Ispitna Pitanja BS 2015/16

8/18/2019 Ispitna Pitanja BS 2015/16

1/25

UNIVERZITET APEIRONBEZBJEDNOST SAOBRAĆAJAISPITNA PITANJA

1. Koje štetne posljedie po !i"ot lj#di p$oi%"odi s&o'$&(&j )-

BEZBJEDNOST (POGINULI, POVREĐENI, MATERIJALNA ŠTETA, GUBICI SN), ISCRPLJIVANJELJUDSKIH RESURSA, EKOLOGIJA (IZDUVNI GASOVI, BUKA, OTPADNI MATERIJALI), SOCIJALNOURUŠAVANJE MEĐULJUDSKIH ODNOSA

*. +t& o,o-#(#je ,je$enje ni"o& 'e%'jednosti s&o'$&(&j&)- OPIS I OCJENU POSTOJEĆEG STANJA, DEFINISANJE ŽELJENOG STANJA – VIZIJA I CILJEVI,

MJERENJE EFEKATA KONTRAMERA, UNAPREĐENJE BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

. N& osno"# /oji0 po/&%&telj& se "$ši ojen& ni"o&'e%'jednosti s&o'$&(&j&)

- OCJENA NIVOA BS MOŽE SE VRŠITI NA OSNOVU DIREKTNIH I INDIREKTNIH POKAZATELJAIOSTALIM METODAMA

. +t& %n&2i nepostoj&nje t$end& op&d&nj& posljedi&'e%'jednosti s&o'$&(&j&)

- DRUŠTVO NEMA STABILNE I SNAŽNE MEHANIZME ZAŠTITE, NEMA STRATEGIJA BS KOJE ĆEINTEGRISATI POJEDINCE I INSTITUCIJE SISTEMA

3. K&$&/te$isti/e p$"e 4&%e 'e%'jednosti s&o'$&(&j& 15*36153 )

- AUTOMOBIL JE KORIŠTEN PO ANALOGIJI KONJSKE ZAPREGE, BRZINE SU BILE OGRANI!ENE("# – $# %&' PA , – "# %&' TERETNA VOZILA, – "# %&' U NASELJIMA), AUTOMOBIL JEBIO VEOMA SKUP, VLASNICI VOZILA SU IMALI POSEBAN STATUS * VISOKA KLASA, STEPENMOTORIZACIJE JE BIO DO $+ MV'"### STANOVNIKA

- PRVA SN SA POGINULIM (PET LICA) EVIDENTIRANA U GLAZGOVU "-. G/, DRUGA SN SAPOGINULIM EVIDENTIRANA U LONDONU " 0 G/ (POGINUO PJEŠAK, ISTRAGA JE UTVRDILADA SE VOZILO KRETALO VELIKOM BRZINOM*"$ %&'), TREĆA SN SA POGINULIM (VOZA!)DOGODILA SE U SAD " 0

- SN TRETIRANE KAO VRSTA KRIVI!NOG DOGAĐAJA, SN SE RIJETKO I SLU!AJNO DOGAĐAJU,ISTRAŽIVANJA SN POJEDINA!NA 12ŠTA SE DOGODILO22, BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA SEVEŽE ZA INTERES POJEDINCA, DRUŠTVENI PROBLEM BEZBJEDNOSTI NE POSTOJI, BAZEPODATAKA SN NE POSTOJE, TEORIJA VJEROVATNOĆE NASTANKA SN (BROJ VOZA!A IBROJ VOZILA)

7. K&$&/te$isti/e d$#-e 4&%e 'e%'jednosti s&o'$&(&j&15*89 : 15738;9 )

- NAGLI RAST BROJA MOTORNIH VOZILA U SVIJETU, RAZVOJ SVIH VIDOVA SAOBRAĆAJA,GRADNJA I MODERNIZACIJA PUTEVA, AUTOMOBIL JE PREDMET DIVLJENJA, OGRANI!ENJABRZINE $# %&' – SPRE!AVANJE RASTA BROJA SN, TEHNI!KE MOGUĆNOSTI NOVIHVOZILA*PORAST SN U SVIJETU

- PRILAGOĐAVANJE !OVJEKA NOVIM SAOBRAĆAJNIM USLOVIMA, REŠAVANJE PROBLEMAUPRAVLJANJA VOZILOM, REŠAVANJE SAOBRAĆAJNIH SITUACIJA, TEORIJA SKLONOSTI!INJENJA INCIDENTA JE JEDINA PREVENTIVA ZASNOVANA NA OTKRIVANJU OSOBINA KODPOTENCIJALNIH VOZA!A

- SISTEMSKA BRIGA O PROJEKTU PUTA, VOZILA I OSPOSOBLJAVANJU VOZA!A, U SISTEM SEUKLJU!UJU PRAVNICI, INŽENJERI, PSIHOLOZI, BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA POSTAJEDRUŠTVENI PROBLEM , BS NIJE SAMO PROBLEM POJEDINCA

