Ispitna pitanja – drugi dio

1. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema načinu proizvodnje. Objasni kategorije gnojiva po ovoj podjeli.

- gnojiva su sve tvari anorganskog ili organskog podrijetla koje biljkama dodajemo posredno (u tlo) ili izravno (folijarno) s ciljem snabdijevanja biljke neophodnim hranivima

- podjela prema načinu proizvodnje: prirodna gnojiva umjetna ili vještačka ili mineralna gnojiva

- prirodna gnojiva - nastala prirodnim geološkim procesima te trošenjem, taloženjem i akumulacijom minerala, životinjskih izlučevina i organske tvari biljnog i životinjskog podrijetla

- umjetna ili sintetska gnojiva nastala su industrijskim procesima sinteze ili prerade sirovina - prirodna gnojiva sadrže manje koncentracije biljnih hraniva nego umjetna gnojiva, dok je u

procesima proizvodnje umjetnih gnojiva potreban značajan utrošak energije, što nije slučaj kod prirodnih gnojiva

2. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema namjeni. Objasni kategorije gnojiva po ovoj podjeli.

- podjela prema namjeni (ili prema agrokemijskom značaju):

1. prava gnojiva

2. posredna gnojiva ili poboljšivači ili kondicioneri

- prava su gnojiva sve tvari koje koristimo s ciljem dodavanja biljnih hraniva

- posredna gnojiva koristimo s ciljem poboljšavanja fizikalno-kemijskih svojstava ili biološke aktivnosti tla (poboljšivači ili kondicioneri tla su posredna gnojiva)

3. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema agregatnom stanju. Objasni kategorije gnojiva po ovoj podjeli.

- podjela prema agregatnom stanju:

1. kruta gnojiva

2. tekuća gnojiva

3. plinovita gnojiva

- većinom se gnojiva proizvode i primjenjuju u krutom stanju (praškasta, kristalna i granulirana)

- u grupi tekućih gnojiva nalazi se mineralno gnojivo UAN i različita folijarna gnojiva

- tekuća gnojiva mogu biti prave otopine i suspenzije (otopina je bez krutih čestica, suspenzija je dvofazno gnojivo gdje su krute čestice suspendirane u tekućoj fazi)

- najmanje je predstavnika u grupi plinovitih gnojiva (bezvodni ili anhidrirani amonijak)

4. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema porijeklu. Objasni kategorije gnojiva po ovoj podjeli.

- podjela prema podrijetlu:

1. organska gnojiva

1

2. mineralna (anorganska) gnojiva

3. organo-mineralna gnojiva

4. biognojiva (mikrobiološka gnojiva)

- organska gnojiva sadrže organske spojeve biljnog ili životinjskog porijekla (stajska gnojiva i komposti)

- mineralna gnojiva sadrže hraniva u obliku anorganskih soli, a proizvedena su ekstrakcijom i/ili fizikalnim i/ili kemijskim proizvodnim procesima (prema uredbi EZ naziv „anorganska gnojiva”)

- organo-mineralna gnojiva sadrže hraniva organskog i anorganskog porijekla, proizvedena miješanjem organskih i anorganskih gnojiva ili kombinacijom organskih i anorganskih spojeva u proizvodnom procesu

- biognojiva (mikrobiološka ili bakterijska) su posredna gnojiva koja obuhvaćaju nitro-fiksirajuće bakterije i plavo-zelene alge, mikorize i druge mikroorganizme (posredna gnojiva ili poboljšivači jer osnovni cilj nije dodavanje hraniva već fiksiranje atmosferskog dušika, povećanje raspoloživosti hraniva u tlu i poboljšanje biološke aktivnosti)

5. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema vremenu primjene. Objasni kategorije gnojiva po ovoj podjeli.

- podjela prema vremenu primjene:

1. osnovna

2. startna ili predsjetvena

3. gnojiva za prihranu

- osnovna gnojiva koriste se za gnojidbu pri osnovnoj obradi kada u tlo treba unijeti najveći dio ukupno potrebne količine fosfora i kalija

- predsjetvenom i/ili startnom gnojidbom dodaju se preostale potrebe fosfora i kalija, tj. 1/3 do 1/2 ukupno potrebne količine

- hraniva se unose na dubinu 10-15 cm, što uz osnovnu gnojidbu osigurava optimalnu distribucija hraniva po dubini oraničnog sloja

- veći udio N nego u gnojivima za osnovnu gnojidbu jer je njihova aplikacija vremenski bliža značajnim potrebama usjeva prema N

- prihranom ratarskih usjeva dodaje se N (P i K samo se izuzetno) pa su gnojiva za prihranu uglavnom jednostavna N gnojiva, osim u fertigacijskim sustavima gdje se koriste potpuno vodotopiva gnojiva s različitim omjerima N-P-K

gnojiva za folijarnu primjenu spadaju u grupu gnojiva za prihranu

6. Gnojiva - definicija. Objasni podjelu mineralnih gnojiva i kategorije gnojiva prema sadržaju primarnih hraniva.

- podjela mineralnih gnojiva prema sadržaju primarnih hraniva ili elemenata

1. pojedinačna gnojiva (ili jednostavna, sadrže samo N ili P ili K)

2. složena gnojiva

2

1.1. dvojna gnojiva (NP, NK ili PK gnojiva)

1.2. trojna ili potpuna gnojiva (NPK gnojiva)

- pojedinačno gnojivo je dušično (azotno), fosfatno ili kalijevo gnojivo koje ima deklarirani udio samo jednog od tri primarna hraniva

- složena gnojiva su gnojiva s deklariranim udjelom najmanje dva primarna hraniva, a dobivaju se kemijskim putem ili miješanjem, ili kombinacijom toga dvoga

- složena gnojiva su potpuna ili trojna ako sadrže sva tri primarna hraniva, a ukoliko nedostaje jedno od tri glavna hraniva, složeno je gnojivo dvojno.

- trojno složeno kruto gnojivo mora imati udio hraniva (maseni postotak) minimalno 20 % (N+P2O5+K2O), udio N mora biti minimalno 3 %, a udio P2O5 i K2O minimalno po 5 %

- dvojno složeno gnojivo mora imati udio hraniva minimalno 18 %, NP gnojivo mora imati minimalno 3 % N i 5 % P2O5, NK gnojivo minimalno 3 % N i 5 % K2O, a PK gnojivo minimalno 5 % P2O5 i 5 % K2O

- primjer, složeno gnojivo s 8 % N, 4% P2O5 i 10 % K2O deklarira se kao NK gnojivo iako sadrži sva 3 glavna hraniva, ali je maseni udio fosfora manji od propisanih 5 % P2O5

7. Gnojiva - definicija. Objasni podjelu i kategorije složenih mineralnih gnojiva.

- složena mineralna gnojiva prema sastavu ili prema načinu proizvodnje dijele se na:

1. kompleksna gnojiva

2. miješana gnojiva

- kompleksno gnojivo proizvodi se kemijskom reakcijom uz otapanje (i granulaciju) s navedenim udjelom najmanje dva primarna hraniva

- u krutom stanju svaka granula sadrži sva hraniva u njihovom deklariranom sastavu

- miješano gnojivo proizvodi se suhim miješanjem nekoliko gnojiva bez kemijske reakcije

8. Gnojiva - definicija. Objasni mineralna gnojiva sa sekundarnim hranivima i mineralna gnojiva s mikrohranivima. Navedi i objasni primjere.- gnojiva koja ne sadrže primarna hraniva već samo sekundarna hraniva, deklariraju se kao

mineralna gnojiva sa sekundarnim hranivima (ili anorganska gnojiva sa sekundarnim hranjivim tvarima)

- u ovu skupinu spadaju poboljšivači, npr. kalcijev sulfat (gips), kalcijev klorid, elementarni sumpor, magnezijev sulfat, magnezijev klorid...

- u grupu sekundarnih hraniva uvršten natrij koji, prema većini biljnih fiziologa, ne spada u neophodne već u korisne elemente za biljku

- gnojiva koja sadrže samo hraniva iz treće grupe, tj. mikrohraniva, deklarirana su kao mineralna gnojiva s mikrohranivima (ili anorganska gnojiva s mikro-hranjivim tvarima)

- mogu sadržavati samo jedno ili više mikrohraniva- mikrohraniva mogu biti u kelatiranom obliku ili u obliku mineralnih soli- grupa mineralnih gnojiva s mikrohranivima: borna, bakrova, željezova, cinkova,

manganova, molibdenova i kobaltova gnojiva- kao i kod sekundarnih hraniva, i ovdje je uvršten jedan koristan element koji nije

neophodan za biljke (Co)

3

- najznačajnije kelirajuće tvari za gnojiva s mikrohranivima su natrijeva ili kalijeva sol EDTA (etilendiamintetraoctene kiseline) ili DTPA (dietilentriaminpentaoctene kiseline)

9. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Što je sadržaj aktivne tvari? Navedi i objasni primjere.- kvalitetu mineralnih gnojiva u najvažnijem smislu definira učinak gnojiva na visinu i

kvalitetu prinosa, na očuvanje plodnosti tala i na okoliš - svojstva gnojiva koja značajno utječu na prinos i okoliš, tj. koja služe za ocjenu i usporedbu

gnojiva:1. sadržaj aktivne tvari2. formulacija gnojiva3. omjer hraniva4. kemijski oblik hraniva5. kemijska stabilnost i postojanost6. vrsta i ujednačenost čestica gnojiva

- sadržaj aktivne tvari ili koncentracija hraniva je suma postotnog težinskog udjela dušika (azota), fosfora i kalija

- udio tri primarna hraniva izražava se na različit način:

1. dušik (azot) – uvijek se izražava u elementarnome obliku (N) bez obzira je li u gnojivu u amonijskom, nitratnom ili amidnom obliku

2. fosfor – najčešće se izražava kao udio fosfor pentoksida (P2O5) iako fosfor nije prisutan u tom obliku niti u tlu, niti u gnojivima, niti ga biljka usvaja u tom obliku (druga je mogućnost izražavanja udjela fosfora u elementarnome obliku, kao „čisti” P)

3. kalij - najčešće se izražava kao udio kalijevog oksida (K2O) iako kalij nije prisutan u tom obliku niti u tlu, niti u gnojivima, niti ga biljka usvaja u tom obliku (druga je mogućnost izražavanja udjela kalija u elementarnome obliku, kao „čisti” K)

10. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. U kojim se oblicima izražavaju udjeli primarnih i sekundarnih hraniva u mineralnim gnojivima?- slično fosforu i kaliju, i težinski udio sekundarnih hraniva u gnojivu može biti izražen u

obliku oksida ili u elementarnome obliku:1. kalcij – najčešće se izražava kao kalcijev oksid (CaO), rjeđe kao elementarni Ca2. magnezij - češće kao magnezijev oksid (MgO), rjeđe kao elementarni Mg3. natrij - češće kao natrijev oksid (Na2O), rjeđe kao elementarni Na4. sumpor – češće kao sumporov trioksid (SO3), rjeđe kao elementarni S- većinom se udio fosfora u gnojivima izražava kao fosfor pentoksid, kao i rezultati AL-

metode, najznačajnije analize raspoloživog fosfora u tlu (koncentraciju fosfora u tlu izražavamo kao mg P2O5/100 g tla)

- koncentraciju fosfora u dijelovima biljke (list, slama, zrno, korijen) uglavnom izražavamo kao udio elementarnog P (% P), što je neophodno za izračunavanje bilance fosfora

- za izračun bilance, fosfor dodan mineralnim gnojivima izražen je u kg/ha P2O5, a količina koju odnosi zrno u kg/ha P

- treba preračunati fosfor pentoksid u elementarni fosfor (P2O5 u P) ili obratno (P u P2O5)- slično je i u izračunu bilance kalija i sekundarnih hraniva (Ca, Mg, Na, S)

4

11. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. U kojim se oblicima izražavaju udjeli mikrohraniva u gnojivima? Što je balast, punilo, bezbalastno gnojivo? Navedi primjere.- koncentracije mikrohraniva u gnojivima izražavaju se u težinskom postotnom udjelu

elementarnog oblika mikrohraniva (npr. 14 % B, 70 % Cu, 12 % Fe ili 17 % Mn itd.)- sadržaj hraniva u gnojivu može biti relativno nizak (npr. 16 % N u čilskoj salitri), nešto viši

(27 % N u KAN-u) ili vrlo visok (npr. 60 % u složenom gnojivu NPK 8:26:26 ili 64 % u NP gnojivu 12-52-0)

- ostatak gnojiva, svi kationi i anioni koji ne sadrže glavna hraniva (N, P i K) čine balast ili punilo - balast je ostatak sirovine (ili sirovina) koji ne sadrži glavno hranivo (gips u superfosfatu nastao

razlaganjem fosforita sulfatnom kiselinom)- punilo nije zaostalo iz sirovina ili nastalo reakcijama proizvodnje gnojiva kao balast, već je

punilo dodatak koji se dodaje u gnojivo radi popravljanja fizikalno-kemijskih svojstava gnojiva ili radi postizanja određene formulacije hraniva (dolomit koji se dodaje amonijevom nitratu u proizvodnji KAN-a)

- gnojiva koja sadrže male količine punila ili balasta nazivaju se koncentrirana gnojiva - zajednički naziv za mineralna gnojiva koja ne sadrže nikakav balast niti punilo je bezbalastno

gnojivo (kalijev nitrat, amonijev nitrat, monoamonijev fosfat) 12. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Što je formulacija gnojiva?

Navedi i objasni primjere.

- formulacija gnojiva je prikaz težinskih postotnih udjela svih hraniva u gnojivu što se prvenstveno odnosi na glavna hraniva (npr. NPK 6-18-36)

- zbroj koncentracija tri glavna hraniva je ukupan sadržaj ili koncentracija hraniva

- npr. za gnojivo NPK 6-18-36 ukupna je koncentracija hraniva 60 %

- formulacija dvojnog gnojiva npr. NP gnojiva MAP je NPK 12-52-0 ili NP 12-52, dok je formulacija dvojnog PK gnojiva NPK 0-20-30 ili PK 20-30

- sekundarna hraniva u mineralnim gnojivima s primarnim hranivima također se mogu deklarirati i navoditi u okviru formulacije ako su koncentracije sekundarnih hraniva minimalno:

- 2 % CaO (1,4 % Ca)

- 2 % MgO (1,2 % Mg)

- 3 % Na2O (2,2 % Na)

- 5 % SO3 (2 % S)

- formulacija složenog mineralnog gnojiva sa sekundarnim hranivom deklarira se npr.

NPK(SO3) 5-20-30 (26)

NPK(SO3) 7-14-21 (24)

NPK(MgO) 8-16-24 (2)

NPK(MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18)

- gdje je prisutno više od jednog sekundarnog hraniva, navodi se ovim redom: CaO, MgO, Na2O, SO3

5

13. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Što je omjer hraniva? Navedi i objasni primjere.

- omjer hraniva je omjer dušika, fosfora i kalija u formulaciji gnojiva, tj. omjer njihovih težinskih udjela u gnojivu

- u složenom gnojivu NPK 10-20-30 omjer hraniva 1:2:3, u gnojivu 15-15-15 omjer je 1:1:1, a u gnojivu 5:15:30 omjer je 1:3:6

- omjer N prema P i/ili K vrlo je značajno svojstvo za izbor složenog gnojiva za osnovnu gnojidbu, predsjetvenu ili startnu aplikaciju te za prihranu

- omjer P i K značajan je pak za izbor gnojiva s obzirom na razinu raspoloživosti P i K u tlu, odnosno s obzirom na omjer P i K u potrebnoj gnojidbi nekog usjeva

- značajan je i oblik u kojem se hraniva nalaze, a posebice N koji u gnojivima za osnovnu gnojidbu ne bi trebao biti u nitratnom obliku

- omjer hraniva u gnojivima za osnovnu, predsjetvenu i startnu gnojidbu te prihranu prilagođen je načinu i vremenu aplikacije, tj. optimalnom raspodjeljivanju hraniva po dubini oraničnog sloja i dinamici potrebe usjeva za hranivima

- za osnovnu gnojidbu najpogodniji su najmanji udjeli N prema P i/ili K u omjerima 1:4:6, 1:3:6, pa sve do dvojnih PK gnojiva bez N

- za predsjetvenu ili startnu gnojidbu mogu koristiti i složena NPK gnojiva namijenjena za osnovnu gnojidbu (ovisno o omjeru potrebnih hraniva), ali se češće koriste gnojiva s užim omjerima 1:2:3 do 1:1:1

- za prihranu krutim gnojivima koriste se jednostavna N gnojiva te rjeđe složena gnojiva velikog relativnog udjela N u odnosu na P i K

- to su gnojiva u kojima je N u amonijskom i nitratnom obliku, s omjerima hraniva 1:1:1 ili 2:1:1 ili više

14. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Na koja svojstva gnojiva utječe kemijski oblik hraniva? Navedi i objasni primjere topivosti hraniva.

- kemijski oblici u kojemu se nalaze dušik, fosfor, kalij i ostala hraniva utječu na značajne karakteristike gnojiva:

1. brzina djelovanja

2. topivost i raspoloživost hraniva

fiziološka reakcija ili rezidualna reakcija gnojiva.

