno je sigurno, ovaj dupin voli društvo odraslih jedinki. Nadamo se da će pri sljedećem susretu Albus biti manje zaokupljen traženjem hrane i uveseliti nas pokojim skokom kako bi nam pokazao snagu i ljepotu albino životinja.

Jadranski bijeli dupin - Albus

Napisao: Tihana Vučur

pro

nađ

ite v iše inform

acija o Albusu na našim web stranica ma

dobri dupin Albus (Tursiops truncatus)

Ako ste se već odlučili na usvajanje, uđite u naš on-line “dućan” i u nekoliko jednostavnih koraka usvojite Albusa!

Vidjeli ste Albusa? Vidjeli ste dupina ili kita? Pošaljite nam informaciju kroz kratki on-line formular

www.netcet.eu

http://www.plavi-svijet.org/hr/albus/

Plutajuci ribolovni alat

16

Jedna od opasnosti kojoj su dupini izloženi je slučajno zapetljavanje u ribarske alate, najčešće mreže i parangale. Posljednjih godina zabilježili smo nekoliko takvih slučajeva, a koji su imali različite ishode. Tako nam je na primjer poznato da dupin kojeg smo nazvali Košara još od 2012. godine živi sa plastičnom strunom namotanom oko tijela koja se zarezala duboko u tkivo i otvorila veliku ranu. Ovako teško ozlijeđen, Košara je godinama preživljavao hraneći se isključivo na ribogojilištima gdje je lakše doći do plijena. Tijekom godina viđali smo ga isključivo samog, čak i onda kada su u neposrednoj blizini bili i drugi dupini. Do ovoga ljeta. Naime, zadnjih nekoliko puta kada smo vidjeli Košaru primijetili smo da je plastična struna otpala (vjerojatno je sama pukla uslijed naprezanja). Iako je rana još duboka, Košara se očito počeo oporavljati tako da smo ga u dva navrata vidjeli u društvu drugih dupina, jednom čak u igri kad je izveo i nekoliko skokova. Izgleda da će ovaj slučaj imati sretan završetak.

No nažalost nemaju svi slučajevi zapetljavanja dobar ishod. Vrlo često zapetljavanje dovodi do uginuća

dupina. Poznato nam je da je prošlog ljeta jedno mladunče uginulo nekoliko tjedana nakon zapetljavanja, najvjerojatnije od iscrpljenosti. Tek su rijetki slučajevi kada se zapetljanim dupinima može pomoći. Oni su ipak divlje životinje tako da neće pustiti ljude k sebi dokle god mogu plivati ili zaranjati, makar i otežano. Čak i ako dopuste da im se približite, potrebno je iskustvo i znanje kako bi im se pravilno pomoglo te stoga savjetujemo da ukoliko ikad susretnete ozlijeđenog ili zapetljanog dupina nazovete Institut Plavi svijet ili broj 112.

Majka tuguje za mladuncem Istraživanje dobrih dupina u akvatoriju otoka Lošinja provodi se već 28 godina. Mnogo je lijepih i zanimljivih doživljaja ostalo zapisano na istraživačkim obrascima tijekom promatranja skupina dupina. Međutim, nije uvijek sve tako savršeno i bajkovito. Ponekad istraživači opaze ozlijeđene ili uginule dupine. U tim trenucima nastoje postupiti što profesionalnije i pomoći životinji, ukoliko je to moguće. Ali kako se pripremiti na prizor kad opazite ženku dupina kako nastoji oživiti tijelo uginulog novorođenog mladunca plivajući s njim. S takvim slučajem istraživači su se susreli ovo ljeto, 4.8.2015., 100 m od obale otoka Lošinja. U ranim poslijepodnevnim satima opažena je jedinka dobrog dupina kako glavom gurka nešto ispod površine mora. Kada su se istraživači približili shvatili su da je riječ o majci i uginulom mladuncu. Nikakve ozljede, koje bi upućivale da je mladunac uginuo nasilnom smrću, nisu bile vidljive na tijelu. U savršeno očuvanom stanju tijelo je plutalo na površini mora, dok ga je majka s trbušne strane gurala ne bi li mladunac zaplivao. Čak ni kada