- DOKTRINA -E ENGINEERING*EDUCATION*ANFORCEMENT, SAOBRAĆAJ JE BEZBJEDAN

ENGINEERING * AKO SU VOZILA DOBRO PROJEKTOVANA, AKO SU PUTEVI DOBROPROJEKTOVANI , EDUCATION * SAOBRAĆAJ AKO SU LJUDI DOBRO OBU!ENI , ANFORCEMENT* AKO SVI KORISNICI PUTA POŠTUJU PRAVILA SAOBRAĆAJA

- DAJU SE ODGOVORI NA PITANJE 12ZAŠTO22, DOMINIRA 12TEORIJA SKLONOSTI22, OTKRIVANJEVOZA!A KOJI SU SKLONI SN (RECIDIVISTI), ZAPO!ETO UBLAŽAVANJE PORASTAPOKAZATELJA BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

- UBLAŽAVANJE PORASTA BROJA SN, RAST POSLJEDICA SN (VEĆE BRZINE), APSOLUTNIPOKAZATELJI BS (BROJ SN I POSLJEDICE) RASTU PROGRESIVNO (BRŽE OD LINEARNOGRASTA), RELATIVNI POKAZATELJI BS (BROJ SN NA "## ### STANOVNIKA, BROJNASTRADALIH NA "## MILIONA VOZILO*KILOMETARA RASTE DEGRESIVNO (SPORIJE ODLINEARNOG RASTA)

;. K&$&/te$isit/e t$e(e 4&%& 'e%'jednosti s&o'$&(&j& 15738;9DO 15


2/25

- BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA DEFINITIVNO POSTAJE PROBLEM DRUŠTVA (POGINULI IPOVREĐENI, MATERIJALNA ŠTETA, INDIREKTNE POSLJEDICE SN, EKOLOŠKE POSLJEDICE)

- UVODE SE ZAŠTITNE MJERE U SAOBRAĆAJU (OGRANI!ENJA BRZINE, SIGURNOSNI POJASEVI –NAKON "+ GODINA ISTRAŽIVANJA, KACIGE, RAZDVAJANJE MOTORNOG OD OSTALOGSAOBRAĆAJA, STANDARDI ZA VOZILA, OGRANI!ENJE UPOTREBE ALKOHOLA) OSNIVAJU SEBEZBJEDNOSNE INSTITUCIJE, DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA SN, BAZE PODATAKA SN,MULTIDISCIPLINARNA ISTRAŽIVANJA I ANALIZE UZROKA SN, ZNA!AJ FAKTORA 12!OVJEK22 USISTEMU BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA, ANALIZA POJEDINA!NIH I ZDRUŽENIH GREŠAKA –

VOZA! I OSTALI, NOVA PRAVILA


3/25

BEZBJEDNOSTI (SPRE!AVANJE'SMANJENJE VJEROVATNOĆE NASTANKA SN), PASIVNEBEZBJEDNOSTI (SMANJENJE ŠTETNIH POSLJEDICA SN) I KOMBINOVANE METODE AKTIVNE IPASIVNE MJERE BS (SMANJENJE BROJA I POSLJEDICA SN)

- BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA JE NAU!NA DISCIPLINA KOJA IZU!AVA MEĐUZAVISNOST IZMEĐUSAOBRAĆAJNOG I DRUGIH DRUŠTVENIH PROCESA SA JEDNE I ŠTETNIH POSLJEDICASAOBRAĆAJA SA DRUGE STRANE

- BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA IZU!AVA I POKUŠAVA OTKRITI ZAKONITOSTI NASTANKAŠTETNIH POSLJEDICA SAOBRAĆAJA U CILJU OPTIMIZACIJE SAOBRAĆAJNOG PROCESA I

SMANJENJA ŠTETNIH POSLJEDICA17. O'l&st nno- i%#2&"&nj& BS)

- PREDMET IZU!AVANJA, METODE ISTRAŽIVANJA, PRAKTI!N6 CILJEV6 IZU!AVANJA

1;. P$ed,eti BS # ši$e, s,isl#)- SAOBRAĆAJNE NEZGODE SA SVOJIM POSLJEDICAMA, ZAUZIMANJE ŽIVOTNOG P ROSTORA,

ZAGAĐENJE ŽIVOTNOG PROSTORA (BUKA, IZDUVNI GASOVI/////), NEGATIVAN PSIHOLOŠKIUTICAJ NA !OVJEKA*POJEDINCA, NEGATIVAN SOCIJALNI UTICA*SOCIJALNO ZAGAĐIVANJESREDINE

1NO SAZNANJE)- OPIS POJAVE – DESKRIPCIJA PROBLEMA, KLASIFIKOVANJE – KATEGORIZACIJA I TIPOLOGIJA

PROBLEMA, UTVRĐIVANJE I TUMA!ENJE ZAKONITOSTI, UZRO!NO*POSLJEDI!NI ODNOSI IVEZE U PREDMETU ISTRAŽIVANJA*;. +t& pod$&%#,je"& ?ETOD ?JERENJA BS)