- vodotopiva frakcija svih hraniva u gnojivima je ujedno i frakcija raspoloživa biljkama

- neke frakcije netopive u vodi (npr. citrotopivi fosfor) također su raspoložive biljkama, tako da ne možemo poistovjetiti biljkama raspoloživa hraniva s udjelom vodotopivih oblika hraniva u mineralnim gnojivima

- N je u mineralnim gnojivima u nitratnom, amonijskom ili amidnom obliku

- svi navedeni oblici su vodotopivi

- nitratni je N biljkama raspoloživ odmah nakon otapanja čestica gnojiva (granula)

6

- zbog negativne sorpcije nitratni je anion u tlu podložan ispiranju

- stoga je nitratni oblik pogodan za gnojiva za prihranu, manje za startnu gnojidbu, a nikako nije pogodan za osnovnu gnojidbu

- amonijsko-nitratna gnojiva (npr. KAN) imaju i trenutno i produžno djelovanje jer je nitratna komponenta odmah raspoloživa, a amonijska gnojiva imaju produžno djelovanje zbog postupnog procesa nitrifikacije, tj. prevođenja amonijskog u nitratni oblik N

- naglašeniji produžni učinak uz manji trenutni učinak imaju amonijsko-nitratno-amidna gnojiva (npr. UAN)

- urea je amidno N gnojivo s najnaglašenijim produžnim učinkom, a time i najpogodniji oblik za osnovnu gnojidbu N

- u mineralnim gnojivima je nekoliko kategorija topivosti fosfora:

1. fosfor topiv u vodi (vodotopivi fosfor)

2. fosfor topiv u neutralnim i lužnatim solima (neutralni i lužnati amonij-citrat)

3. fosfor topiv u slabim kiselinama, tj. u 2 %-tnoj limunskoj kiselini (citrotopivi fosfor) ili u 2 %-tnoj mravljoj kiselini

4. fosfor topiv u mineralnim kiselinama

- vodotopivi fosfor je primarni fosfat ili dihidrogenfosfatni anion (H2PO4-), citrotopivi fosfor je

sekundarni fosfat ili hidrogenfosfatni anion (HPO42-), a ostali su oblici teže topivi, tj. topivi u

mineralnim kiselinama

- vodotopivi fosfor otapanjem granula gnojiva prelazi u vodenu fazu tla

- značajan udio prelazi u manje topive oblike ili u tlima prevelike kiselosti biva kemijski fiksiran Fe, Al i Mn ionima

- neučinkovito je gnojidbom unositi velike količine vodotopivih fosfata u takva tla

- najveća je učinkovitost topivih fosftanih gnojiva u tlima slabokisele reakcije uz dostatnu količinu humusnih tvari (smanjuju kemijsku fiksaciju fosfata – “humat efekt”)

- citrotopivi fosfati su manje topivi te je za njihovu raspoloživost povoljnija slabokisela pH reakcija tla

- citrotopivi je fosfor manje trenutne učinkovitosti na neutralnim i slaboalkalnim tlima te se njegova upotreba preferira na slabokiselim tlima

- teže topivi fosfati, tj. fosfati topivi u mineralnim kiselinama, biljkama su u tom obliku neraspoloživi

- koriste se isključivo kao sporodjelujuće gnojivo na kiselim tlima

- pri tome je kiselost tla neophodna za otapanje fosfata iz minerala u kojima se nalazi fosfor

- u mineralnim se gnojivima deklarira ukupni udio fosfora

- ovisno o topivosti fosfora, deklarira se i udio vodotopive i/ili citrotopive frakcije

- npr. Tomasov fosfat sadrži 12 % P2O5 topivog u mineralnim kiselinama, a najmanje 75 % deklariranog udjela fosfor pentoksida topivo je u 2 %-tnoj limunskoj kiselini (citrotopivo)

7

- npr. superfosfat sadrži 16 % P2O5, fosfor je topiv u neutralnom amonijevom citratu, a najmanje 93 % deklariranog udjela P2O5 topivo je u vodi

- u složenim mineralnim gnojivima navodi se topivost fosfora u vodi i neutralnom amonijevom citratu, a propisani su dozvoljeni udjeli fosfata koji je topiv samo u mineralnim kiselinama

- kalij je u mineralnim gnojivima u vodotopivim oblicima (kloridi ili sulfati)

- deklarira se ukupni sadržaj (postotni težinski udio) i udio vodotopive frakcije za kalij

- npr. kalijev sulfat sadrži 50 % K2O, kalij je topiv u vodi

- npr. kalijev klorid sadrži 40 % K2O, kalij je topiv u vodi

- ukupni sadržaj i udio vodotopive frakcije također se deklarira za sekundarna hraniva i mikroelemente

- npr. magnezijev sulfat sadrži 15 % MgO i 28 % SO3, magnezij topiv u vodi

- kada sekundarno hranivo nije u obliku topivom u vodi, ne navodi se topivost u vodi

- npr. kalcijev sulfat sadrži 25 % CaO i 35 % SO3

- primjeri za anorganska gnojiva s mikrohranivima: za natrijev borat deklarira se postotni udio bora topivog u vodi (10 % B, topiv u vodi), a za kalcijev borat samo postotni udio ukupnog bora bez navođenja topivosti (7 % ukupnog bora)

15. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Što je fiziološka ili rezidualna reakcija gnojiva? Navedi i objasni primjere kisele i alkalne rezidualne reakcije gnojiva.

- utjecaj gnojiva na promjenu pH reakcije tla (ili rizosfere) nakon aplikacije gnojiva i reakcije mikroorganizama i korijena

- unosom mineralnih gnojiva u rizosferu dolazi do reakcija s vodenom fazom i česticama tla (otapanje, adsorpcija, supstitucija, fiksacija), korijenom biljaka (usvajanje hraniva), ali i s mikroorganizmima (nitrifikacija)

- korijen usvaja različite katione (NH4+, K+, Ca2+) i anione (NO3

-, H2PO4-, SO4

2-) u različitim količinama (npr. usvaja više NH4

+, K+, H2PO4- i NO3

- nego Ca2+, Na+, SO42-, Cl-)

- razlikuju se mehanizmi usvajanja i izlučivanja iona korijenom u rizosferu

- u konačnici, u rizosferi u većoj mjeri zaostaju gnojivima dodani ioni koji zakiseljavaju (npr. H+, SO4

2-, Cl-) ili alkaliziraju (npr. Na+) rizosferu

- npr. čilska salitra (NaNO3) je fiziološki alkalno ili alkalotvorno gnojivo jer će nakon aplikacije gnojiva korijen u bitno većoj mjeri usvojiti dodani nitratni dušik nego Na+ koji će utjecati na alkalizaciju rizosfere

- čilska salitra ima izrazito alkalno rezidualno djelovanje u tlu- mineralna su gnojiva češće kiselotvorna, tj. rezultiraju rezidualno kiselom reakcijom- sva mineralna gnojiva koja sadrže dušik, fosfor, sumpor, klorid uz manji sadržaj zemnoalkalnih

(Ca, Mg) i alkalnih (Na, K) metala su kiselotvorna gnojiva- razlozi zakiseljavanja tla mineralnim gnojivima su:- 1. nitrifikacija amonijskog dušika (npr. iz NH4Cl ili ureje):- NH4

+ + 2O2 NO⟶ 3- + H2O + 2H+

- 2. anioni (Cl-, NO3-, SO4

2-, fosfatni anioni) prisutni u gnojivu

8

- kiselotvornost gnojiva može se prikazati kao količina CaCO3 potrebna za neutralizaciju rezidualne kiselosti (kiselih ostataka)

16. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi i objasni primjere pogoršanja fizikalnih svojstava i gubitaka hraniva iz mineralnih gnojiva.

- kemijska stabilnost gnojiva uvjetovana je oblikom u kojem se nalaze hraniva

- u proizvedenom gnojivu u tekućem, praškastom ili granuliranom obliku mogu se odvijati reakcije koje rezultiraju nižom kvalitetom gnojiva ili čak gubitkom hraniva

- posebno su moguće nepovoljne reakcije nakon neodgovarajućeg miješanja gnojiva

- pojedine mineralne soli podložne su promjenama ovisno o uvjetima skladištenja

 

- hidratacija je relativno česta pojava u kojoj se molekule gnojiva vežu s molekulama vode i pogoršana su fizikalna svojstva zbog sljepljivanja granula

- primjeri izrazito higroskopnih gnojiva su norveška salitra, tj. Ca(NO3)2 i amonijev nitrat (NH4NO3)

- gubitak hraniva iz gnojiva nakon proizvodnje najčešće se odnosi na amonijski oblik hraniva

- primjer: kristalna smjesa amonijskih soli karbonatne kiseline - sve soli u smjesi s više od jednog amonijevog kationa u molekuli (amonijev karbonat, amonijev karbamat) postupno prelaze u amonijev hidrogenkarbonat (NH4HCO3) uz velike gubitke N u obliku amonijaka

- poseban oblik nestabilnosti gnojiva je eksplozivnost amonijevog nitrata koji u prisustvu tvari koje djeluju kao detonatori ili upaljači (mineralne kiseline, oksidansi, metali Al, Pb, Ni, Cu i Zn) lako može eksplodirati

- za amonijsko-nitratna gnojiva s visokim udjelom N propisano je obavezno ispitivanje otpornosti na detonaciju

- u proizvodnji pojedinih mineralnih gnojiva koriste se kondicioneri ili hidrofobne opne da bi se smanjila hidratacija ili kemijska nestabilnost gnojiva

17. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi vrste čestice krutih mineralnih gnojiva. Objasni praškasta gnojiva i opiši njihova svojstva.

- oblici krutih gnojiva značajni za pravilnu raspodjelu gnojiva

- dobra gnojidbena praksa uključuje točnu i ujednačenu aplikaciju, dok neujednačena i nepravilna aplikacija rezultiraju nejednakim usjevom, prinos i kvalitet su manji, efikasnost gnojiva je manja

- za dobru raspodjelu gnojiva važno je da je veličina čestica konzistentna, da nema grudica i da je što manje prašine

 

- s obzirom na vrstu čestica, kruta mineralna gnojiva mogu biti u tri oblika

1. praškasta 2. kristalizirana 3. granulirana- praškasta mineralna gnojiva su kruta gnojiva u obliku vrlo sitnih čestica

9

- proizvodnja u praškastom obliku prije razvoja procesa granuliranja, a danas se u praškastom obliku proizvode i primjenjuju samo gnojiva manje topivosti i raspoloživosti hraniva (npr. Tomasovi fosfati, sirovi fosfati)

- praškastim je oblikom osigurana veća aktivna površina, tj. dodirna površina čestica gnojiva s otopinom i česticama tla, a radi bržeg otapanja i prevođenja hraniva u biljkama raspoložive oblike

- praškasta se gnojiva najčešće koriste kao sporodjelujuća gnojiva- značajni nedostatci praškastih gnojiva zbog čuvanja i aplikaciju gnojiva:- velika sklonost sljepljivanju, taloženju i zgrudnjavanju- nemogućnost ravnomjerne aplikacije centrifugalnim rasipačima- nisu sipka, zaprašuju pri skladištenju, transportu i aplikaciji. - u proizvodnji praškastih gnojiva propisano je deklariranje veličine čestica gnojiva- npr. Tomasovi fosfati moraju ispunjavati uvjet da najmanje 75 % čestica mora proći

kroz sito s otvorom od 0,16 mm, a najmanje 96 % čestica mora proći kroz sito s otvorom od 0,63 mm

18. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi vrste čestice krutih mineralnih gnojiva. Objasni kristalizirana gnojiva i opiši njihova svojstva.

- kristalizirana gnojiva rezultat su kristalizacije gnojiva iz zasićenih otopina zagrijavanjem ili vakumiranjem

- takvim načinom proizvode se amonijev sulfat i kalijeva gnojiva

- kristali su čestice ravnih površina, oštrih bridova i vrhova (kao kristali šećera i kuhinjske soli)

- ponekad se veliki kristali nazivaju granule

- danas se na tržištu u kristalnom obliku nalaze gnojiva za fertigacijske sustave i za ručno raspodjeljivanje po proizvodnim površinama (kalijev klorid, kalijev sulfat, kalcijev nitrat, amonijev sulfat, vodotopiva NPK gnojiva)

- kristalizirana gnojiva ne sadrže čestice sitnije od 0,16 mm, tj. ne sadrže prašinu (oznaka “dustfree”)

19. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi vrste čestice krutih mineralnih gnojiva. Navedi i objasni načine granuliranja.

- granulirana gnojiva su sva kruta gnojiva koja su oblikovana u čestice unaprijed određenih veličina

- propisani postotni udio granula mora biti unutar deklariranog raspona veličina granula

- veličine, oblici i čvrstoće granula su različite, a ovise o tipu gnojiva i načinu granuliranja

- granuliranja obuhvaćaju sve procese kojima se proizvode čestice krutih gnojiva ujednačenih oblika i dimenzija:

1. drobljenje

2. briketiranje ili peletiranje

3. priliranje

4. granuliranje (u užem smislu)

- listiće ili zrnate proizvode određenih dimenzija

10

- zrna su nepravilnog oblika, oštrijih bridova kao kamenčići, tj. usitnjeni dijelovi razbijene stijene

- u ovakvom obliku se često proizvodi kalijev korid

- briketiranje ili peletiranje je postupak okrupnjavanja čestica gnojiva (suprotno postupku drobljenja)

- okrupnjavanje čestica gnojiva, najčešće u praškastom obliku, postiže se kombinacijom zbijanja sitnih čestica i istiskivanja radi poprimanja planiranog oblika

- briketirati se mogu i čestice krupnije od praha

20. Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi vrste čestice krutih mineralnih gnojiva. Objasni razliku između granula i prila i navedi prednosti granuliranih gnojiva.

- priliranje je postupak proizvodnje granula (prila) zgušnjavanjem kapljica zasićene otopine gnojiva hlađenjem u struji zraka

- postupak hlađenja i zgrušnjavanja provodi se slobodnim padom kapljica gnojiva kroz struju zraka u visokim tornjevima

- prile su glatke sferične granule, manjih dimenzija i čvrstoće od granula proizvedenih drugim načinima

- priliranjem se proizvode prile ureje, amonijevog nitrata i nekih složenih NPK gnojiva

- granuliranje u užem smislu je proizvodnja granula okrupnjavanjem manjih čestica sukcesivnim oblaganjem gustom zasićenom otopinom gnojiva koje se pretvara u krutinu kristalizacijom ili sušenjem

- granuliranjem se proizvode sferične granule nepravilnijeg oblika od prila, hrapavije površine, ali su krupnije i čvršće

- na ovaj način proizvode se granule monoamonijevog fosfata (MAP), složenih NPK gnojiva, amonijevog nitrata, KAN-a, ureje

- granule i prile istog gnojiva imaju istu fertilizacijsku vrijednost

- praktične su razlike među njima male, razlikuju se po veličini i čvrstoći, što dovodi do sljedećih razlika:

- prile su manje i neotpornije na drobljenje te će imati veći udio prašine

- zbog manjih dimenzija (prašina i manje čestice) prile su higroskopnije

- prile se brže otapaju jer su sitnije te granulirane čestice imaju izraženiji produžni učinak

- optimalne veličine granula i prila su 2-3 mm

- deklariraju se rasponi veličina 0,1-5 mm (urea 0,1-5 mm, složena NPK gnojiva 0,5-5 mm)

- granulirana gnojiva su karakterizirana boljim fizikalnim svojstvima od praškastih gnojiva

- prednosti granuliranih gnojiva su:

- manje sljepljivanje granula nego čestica praha

- sipka su i ne praše se pri transportu i aplikaciji

11

- jednostavna raspodjela centrifugalnim rasipačima

- produžno djelovanje u tlu u usporedbi s praškastim oblikom jer je manja dodirna površina i sporije je otapanje granula

- moguće kondicioniranje presvlačenjem granula radi poboljšanja fizikalno-kemijskih svojstava

- kondicioniranje granula može se provoditi:

- zaprašivanjem s 1-2 % inertne prašine (vapnenac, dolomit)

- tretiranjem s tekućim površinski aktivnim sredstvima (alifatski amini, akril-sulfonati)

- tretiranjem sa sumporom ili polietilenom

21. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva amonijevog sulfata.

- N gnojiva su najviše korištena gnojiva - izražen prinosotvorni učinak

- proizvodnja i potrošnja N gnojiva na svjetskoj razini značajno veće od proizvodnje i potrošnje fosfatnih (2,4 – 3,2 puta) i kalijevih (3,3 -3,9 puta) gnojiva

- godišnja proizvodnja N gnojiva (izraženo u čistom N) 1,4 × veća od sume ukupne proizvodnje P2O5 i K2O

- potrošnja N kao gnojiva veća 1,8 × od sume potrošnje P2O5 i K2O

- 6 grupa pojedinačnih N gnojiva prema agregatnom stanju i obliku N:

1. amonijska

2. nitratna

3. amonijsko-nitratna

4. amidna

5. tekuća N gnojiva

6. spororazlagajuća N gnojiva

- AMONIJ FOSFAT- vodotopivo gnojivo s 21 % N u amonijskom obliku i 24 % S, a deklariran kao EZ gnojivo mora sadržavati minimalno 20 % N

- prvo N gnojivo proizvedeno Haber-Bosch postupkom i reakcijom NH3 sa sulfatnom kiselinom (1) ili reakcijom amonijevog karbonata s gipsom (2):

(1) 2NH3 + H2SO4 (NH⟶ 4)2SO4

(2) CaSO4 × 2H2O + (NH4)2CO3 CaCO⟶ 3 + (NH4)2SO4 + 2H2O

- stabilno gnojivo male higroskopnosti

- dobrih fizikalnih svojstava (kristalizirano ili granulirano gnojivo)

- brzodjelujuće gnojivo

- fiziološki (ili rezidualno) vrlo kiselo gnojivo

12

- mali značaj upravo zbog izrazite kiselotvornosti, ali i zbog relativno niske koncentracije N (povećava troškove skladištenja i transporta)

- zbog izrazite kiselotvornosti na alkalnim tlima pospješuje usvajanje fosfora i mikroelemenata

- potpuno je topiv u vodi (75 g u 100 ml vode) pa se osim predsjetvene i startne primjene, može koristiti za prihranu

22. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva amonijevog klorida.

- vodotopivo kristalizirano ili granulirano gnojivo s 24-26 % N u amonijskom obliku

- granulirano se izravno koristi u gnojidbi, a kristalizirani oblik služi za proizvodnju složenih gnojiva

- veća koncentracija N od sulfata (niža cijena po jedinici aktivne tvari)

- izrazito kiselotvorno gnojivo, a uz fiziološki vrlo kiselu reakciju nepovoljna je i visoka koncentracija klorida koji negativno utječe na mikrofloru

- dobar izvor N za pšenicu, ječam, kukuruz, sirak, konoplju, lan, rižu i pamuk, a nije pogodan za vinovu lozu, krumpir i duhan

- proizvodi se modificiranim Solvay procesom (1) ili direktnom neutralizacijom amonijaka s klorovodičnom kiselinom (2):

o NH3 + H2O + CO2 + NaCl NaHCO⟶ 3 + NH4Clo NH3 + HCl NH⟶ 4Cl

23. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva natrijevog nitrata.

