Ispitni stres.pdf

7/25/2019 Ispitni stres.pdf

1/65

Ispitni stres

Doc.dr.sc. Nataa imi Odjel za psihologijuSveuilite u Zadru


2/65

7. TJEDAN MOZGA

10.- 16. oujka 2008 .Odjel za psihologijuSveuilite u Zadru


3/65

Reakcije na stres

Afektivne(emocionalne)reakcije

Fizioloke reakcije

Bihevioralnereakcije


4/65

Izvori stresa

Ispitivanje znanjaNeuspjeh na ispitu

Preveliki zahtijeviSukobi s profesorimaNepravednoocjenjivanje

Loe ocjene Strah od neuspjeha


5/65


6/65

Reakcija bori se ili bjei


7/65

Selye


8/65

Faze stresnog odgovora

Stresor

Alarm

Otpor Zamor

Homeostaza

Iscrpljenje


9/65

Simpatikus- sr nadbubrene lijezdeHipotalamus-adenohipofiza- kora nadbubrene lijezde


10/65

Lazarusov model stresa

Percepcija stresnesituacijeNaini suoavanjasa stresom


11/65

Suoavanje s ispitnim stresom


12/65

Suoavanje sa stresom

Linost Situacija


13/65

Reakcije na stres

Intenzitet, trajanje ipriroda stresoraOsobine linosti Suoavanje sa stresom Percepcija stresnesituacijeSocijalna podrka Prethodna iskustva


14/65

Ispitni stres

Kardiovaskularnisustav

Sustav hipotalamus hipofiza-koranadbubrenihlijezda

Imunoloki sustav


15/65

Ispitni period

Negativna emocionalna stanja(anksioznost, depresivnost,umor, i sl.)

(Steptoe et al., 1996; Pollard etal., 1995; Evans et al., 1994;Gilbert et al., 1996; Matalka iSidki, 1998; Ogden iMtandabari, 1997; Bristow iEvans, 1997, Lucini et al.,2002; Koh and Chia, 2003).


16/65

Ispitna anksioznost

Crta linosti Nii socioekonomskistatusspol


17/65

Suoavanje s ispitnim stresom


18/65

Ispitni period

P oveano izluivanjekortizola


19/65

Javni nastup + zadatak mentalne aritmetike

Schommer et al. (2003)


20/65

Laboratorijski stresori javni nastup +mentalna aritmetika

Schommer et al. (2003)


21/65

Mentalna aritmetika Javni nastup

Kirschbaum and Hellhammer (1994)


22/65

Ispitni period

Naruavanj e funkcijaimunolokog sustava

(Glaser et al., 1985a;Glaser et al., 1985b,Glaser et al., 1986;Glaser et al., 1997;Esterling et al., 1993;Marshall et al., 1998,itd).


23/65

PsihoneuroimunologijaKronini stres hipotalamus-adenohipofiza -kora nadbubrene lijezde

Imunoloke stanice (Ti B limfociti)

posjedujuglukokortikoidnereceptore

(Weisse et al., 1998)


24/65

Poveana incidencija : respiratornih infekcija

(Glaser et al., 1987;Deinzer i Schuller, 1998)

abdominalnih bolova(Harris i Martin, 1994)

Prisustvo psihosomatskihsimptoma(Kosmala-Anderson i Wallace,2007).