se pridružila skupina od 7 dupina, ženka nije napuštala svoje mlado. Na posljetku su se dupini udaljili, a ženka je zaronila s mladuncem i izronila sama, tijelo uginulog mladunca je ostalo u dubini mora. A ona je sljedeća 4 sata uz veliki napor zaranjala rekordnih 10 minuta ispod površine mora. Istraživači su prepoznali ženku. To je bila Andrea, rezidentni dupin Cresko Lošinjske populacije još od 2003. godine. Samo par dana prije ovog tužnog susreta viđena je s novorođenim mladuncem u skupini od 29 jedinki kod otoka Orude. Mladunac se normalno ponašao plivajući uz majku.

Ovakvo opažanje nije rijetkost. Svake godine u svijetu se zabilježi nekoliko slučajeva gdje ženke plivaju s tijelima uginulih mladunaca danima. U literaturi je takvo ponašanje nazvano tugovanje, a ovisno o uzroku smrti, ono traje od par sati do više dana. Tako je i Andrei bilo potrebno neko vrijeme kako bi se oprostila od svog mladunca.

Napisao: Grgur Pleslić

upetljano mladunče dobrog dupina

majka pliva s uginulim mladuncem

Napisala: Tihana Vučur

Dupin Jop je odnio titulu simpatičnosti u Cresko-lošinjskoj populaciji. Poseban zbog svog izgleda lako je prepoznatljiv istraživačima, ali i turistima, pa ponekad dobijemo zabrinjavajuće pozive o dupinu kojem je rep i leđna peraja drugačija od ostalih. Međutim, zabrinuto lice zamjeni osmjeh kada objasnimo da je riječ od našem dupinu Jopu našem dupinu koji je rođen poseban, ali po ponašanju jednak svojim vršnjacima. Voli puno skakati i igrati se s drugim dupinima na površini mora grickajući jedan drugome rep ili pak prevrćući se jedan preko drugog. Jako voli društvo pa ga i dalje viđamo u velikom skupinama od 10-20 jedinki, a nerijetko ga opazimo i u društvu majke koja budnim okom pazi na Jopovog brata ili sestru. Susreli smo ga nekoliko puta

Ženka dobrog dupina nazvana Ivan i ove je godine osvojila titulu najčešće viđenog dupina među konkurencijom naših usvojenih dupina. Međutim, nije nas iznenadila svojim ekstremnim udaljavanjem od Lošinjskog arhipelaga već je, naprotiv, pet puta viđena upravo tu između Lošinja i Cresa. Pri početku ljeta boravila je oko južne punte Cresa prema otočiću Trstenk u društvu ženke Mirne i Maude, koje su bile s mladuncima te mužjacima Tritonom, Saturnom i Ribom. Za vrijeme toplih ljetnih dana približila se Lošinju, pa je viđena kod otočića Orude i Orijula. Zanimljivo je da ove godine uz nju nije plivao mladunac, što znači da je narastao dovoljno kako bi postao samostalan. Prilikom susreta kod Orude kroz savršeno mirno more klizila je skupina

Prošle godine izvijestili smo vas kako je moguće da se dogodila ljubav između ženke Santiaga i mužjaka Pile te da se ove godine nadamo novorođenom mladuncu. I zaista naša nadanja su se obistinila, uz ženku Santiago zaplivao je novorođeni mladunac. Iako je