- bijelo kristalizirano vodotopivo gnojivo s oko 15-16 % N u nitratnom obliku

- kristalizirano ili granulirano, praktično nehigroskopno gnojivo

- jako alkalno rezidualno djelovanje jer u tlu zaostaje Na+

- redovita primjena čilske salitre rezultira zaslanjivanjem tla i peptizacijom koloida, tj. lošijim fizikalnim svojstvima (stvaranje pokorice, narušavanje strukture, povećana vododrživost, veća ljepljivost tla) i težom obradom tla

- ne treba koristiti na neutralnim i alkalnim tlima, vrlo dobro na kiselim tlima

- čilska salitra je najstarije dušično gnojivo

- prvotno se proizvodila ekstrakcijom iz mineralnih naslaga salitre (“caliche”) s do 20 % natrijevog nitrata, do 3 % kalijevog nitrata i manjih količina klorida, sulfata i borata (prirodna su nalazišta u Čileu i Peruu)

- današnja je proizvodnja industrijska reakcijom NaCl i nitratne kiseline:

- 4HNO3 + 3NaCl 3NaNO⟶ 3 + Cl2 + 2H2O + NOCl24. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i

najznačajnija svojstva kalcijevog nitrata.

- vodotopivo bijelo sitnokristalizirano gnojivo sa samo 13-16 % N u nitratnom obliku i 21 % Ca

13

- vrlo higroskopno gnojivo, upija vlagu i kristalizira kao Ca(NO3)2×2H2O ili Ca(NO3)2×4H2O pa se isključivo pakira u nepromočive vreće

- vrlo dobro N gnojivo jer sadrži Ca i nije kiselotvorno gnojivo, već povoljno djeluje na strukturu kiselih tala i pristupačnost drugih hraniva

- rezudualno alkalno djelovanje

- korisno na slanim tlima jer supstituira Na s koloida tla

- dobro se otapa u vodi (127 g u 100 ml) pa je pogodno za folijarnu ishranu i fertigaciju

- proizvodi se neutralizacijom nitratne kiseline kalcijevim karbonatom

- CaCO3 + 2HNO3 Ca(NO⟶ 3)2 + H2O + CO2

25. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva amonijevog nitrata.

- jedno od 3 najčešće korištena N gnojiva

- sadrži 32-35 % N, od čega je ½ amonijskog i ½ nitratnog N

- vodotopivo bijelo kristalizirano higroskopno gnojivo

- zbog higroskopnosti se sljepljuje te se granulira ili prilira uz dodatsk Ca i Mg karbonata radi kondicioniranja

- u prisustvu tvari koje djeluju kao detonatori ili upaljači (mineralne kiseline, oksidansi, metali Al, Pb, Ni, Cu i Zn) može lako eksplodirati

- vrlo učinkovito N gnojivo jer nitratni oblik N djeluje odmah nakon primjene, a amonijski je raspoloživ nakon nitrifikacije i ima produžno djelovanje

- dobro gnojivo za predsjetvenu i startnu gnojidbu ili za prihranu, a zbog visoke topivosti (188 g u 100 ml vode) koristi se i za folijarnu gnojidbu

- kiselotvorno gnojivo s ekvivalentom kiselosti oko 80, što znači da za neutralizaciju rezidualnog efekta 100 kg AN-a treba 80 kg CaCO3

- proizvodnja amonijevog nitrata temelji se na proizvodnji nitratne kiseline iz amonijaka koja se zatim neutralizira s još amonijaka:

- NH3 + HNO3 NH⟶ 4NO3

26. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva kalcijevog amonijevog nitrata.

- pojedinačno N gnojivo koje predstavlja AN pomiješan s vapnencem (CaCO3) ili dolomitom (CaCO3×MgCO3)

- sadrži 27 % N, od čega je ½ N u amonijskom i ½ N u nitratnom obliku

- sadrži 4.5-5.5 % MgO, 6.5-8.5 % CaO

- bolja fizikalna svojstva od čistog AN i nije kiselotvorno gnojivo (zakiseljavajući rezidualni efekt neutraliziran je kationima Ca i Mg)

- proizvodnja kao granulirano ili prilirano gnojivo

14

- najčešće se koristi za prihranu, a može se primjenjivati i startno jer nitratni N djeluje odmah, a amonijski N ima produžno djelovanje

- proizvodi se dodavanjem vapnenca ili dolomita amonijevom nitratu:

- NH4NO3 + CaCO3 × MgCO3 NH⟶ 4NO3 + CaCO3×MgCO3

27. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva amonijevog sulfonitrata.

- smjesa amonijevog nitrata i amonijevog sulfata

- sadrži 26 % N, od čega je ¾ u amonijskom obliku, a ¼ u nitratnom obliku

- sadrži 12,1 % S

- vodotopivo kristalizirano ili granulirano gnojivo

- dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava jer je manje higroskopno nego amonijev nitrat

- kiselotvorni rezidualni efekt amonijevog sulfata dodatkom amonijevog nitrata je prepolovljen

- pogodan za predsjetvenu i startnu primjenu te za prihranu

- proizvodnja na dva načina:

o kristalizacija iz mješavine zasićenih otopina dvostrukih soli amonijevog sulfata i amonijevog nitrata

o neutralizacija smjese nitratne i sulfatne kiseline amonijakom28. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i

najznačajnija svojstva ureje.

- Urea – CO(NH2)2

- sporodjelujuće vodotopivo bijelo kristalizirano gnojivo

- u grupi mineralnih (anorganskih) gnojiva iako je organska molekula

- s 46 % N u amidnom obliku najkoncentriranije kruto N gnojivo

- deklarirana kao EZ gnojivo urea mora sadržavati minimalno 44 % N uz maksimalni udio biureta 1,2 %

- stabilno gnojivo dobrih skladišnih svojstava

- najkorištenije N gnojivo

- proizvodnja kao prilirano, granulirano ili peletirano sporodjelujuće gnojivo

- prilirana urea je manjih dimenzija i čvrstoće od granulirane te se više mrvi i sadrži više prašine, stoga je i higroskopnija

- primjena kao osnovno gnojivo uz zaoravanje, kao predsjetveno i startno gnojivo plitko uneseno u tlo te u prihranama uz plitko unošenje u tlo

- djeluje sporije od AN-a i ima značajno produžno djelovanje

- gnojivo bez punila koje se vrlo dobro otapa u vodi (1 kg/L pri 20°C) i može se koristiti za folijarnu ishranu i fertigaciju

- dozvoljene koncentracije ureje za folijarnu primjenu:

15

žitarice do 30 %

uljana repica do 30 %

livade do 30 %

masline 8-10 %

kukuruz 0,6-6,4 %

krumpir do 5 %

šećerna repa do 4,5 %

mrkva i peršin 1,2-3,8 %

luk 1,6-2,5 %

celer 0,8-2,4 %

voćnjaci 0,5-2 %

kupus 0,8-1,6 %

salata 0,6-1 %

krastavci 0,5-1 %

vinova loza 0,5-1 %

rajčica i paprika 0,4-0,7 %

mahune 0,3-0,6 %

- pri otapanju urea oduzima toplinu otapalu i potrebno je pričekati prije primjene da otopina izjednači temperaturu s okolinom

- vrlo kvalitetno gnojivo sa širokom primjenom, ali nepravilna aplikacija ureje može prouzročiti neželjene gubitke i probleme:

1. aplikacija prilirane ili granulirane ureje po tlu bez inkorporacije u tlo može prouzročiti značajne gubitke volatizacijom zbog brze hidrolize ureje do amonijaka. Vlažnost i niske temperature smanjuju gubitke

2. brza hidroliza ureje do amonijaka može fitotoksično djelovati, posebice na klijance ako je veća količina ureje aplicirana preblizu sjemenu

3. urea može sadržavati biuret koji je fitotoksičan u koncentracijama > 2 %, a u folijarnoj primjeni već u koncentracijama 0,25-0,5 %

4. ureju ne treba koristiti za prihranu ozimih strnih žita pri niskim temperaturama i na slabo razvijene biljke jer može izazvati trovanje biljaka povećanom koncentracijom amonijaka, što rezultira zastojem u vegetaciji

5. pri višim temperaturama primjena ureje za prihranu može izazvati ozbiljna oštećenja (ožegotine) na listu

- prva reakcija ureje u tlu je slabo alkalna jer uz vodu prelazi u amonij-karbamat

- uz odgovarajuću vlažnost, temperaturu i kisik za nekoliko dana transformira se do nitrata što rezultira slabim prolaznim zakiseljavanjem te se urea smatra slabo kiselotvornim gnojivom

16

- proizvodnja ureje:

- reakcijom anhidriranog amonijaka s CO2 pod visokim pritiskom uz prisustvo katalizatora prvo se proizvodi karmabat, a zatim urea:

- 2NH3 + CO2 NH⟶ 2COONH4 NH⟶ 2CONH2 + H2O29. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i

najznačajnija svojstva anhidriranog amonijaka.

- anhidrirani amonijak kao ukapljeni plin najjeftiniji je izvor N

- najkoncentriranije N gnojivo jer sadrži 82 % N u amonijskom obliku

- “anhidrirani” jer u proizvodnji amonijaka nema vode već se proizvodi direktnom sintezom N iz zraka i vodika u omjeru 1:3

N2 + 3H2 2NH⟶ 3

- skladišti se kao tekućina u tankovima pod pritiskom i na niskoj temperaturi

- uz atmosferski pritisak postaje bezbojni plin

- transport cisternama i plinovodima (direktna doprema do farme)

- isključivo predsjetvenom aplikacijom u tlo injektorom s cijevima na dubinu 15-30 centimetara

- uz tijelo aplikatora je cijev pod pritiskom s anhidriranim NH3, u tlo ulazi u plinovitom stanju i neophodna je vlažnost tla da se izbjegne volatizacija

- uz plitku aplikaciju, suho alkalno i neutralno tlo realna je volatizacija

- zbog toga je češća upotreba otopine amonijaka u vodi

- veći značaj anhidriranog NH3 za proizvodnju amonijevih soli reakcijom s nitratnom, sulfatnom ili fosfatnom kiselinom reakcijom s CO2 koristi se u proizvodnji ureje

30. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napiši formulu, % udio N i najznačajnija svojstva urea amonijevog nitrata.

(UAN) - CO(NH2)2×NH4NO3

- tekuće N gnojivo, otopina ureje i amonijevog nitrata u vodi

- 30 % N od čega je ½ u amidnom, ¼ u amonijskom i ¼ u nitratnom obliku

- maksimalan sadržaj biureta je 0,5 %

- Primjena:

1. unošenjem u tlo

2. širom po površini tla

3. folijarno (čist, razrijeđen ili pomiješan s pesticidima i mikroelementima)

4. fertigacijom

5. kemigacijom (pomiješan s pesticidima)

- nerazrijeđen primijenjen folijarno izaziva različit stupanj oštećenja lista i drugih organa, ovisno o temperaturi i fenofazi usjeva

17

- folijarna primjena preporučena za biljke koje su u fazi brzog vegetativnog porasta, a provodi se za oblačnog vremena, ujutro ili predvečer

- prednosti UAN-a:

1. sigurna i jednostavna primjena

2. lako unošenje u irigacijski sustav

3. siguran za transport i skladištenje

4. ravnomjerna aplikacija

5. jeftiniji od većine krutih gnojiva

6. pogodan za pripremu tekućih NPK mješavina

- proizvodnja otapanjem krute ureje u otopini amonijevog nitrata (75-80 % otopina ureje i 80-85 % otopina amonijevog nitrata) uz dodavanje vode radi postizanja određene koncentracije

- veća koncentracija N podrazumijeva i višu temperaturu isoljavanja, a za koncentracije 28-32 % N temperatura isoljavanja je <0°C

- sadrži malu količinu antikorozivnih sredstava koja omogućuju korištenje posude za čuvanje i aplikatora izrađenih od uobičajenih materijala (plastika, čelik, aluminij)

31. Što su pojedinačna N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Što su sporodjelujuća N gnojiva? Navedi nedostatke i prednosti tih gnojiva, te 3 postupka proizvodnje ili oblaganja granula.

- gnojiva čija je topiva komponenta nakon kristalizacije, priliranja ili granuliranja obložena ili presvučena zaštitnim slojem s ciljem usporavanja ulaska vode, otapanja, razlaganja i oslobađanja hraniva

- razvijena su jer je nitrifikacija mineralnih N gnojiva, čak i onih sa sporodjelujućim učinkom kao što su urea ili kalcijev cijanamid, još uvijek prebrza da bi gnojivo bilo ravnomjeran izvor N kroz vegetaciju

- spororazlagajuća gnojiva razvijena raznim tehnikama kondenziranja, oblaganja ili presvlačenja granula N gnojiva s ciljem usporavanja razlaganja gnojiva i/ili usporavanja i inhibiranja nitrifikacije

- tri osnovne kategorije materijala za oblaganje granula gnojiva:

1. polimeri (npr. formaldehid) i monomeri (krotonaldehid, izobutilaldehid)

2. sumporno-polimerni materijali

3. sumporni materijali

- nedostatak je značajno veća cijena

- prednosti sporozlagajućih gnojiva:

1. znatno niži gubitci ispiranjem, denitrifikacijom i volatizacijom

2. smanjena fitotoksičnost zbog neznatnog povećanja osmotske vrijednost vodene faze tla

3. apliciraju se jednom za čitavu vegetaciju

18

4. ne onečišćavaju okoliš

- postupci oblaganja granula mineralnih gnojiva:

1. prevlačenje granula elementarnim sumporom (9-30 % S), voskovima i polimerima (akrilne smole, polistiren, polietilen)

2. kondenzacija ureje s aldehidima (ureaform s 38 % N, Crotodur s 28 % N, Isodur s 28 % N)

3. primjena inhibitora nitrifikacije

- inhibitori nitrifikacije nisu toksični za biljku, a inhibiraju prevođenje amonijaka u nitrate

- značajni inhibitori su nitrapyrin, DCD (dicyandiamide), tiourea, kalij azid

- 0,5 do 2 kg/ha inhibitora selektivno inhibira aktivnost nitrificirajućih bakterija (npr. Nitrosomonas), što je dovoljno za usporavanje nitrifikacije i smanjivanje gubitaka N ispiranjem i denitrifikacijom

- primjeri spororazlagajućih N gnojiva (18-36 % N):

1. krotoniliden diurea (reakcijom ureje s krotonaldehidom) s 28 % N

2. izobutiliden diurea (reakcijom ureje s izobutilaldehidom) s 28 % N

3. urea formaldehid (reakcijom ureje s formaldehidom) s 36 % N

4. amonijev sulfat s inhibitorom nitrifikacije (sadrži dicijan-diamid) s 20 % N

5. amonijev sulfonitrat s inhibitorom nitrifikacije (sadrži dicijan-diamid) s 24 % N

6. otopina N gnojiva s urea formaldehidom s 18 % N

32. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi 3 kategorije topivosti P gnojiva. Navedi i objasni sirovine u proizvodnji P gnojiva.

- sva P gnojiva proizvode se iz sirovih fosfata, tj. fosfatnih stijena

- obuhvaćaju različite oblike mineralnog P proizvedenog mehaničkom, kemijskom ili termičkom obradom sirovina bogatih fosforom

- glavna sirovina su prirodni minerali i rude

- P gnojiva su najčešće kalcijevi fosfati različite topivosti

- topivost P gnojiva:

1. raspoloživi vodotopivi fosfati

2. raspoloživi citrotopivi fosfata

3. teškotopivi tercijarni fosfata

- veličina čestica gnojiva značajno utječe na dinamiku raspoloživosti

- sitne čestice imaju veću aktivnu dodirnu površinu i brže razlaganje

- značajno ovisi o pH reakciji tla

- iako sitnije čestice gnojiva samo djelomično nadoknađuju manju topivost fosfata, ipak je propisana proizvodnja sve sitnijih čestica kako opada topivost fosfata:

19

1. fosforna gnojiva s vodotopivim fosfatima (npr. trostruki superfosfat) ne moraju biti sitno mljevena i koriste se granulirana

2. Tomasov fosfat s citrotopivim fosforom mora biti usitnjen tako da je 75 % čestica promjera < 0,160 mm, a ostale < 0,630 mm

3. dikalcijev fosfat (fosfor topiv u alkalnom amonijevom citratu) i djelomično topivi kameni fosfat (40 % ukupnog fosfora je vodotopivo) moraju biti usitnjeni tako da je 90 % čestica promjera < 0,160 mm, a ostale < 0,630 mm

4. meki kameni fosfat (55 % deklariranih fosfata topivo u 2 %-tnoj mravljoj kiselini) mora biti usitnjen tako da je 90 % čestica promjera < 0,063 mm, a ostale < 0,125 mm

- fosfatni minerali su osnovne sirovine u prvom stupnju proizvodnje kompleksnih gnojiva gdje se razlažu na topivije oblike

- fosfatne minerale dijelimo u dvije osnovne grupe:

1. apatiti

2. fosforiti

- apatiti su najčešća vrsta minerala u svim sirovim fosfatima

- najznačajniji kristalni fosfatni minerali u magmatskim stijenama

- nalaze se i u metamorfnim stijenama, ali i kao sekundarni minerali u sedimentnim fosfatnim stijenama, tj. fosforitima

- u magmatskim stijenama je fluorapatit najznačajnija vrsta apatita, a manje je prisutan klorapatit

fluorapatit – Ca10(PO4)6F2

klorapatit – Ca10(PO4)6Cl2

- apatiti biološkom i kemijskom razgradnjom ulaze u sastav sedimentnih stijena

- fosforiti su sedimentne naslage sitnozrnate smjese različitih vrsta kalcijevih fosfata sa silikatima i karbonatima (vapnenac, dolomit)

- najznačajniji kalcijevi fosfati u fosforitima su:

1. fluorapatit – 3Ca3(PO4)2 × CaF2

2. karbonatapatit – 3Ca3(PO4)2 × CaCO3

3. hidroksilapatit – 3Ca3(PO4)2 × Ca(OH)2

- većina sedimentnih naslaga fosforita sadrži frankolit kao smjesu različitih vrsta karbonat-fluorapatita

- fosfati se akumuliraju u sedimentima fosforita trošenjem primarnih minerala i organogenim procesima

- meki kameni fosfat je posebna vrsta koloidnog fosfata, često manje čistoće jer smjesa sadrži kalcijev karbonat i glinu

- sadrži 18-25 % P2O5 netopivog u vodi

20

- nije podložan ispiranju i ima produžno djelovanje jer se godišnje razloži tek oko 2 % fosfora

- blagi kalcizacijski učinak, nema fitotoksično djelovanje i može se primjenjivati zajedno sa sjetvom

- oko 80 % fosfata u svijetu proizvodi se preradom fosforita

- načini proizvodnje fosfornih gnojiva, tj. otapanje teško topivih oblika sirovih fosfata su:

1. elektrokemijski

2. razlaganje mineralnim kiselinama (sulfatna, fosfatna i nitratna)

3. termička prerada sirovih fosfata i drugih ruda

33. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi podjelu P gnojiva prema načinu proizvodnje i obliku P. Navedi nazive, formulu, postotak aktivne tvari i najznačajnija svojstva sirovih fosfata.