25/65

PsihoneuroimunologijaKronini stres hipotalamus-adenonohipofiza-kora nadbubrene lijezde

Imunoloke stanice (Ti B limfociti)

posjedujuglukokortikoidnereceptore

(Weisse et al., 1998)


26/65

Utjecaj kortizola naneurone hipocampusa

Brojni receptori zaglukokortikoideEmocijeEksplicitno pamenje

(epizodino, semantiko)

PET i MR studije, lezijehipocampusa


27/65

Stres

Poveanjekortizola

Atrofijahipocampusa


28/65

Pokusi na takorima

Piramidalni neuroni(Brojni receptori za glukokortikoide u

hipocampusa)

Visoke razine kortikosterona

Atrofija dendrita piramidalnih

stanica (tri tjedna)

Smanjenje broja piramidalnih stanica

(Inhibicija lokalnog unoenja glukoze uneurone i glije; inhibicija lokalnogiskoritavanja glukoze)


29/65

Istraivanja hiperfunkcije korenad. lijezde (Cushingov sindrom)

Poveana koncentracijaglukokortikoida

Bilateralna atrofijahipocampusaDeficiti pamenja Negativne korelacije izmeurazine kortizola i volumenahipocampusa (Starkamn etal., 1992)


30/65

Posttraumatski stresniporemeaj

Poveana koncentracijakortizola kod vijetnamskihveterana s PTSP (Yehuda et al.,1998)

Smanjen volumenhipokampusa (Bremner, 1995;Gurvitz, 1996; Bremner,1997)

Deficit neposrednog (44%

nie) i odgoenog (55% nie)dosjeanja (Bremner et al., 1993)5% manji volumen hipocampusakod ena seksualno zlostavljanihu djetinjstvu (Stein et al., 1997)
http://bp1.blogger.com/_fKF07aLrXXg/RkEfjWqxdcI/AAAAAAAAABw/124vJyKQ5Mo/s320/images1.jpg


31/65

Ispitivanja na zdravim ispitancima

Sintetski glukokortikoidi (10 mg)producirali su smanjenodosjeanje i prepoznavanjeneutralnih i pozitivnokonotiranih rijei kod 22

studenta (Tops et al., 2003)

Visoke doze sintetskihglukokortikoida (160 mg)producirale su deficit dosjeanja

verbalnog materijala (Newcomeret al., 1999)


32/65

Alkohol, puenje,

poremeaji spavanja i prehrane


33/65

Alkohol

Stimulator sustavahipotalamus-adenohipofiza-kora

nadbubrene lijezde (Canals et al., 1997;

Lovallo, 2005; Lovallo,2006)


34/65

Nikotin

Puenje 10 cigareta dnevno poveanje kortizola

(Canals et al., 1997)

Dvije popuene cigarete aktivacija HPA sustava(Rohleder & Kirschbaum, 2005)

Intravenozno injektiranje nikotinanepuaima (Newhouse et al., 1990)


35/65

Ispitni period

Reducirano spavanjepoveanakonzumacija kave iaja, poveanopuenje, reducirana potronjaalkohola

(Gruzelier et al., 2001)


36/65

Usmeni i pismeni ispiti

Usmeni ispiti sustresniji


37/65

imi N. (2003) Neke psihofizioloke reakcije na ispitni stres

1 20 dana prije ispita2 10 dana prije ispita 4 dva sata prije teeg ispita (prvi izlaza k)3 jedan dan prije ispita 5 jedan dan nakon ispit

6 10 dana nakon zavretka ispita

Slika 6.1. Promjene stanja anksioznosti tijekom

predispitnog, ispitnog i postispitnog perioda

F=11.70; p


38/65


1 20 dana prije ispita2 10 dana prije ispita 4 dva sata prije teeg ispita (prvi izlaza k)3 jedan dan prije ispita 5 jedan dan nakon ispit

6 10 dana nakon zavretka ispita

Slika 6.3. Procjene bojazni od ispita F=2 .29 ; p


39/65


prvi izlazak

drugi izlazak

Slika 6.9. Promjene stanja anksioznosti kod

prvog i drugog izlaska na ispit

Stanjeanksioznosti (bodovi)

25

30

35

40

45

50

55

dan prije dva sata prije dan nakon ispita


40/65


prv i izlazak

drugi izlazak

Slika 6.10. Procjene bojazni od ispita kod

prvog i drugog izlaska na ispit

Bojazanodispita (Borgova skala)

9

10

11

12

13

14

dan prije dva sata prije dan nakon ispita


41/65


42/65


1. izlazak

2. izlazak

Slika 6.16. Promjene R-R inter vala prije, za vr ijeme i nakon prvog i drugog izlaska na ispit

Period prije, za vrijeme i nakon ispita (min.)