Ženka Tac nije nas, kao Santiago, iznenadila s novim mladuncem, međutim susreti s njom nisu bili ništa manje zanimljivi. Iako smo je često viđali u Cresko-Lošinjskom akvatoriju kod otočića Oruda, ove godine iznenadila nas je svojom pojavom u Virskom moru, južno od otoka Silbe. Njezina nepromijenjena peraja izvodila je ples na savršeno mirnoj površini mora, dok je lovila ribu. Srdelice su iskakale jedna za drugom u zrak, dok je Tac veselo plivala na leđima pokazujući svoj bijeli trbuh. Tu i tamo pohvalila bi se ulovom izranjajući s ribom u ustima i bacajući je u zrak nakon čega bi uslijedili spektakularni skokovi. Društvo u gozbi su joj pravili Quirin, Eva i Oniklina, sve redom starosjedioci populacije. Nakon što

TAC

SANTIAGO

IVAN

JOP

GDJE SU SADA?

18 19

dupina zajedno s Ivanom. Primijetili smo da tu i tamo uz Ivana izroni još jedna mala perajica tek novorođenog mladunca. Poveselili smo se kako je Ivan ponovno postala mama, međutim daljnjim praćenjem skupine ustanovili smo kako je druga ženka nazvana Jelena povjerila svog mladunca iskusnoj ženki Ivan, dok se ona hranila. To nije neuobičajena pojava kod dupina. Naime, odrasli dupini često čuvaju mladunce, dok se njihova majka hrani i takvo ponašanje je nazvano dadiljanje, baš kao kod ljudi. Pošto je to bio zadnji susret s Ivanom ove godine nadamo se kako ćemo je ipak sljedeći put sresti s novim mladunčetom, a Ivanovom prvorođencu želimo puno sreće u svijetu odrasli.

tijekom ljeta viđena s istočne strane Lošinja kod otočića Trasorka u društvu majki Jeff, Lovra i Jelene i njihovim mladuncima, tada još nije bilo naznaka prinove. Međutim tijekom pretraživanja zapadne strane Lošinja kod otoka Vele Srakane, Santiago je viđena dva puta. Drugi put smo zamijetili kako je Santiago jako oprezna. Ubrzo nam je i bilo jasno zašto. Mladunac, koji je bio star svega par dana, nespretno je plivao te bi svakim izronom pomolio cijelu glavu iznad površine mora, da udahne zrak, i potom, umjesto elegantnog zarona prvo s prednjim dijelom glave, a potom cijelim tijelom on bi jednostavno cijelom dužinom pljusnuo od površinu mora. Neka vas ovakvo ponašanje ne zabrinjava, već vam izmami osmjeh na lice, jer kako svaka majka uči svoje mladunče hodati na kopnu tako i kod dupina majka uči novorođenče plivati. Veselimo se novim vratolomijama ovog mališana, a mami Satiago želimo puno strpljenja.

u blizini Lošinja točnije između otočića Oruda i Orijule i Punta Križe na otoku Cresu. Očito da mu se sviđa ovo područje, jer od kada se osamostalio nije opažen izvan Cresko-Lošinjskog arhipelaga. Vidimo se i dogodine Jop!

smo prikupili sve podatke odlučili smo im se pridružiti, marendajući u njihovom društvu. Bila je to savršena harmonija čovjeka i prirode.

BOA

SIR DAVID

Tekstove napisali: Tihana Vučur i Jure Miočić-Stošić

Sir Davida smo ove godine prvi put susreli u neposrednoj blizini Zelene špilje na otoku Ravniku. Skupina nas je iznenadila na ulasku u luku Rukavac kada smo se vraćali s uspješnog terenskog izlaska. U društvu drugih poznatih dupina Tita, Renate, Coco kao i jedne životinje kojoj još nismo nadjenuli ime, polako se provlačio tik uz otočić. Činilo nam se kao da su se odlučili

pridružiti silnim turistima koji svakodnevno pohode špilju. Naposljetku su otplivali u noć prema otoku Korčuli. Bio je to prvi od tri susreta koja smo imali ove sezone.