- fosforna gnojiva se prema načinu proizvodnje i kemijskom obliku fosforne komponente, tj. prema stupnju razloženosti i topivosti dijele:

1. sirovi fosfati

2. primarni kalcijevi fosfati (kalcij-dihidrogen fosfati), vodotopivi fosfati

3. sekundarni kalcijevi fosfati (kalcij-hidrogen fosfati), citrotopivi fosfati

4. topljeni i termofosfati

Sirovi fosfati

Fosforitno brašno - 6Ca3(PO4)2 × CaF2 × CaCO3

Djelomično topivi kameni fosfat

Primarni kalcijevi fosfati

Superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4

Obogaćeni superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4

Trostruki superfosfat ili tripleks - Ca(H2PO4)2 × H2O

Sekundarni kalcijevi fosfati

Dikalcijev fosfat ili precipitat ili taložnik - CaHPO4 × 2H2O

Topljeni i termofosfati

Kalcinirani fosfati (Rhenania fosfat) – CaNaPO4 × Ca2SiO4

Aluminijev kalcijev fosfat

Kameni fosfat bez fluora (Coronet fosfat)

Tomasov fosfat ili Tomasova šljaka - Ca5[SiO4(PO4)2]

21

34. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi 3 kategorije topivosti P gnojiva. Navedi nazive, formulu, postotak aktivne tvari i najznačajnija svojstva superfosfata i dvostrukog superfosfata.

Superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4

- vodotopivo pojedinačno P gnojivo s niskim sadržajem P (16-19 % P2O5)

- slabo higroskopno, ali se dužim stajanjem slijepi, više ako je u obliku praha, a manje u granuliranom obliku

- Sivkaste boje

- proizvodnja razlaganjem apatita (ili fosforita) sulfatnom kiselinom:

Ca10(PO4)6(OH/F)2 + 7H2SO4 3Ca(H⟶ 2PO4)2 + 7CaSO4/F2 + H2O

- gips je balast te superfosfat sadrži dvije komponente:

1. primarni kalcijev fosfat ili dihidrogen fosfat topiv u vodi (> 90 %)

2. kalcijev sulfat ili gips netopiv u vodi

- kao EZ gnojivo superfosfat mora sadržavati minimalno 16 % P2O5, a najmanje 93 % od toga mora biti vodotopivo

- neutralno gnojivo i nema značajno kiselotvorno djelovanje na tlo

- granuliranom superfosfatu se radi neutralizacije slobodne fosforne kiseline i manjeg sljepljivanja može dodati usitnjeni vapnenac ili dolomit

Obogaćeni superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4

- obogaćeni ili koncentrirani ili dvostruki superfosfat je vodotopivo pojedinačno fosfatno gnojivo s nešto većim sadržajem P, 22-34 % P2O5

- razlaganje sirovih fosfata smjesom sumporne i fosfatne kiseline:

3Ca5(PO4)3F + 7H2SO4 + 7H3PO4 8Ca(H⟶ 2PO4)2 + 7CaSO4 + 3HF

- također sadrži dvije komponente:

1. primarni kalcijev fosfat topiv u vodi (> 90 %)

2. gips netopiv u vodi

- gips je i u ovom gnojivu balast, ali je prisutan s manjim udjelom (ovisi o udjelu fosfatne kiseline u proizvodnji)

- praktično, obogaćeni je superfosfat kao smjesa superfosfata i trosturkog superfosfata

- kao EZ gnojivo obogaćeni superfosfat mora sadržavati minimalno 25 % P2O5, a najmanje 93 % od toga mora biti vodotopivo

35. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi podjelu P gnojiva prema načinu proizvodnje i obliku P. Navedi formulu, postotak aktivne tvari i najznačajnija svojstva trostrukog superfosfata.

Trostruki superfosfat ili tripleks - Ca(H2PO4)2×H2O

- najkoncentriraniji primarni kalcijev fosfat, sadrži 42-48 % P2O5

22

- proizvodnja reakcijom mljevenog fosforita s fosfornom kiselinom

- prisutnost fluorapatita u fosforitu smanjuje količinu proizvedenog monokalcijevog fosfata te bi idealna proizvodnja bila s čistim hidroksilapatitom

Ca10 (PO4)6(OH)2 + 14H3PO4 10Ca(H⟶ 2PO4)2 + 2H2O

- fosforna komponenta trostrukog superfosfata topiva je u vodi (> 90 %)

- bezbalastno gnojivo (za razliku od superfosfata, ne sadrži gips)

- proizvodnja u granulama

- dobrih je skladišnih svojstava i u pogodnom je obliku za raspodjeljivanje centrifugalnim rasipačima

- kao EZ gnojivo trostruki superfosfat mora sadržavati minimalno 38 % P2O5, a najmanje 85 % deklariranog udjela mora biti vodotopivo

36. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi 3 kategorije topivosti P gnojiva. Navedi naziv, formulu, postotak aktivne tvari i najznačajnija svojstva gnojiva iz grupe sekundarnih kalcijevih fosfata.

Dikalcijev fosfat (precipitat ili taložnik) - CaHPO4 × 2H2O

- pojedinačno fosfatno gnojivo proizvedeno taloženjem (precipitacijom) iz suspenzije mljevenog vapnenca i otopine fosfatne kiseline:

2CaCO3 + 2H3PO4 2CaHPO⟶ 4×2H2O + 2CO2

- bijeli talog se nakon sušenja usitnjava na propisanu veličinu čestica

- fosforna komponenta u obliku hidrogenfosfata (dikalcijev fosfat dihidrat) te nije vodotopiva već citrotopiva (u lužini amonijevog citrata)

- učinkovitije gnojivo na kiselim nego na neutralnim i alkalnim tlima

- može sadržavati i do 40 % P2O5, a kao EZ gnojivo mora sadržavati minimalno 38 % P2O5 topivog u lužini amonijevog citrata, a čestice moraju biti usitnjene tako da:

1. najmanje 90 % čestica mora proći kroz sito otvora 0,160 mm

2. najmanje 98 % čestica mora proći kroz sito otvora 0,630 mm.

- dikalcijev fosfat nije higroskopno i nije kiselotvorno gnojivo

- značajan nedostatak je relativno skupa proizvodnja te se rijetko koristi kao gnojivo već kao dodatak u hranidbi stoke

37. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi podjelu P gnojiva prema načinu proizvodnje i obliku P. Što su topljeni i termo fosfati? Objasni razlike i na kakvim se tlima koriste.

Topljeni i termo fosfati

- pojedinačna fosforna gnojiva koja se proizvode ili nastaju kao nusproizvod obradom sirovina na visokoj temperaturi

- ne sadrži fosfate topive u vodi, već samo citrotopive ili fosfate topive u mineralnim kiselinama

23

- uglavnom se primjenjuju u praškastom obliku kao gnojiva s produžnim djelovanjem na kiselim tlima

- razlaganje minerala visokom temperaturom isključuje potrebu (skupih) mineralnih kiselina za razgradnju fosforita, ali je i proizvodnja termofosfata skupa

- nedostatci termofosfata:

1. ne sadrže vodotopive fosfate

2. visoki energetski zahtjevi (poskupljuje proizvodnju)

3. ne može se uvoditi amonijak za proizvodnju složenih gnojiva

- topljeni i termofosfati razlikuju se po temperaturama u proizvodnim procesima:

1. termofosfati se proizvode procesima kalcinacije na temperaturama ispod točke taljenja (proizvod je porozan)

2. topljeni fosfati proizvode se procesima fuzije s temperaturama iznad točke taljenja te dolazi do stapanja sirovih fosfata s kremenom (proizvod je sjajna talina)

38. Što su pojedinačna P gnojiva? Navedi 3 kategorije topivosti P gnojiva. Navedi nazive, formule, postotke P2O5 i najznačajnija svojstva najmanje 3 gnojiva iz grupe topljenih i termo fosfata.

Kalcinirani fosfati (Rhenania fosfat) – CaNaPO4 × Ca2SiO4

- proizvodnja zagrijavanjem smjese apatita, natrijevog karbonata i pijeska na temperaturu oko 1200°C

Ca5(PO4)3F + 2Na2CO3 + SiO2 CaNaPO⟶ 4 × Ca2SiO4 + NaF + 2CO2

- sadrži 28 % citrotopivog fosfata

- kao EZ gnojivo mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. ukupno minimalno 25 % P2O5 topivog u alkalnom amonijevom citratu

2. minimalno 75 % čestica mora biti promjera < 0,160 mm

minimalno 96 % čestica mora biti promjera < 0,630 mm

Aluminijev kalcijev fosfat

- proizvodnja zagrijavanjem usitnjenih minerala

- sadrži aluminijeve i kalcijeve fosfate topive u alkalnom amonijevom citratu ili mineralnim kiselinama

- kao EZ gnojivo mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. ukupno minimalno 30 % P2O5

2. minimalno 75 % deklariranog P2O5 topivo u alkalnom amonijevom citratu

3. minimalno 90 % čestica mora biti promjera < 0,160 mm

4. minimalno 98 % čestica mora biti promjera < 0,630 mm

Kameni fosfat bez fluora (Coronet fosfat)

24

- topljeni fosfat

- proizvodnja zagrijavanjem smjese fino usitnjenog kamenog fosfata, silikata i vode

- temperatura topljenja smjese 1500-1600°C kroz 30 minuta

- sadrži 21 % P2O5, a 18 % je citrotopivo

Tomasov fosfat ili Tomasova šljaka - Ca5[SiO4(PO4)2]

- topljeni fosfat

- nusprodukt u proizvodnji čelika ako ruda sadrži više od 1 % fosfora

- nečistoće željezne rude odstranjuju se uz dodatak vapnenca i silikata na 1600°C oksidacijom fosfora i stvaranjem kalcijevog silikofosfata

- sadrži 8-18 % P2O5

- kao EZ gnojivo Tomasov fosfat treba ispunjavati uvjete:

1. ukupno minimalno 12% P2O5

2. minimalno 75 % deklariranog P2O5 topivo u 2 %-tnoj limunskoj kiselini

3. minimalno 75 % čestica mora biti promjera < 0,160 mm

4. minimalno 96 % čestica mora biti promjera < 0,630 mm

- kalcizacijsko djelovanje jer sadrži 42-50 % CaO

- koristan je i sadržaj mikroelemenata Fe i Mn

39. Što su pojedinačna K gnojiva? Navedi podjelu K gnojiva. Navedi nazive, formule i postotke aktivne tvari sirovih i obogaćenih sirovih kalijevih soli.

- kalijeva gnojiva proizvode se mehaničkom i/ili kemijskom obradom sirovih kalijevih soli iz prirodnih nalazišta

- kalijeva su gnojiva vodotopiva

- prema načinu proizvodnje dijele se na:

1. sirove kalijeve soli

2. obogaćene sirove kalijeve soli

3. koncentrirana kalijeva gnojiva

- koncentrirana gnojiva proizvode se preradom sirovih soli otapanjem i frakcijskom kristalizacijom

- Sirove kalijeve soli

- Obogaćene sirove kalijeve soli

- Obogaćena kainitna sol - K2SO4 × MgSO4 × Na2SO4 × KCl

- Kiserit s kalijevim sulfatom - MgSO4 × K2SO4

- Koncentrirana kalijeva gnojiva

25

- Kalijev klorid – KCl

- Kalijev sulfat - K2SO4

- Kalijev klorid - magnezijev sulfat (Korn kalij) – KCl×MgSO4

- Kalijev-magnezijev sulfat (Patent kalij) - K2SO4 × MgSO4

- Kalijev-magnezijev-natrijev sulfat - Kainit (Magnesia kainit)

40. Što su pojedinačna K gnojiva? Navedi podjelu K gnojiva. Navedi nazive, formule i postotke aktivne tvari koncentriranih kalijevih gnojiva.

- prirodni minerali, kloridi i sulfati s različitim udjelima kalija:

1. silvit KCl

2. silvinit KCl + NaCl 20-42 % K2O

3. kainit KCl×MgSO4×3H2O minimalno 10 % K2O

4. karnalit KCl×MgCl2×6H2O 9-12 % K2O

5. langbeinit K2SO4×2MgSO4

6. šeinit K2SO4×MgSO4×6H2O

41. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Navedi sirovine za proizvodnju i 4 grupe procesa proizvodnje mineralnih gnojiva.

Kalijev klorid - KCl

- najšire korišteno pojedinačno kalijevo gnojivo

- potpuno vodotopivo i proizvodi se u različitim oblicima:

1. praškasto kao sirovina za daljnju proizvodnju kompleksnih gnojiva

2. kristalno bez čestica < 0,16 mm, pogodno je za ručnu raspodjelu i fertigaciju biljaka tolerantnih na kloride

3. granulirano za mehaničko raspodjeljivanje rasipačima

- proizvodnja iz različitih smjesa prirodnih minerala

- najčešća sirovina silvinit (smjesa silvita KCl i halita NaCl) iz kojega se otapanjem i frakcijskom kristalizacijom proizvodi kalijev klorid:

KCl × NaCl KCl + NaCl⟶

- kalijev klorid sadrži 60 % K2O, a kao EZ gnojivo sadrži minimalno 37 % K2O

Kalijev sulfat - K2SO4

- za gnojidbu vrsta osjetljivih na kloridni anion (vinova loza, duhan, krumpir, rajčica, patlidžan, luk)

- na tržištu prisutno s 50 % K2O u različitim oblicima (50–52 %):

1. kristalno kao sirovina za daljnju proizvodnju kompleksnih gnojiva i za ručno rasipavanje (50-51 % K2O s 0,5-1 % Cl)

26

2. kristalno poboljšane topivosti za fertigaciju i folijarnu primjenu (52 % K2O)

3. granulirano za mehaničko raspodjeljivanje rasipačima (50 % K2O)

- kao EZ gnojivo sadrži minimalno 47 % K2O i maksimalno 3 % Cl

- proizvodnja iz kalijevog klorida i sulfatne kiseline (1), ili frakcijskom kristalizacijom iz prirodnih kompleksnih soli (2):

(1) 2KCl + H2SO4 K⟶ 2SO4 + 2HCl

(2) K2SO4×MgSO4×6H2O K⟶ 2SO4 + MgSO4 + 6H2O

Kalijev klorid - magnezijev sulfat (Korn kalij) – KCl×MgSO4

- kalijevo gnojivo s 40 % K2O

- granulirano je pogodno za raspodjeljivanje rasipačima

- sadrži nešto magnezija (6 % MgO), sumpora (4 % S) i natrija (3 % Na)

Kalijev-magnezijev sulfat (Patent kalij) - K2SO4 × MgSO4

- kalijevo gnojivo s 30 % K2O

- granulirano je pogodno za raspodjeljivanje rasipačima

- sadrži i nešto magnezija (10 % MgO) i sumpora (17 % S)

- dozvoljena je upotreba u ekološkoj poljoprivredi

42. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Način proizvodnje i svojstva kompleksnih gnojiva iz grupe AMOFOSA.

- kompleksna ili miješana gnojiva koja sadrže najmanje dva od tri glavna hraniva

- mogu biti dvojna (NP, NK i PK gnojiva) i trojna ili potpuna (NPK gnojiva)

- proizvodnja kompleksnog gnojiva:

1. kemijske reakcije sirovina

2. sušenje i granulacija u proizvodnji krutog složenog gnojiva

3. ili otapanje u proizvodnji tekućeg složenog gnojiva

- svaka granula pri tome sadrži jednaki omjer deklariranih hraniva

- miješano gnojivo proizvodi se suhim miješanjem nekoliko gnojiva bez kemijske reakcije

- složena gnojiva deklarirana kao EZ gnojiva moraju sadržavati minimalno 15-20 % aktivne tvari (N+P2O5+K2O) uz minimalno 2-5 % N, 3-5 % P2O5 i 3-5 % K2O, ovisno o vrsti i agregatnom stanu gnojiva

- gnojiva grupe AMOFOSA (amonijak + fosfor) proizvode se neutralizacijom amonijaka i fosfatnih kiselina

- postupku neutralizacije prethodi proizvodnja fosfatne kiseline razlaganjem prirodnih fosfata sulfatnom kiselinom te možemo reći da proizvodnja amofosa počinje razlaganjem sirovih fosfata sulfatnom kiselinom

27

- proces proizvodnje gnojiva odvija se u dva (dvojna NP) ili tri (trojna NPK) osnovna stupnja:

1. razlaganje sirovih fosfata sulfatnom kiselinom i proizvodnja fosfatne kiseline

Ca10(PO4)6F2 + 10H2SO4 ® 6H3PO4 + 10CaSO4 + 2HF

2. neutralizacija fosfatne kiseline amonijakom za proizvodnju AMOFOSA

H3PO4 + NH3 ® NH4H2PO4

3. dodavanje kalijeve soli amofosu za proizvodnju trojnog gnojiva

NH4H2PO4 + KCl ® NH4Cl + KH2PO4

- svojstva gnojiva iz grupe amofosa:

1. N je isključivo u amonijskom obliku (nema nitratnog N)

2. fosfat je u vodotopivom obliku

3. kalij je vodotopiv

4. moguće je proizvesti gnojiva s većim udjelom aktivne tvari nego postupkom proizvodnje amonitrofosa

neutralizacijom fosfatne kiseline amonijakom nastaje niz gnojiva iz grupe AMOFOSA. U prvom stupnju nastaju dvojna gnojiva MAP i DAP, a dodavanjem kalijeve soli nastaju trojna gnojiva različitih formulacija.

43. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Navedi naziv, formulu, formulaciju i osnovna svojstva MAP-a i DAP-a.

MAP

- monoamonijev fosfat ili MAP je vodotopivo dvojno kompleksno bezbalastno NP gnojivo

- uglavnom se proizvodi i koristi u granuliranom obliku, može i praškasto

- stabilno gnojivo dobrih fizikalnih svojstava

- kemijska stabilnost omogućuje uporabu bez praktičnog gubitka N skladištenjem ili nakon aplikacije

- čisti MAP ima 12 % N i 52 % P2O5 (formulacija 12-52-0)

- svojstva MAP-a su:

1. visoka koncentracija aktivne tvari (ukupno 64 %)

2. zbog omjera hraniva 1:4,3:0 najpogodnije je za osnovnu gnojidbu, ali se koristi i u predsjetvenoj gnojidbi

3. fosfor je u vodotopivom obliku

4. međuprodukt je u proizvodnji trojnih NPK gnojiva različitih formulacija

DAP

- diamonijev fosfat ili DAP je dvojno kompleksno bezbalastno NP gnojivo

- proizvodi se i koristi u granuliranom obliku

28

- gnojivo dobrih fizikalnih svojstava

- raspodjeljivanjem po površini tla bez odgovarajuće aplikacije postoji opasnost gubitka dijela N volatizacijom (posebice pri pH tla > 7)

- DAP ima 16 % N i 48 % P2O5 (formulacija 16-48-0)

- svojstva DAP-a su:

1. visoka koncentracija aktivne tvari (ukupno 64 %)

2. zbog omjera hraniva 1:3:0 najpogodnije je za osnovnu gnojidbu

3. fosfor je u citrotopivom obliku

4. međuprodukt je u proizvodnji trojnih NPK gnojiva

5. pogodniji je za kisela tla nego za neutralna i alkalna tla (zbog topivosti fosfata i zbog mogućeg gubitka N)

44. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Što su amonij polifosfati, a što trojna gnojiva iz grupe AMOFOSA. Navedi osnovna svojstva i primjere.

- polifosfati su polimeri ravnih lanaca dok su metafosfati cikličnog oblika

- proizvodnja neutralizacijom fosfatne kiseline anhidriranim amonijakom uz oduzimanje vode

- dobra fizikalna svojstva, stabilna su i bez posebnih zahtjeva za skladištenje

- česta formulacija krutih polifosfata je 15-62-0, a mogu biti različitih formulacija:

(NH4)3P3N3O6H3 27-60-0

(NH2)3PO 43-74-0

HNPO(OH) 17-80-0

- najčešće se koriste za proizvodnju tekućih gnojiva kao smjesa ortofosfata, pirofosfata i polifosfata formulacije 10-34-0

- polifosfati u tlu vrlo lako i brzo hidroliziraju te biljke lako usvajaju fosfor

- za razlaganja tekućih amonijevih polifosfata u tlu potrebno je 2-9 dana, a krutih 4-27 dana (ovisno o pH reakciji i prozračnosti tla)

- trojna NPK gnojiva iz grupe amofosa koriste se za osnovnu gnojidbu i predsjetvenu gnojidbu

- sav N je u amonijskom obliku, a fosfor je vodotopiv

- za osnovnu gnojidbu pogodne su formulacije

5-20-30

5-15-30

6-18-36

7-20-30

8-26-26

10-30-20

29

- za predsjetvenu gnojidbu pogodna formulacija 15-15-15

45. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Način proizvodnje i svojstva kompleksnih gnojiva iz grupe NITROFOSA. Navedi primjere.- gnojiva grupe NITROFOSA proizvode se izravnim razlaganjem sirovih fosfata nitratnom

kiselinom- u razlaganjem nastalu kiselu masu uvodi se amonijak te se ova grupa gnojiva naziva i

amonijev nitrofos ili AMONITROFOS (amonijak + nitrat + fosfor)- zbog manjeg udjela fosfatne kiseline, fosfatna je komponenta manje topiva, tj. uglavnom je

citrotopiva jer je u obliku hidrogenfosfat aniona (HPO42-)

- postupak proizvodnje u 4 koraka do trojnih gnojiva:

1. Razlaganje sirovih fosfata nitratnom kiselinom Ca10(PO4)6F2 + 20HNO3 ® 6H3PO4 + 10Ca(NO3)2 + 2HF

2. Uvođenje amonijaka za proizvodnju AMONITROFOSA 2H3PO4 + 3Ca(NO3)2 + 4NH3 ® 4NH4NO3+2CaHPO4+Ca(NO3)2

3. Razgradnja Ca(NO3)2 uvođenjem u otopinu CO2 iz sinteze amonijaka Ca(NO3)2 + H2CO3 + 2NH3 ® 2NH4NO3 + CaCO3

4. Dodavanje kalijeve soli amonitrofosu za proizvodnju trojnog gnojiva svojstva gnojiva iz grupe amonitrofosa:

1. N je u amonijskom i nitratnom obliku2. fosfat je djelomično ili potpuno u citrotopivom obliku3. kalij je vodotopiv4. proizvodni procesi pružaju uži raspon formulacija proizvedenih gnojiva te se udio aktivne tvari

povećava dodavanjem fosfatne kiseline- zbog N u oba oblika, amonijskom i nitratnom, amonitrofosi su pogodniji za startnu gnojidbu

nego za osnovnu gnojidbu- koriste se i u prihrani- zbog manje topivosti fosfora (citrotopiv), pogodnija su gnojiva za kisela tla, a manje pogodna

za neutralna i alkalna tla.- za predsjetvenu i startnu gnojidbu pogodne su formulacije

7-14-21 8-16-2413-13-2113-10-12

- za prihranu formulacije 15-15-15, 18-9-9 i 20-10-10 NH4NO3 + CaHPO4 + KCl ® NH4NO3 + CaHPO4 + KCl

46. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Način proizvodnje i svojstva kompleksnih dvojnih PK gnojiva.

- proizvodnja neutralizacijom kalijevog hidroksida ortofosfatnom, pirofosfatnom ili metafosfatnom kiselinom:

H3PO4 + 3KOH K⟶ 3PO4 + 3H2O (kalijev fosfat)

H4P2O7 + 4KOH K⟶ 4P2O7 + 4H2O (kalijev pirofosfat)

HPO3 + KOH KPO⟶ 3 + H2O (kalijev metafosfat)

- odlična gnojiva zbog visokog sadržaja fosfata

- često se koriste u proizvodnji tekućih gnojiva za folijarnu aplikaciju

30

- prednosti su ovih gnojiva: 1. visok sadržaj aktivne tvari

2. nemaju klorida

3. nizak indeks zaslanjivanja

- formulacije kalijevih fosfata

monokalijev fosfat KH2PO40-52-35

dikalijev fosfat K2HPO40-40-54

tetrakalijev pirofosfat K4P2O7 0-40-57

kalijev metafosfat KPO3 0-60-40 ili 0-57-35

47. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Navedi naziv, formulaciju i osnovna svojstva jednog gnojiva iz grupe kompleksnih dvojnih NK gnojiva.

Kalijev nitrat – KNO3

- kompleksno dvojno NK gnojivo bez balasta ili punila

- vrlo malo higroskopno

- u praškastom obliku se s kalijevim solima koristi za pripremanje miješanih gnojiva, u kristaliziranom obliku pogodno za fertigaciju, a u granuliranom obliku za aplikaciju u tlo

- pogodno za biljne vrste osjetljive na kloridni anion i kaliofilne biljke

- sadrži 14 % N i 46.5 % K2O (formulacija 14-0-46,5)

- prirodna nalazišta kalijevog nitrata (salitre) su oskudna (sadrže uglavnom natrijev nitrat s manjim udjelom kalijevog nitrata te klorida i sulfata)

- industrijska proizvodnja reakcijom kalijevog klorida i nitratne kiseline

KCl + HNO3 KNO⟶ 3 + HCl

48. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Što su miješana gnojiva. Navedi osnovne razlike u odnosu na kompleksna gnojiva.

- mehaničko miješanje krutih pojedinačnih gnojiva u praškastom ili granuliranom obliku

- po agrokemijskim svojstvima i fertilizacijskom učinku ne razlikuju se od kompleksnih

- kompleksna gnojiva imaju značajno veću koncentraciju aktivne tvari što snižava troškove prijevoza, skladištenja i raspodjele

- miješana gnojiva kao punilo obično sadrže veće količine kalcijevog karbonata koji povoljno djeluje na fizikalna svojstva tla i neutralizira dio suvišne kiselosti kiselih tala (pogodno za kisela tla)

- mogu se dodati mikroelementi, zaštitna sredstva, stimulatori rasta

- primjeri miješanih gnojiva:

1. urea + DAP (diamonijev fosfat) 35-17-0

2. superfosfat + KCl 0-20-30 ili 0-15-20

31

3. superfosfat + K2SO4 0-14-22

4. Tomasov fosfat + KCl 0-10-20

5. kalcinirani fosfat + KCl 0-15-22 ili 0-18-20

6. meki kameni fosfat + KCl 0-15-25 ili 0-20-20

49. Što su složena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Nabroji i navedi primjere mogućih negativnih posljedica miješanja gnojiva.

- razlozi ili moguće posljedice kada ne treba miješati gnojiva:

1. gubitak N

- gubitak u obliku amonijaka ili nitroznih plinova:

1. gubitak kao plinoviti amonijak

• reakcija amonijskih gnojiva s alkalnim komponentama

• dekompozicijom ureje uz povišenu temperaturu

• raspadanje gnojiva s većim udjelom amonijskog N (npr DAP do MAP)

2. gubitak kao nitrozni plinovi

• reakcija ureje s nitratima

• reakcija amidnih ili amonijskih gnojiva s gnojivima koja sadrže kiseline

2. imobilizacija vodotopivih fosafata

- vodotopive fosfate (npr. tripleks ili MAP) ne treba miješati s gnojivima ili kondicionerima alkalne reakcije koji sadrže kalcij

- stvaraju se sekundarni i tercijarni fosfati koji nisu vodotopivi

- relativno skupi vodotopivi fosfati gube svoju učinkovitost (topivost)

3. pogoršanje fizikalnih svojstava sljepljivanjem ili zgrudnjavanjem

- miješanje higroskopnih gnojiva uz hidrataciju gnojiva rezultira sljepljivanjem ili zgrudnjavanjem i otežava ravnomjernu aplikaciju gnojiva

- iznimno se mogu miješati samo za suhog vremena i neposredno prije raspodjeljivanja i aplikacije

- izrazito higroskopna gnojiva su norveška salitra - Ca(NO3)2 i amonijev nitrat - NH4NO3

- nepoželjne kemijske reakcije nakon miješanja gnojiva koje rezultiraju pogoršanjem kemijskih ili fizikalnih svojstava gnojiva

1. Neutralizacija (posljedica npr. manja topivost imobilizacijom fosfata):

Ca(H2PO4)2 + NH3 CaHPO⟶ 4 + NH4H2PO4

3CaHPO4 + 2NH3 Ca⟶ 3(PO4)2 + (NH4)2HPO4

2. Dekompozicija (posljedica npr. gubitak hraniva):

CO(NH2)2 + H2O 2NH⟶ 3 + CO2

32

(NH4)2HPO4 NH⟶ 4H2PO4 + NH3

3. Dvostruka dekompozicija (posljedica npr. gubitak nitroznih para)

2NH4NO3+Ca(H2PO4)2 2NH⟶ 4H2PO4+Ca(NO3)2

NH4NO3 + H3PO4 NH⟶ 4H2PO4 + HNO3

4. Hidratacija (posljedica npr. sljepljivanje)

CaHPO4 + 2H2O CaHPO⟶ 4 × 2H2O

50. Što su mikrognojiva? Navedi 5 načina korištenja mikrognojiva i primjere Fe, Mn i Zn gnojiva.

- mikrognojiva se koriste na sljedeće načine:

1. zajedno s kompleksnim mineralnim gnojivima

2. folijarnom aplikacijom mikrognojiva

3. tretiranjem sjemena

4. samostalnom aplikacijom mikrognojiva u tlo

5. kao dodatak ili smjesa s pesticidima

Mikrognojiva željeza (Fe gnojiva)

- najčešće se koriste vodotopive soli ili kelati u količini od 2 do 5 kg/ha

- Fe gnojiva se dominantno koriste kao otopina za folijarnu aplikaciju (0.1-0.2 % otopina)

- mikrognojiva Fe:

1. željezo sulfat (20 % Fe) – vodotopivo za folijarnu aplikaciju

2. željezo kelati (Fe soli EDTA s 5-9 % Fe, Sequestren 6 % Fe) – vodotopivo za folijarnu aplikaciju, za kiselo tlo Fe-EDTA, za alkalno tlo Fe-EDDHA.

3. željezo oksalat (22 % Fe) – djelomično vodotopivo kao nadopuna rezervi Fe u tlu ili kao sporodjelujuće folijarno gnojivo

Mikrognojiva mangana (Mn gnojiva)

- najčešće se koriste vodotopive soli ili kelati u količini od 0,3 do 1 kg/ha

- mikrognojiva Mn:

1. manganovi sulfati (24-32 % Mn) – vodotopivo za folijarnu aplikaciju (0,5-2 % otopina u hortikulturi i gnojidbi žitarica)

2. kelati mangana (Mn-EDTA s 13 % Mn) – vodotopivo za folijarnu aplikaciju, ali i za tlo

3. manganovi oksidi (48 % Fe) – netopivo kao nadopuna rezervi Mn u tlu ili kao sporodjelujuće folijarno gnojivo

Mikrognojiva cinka (Zn gnojiva)

- najčešće se koriste vodotopive soli ili kelati u količini od 0,1 do 0,4 kg/ha

- mikrognojiva Zn:

33

1. cinkovi sulfati (23-55 % Zn) – vodotopivo za folijarnu aplikaciju (0,2-0,5 % otopina u hortikulturi i gnojidbi žitarica)

2. cinkovi kelati (Zn-EDTA s 14 % Zn) – vodotopivo za folijarnu aplikaciju

3. cinkovi oksidi (70 % Zn) – netopivo kao nadopuna rezervi Zn u tlu ili kao sporodjelujuće folijarno gnojivo

51. Što su mikrognojiva? Navedi 5 načina korištenja mikrognojiva i primjere Cu, B i Mo gnojiva.

Mikrognojiva bakra (Cu gnojiva)

- koriste se vodotopive i netopive soli u količini od 30 do 100 g/ha folijarno, do 5 kg/ha u tlo

- mikrognojiva Cu:

1. bakrovi sulfati – modra galica (25-36 % Cu) – vodotopivo za gnojidbu tla kao dodataka mineralnim gnojivima, u folijarnoj aplikaciji lako izaziva klorozu

2. alkalni bakrov klorid ili zeleni bakar (48 % Cu) folijarno (0,1-0,3 % otopina)

3. kelatni bakar za folijarnu aplikaciju

4. bakrov oksid (71 % Cu) – netopiva sol kao nadopuna rezervi Cu u tlu ili kao sporodjelujuće folijarno gnojivo

Mikrognojiva bora (B gnojiva)

- borna gnojiva se vrlo često koriste u uzgoju šećerne repe aplikacijom 2-4 kg/ha B u tlo

- folijarnom aplikacijom 1-2 puta u količini 0.5-1.0 kg/ha B (koncentracija 0.5-1.0 %)

- za unošenje u tlo najčešće kompleksna gnojiva s dodatkom bora

- najznačajnija su borna gnojiva:

1. Na2B4O7×10H2O (boraks = Na-tetraborat s 11 % B)

2. Na2B4O7 (anhidrirani boraks s 22 % B)

3. H3BO3 (borna kiselina s 18 % B)

4. Na2B8013×4H2O (solubor, poliborat, borsol s 21 % B)

5. Ca2B6011×5H2O (kolemanit s 9 - 14 % B, netopiv u vodi)

Mikrognojiva molibdena (Mo gnojiva)

- mikrognojiva molibdena potrebna su u vrlo malim količinama (do 0,5 kg/ha jer biljke iznose 5-20 g/ha)

- rijetko se koriste sama, uglavnom se dodaju konvencionalnim gnojivima radi pravilnije raspodjele

- aplikacija u tlo, folijarna aplikacija i tretiranje sjemena

- najznačajnija su Mo gnojiva:

1. natrijev molibdat Na2MoO4×H2O (40 % Mo) - vodotopiv

34

2. amonijev molibdat (NH4)6Mo7O24×4H2O (54 % Mo) - vodotopiv

3. molibdenov trioksid MoO3 (66 % Mo) – sporodjelujuće gnojivo

4. kalcijev molibdat CaMoO4 (sol netopiva u vodi s 48 % Mo)

52. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi i objasni uzroke zakiseljavanja tla.