VeliinaR-Rintervala(ms)

45 0

50 0

55 0

60 0

65 0

70 0

75 0

5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1 2 3 4 5


43/65

Negativne/pozitivne emocijeza vrijeme ispita

(Spangler et al., 2002)


44/65


Slika 6.25. Stanje anksioznosti prije teeg i lakeg ispita

F=24.15; p


45/65


Slika 6.26. Procjena bojazni kod teeg i lakeg ispitaF=26.09; p


46/65


tei ispit

laki ispit

Slika 6.28. Promjene R-R intervala prije, za vrijeme i nakon teeg i lakeg ispita

Period prije, za vrijeme i nakon isp ita (min.)

Veliina R-R intervala (ms)

45 0

50 0

55 0

60 0

65 0

70 0

75 0

5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 1 2 3 4 5


47/65


anksiozni

neanksiozni

Slika 6.32. Procijene bojazni od teeg i lakeg ispitakod ispitanika s razliitim stupnjem anksioznosti

Bojazanodispita (Borgova skala)

0

2

4

6

8

10

12

14

16

laki ispit tei ispit


48/65


anksiozni

neanksiozni

Slika 6.33. Promjene veliine R-R intervala kod ispitanika s razliitim stupnjem anksioznosti

Period prije, za vrijeme i nakon ispita (min.)

Veliina R-R intervala (ms)

tei ispit

400

450

500

550

600

650

700

750

5 4 3 2 1 1 2 3 1 2 3 4 5 laki ispit

5 4 3 2 1 1 2 3 1 2 3 4 5


49/65


anksiozni

neanksiozni

Slika 6.24. Trajanje teeg ispita kod ispitanika s razliitim stupnjem ank sioznosti

crta anksioznos ti F (1,9)=6.40; p


50/65

Anksioznost i ispitni stres

Anksiozniji - vienervoznih pokreta,manje kontaktaoima s ispitivaemza vrijeme ispita(Huwe et al., 1998)

Loiji uspjeh na ispitu

(Huwe et al., 1998; Avero i Calvo, 2000)


51/65

Kako smanjiti ispitni stres

Odreena dozastresa je korisna

Stres ne moemoukloniti, ali gamoemo kontrolirati.


52/65

Kako smanjiti ispitni stres

1. bez panike
http://brainboosterplus.com/Our_Program.html


53/65

Priprema za ispite

Lista prioriteta

Smanjiti brojaktivnosti

Aktivnost koja nassmiruje


54/65

Izbjegavatipretjeraneemocionalne reakcije

Zabrinutost uznemirenost

Bijes-ljutnja

Depresija-tuga


55/65

Biti organiziran


56/65

Pismeni ispiti


57/65

Dan/no prije ispita


58/65

Ispitni dan


59/65

(Ne) razgovarati sdrugima uoi ispita


60/65

Simptomi:Blokiranje misliBrzo plitko disanjeMisli prolaze brzoNe moete se niegasjetiti
http://www.openmindbody.com/lectures.htm


61/65

Mogu se suoiti sovom situacijom.Pripremao sam se,

nije istina da neznam nita


62/65

Antistresori

Smisao za humorSocijalna podrka

Mogunost kontrole Pozitivno miljenje optimizam


63/65

ZATO ZEBRE NIKADA NE DOBIJU IR?


64/65

Zebra koja bjei od lavice

Psiholoki stresorianticipacijski stresniodgovor

Sapolsky (1998):Who dont zebras get

ulcers


65/65

Reduce the Stress in Your Life Today!

Documents

Ispitni stres.pdf