Kasnije smo ga vidjeli u blizini Biševa kada se, u skladu sa svojom reputacijom, nakratko pridružio skupini koju smo pratili i svojom pojavom nadvladao ostale dupine. Zatim je jednako uspješno nestao iz vidokruga i ostavio nas da se pitamo kamo je tako neopažen mogao otići. Kako ne bi pomislili da je to samo slučajni trik koji teško može ponoviti, iznova je nestao i u blizini Stončice. Ovaj put u društvu Katine i dupina „1056“ s kojima se neometano hranio iza koćarice. Punih trbuha, po bonaci i ispod jakih sunčevih zraka, ostavio nam je trag balončića na površini kao pozdrav do sljedeće sezone.

Unatoč velikom interesu Boa nas prošle sezone nije počastila svojom prisutnošću pa smo pokušavali strpljivo odgovarati na vaše upite o ovom dobrom dupinu kako bi vas uvjerili da još nema razloga za zabrinutost. Pokazalo se da smo bili u pravu i da je Boa vjerojatno boravila u nekom drugom području budući da smo je ove sezone više puta vidjeli uz otok Vis.

Prvi put se pojavila u lipnju kada smo je nepogrešivo prepoznali u velikoj skupini od preko dvadeset dobrih dupina koji su u sumrak prolazili uz svjetionik Stončica. Neuobičajeni obrazac plivanja i udisanja odista je čine jedinstvenom i prepoznatljivom u odnosu na više stotina

drugih dobrih dupina. Bili smo ushićeni što je vidimo jer smo ipak s određenom strepnjom očekivali njen povratak. Kada se uz nju pojavio i mladunac bili smo sigurni da je Boa i dalje dobro. S obzirom da je bilo više drugih životinja koje smo morali fotografirati, nismo joj se tada uspjeli u potpunosti posvetiti. Sunčeva svijetlost ubrzano je jenjavala pa smo se zadovoljili sa slikama iz nešto veće udaljenosti, u nadi da ćemo je opet vidjeti.

Do rujna smo je opazili još tri puta, uvijek u blizini Stončice ili Rogačića. Nadamo se da ćemo je i dogodine tamo pronaći, ali i da će do tada njen mladunac postati samostalni pripadnik zajednice.

20

KontaktPlavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu moraKaštel 2451551 Veli LošinjHrvatskaTel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668e-mail: info@plavi-svijet.orgwww.plavi-svijet.org

ImpressumNaslov: Akvamarin

Godište: 15

Mjesto izdavanja: Veli Lošinj, Hrvatska

Godina izdavanja: 2015.

Stranice: 20

ISSN: 1849-6172

Nakladnik: Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora

Za nakladnika: Draško Holcer

Urednica: Marinela Cukrov

Uredništvo: Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj, Hrvatska

Autori tekstova: Karlo Asl, Andrea Borić, Marinela Cukrov, Jacqueline Eck, Draško Holcer, Mirta Kučić, Jure Miočić-Stošić, Grgur Pleslić, Marko Radulović, Nikolina Rako Gospić, Tihana Vučur

Autori fotografija: Draško Holcer, Peter Mackelworth, Jure Miočić-Stošić, Johanna Neumayer, Grgur Pleslić, Plavi svijet Mađarska, Marko Radulović, Nikolina Rako Gospić, Tihana Vučur

Pripremio: Jure Miočić-Stošić

Periodičnost: godišnjak

Naklada: elektronička publikacija

Podržite naš radViše informacija o programu društvene odgovornosti potražite ovdje - link.

Uz potporu

Projekt “Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu - NETCET” sufinancira EU IPA Jadranski prekogranični program suradnje.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

U suradnji sa

Sponzori

IPS je partner

Grad Komiža City of Komiža

SANTIAGO

JOP

IVAN

TAC

BOA

SIR DAVID

ALBUS

Usvojite putem online

trgovine! Pratite poveznicu i doznajte više o dupinima koji su dostupni za usvajanje. Odaberite dupina koji Vam se najviše sviđa i podržite naše aktivnosti istraživanja i zaštite ovih životinja, kao i zaštitu okoliša u kojem borave.