- kalcizacija je agrotehnička mjera kojom se u kiselo tlo aplicira sredstvo koje sadrži Ca i/ili Mg s ciljem neutralizacije suvišne kiselosti tla i postizanja ciljne pH vrijednosti

- potreba za kalcizacijom je količina vapnenca ili drugog alkalnog materijala za neutralizaciju nedisocirane i disocirane kiselosti tla u rasponu od trenutne vrijednosti pH do ciljne neutralne pH vrijednosti ili manje kiselog stanja tla

- podaci o tlu za utvrđivanje potrebe kalcizacije:

1. pH reakcija tla (pHH2O, pHCaCl2, pHKCl)

- (pre)niska pH reakcija tla implicira potrebu neutralizacije suvišne kiselosti- pH je negativan logaritam aktiviteta H+ iona, pa se u iskazivanju pH vrijednosti koristi

logaritamska skala- pH vrijednost tla mjeri se u suspenzijama tla u deioniziranoj vodi (pHH2O), otopini 0,01 M CaCl2

(pHCaCl2) ili otopini 1 M KCl (pHKCl)- pHH2O nazivamo aktualna ili trenutna kiselost tla jer mjeri pH vrijednost vodene faze tla- pHKCl je izmjenjiva ili supstitucijska kiselost jer mjeri pH vrijednost nakon zamjene kationa s

adsorpcijskog kompleksa tla- razlike pHH2O i pHKCl u prosjeku oko 1 pH jedinice, ali mogu biti 0,4-1,5 pH jedinica ili čak i širi

raspon (razlika je veća što su kiselost i KIK tla veći)- vrijednost pHCaCl2 u pravilu je između pHH2O i pHKCl, otprilike 0,5-0,9 pH jedinica niže vrijednosti

od pHH2O

- u svijetu se za prikaz raspoloživosti hraniva u tlu, optimalnih pH vrijednosti i ciljnih pH vrijednosti kalcizacije najčešće koristi upravo pHCaCl2 jer je to najbliže kiselosti kojoj će biti izložen korijen biljke

2. hidrolitička kiselost

- hidrolitička kiselost predstavlja značajnu frakciju ukupne ili potencijalne kiselosti tla i koristi se za izračunavanje potrebe u kalcizaciji

- rezultat se ne izražava kao pH vrijednost već u cmol/kg (točan izraz cmol(+)kg-1)- dio ukupne kiselosti koju iz određene mase tla supstituira hidrolitička sol- često je tumačenje da tla s Hy > 4 cmol/kg treba kalcizirati, a manje kisela tla ne treba- to ipak ovisi o kationskom izmjenjivačkom kapacitetu tla (KIK)- hidrolitičku kiselost nema potrebe analizirati ukoliko je pH vrijednost nekog tla unutar

optimalnog raspona jer nema potrebe za provedbom kalcizacije- ukoliko je tlo kiselije od optimuma, hidriolitička kiselost nam daje točnu mjeru kiselosti koju

treba neutralizirati- Hy ovisi o pH reakciji (veća je što je manja pH vrijednost), o razlici između dvije pH vrijednosti

(veća je što je razlika veća) i o sadržaju humusa (također raste porastom sadržaja humusa)

3. adsoprcijski kompleks i kationski izmjenjivački kapacitet tla

4. humoznost i mehanički sastav tla (udio gline, praha i pijeska)

35

5. volumna gustoća tla.

- zakiseljavanje tla je kompleksni elementarni pedogenetski proces do kojeg dolazi u većem ili manjem intenzitetu na području cijele pedosfere, prije svega u humidnim i perhumidnim područjima

- dvije su velike grupe procesa zakiseljavanja tla:

pedogenetsko-klimatsko ili prirodno zakiseljavanje

antropogeno zakiseljavanje

53. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Objasni utjecaj kiselosti tla na biljku i mehanizam neutralizacije suvišne kiselosti tla.

- kiselost limitira rast biljaka izravno toksičnim djelovanjem ili posredno smanjenjem raspoloživosti hraniva:

1. toksičnost Al3+

(najvažniji limitirajući činitelj rasta u kiselim tlima, izražen pri pH < 5,0 uslijed toksičnosti Al3+ vrlo slab razvoj korijena, kako u dubinu, tako i bočno grananje)

2. toksičnost Mn2+

(po značaju odmah iza toksičnosti Al, ovisi o ukupnoj koncentraciji Mn u tlu, pH, humoznosti, aeriranosti i mikrobiološkoj aktivnosti, javlja se već pri pH reakciji 5,5. Može se javiti i pri većem pH u saturiranim zbijenim tlima zbog redukcije do Mn2+, toksičnost Mn2+ intenzivira gnojidba N zbog zakiseljavanja, a organska gnojidba može smanjiti toksičnost uslijed kelatiranja dvovalentnog Mn)

3. toksičnost vodikovih iona (H+)

(manjeg značaja od Al3+ i Mn2+, uz kiselost pH < 4 korijen je kraći, tanji, slabo razgranat i izbjedjele sive boje. Najznačajniji učinak prekomjerne koncentracije protona je povećana propustljivost membrana korijenovih dlačica.)

4. toksičnost ostalih metalnih kationa

5. nedostatak ili neraspoloživost hraniva (Ca, Mg, P i Mo).

Neutralizacija suvišne kiselosti

- učinkovit način neutralizacije toksičnosti Al3+ i Mn2+

- mehanizam neutralizacije kiselosti u tlu nije jednostavan, a uključuje otapanje karbonata i hidrolizu:

CaCO3 + H2O → Ca2+ + HCO3- + OH-

- OH- reagira s protonima nastalim hidrolizom aluminija i s izmjenjivim Al3+ kationima te nastaju izmjenjivi Ca2+, Mg2+ te Al(OH)3 i Fe(OH)3.

- pri potpunoj neutralizaciji kiselosti tla pH bi bio 8,3

- kalcizacija se ciljano provodi do pH oko 6,5

36

- rezultat kalcizacije:

1. Ca i Mg dodani sredstvom za kalcizaciju postaju izmjenjivi,

2. kiselost i toksičnost tla je neutralizirana

3. u tlu preostaje određeni dio kiselosti tla (hidroksilne komponente Al i Fe tipa [Al(OH)1-2]n i [Fe(OH)1-2]n)

54. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi svojstva koja utječu na kvalitetu sredstava za kalcizaciju.

- svaki materijal koji sadrži Ca i/ili Mg u oblicima koji mogu neutralizirati suvišnu kiselost podizanjem pH reakcije tla do određene razine, ovisno o neutralizacijskoj vrijednosti i količini sredstva

- kalcizacijski materijali su kalcijevi i/ili magnezijevi karbonati, oksidi, hidroksidi i silikati

- najčešći kalcizacijski materijali su vapneni materijali i industrijski nusproizvodi

- vrijednost kalcizacijskih materijala na temelju efikasnosti neutralizacije suvišne kiselosti tla, iako pored toga neposredno opskrbljuju biljku raspoloživim oblicima Ca i/ili Mg i posredno utječu na niz kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava tla.

- kvaliteta sredstva određena nizom kemijskih i fizikalnih svojstava materijala:

1. koncentracija i kemijski oblik Ca (karbonati, oksidi, hidroksidi...)2. koncentracija i kemijski oblik Mg3. veličina čestica (finoća)4. tvrdoća matične stijene5. brzina reakcije u tlu6. sadržaj ostalih hraniva i štetnih elemenata7. vlažnost

- izbor vrste i izračun potrebne količine kalcizacijskog sredstva na temelju njegove neutralizacijske efikasnosti

- razvijeno je nekoliko sustava ocjene neutralizacijske učinkovitosti

- osnovna svojstva za ocjenu i usporedbu sredstava za kalcizaciju su:

1. neutralizacijska vrijednost2. finoća čestica3. reaktivnost

55. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Objasni neutralizacijsku vrijednost i finoću čestica.

- neutralizacijska vrijednost kalcizacijskog materijala je postotni udio određenog oblika Ca

- u Europi je neutralizacijska vrijednost postotni udio ekvivalenta kalcijevog oksida (CaO), dok se u Sjevernoj Americi neutralizacijska vrijednost odnosi na ekvivalentan udio kalcijevog karbonata (CaCO3)

- oba su načina postotna ocjena kemijske čistoće materijala, a značajan je utjecaj postotnog udjela Ca i Mg

- u Europi se neutralizacijska vrijednost svih materijala prikazuje ekvivalentan sadržaj CaO, a u Americi ekvivalentan sadržaj CaCO3

37

- kemijska čistoća materijala preračunata na ekvivalent, bilo CaO bilo CaCO3, nije dovoljan pokazatelj stvarne neutralizacijske efikasnosti

- propisuju se i određuju finoće (dimenzije čestica) i efektivne neutralizacijske vrijednosti kalcizacijskih materijala (Sjeverna Amerika) ili finoće i reaktivnost (Europa)

Finoća čestica

- u EU neutralizacijska vrijednost propisana kao ekvivalenti udio različitih oblika Ca i Mg u kalcizacijskom materijalu, a izražava se kao ekvivalent CaO (NVCaO)

- propisana minimalna vrijednost NVCaO ovisi o finoći čestica

- npr. vapnenac standardne kvalitete mora imati minimalnu neutralizacijsku vrijednost 42, a vapnenac fine kvalitete minimalnu neutralizacijsku vrijednost 50

56. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi 6 grupa sredstava za kalcizaciju.

- materijali za kalcizaciju su vapneni materijali podijeljeni u 5 kategorija, te ostali kalcizacijski materijali:

1. Prirodna vapna

2. Oksidna i hidroksidna vapna prirodnog podrijetla

3. Vapna iz industrijskih postupaka

4. Miješano vapno

5. Mješavine vapnenih materijala s gnojivima

6. Ostali kalcizacijski materijali.

57. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi primjere i osnovna svojstva prirodnih vapnenih materijala.

- prirodna vapna: vapnenac, vapnenac s magnezijevim oksidom, dolomitski vapnenac, morski vapnenac, kreda i suspenzija karbonata

- oksidna i hidroksidna vapna prirodnog podrijetla: paljeno ili živo vapno, paljeno vapno s magnezijevim oksidom, dolomitsko živo vapno, gašeno vapno (hidratizirano ili vapno u prahu), gašeno vapno s magnezijevim oksidom, gašeno dolomitsko vapno i gašena vapnena suspenzija.

- vapna iz industrijskih postupaka: šećeransko vapno i šećeranska vapnena suspenzija

- miješana vapna: mješavine prirodnih vapna i oksidnih i hidroksidnih vapna

- mješavine vapnenih materijala s gnojivima

- ostali kalcizacijski materijali: lapor, drveni pepeo, silikati, ostaci proizvodnje gnojiva

58. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi primjere i osnovna svojstva oksidnih i hidroksidnih vapnenih materijala.

kiselost neutraliziraju brže nego materijali iz grupe prirodnih vapna

Živo vapno (paljeno vapno)

38

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid (CaO) dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca (spaljivanjem se izdvaja CO2)

- minimalna NVCaO 75 (osnovna kvaliteta) i 85 (vrhunska kvaliteta)

Živo vapno (paljeno vapno) s magnezijevim oksidom

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid (CaO) i magnezijev oksid (MgO) dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.

- minimalna NVCaO 80 (osnovna kvaliteta) i 85 (vrhunska kvaliteta) s minimalno 7 % MgO

Dolomitsko živo vapno (paljeno vapno)

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev oksid (CaO) i magnezijev oksid (MgO) dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata dolomita

- minimalna NVCaO 85 (osnovna kvaliteta) i 95 (vrhunska kvaliteta) s minimalno 17 % MgO

Gašeno vapno (vapno u prahu)

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev hidroksid dobiven spaljivanjem i gašenjem prirodnih sedimenata vapnenca

- minimalna NVCaO 65

Gašeno vapno s magnezijevim oksidom

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev hidroksid i magnezijev hidroksid dobiven spaljivanjem i gašenjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.

- minimalna NVCaO 70 s minimalno 5 % MgO

Gašeno dolomitsko vapno

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev hidroksid i magnezijev hidroksid

- dobiven spaljivanjem i gašenjem prirodnih sedimenata dolomita

- minimalna NVCaO 70 s minimalno 12 % MgO

Gašena vapnena suspenzija

- kao osnovni sastojak sadrži kalcijev hidroksid i/ili magnezijev hidroksid dobiven iz prirodnih sedimenata spaljivanjem, gašenjem i suspendiranjem u vodi

- minimalna NVCaO 20

- tipično je 50-75 % sredstva za kalcizaciju, 0,5-5 % gline i 25-50 % vode

- brža reakcija nego kod običnih vapnenih materijala, pogodno za višestruke aplikacije manjih količina

59. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi primjere i osnovna svojstva vapna iz industrijskih postupaka, te svojstva mješavina vapnenih materijala s ostalim gnojivima.

Vapna iz industrijskih postupaka

39

- šećeranskog vapna ili šećeranske vapnene suspenzije su nusproizvodi u proizvodnji šećera

- dobiveni karbonacijom isključivo paljenog vapna iz prirodnih izvora i kao osnovni sastojak sadrže fino razdijeljen kalcijev karbonat

Šećeransko vapno (karbokalk)

- minimalna NVCaO 20

- djeluje vrlo brzo, za karbokalk je NVCaO 51, CCE 90,5 a ENV 69,1

Šećeranska vapnena suspenzija (tzv. saturacijski mulj)

- minimalna NVCaO 15

Mješavine vapnenih materijala s ostalim gnojivima

- dobiveni miješanjem, komprimiranjem ili granuliranjem vapnenih materijala s mineralnim gnojivima

- zabranjene su sljedeće mješavine:

1. amonijev sulfat ili urea s oksidnim ili hidroksidnim vapnima (živa i gašena vapna)

2. superfosfat, obogaćeni superfosfat ili trostruki superfosfat s bilo kojim navedenim sredstvom za kalcizaciju

60. Što je kalcizacija? Objasni značaj pH i hidrolitičke kiselosti za određivanje potrebne kalcizacije. Navedi osnovna kalcizacijska svojstva lapora, drvenog pepela, silikata i fosfogipsa.

Lapor

- rastresita sedimentna stijena, tj. taložno mekano kamenje koje je mješavina gline, praha, pijeska i kalcita (depozit kalcijevog karbonata od ostataka školjaka)

- udio gline, praha i pijeska u laporu kreće se 20-80 %, a kalcita i/ili dolomita 10-80 %

- prhke su građe te ih često ne treba dodatno usitnjavati

- neutralizacijska učinkovitost lapora istovjetna vapnima ekvivalentnog udjela CaCO3

- zbog gline, praha i/ili pijeska, lapori djeluju i kao poboljšivači strukture i teksture tla

- glineni lapori su najbolji za pjeskovita tla jer im povećavaju skupnost (smanjuju rastresitost)

- pješčani lapori najbolji za teška tla koja će učiniti lakšima

Drveni pepeo

- drveni pepeo je alkalne reakcije, djeluje brže od vapnenih materijala i neutralizira po prilici upola manje kiselosti tla nego vapneni materijali

- u praksi se ne aplicira više od 1-1,5 t/ha svake 2-3 godine uz obaveznu kontrolu pH

- u drvenom je pepelu i nešto hraniva, ne sadrži N, već malo P (prosječno 1-2, maksimalno 4-7 % P2O5), a značajne su količine K (prosjek 7-12 % K2O) i sekundarnih hranjivih elemenata Ca (26-40 % CaO) i Mg (3-5 % MgO)

- pepeo može sadržavati značajne količine Zn i Cu i ostalih esencijalnih teških metala

40

- pri aplikaciji pepela treba biti vrlo oprezan zbog mogućih ostataka PAH-ova (policiklički aromatski ugljikovodici) ili PCB-ova (poliklorirani bifenilni spojevi)

- potencijalno štetne tvari u drvenom pepelu su i toksični teški metali (Cd, Cr, Hg, Pb)

Silikati

- silikati spadaju u grupu industrijskih otpada

- primjer su kalcijevi silikati kao otpad, tj. bazična zgura (troska ili šljaka) iz industrije čelika

- neutralizacijske vrijednosti (NVCaO) kalcijevog silikata (CaSiO3), magnezijevog silikata (MgSiO3) i dikalcijevog silikata (Ca2SiO4) su u rasponima 34-50 (CCE 60-90)

Fosfogips

- fosfogips je nusproizvod u proizvodnji mineralnih gnojiva dobiven kao ostatak fosfatne sirovine

- čini ga najvećim dijelom kacijev sulfat, tj. gips (CaSO4 × 2H2O)

- dobar izvor kalcija s 31,6 % CaO, slabo utječe na promjenu pH reakcije tla, ali smanjuje koncentraciju mobilnog aluminijevog iona (Al3+) stvaranjem manje toksičnog alumosulfatnog (AlSO4

+) iona

- gips nije sredstvo za kalcizaciju, ali je sulfatno sredstvo za gnojidbu kalcijem bez podizanja pH vrijednosti

- gips neutralizira alkalnost tla izazvanu suviškom Na

- dobar je izvor Ca i S, a koristi se i kao umjereni zakiseljivač prekomjerno alkalnih tala s pozitivnim učinkom na strukturu tla

61. Navedi minimalan set podataka o tlu za izračun potrebne gnojidbe. Objasni utjecaj pH reakcije kiselog tla i pH reakcije alkalnog tla na raspoloživost hraniva.

- optimalna gnojidba temelji se na potrebama usjeva i raspoloživosti hraniva koju procjenjujemo na temelju rezultata analize tla

- rezultati analize tla mogu obuhvaćati različite podatke većeg ili manjeg utjecaja na plodnost tla

- minimalni set podataka neophodan za izračun potrebne gnojidbe obuhvaća sljedeće podatke:

1. pH reakcija tla

- utjecaje pH reakcije tla na raspoloživost hraniva i izračun gnojidbe možemo svesti na utjecaj preniskih i previsokih pH vrijednosti

- najznačajnije promjene u kiselim tlima su sljedeće:

1. smanjena raspoloživost fosfora uslijed kemijske fiksacije ionima Al, Fe i Mn

2. smanjena raspoloživost Ca i Mg uslijed procesa ispiranja alkalnih kationa s adsorpcijskog kompleksa tla

3. smanjen intenzitet mineralizacije

4. povećana raspoloživost mikroelemenata (osim Mo čija je raspoloživost smanjena)

5. povećani gubitci dušika denitrifikacijom

41

- promjene raspoloživosti hraniva u alkalnim tlima obuhvaćaju sljedeće:

1. smanjena raspoloživost P uslijed kemijske fiksacije ionima Ca

2. smanjena raspoloživost mikroelemenata (osim Mo) i povećana mogućnost kloroza

3. povećan antagonizam Ca i Mg prema K

4. povećani gubitci dušika volatizacijom

5. intenzivnija mineralizacija

2. humoznost

3. koncentracija biljci raspoloživog fosfora i kalija

62. Navedi minimalan set podataka o tlu za izračun potrebne gnojidbe. Objasni klase opskrbljenosti tla raspoloživim fosforom i princip izračuna gnojidbe na temelju tih klasa.

- na tumačenje raspoloživosti P utječe pH reakcija tla:

Klasa opskrbljenosti tla mg/100 g P2

O5

mg/100 g P2

O5

(A) Jako siromašno tlo < 5 < 8

(B) Siromašno tlo 5-12 8-16

(C) Dobro opskrbljeno tlo 17-25

(D) Visoka opskrbljenost 21-30 26-45

(E) Jako visoka opskrbljenost > 30 > 45

- izračun potrebne količine P i K u gnojidbi temelji se na pripadnosti klasi opskrbljenosti tla

- najveća gnojidba potrebna je za jako siromašna tla (A klasa), a za tla jako visoke opskrbljenosti (E klasa) nije potrebna gnojidba s P i K

63. Navedi minimalan set podataka o tlu za izračun potrebne gnojidbe. Objasni klase opskrbljenosti tla raspoloživim kalijem i princip izračuna gnojidbe na temelju tih klasa.

- raspoloživost K ne tumačimo prema pH reakciji već prema teksturi tla

- tako je za istu klasu opskrbljenosti K u teškom tlu potrebna veća koncentracija AL-metodom ekstrahiranog K nego u tlima lakše teksture, u srednje teškom tlu nešto manja, a u lakom tlu najmanja vrijednost:

  lako tlo srednje teško teško tlo

Klasa opskrbljenosti tla mg/100g K2

O mg/100g K2

O mg/100g K2

O

(A) Jako siromašno tlo < 8 < 12 < 15

(B) Siromašno tlo 9-15 13-19 16-24

(C) Dobro opskrbljeno tlo 16-25 20-30 25-35

(D) Visoka opskrbljenost 26-35 30-45 36-60

(E) Jako visoka opskrbljenost

> 35 > 45 > 60

42

64. Objasni princip izračuna potrebe hraniva za planirani prinos i osnovu izračuna potrebne gnojidbe s N.

Potreba hraniva (kg/ha) = planirani prinos (t/ha) × potreba za jedinični prinos i pripadajuću masu nadzemnih ostataka (kg/t)

- primjer izračuna fiziološke potrebe:

- planiran je prinos zrna pšenice 7 t/ha te je fiziološka potreba pšenice za ostvarivanje planiranog prinosa s pripadajućom masom slame:

Potreba N (kg/ha) = 7 t/ha × 25,0 (kg/t) = 175 kg/ha N

Potreba P2O5 (kg/ha) = 7 t/ha × 10,5 (kg/t) = 73,5 kg/ha P2O5

Potreba K2O (kg/ha) = 7 t/ha × 16,0 (kg/t) = 112 kg/ha K2O

Izračun potrebne gnojidbe s N

Potreba hraniva (kg/ha) = planirani prinos (t/ha) × potreba za jedinični prinos i pripadajuću masu nadzemnih ostataka (kg/t)

- primjer izračuna fiziološke potrebe:

- planiran je prinos zrna pšenice 7 t/ha te je fiziološka potreba pšenice za ostvarivanje planiranog prinosa s pripadajućom masom slame:

Potreba N (kg/ha) = 7 t/ha × 25,0 (kg/t) = 175 kg/ha N

Potreba P2O5 (kg/ha) = 7 t/ha × 10,5 (kg/t) = 73,5 kg/ha P2O5

Potreba K2O (kg/ha) = 7 t/ha × 16,0 (kg/t) = 112 kg/ha K2O

65. Objasni princip izračuna potrebe hraniva za planirani prinos,način korištenja rezultata Nmin metode i procjene mineralizacije u izračunu potrebne gnojidbe s N.

- raspoloživi mineralni N u tlu (Nmin) utvrđuje se analitički kao suma amonijskog (NH4+-N) i

nitratnog (NO3--N) N

- Nmin metoda se provodi u dva navrata u proljeće:

1. za utvrđivanje potrebne prihrane strnih žitarica:

I. sredina 2. mjeseca na dubini 0-30 i 30-60 cm

II. druga polovica 3. mjeseca 60-90 cm

2. kod okopavina za utvrđivanje potrebne predsjetvene gnojidbe i prihrane:

I. predsjetveno na dubini 0-30 i 30-60 cm

II. za prihranu u 5. mjesecu 0-30, 30-60, 60-90 cm

- Nmin metodom analizira se tlo na dubinama do 60 ili do 90 cm

- vrlo često se koristi za izračun gnojidbe strnih žitarica, šećerne repe i kukuruza, a nešto rjeđe za gnojidbu uljane repice, soje i suncokreta

Nmin = NO3--N + NH4

+-N (u mg/kg ili u kg/ha)

43

- procjena mineralizacije podrazumijeva poznavanje ili procjenu dinamike temperature i vlažnosti tla te ostalih svojstava tla koja značajno utječu na mikrobiološku aktivnost

- Primjer izračuna mineralizacije (1):

Tlo u sloju 0-30 cm sadrži 1.0 % humusa. Specifična gustoća tla v = 1.4 kg dmρ -3. Humus sadrži 5 % N, a godišnje se mineralizira 1.0 % ukupnog sadržaja humusa. Kolika je godišnja količina mineraliziranog N izraženo u kg N ha-1?

 

(1) izračun mase tla:

300 dm3 m-2 × 1,4 kg dm-3 × 10 000 m2 ha-1 = 4.200.000 kg ha-1 = 4,2 × 106 kg ha-1

(2) izračun količine humusa:

4.200.000 kg tla ha-1 × 1,0/100 = 42.000 kg humusa ha-1

(3) izračun količine N:

42.000 kg humusa ha-1 × 5/100 = 2.100 kg N ha-1

(4) izračun godišnje mineralizacije N:

2.100 kg N ha-1 × 1,0/100 = 21,0 kg N ha-1 godišnje

- Primjer izračuna mineralizacije (2):

Tlo u sloju 0-30 cm sadrži 3.0 % humusa. Specifična gustoća tla v = 1.5 kg dmρ -3. Humus sadrži 5 % N, a godišnje se mineralizira 1.0 % ukupnog sadržaja humusa. Kolika je godišnja količina mineraliziranog N izraženo u kg N ha-1?

(1) izračun mase tla:

300 dm3 m-2 × 1,5 kg dm-3 × 10 000 m2 ha-1 = 4.500.000 kg ha-1 = 4,5 × 106 kg ha-1

(2) izračun količine humusa:

4.500.000 kg tla ha-1 × 3,0/100 = 135.000 kg humusa ha-1

(3) izračun količine N:

135.000 kg humusa ha-1 × 5/100 = 6.750 kg N ha-1

(4) izračun godišnje mineralizacije N:

6.750 kg N ha-1 × 1,0/100 = 67,5 kg N ha-1 godišnje

- raspon mineralizacije u primjerima 21-68 kg/ha (razlika 47 kg/ha), od toga 19-26 zbog sadržaja humusa, a 2-5 kg/ha zbog volumne gustoće tla

- reducirana obrada, suho tlo i prekomjerna vlažnost smanjuju mineralizaciju (npr. na 10-33 kg/ha, razlika 23 kg/ha)

- aeracija tla obradom, optimalna vlažnost i temperatura, kalcizacija, organska gnojidba „priming” efektom intenziviraju mineralizaciju (npr. 42-135 kg/ha, razlika 93 kg/ha)

66. Objasni princip izračuna potrebe hraniva za planirani prinos, osnovni princip te pravila izračuna potrebne gnojidbe fosforom.

44

- izračun potrebne gnojidbe fosforom usmjeren je očuvanju plodnosti tla, tj. postizanju ili održavanju razine raspoloživosti fosfora u klasi dobro opskrbljenih tala (C klasa)

- osnovni princip temelji se na ukupnoj bilanci fosfora:

1. u jako siromašna (klasa A) i siromašna (klasa B) tla potrebno je unijeti više fosfora nego što je odneseno prinosom i žetvenim ostatcima jer će se tako postupno podići razina raspoloživosti fosfora do dobre opskrbljenosti (klasa C)

2. u tla dobre opskrbljenosti (klasa C) dostatno je dodati količinu fosfora koja je odnesena prinosom jer će se tako održati ista razina raspoloživosti fosfora

3. u tla visoke opskrbljenosti (klasa D) dovoljno je unijeti manju količinu od prinosom odnesene jer će se tako razina raspoloživosti fosfora postupno snižavati do klase dobre opskrbljenosti (klasa C)

4. u tla jako visoke opskrbljenosti (klasa E) ne treba unositi fosfor jer je njegova raspoloživost dostatna

Pravila izračuna gnojidbe fosforom

- izračun potrebne gnojidbe kalijem također slijedi obrazac usmjeren očuvanju plodnosti tla, tj. postizanju ili održavanju razine raspoloživosti kalija u klasi dobro opskrbljenih tala (C klasa)

- osnovni princip temelji se na ukupnoj bilanci kalija:

1. u jako siromašna (klasa A) i siromašna (klasa B) tla potrebno je unijeti više kalija nego što je odneseno prinosom i žetvenim ostatcima jer će se tako postupno podići razina raspoloživosti kalija do dobre opskrbljenosti (klasa C)

2. u tla dobre opskrbljenosti (klasa C) dostatno je dodati količinu kalija koja je odnesena prinosom jer će se tako održati ista razina raspoloživosti kalija

3. u tla visoke opskrbljenosti (klasa D) dovoljno je unijeti manju količinu od prinosom odnesene jer će se tako razina raspoloživosti kalija postupno snižavati do klase dobre opskrbljenosti (klasa C)

4. u tla jako visoke opskrbljenosti (klasa E) ne treba unositi kalij jer je njegova raspoloživost dostatna

67. Objasni princip izračuna potrebe hraniva za planirani prinos, osnovni princip te pravila izračuna potrebne gnojidbe kalijem.

- izračun potrebne gnojidbe kalijem također slijedi obrazac usmjeren očuvanju plodnosti tla, tj. postizanju ili održavanju razine raspoloživosti kalija u klasi dobro opskrbljenih tala (C klasa)

- osnovni princip temelji se na ukupnoj bilanci kalija:

1. u jako siromašna (klasa A) i siromašna (klasa B) tla potrebno je unijeti više kalija nego što je odneseno prinosom i žetvenim ostatcima jer će se tako postupno podići razina raspoloživosti kalija do dobre opskrbljenosti (klasa C)

2. u tla dobre opskrbljenosti (klasa C) dostatno je dodati količinu kalija koja je odnesena prinosom jer će se tako održati ista razina raspoloživosti kalija

3. u tla visoke opskrbljenosti (klasa D) dovoljno je unijeti manju količinu od prinosom odnesene jer će se tako razina raspoloživosti kalija postupno snižavati do klase dobre opskrbljenosti (klasa C)

45

4. u tla jako visoke opskrbljenosti (klasa E) ne treba unositi kalij jer je njegova raspoloživost dostatna

Pravila izracuna gnojidbe kalijem

1. ukupnu bilancu kalija prilagoditi klasi opskrbljenosti tla

2. razdoblje izračuna bilance prilagoditi plodnosti tla, a posebice teksturi

3. organskom gnojidbom povećati humoznost tla

4. lakša tla niske raspoloživosti kalija kondicionirati glaukonitom i zeolitima

5. na tlima siromašnim kalijem povećati uporabu tekućih organskih gnojiva i obavezno zaoravati žetvene ostatke

6. izbor kalijevih gnojiva prilagoditi osjetljivosti usjeva na kloridni anion i opskrbljenosti tla izmjenjivim Mg

68. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni izračun potrebne količine hraniva za ciljni prinos i količine hraniva preostale iza predkulture.

- postupak izračuna optimalne gnojidbe ovisno o kiselosti tla i reakciji povrća na organsku gnojidbu:

1. određivanje ciljnog prinosa

2. izračun potrebne količine hraniva za ciljni prinos

3. izračun količine hraniva (N, P2O5 i K2O) preostale iza predkulture

4. izračun optimalne potrebe N u gnojidbi

5. izračun optimalne potrebe fosfora (P2O5) i kalija (K2O) u gnojidbi

6. (izračun organske gnojidbe)

7. (izračun potrebne kalcizacije)

8. optimalna distribucija N s obzirom na dinamiku gnojidbe

9. optimalna distribucija P2O5 i K2O s obzirom na dinamiku gnojidbe

10. utvrđivanje potrebe i plan aplikacije mikrognojiva

11. izbor optimalnog oblika hraniva i izračun količina optimalnih gnojiva (pojedinačnih i složenih) u osnovnoj gnojidbi i prihranama

12. izračun predviđene bilance hraniva

izračun količine hraniva (N, P2O5 i K2O) preostale iza predkulture

- nakon berbe povrća značajne količine nadzemne mase biljke ostaju na proizvodnim površinama

- količine P2O5 i K2O većim dijelom neće biti ponovo raspoložive već za sljedeću kulturu, pogotovo ako će biti kratka vegetacija

- vrlo značajno za izračun bilance hraniva i planiranja gnojidbe

46

- potrebno je voditi računa o bilanci prethodno dodanog P2O5 i K2O jer možda nisu izneseni berbom kako je planirano (na primjer uslijed nižeg prinosa)

- količina rezidualnog dušika u tlu nakon skidanja predusjeva izuzetno je značajna jer može činiti i više od 50 % ukupnih potreba

- raspoloživim dušikom svakako treba smatrati mineralni dušik (Nmin) koji je zaostao u tlu, bilo kao posljedica mineralizacije, bilo kao posljedica prethodne mineralne gnojidbe koju skinuti usjev nije iskoristio

- raspoloživim smatramo i N u ostatku nadzemne mase koja će biti razložena tijekom vegetacije idućeg usjeva

69. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni izračun optimalne potrebe N u gnojidbi povrća.

- na temelju ukupne potrebe (fiziološke potrebe ili iznošenja) za planirani prinos, utvrđene količine Nmin u tlu, procjene mineralizacije i raspoloživog N iz organskog gnojiva:

Gnojidba N = Fiziološka potreba – Nmin – Nmineralizacija – Norgansko gnojivo ± Korekcija

- primjer:

Gnojidba N = 245 (180+65) – 30 – 25 – 30 = 160 kg/ha N

- primjer izračuna gnojidbe kupusa u Nizozemskoj:

potreba N (kg/ha) = 220 kg – 1,7 × Nmin (0-60)

- primjer izračuna gnojidbe kupusa u Belgiji:

potreba N (kg/ha) = 290 kg – 1,5 × Nindex

Nindex (Nmin do 60 cm, humus, organski gnoj, glina, struktura)

70. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni izračun optimalne potrebe fosfora i kalija u gnojidbi povrća.

na temelju klasa opskrbljenosti tla fosforom i kalijem:

  pHKCl < 6,0 pHKCl > 6,0

Klasa opskrbljenosti tla mg/100 g P2O5 mg/100 g P2O5

(A) Jako siromašno tlo < 5 < 8

(B) Siromašno tlo 5-12 8-16

(C) Dobro opskrbljeno tlo 13-20 17-25

(D) Visoka opskrbljenost 21-30 26-45

(E) Jako visoka opskrbljenost > 30 > 45

  pHKCl < 6,0 pHKCl > 6,0

Klasa opskrbljenosti tla mg/100 g P2O5 mg/100 g P2O5

47

(A) Jako siromašno tlo < 5 < 8

(B) Siromašno tlo 5-12 8-16

(C) Dobro opskrbljeno tlo 13-20 17-25

(D) Visoka opskrbljenost 21-30 26-45

(E) Jako visoka opskrbljenost > 30 > 45

- obogaćivanje siromašnih tala (klase A i B), očuvanje raspoloživosti hraniva u tlima dobre opskrbljenosti (klase C i D) i izostavljanje gnojidbe fosforom i/ili kalijem u tlima jako visoke opskrbljenosti (klasa E) uz postupno smanjivanje raspoloživosti hraniva u takvim tlima

- potrebnu količinu fosfora i kalija u gnojidbi možemo računati koristeći tablične faktore korekcije ili kontinuirane funkcije korekcije

Gnojidba = Ukupno odnošenje × Faktorkorekcije - Hranivoorgansko gnojivo

- faktor korekcije ovisi o klasi opskrbljenosti tla

- 0-1,5 za P2O5 i 0-1,75 za K2O

- najmanje vrijednosti (0) za tlo jako visoke opskrbljenosti (klasa E) i znače da gnojidba fosforom i/ili kalijem u toj vegetaciji uopće nije potrebna

- najveće su vrijednosti (1,5 ili 1,75) za jako siromašna tla (klasa opskrbljenosti A) i znače da će se tlo obogatiti za 50 % više fosfora ili 75 % više kalija nego što će biti odneseno planiranim prinosom

- nedostatak tabličnih faktora korekcije to što preporuke mogu biti identične za tla s različitim vrijednostima AL-raspoloživog hraniva unutar iste klase opskrbljenosti tla

- cilj je održavati ili postići određenu razinu raspoloživosti fosfora i kalija postupnim višegodišnjim gnojidbama sukladnim plodnosti tla i potrebama usjeva, navedena moguća odstupanja u izračunu gnojidbe su zanemariva

- omogućuje kontinuirano obogaćivanje siromašnih tala jer će u tlo biti uneseno više hraniva nego što će biti odneseno prinosom

- u tlima s razinom raspoloživih hraniva iznad dobre opskrbljenosti postupno, polako i kontrolirano će se smanjivati količina raspoloživih hraniva

- primjer:

tlo s 8 mg/100 g P2O5 je siromašno tlo (klasa B), a s 25 mg je visoko opskrbljeno (klasa D):

Gnojidba P2O5 (klasa B) = Odnošenje × 1,5 - Hranivoorgansko gnojivo

Gnojidba P2O5 (klasa D) = Odnošenje × 0,5 - Hranivoorgansko gnojivo

- kontinuirane funkcije korekcije rezultiraju drukčijom preporukom za svaku, pa i najmanju, promjenu ulaznih vrijednosti, tj. AL-raspoloživog fosfora ili kalija

- npr, kontinuirana funkcija korekcije za fosfor za tla čiji je pH < 6:

Gnojidba (8 mg) = Odnošenje × (175-4,5×8)/100 - Hranivoorg. gnojivo

= Odnošenje × 1,39 - Hranivoorg. gnojivo

48

Gnojidba (25 mg) = Odnošenje × (175-4,5×25)/100 - Hranivoorg. gnojivo

= Odnošenje × 0,625 - Hranivoorg. gnojivo

- procjenu godišnje količine P2O5 i K2O mineralizacijom organskog gnojiva računamo jednako kao i količine N

- 10 t/ha organskog gnojiva s 0,2 % P2O5 (npr. goveđe stajsko gnojivo) rezultirat će s 10 kg/ha P2O5 u prvoj, a u trećoj godini samo 4 kg/ha

- za 20 t/ha raspon po godinama će biti 8-20 kg/ha

- za 30 t/ha 12-30 kg/ha

71. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni povezanost klase raspoloživosti fosfora u tlu, razdoblja bilanciranja fosfora i izbora organskog gnojiva.

- na temelju:

1. reakcija izabrane vrste povrća na organska gnojiva

2. plodnost tla (potreba za obogaćivanjem tla organskom tvari, deficit P, fiksacija P, fiksacija K, deficit mikroelemenata)

3. kvaliteta organskog gnojiva

4. raspoloživost organskog gnojiva

- izračun organske gnojidbe je uvjetni korak koji ne trebamo ako izabrana vrsta povrća nije tolerantna na direktnu organsku gnojidbu

- organska je gnojidba u proizvodnji povrća uvijek korisna i gotovo neophodna, bilo direktno za planirano povrće ili za predusjev

- grupe povrća s obzirom na reakciju na organsku gnojidbu:

vrlo pozitivna reakcija na organsku gnojidbu:

kupus, kelj, cvjetača, korabica, kelj pupčar, brokula, rajčica, paprika, patlidžan, krumpir, dinja, lubenica, krastavac, tikvica, bundeva, poriluk, češnjak, kukuruz šećerac

negativna reakcija na organsku gnojidbu:

rotkva, rotkvica, salata, endivija, špinat, luk, mrkva, peršin, pastrnjak

72. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni izračun potrebne organske gnojidbe u uzgoju povrća.

- na temelju:

1. reakcija izabrane vrste povrća na organska gnojiva

2. plodnost tla (potreba za obogaćivanjem tla organskom tvari, deficit P, fiksacija P, fiksacija K, deficit mikroelemenata)

3. kvaliteta organskog gnojiva

4. raspoloživost organskog gnojiva

- izračun organske gnojidbe je uvjetni korak koji ne trebamo ako izabrana vrsta povrća nije tolerantna na direktnu organsku gnojidbu

49

- organska je gnojidba u proizvodnji povrća uvijek korisna i gotovo neophodna, bilo direktno za planirano povrće ili za predusjev

- grupe povrća s obzirom na reakciju na organsku gnojidbu:

vrlo pozitivna reakcija na organsku gnojidbu:

kupus, kelj, cvjetača, korabica, kelj pupčar, brokula, rajčica, paprika, patlidžan, krumpir, dinja, lubenica, krastavac, tikvica, bundeva, poriluk, češnjak, kukuruz šećerac

negativna reakcija na organsku gnojidbu:

rotkva, rotkvica, salata, endivija, špinat, luk, mrkva, peršin, pastrnjak

73. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni izračun potrebne kalcizacije u uzgoju povrća.

- uvjetni korak samo za tla čija je pH reakcija preniska

- granica prevelike kiselosti u uzgoju povrća je kiselost tla ispod 5,0-5,5

- cilj kalcizacije je postizanje optimalne pH reakcije tla (gornja granica pH 6,8-7,0, za neke vrste povrća 7,5)

- donja granica ovisi o tolerantnosti vrste povrća na kiselost tla:

slabo tolerantne vrste (minimalan pH na mineralnim tlima 6,0):

brokula, kupus, cvjetača, celer, kineski kupus, salata, luk, špinat

umjereno tolerantne vrste (minimalan pH 5,5):

grah, kelj pupčar, mrkva, krastavac, patliđan, češnjak, korabica, pastrnjak, grašak, paprika, bundeva, radič, kukuruz šećerac, rajčica

vrlo tolerantne vrste (minimalan pH 5,0):

krumpir, slatki krumpir, lubenica.

- na tzv. organskim tlima s većim udjelom organske tvari sve vrste povrća toleriraju nešto niže pH vrijednosti zbog manje toksičnog Al3+

74. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni utvrđivanje potrebe i plan aplikacije mikrognojiva.

- u tlima nepovoljnih pH reakcija česti su nedostatci mikroelemenata

- u kiselim tlima očekujemo nedostatak raspoloživog Mo

- u alkalnim očekujemo nedostatak raspoloživog Fe, Mn, Zn, Cu i B

- povrće iz tla iznese mikroelemente u količinama nekoliko desetina (Mo) ili stotina grama po hektaru, a iznošenje Fe može biti i 1-2 kg/ha

- količina mikroelemenata koja se dodaje gnojidbom ponekad manje od 1 kg/ha (Mo, B), najčešće u količinama 1-2 kg/ha, a pri izraženim nedostatcima do 10 kg/ha

- malu količinu teško je i zahtjevno ravnomjerno raspodijeliti po tlu ili u tlo te se mikrognojiva češće primjenjuju zajedno sa složenim gnojivima ili folijarno

- vrste povrća značajno se razlikuju po osjetljivosti ili potrebama prema mikroelementima:

50

1. rajčica je osjetljivija na nedostatak Fe, Zn, Cu i B

2. grašak je osjetljiviji na nedostatak Fe, Mn, B, Mo

3. cvjetača i brokula osjetljivije na nedostatak Fe, B, Mo

4. ciklu je osjetljivija na nedostatak B, Mo

5. salata i luk su osjetljivi na nedostatak Mo

6. krumpir osjetljiv na nedostatak Mn

celer osjetljiv na nedostatak B

75. Napiši postupak izračuna potrebne gnojidbe povrća. Objasni izračun predviđene bilance hraniva.

- bilanca hraniva

= količina hraniva planiranom gnojidbom dodanih u tlo –

– količina hraniva planiranim prinosom odnesenih iz tla

- neophodno je izračunati bilancu radi višegodišnjeg planiranja gnojidbe

- nakon izračuna potrebne gnojidbe za predstojeću vegetaciju, planiranu bilancu hraniva moramo uklopiti u višegodišnji plan bilance gnojidbe s ciljem održavanja plodnosti tla, ali i u okvire ekonomski održive gnojidbe

- u slučaju potrebnih i mogućih smanjivanja troškova, gnojidbu možemo racionalizirati smanjenjem količina gnojiva ili smanjenjem broja prohoda na plodnim površinama

- npr, u jednoj vegetaciji možemo propustiti gnojidbu P i/ili K na plodnim površinama na kojima je utvrđena mala potreba gnojidbe

- nadoknada ovih hraniva u sljedećoj vegetaciji zbog višegodišnje bilance hraniva

- u sličnim uvjetima možemo racionalizirati gnojidbu tako da umjesto potrebne aplikacije 200 kg/ha tripleksa (90 kg/ha P2O5) i 350 kg/ha KCl (210 kg/ha K2O) apliciramo 450 kg/ha složenog gnojiva 0-20-30 (90 kg/ha P2O5 i 135 kg/ha K2O) te tako P i K aplicirati jednim prohodom s 450 kg/ha gnojiva umjesto s dva prohoda

obaveza u idućoj vegetaciji gnojiti s još 75 kg/ha K2O koje smo ovom promjenom izostavili u gnojidbi (210-135 kg/ha K2O)

76. Navedi osnovne karakteristike gnojidbe kupusnjača (reakcija na organsku gnojidbu, osjetljivost na Cl, posebni zahtjevi prema mikroelementima, dinamika aplikacije N, P i K).

- Najznačajnije vrste povrća iz porodice krstašica su:

- rod Brassica: kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, kelj pupčar, raštika

- rod Raphanus: rotkva i rotkvica

reakcija na organsku gnojidbu

Utjecaj organske gnojidbe na kupusnjače:

pozitivna reakcija: kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, kelj pupčar, raštika

51

negativna reakcija: rotkva i rotkvica

posebni zahtjevi prema mikroelementima

Na nedostatak pojedinih mikroelemenata posebno su osjetljivi:

cvjetača: Fe, B, Mo

brokula: Fe, B

koraba: Fe, B

osjetljivost na Cl

vrlo mala tolerantnost na Cl-, te je K potrebno dodavati u obliku sulfata kompleksna gnojiva (5-20-30, 7-14-21) pojedinačna gnojiva (kalijev sulfat, kalijev-magnezijev sulfat, kiserit s kalijevim sulfatom,

langbeinit, šeinit)

dinamika aplikacije N, P i K

Jesensko-zimska aplikacija organskog gnojiva

¼ N, P⅕ 2O5 i ¼ K2O

2. Osnovna gnojidba

½ do potrebnog P⅔ 2O5 i K2O

nije potrebno dodavati N, ali može do ¼ potreba (amidni oblik)

3. Predsjetvena gnojidba

¼ do ½ potrebnog N

ostatak potrebnog P2O5 i K2O ( do ½)⅓

4. Prihrane

1. prihrana nakon ukorjenjivanja biljaka

2. prihrana prije zamotavanja glavica

ostatak potrebnog N (¼ do ½ ukupne potrebe) u obliku KAN-a (kisela i neutralna tla) ili AN-a (karbonatna tla)

1. siromašna tla:

200:125:350 kg/ha N:P2O5:K2O

2. tla srednje plodnosti:

175:75:250 kg/ha N:P2O5:K2O

3. tla visoke plodnosti:

150: 50:100 kg/ha N:P2O5:K2O

52

77. Navedi osnovne karakteristike gnojidbe pomoćnica (reakcija na organsku gnojidbu, osjetljivost na Cl, zahtjevi prema mikroelementima, dinamika aplikacije N, P i K u gnojidbi krumpira).

Najznačajnije vrste povrća: rajčica, paprika, patlidžan, krumpir

Utjecaj organske gnojidbe na pomoćnice:

pozitivna reakcija: rajčica, paprika, patlidžan, krumpir

vrlo mala tolerantnost na Cl-, te je K potrebno dodavati u obliku sulfata

kompleksna gnojiva (5-20-30, 7-14-21)

pojedinačna gnojiva (kalijev sulfat, kalijev-magnezijev sulfat, kiserit s kalijevim sulfatom, langbeinit, šeinit)

Na nedostatak pojedinih mikroelemenata posebno su osjetljivi:

rajčica: Fe, Zn, Cu, B

krumpir: Mn

osjetljivost na Cl

vrlo mala tolerantnost na Cl-, te je K potrebno dodavati u obliku sulfata kompleksna gnojiva (5-20-30, 7-14-21) pojedinačna gnojiva (kalijev sulfat, kalijev-magnezijev sulfat, kiserit s kalijevim sulfatom,

langbeinit, šeinit)

dinamika aplikacije N, P i K u gnojidbi krumpira

1. Jesensko-zimska aplikacija organskog gnojiva ¼ N, P⅕ 2O5 i ¼ K2O

2. Osnovna gnojidba½ do potrebnog P⅔ 2O5 i K2O malsimalno do ¼ potreba N (amidni oblik)

3. Predsjetvena gnojidba¼ do ½ potrebnog Nostatak potrebnog P2O5 i K2O ( do ½)⅓

4. Prihraneostatak potrebnog N (¼ do ½ ukupne potrebe) na karbonatnim tlima (za rajčicu, može i za ostale pomoćnice): folijarno Fe (0.1-0.2 % otopine vodotopivih soli ili kelata) folijarno Zn (0.1-0.2 % otopina vodotopivih soli ili kelata)folijarno Cu (0.1-0.3 % otopina zelenog ili kelatnog bakra) folijarno B (0.5-1.0 % otopina vodotopivog B)

78. Navedi osnovne karakteristike gnojidbe štitarki (reakcija na organsku gnojidbu, osjetljivost na nedostatak mikroelemenata, dinamika aplikacije N, P i K u gnojidbi mrkve).

Najznačajnije vrste povrća iz porodice štitarki su: mrkva, peršin, celer i pastrnjak.

Utjecaj organske gnojidbe na štitarke:

pozitivna reakcija: celer

negativna reakcija: mrkva, peršin i pastrnjak

53

celer: osjetljiv na nedostatak B

- gnojidba mrkve podrazumijeva osnovnu gnojidbu, predsjetvenu gnojidbu i prihrane

- mrkva je osjetljiva na prevelike koncentracije soli (NK) u ranom razvoju

- usvaja najveće količine N tijekom druge trećine vegetacije

- potrebna dovoljna količine K (odnos K/N) zbog kvalitete korijena mrkve

- uobičajena mineralna gnojidba bez direktne upotrebe organskih gnojiva

1. Osnovna gnojidba

ukupna potreba P2O5 i K2O

nije potrebno dodavati N (nikako ne više od ¼ ukupne potrebe)

2. Predsjetvena gnojidba

¼ - ½ potrebnog N

3. Prihrana

ostatak N (do ½)kao KAN u prvoj polovini vegetacije

Optimalna gnojidba: 150:80:300 kg/ha N:P2O5:K2O

79. Navedi osnovne karakteristike gnojidbe tikvenjača (reakcija na organsku gnojidbu, osjetljivost na Cl, dinamika gnojidbe krastavca u uzgoju s fertirigacijskim sustavima „kap po kap“).

Najznačajnije vrste povrća iz porodice tikvenjača su: krastavac, tikva, bundeva, lubenica i dinja.

Organska gnojidba vrlo povoljno utječe na visinu i kvalitetu prinosa tikvenjača, optimalni su modeli organo-mineralne gnojidbe.

Utjecaj organske gnojidbe na tikvenjače:

pozitivna reakcija: krastavac, tikva, bundeva, lubenica i dinja

negativna reakcija: -

krastavac: osjetljiv na kloridni anion

- vrlo povoljan učinak neposredne organske gnojidbe

- dobro podnosi širi odnos NH4+/NO3

- oblika N

- krastavac je vrlo osjetljiv na kloridne anione (Cl-)

- K+ potrebno dodavati u obliku skupljih sulfata ili organskom gnojidbom

- gnojidba krastavca u uvjetima bez navodnjavanja

1. jesensko-zimska (ili ranoproljetna) aplikacija organskog gnojiva

2. osnovna gnojidba s ½ do potrebnog P⅔ 2O5 i K2O

3. predsjetvena gnojidba s ostatkom potrebnog P2O5 i K2O ( do ½) te ¼ do ½ potrebnog N⅓

4. prihrane: ostatak potrebnog N (¼ do ½ ukupne potrebe)

54

Raspon optimalne gnojidbe:

175-300 kg/ha N

60-160 kg/ha P2O5

- 180-350 kg/ha K2O - moguća je i folijarna prihrana krastavca (poskupljuje proizvodnju)

- oprez zbog mogućih opekotina lista i cvijeta

- u toplim ljetnim mjesecima vlaženje lista nije preporučljivo zbog opasnosti pojave pepelnice i plamenjače

- pri folijarnoj prihrani treba poštivati sljedeće:

1. u fazi od presađivanja do cvatnje (22-25 dana) koristiti formulacije s naglašenim udjelom fosfora (npr. 11-44-11, 13-40-13 ili 8-42-14)

2. u fazi od cvatnje do plodonošenja, tj. do formiranja prvih plodova (20-22 dana) koristiti formulacije s blago naglašenim udjelom kalija (npr. 15-5-30, 16-8-32 ili 19-11-24)

3. u plodonošenju i berbi (50 i više dana) koristiti formulacije s jako naglašenim udjelom kalija (npr. 9-12-36, 12-12-36, 3-11-38)

4. u slučajevima gubitka lisne mase jednom tjedno koristiti formulacije jednakog udjela N, P i K (npr. 18-18-18 ili 20-20-20)

- optimalna gnojidba krastavca s fertigacijskim sustavima “kap po kap”:

1. jesensko-zimska (ili ranoproljetna) aplikacija organskog gnojiva

2. osnovna gnojidba s ½ do potrebnog P⅔ 2O5 i K2O

3. predsjetvena gnojidba s ¼ do ½ potrebnog N i dio potrebnog P2O5 i K2O (maksimalno do ½) ⅓te

dio P2O5 (do ukupnih potreba) i dio K⅓ 2O (do ½) ostaviti za prihrane, što ovisi o svojstvima tla (nepovoljna svojstva tla podrazumjevaju veći udio gnojidbe prihranama) i očekivanim prinosima (veći prinosi znače i veći postotni udio hraniva u prihranama)

1. ostatak potrebnog N (¼ do ½ ukupne potrebe) te preostalu količinu P2O5 (do ) i K⅓ 2O (do ½) dodati prihranama

formulacije po fazama od presađivanja i cvatnje do plodonešanja i berbi:

presađivanje do cvatnje - naglašeni udio P (npr. 11-44-11)

cvatnja do plodonošenja - blago naglašeni udio K (npr. 19-11-24)

plodonošenje i berbe - jako naglašeni udio K (npr. 3-11-38)

- prihrana uz fertirigaciju „kap po kap”

1. od presađivanja do cvatnje (25-30 dana)

formulacije s naglašenim udjelom P (11-44-11, 13-40-13, 8-42-14)

2. od cvatnje do plodonošenja, tj. formiranja prvih plodova (20-22 dana)

55

formulacije blago naglašenog udjela K (15-5-30, 16-8-32, 19-11-24)

3. u berbi od prvih plodova (40-50 dana)

formulacije jako naglašenog udjela K (9-12-36, 12-12-36, 3-11-38)

80. Navedi osnovne karakteristike gnojidbe lepirnjača (reakcija na organsku gnojidbu, osjetljivost na nedostatak mikroelementima, dinamika i količine gnojidbe graška s N).Najznačajnije vrste povrća iz porodice lobodnjača su: špinat, blitva i ciklaosjetljive na neposrednu organsku gnojidbupotencijalna akumulacija NO3 intenzivnom mineralizacijom organskog gnojivaprakticirati sjetvu nakon usjeva koji je gnojen organskim gnojivom

- grašak: osjetljiv na nedostatak Fe, Mn, B i Mo (posebno Mn i B)

- organska gnojidba praktično se ne primjenjuje neposredno za grašak

- gnojidba graška

1. osnovna gnojidba s ½ do ⅔ potrebnog P2O5 i K2O

2. predsjetvena gnojidba s ostatkom potrebnog P2O5 i K2O (⅓ do ½) te sav N potreban u gnojidbi (do 40 kg/ha) za rani porast i razvoj korijena

3. prihrana graška nije uobičajena, ali je ponekad potrebna ako nitrofiksacija nije odgovarajućeg intenziteta

grašku slabijeg porasta prihranom dodati 25-30 kg/ha N (100 kg KANa)

4. na alkalnim (karbonatnim) tlima folijarno aplicirati B (0,5-1,0 kg/ha B otopinom koncentracije 0,5-1,0 %), Fe (0,1-0,2 %) i Mn (0,2-0,5 %)

5. na kiselim tlima folijarno aplicirati Mo u vodotopivim oblicima

Raspon optimalne gnojidbe:

30-50 kg/ha N

45-80 kg/ha P2O5

120-300 kg/ha K2O

56