4/25

- METOD MJERENJA PODRAZUMJEVA MJERENJA I UPOREĐIVANJA NEPOZNATE I POZNATE JEDNORODNE VELI!INEPRIMJER MJERENJE DUŽINE SE VRŠI TAKO ŠTO SE NEPOZNATA DUŽINA POREDI SAPOZNATOM DUŽINOM – ETALONOM (METAR, PANTLJIKA, LENJIR)

- U NEDOSTATKU OPŠTE PRIHVAĆENOG MJERILA (ETALON, STANDARD) KORISTE RELATIVNAPOREĐENJA NEPOZNATIH VELI!INA, PRIMJER NEZNAMO DUŽINU DIONICE PUTA ALIPOREĐENJEM UTVRĐUJEMO DA LI JE MANJA OD DRUGE DIONICE

*NO POS?ATRANJA # BS)

-DUBINSKE STUDIJE KONFLIKTA'IN DEPTH CONFLIKT STUDIES , MEĐUNARODNE STUDIJE 'INTERACTIONAL STUDIES RAZGOVORI'INTERVIE3S , ANALIZA PONAŠANJA'BEHAVIOURAL IEKSPERIMENT


5/25

7. +t& s# to DUBINSKE STUDIJE /oni/t&8IN6DEPTCONFIKT STUDIES)

- DUBINSKE STUDIJE KONFLIKTA'IN*DEPTH CONFLIKT STUDIES SU NAU!NA POSMATRANJAUSMJERENA NA KONFLIKTE U SAOBRAĆAJU * OBUHVATAJU RAZGOVORE SA U!ESNICIMAKONFLIKTA

;. +t& s# to ?EGUNARODNE STUDIJE8INTERATIONAFSTUDIES BS)

- MEĐUNARODNE STUDIJE SU NAU!NA POSMATRANJA USMJERENA NA INTERAKCIJE IZMEĐUU!ESNIKA U SAOBRAĆAJU I VOZILA, PUTA I OKOLINE

- POZITIVNE INTERAKCIJE DOPRINOSE BS I OBRATNO

NOPOS?ATRANJA I EKSPERI?ENTA )

- KOD NAU!NOG POSMATRANJA POSMATRA! NE UTI!E NA RAZVOJ POJAVE- KOD EKSPERIMENTA SE PLANSKI DJELUJE NA PROMJENE SAOBRAĆAJA- KOD EKSPERIMENTA SE OMOGUĆUJE STVARANJE USLOVA IZ KOJIH SE MOŽE DOĆI DO

SPOZNAJE UZRO!NO*POSLEDI!NIH ODNOSA I VEZA- TEHNOLOŠKIM RAZVOJEM, METOD EKSPERIMENTA POSTAJE ZNA!AJNIJI U SISTEMU BS

*. Koji s# po%n&ti e/spe$i,nti s& s#d&$i,& )- UDAR VOZILA U NEPOKRETNU PREPREKU, PREVRTANJA VOZILA, NALET VOZILA UPJEŠAKA'LUTKU- OVE EKSPERIMENTE PRATE SNIMANJA I MJERENJA NA OSNOVU KOJIH SE REALIZUJU

ISTRAŽIVANJA I FPRMIRA DOKUMENTACIJA

. +t& je to nni ,etod KO?PARAIJE )- METOD KOMPARACIJE*UPOREĐIVANJA JE NEZAOBILAZAN METOD U MJERENJU STANJA BS,

OBZIROM NA PROBLEM OBJEKTIVNOG MJERENJA STANJA BS, UPOREĐUJU SE POKAZATELJIBS, UGROŽENOST, STAVOVI I PONAŠANJE POJEDINIH KATEGORIJA STANOVNIŠTVA

- UPOREĐIVANJE SE VRŠI IZMEĐU POJEDINIH DRŽAVA (U ODNOSU NA ZEMLJE EU I ZEMLJEOECD), POJEDINIH REGIONA , POJEDINIH MIKRO LOKACIJA

- METOD KOMPARACIJE*UPOREĐIVANJA JE NEZAOBILAZAN METOD U MJERENJU STANJA BS,OBZIROM NA PROBLEM OBJEKTIVNOG MJERENJA STANJA BS

- METOD KOMPARACIJE JE POSEBNO ZNA!AJAN KOD ISPITIVANJA EFEKATA POJEDINIHSISTEMA ZAŠTITE, KOD IZBORA VOZILA, KOD IZBORA VOZA!A

- METOD KOMPARACIJE MOŽE DJELOMI!NO DOPUNITI METOD EKSPERIMENTA I DRUGEMETODE !IJA JE PRIMJENA OGRANI!ENA

- OCJENA STANJA BS SE VRŠI PRIJE I POSLE PRIMJENE METODE KOMPARACIJE

. +t& je to ASE STUD ,etod&)- CASE STUD9 METOD SE PRIMJENJUJE ONDA KADA SE IZVRŠI TIPIZACIJA SN ILI KONFLIKATA U

SAOBRAĆAJU- NEOPHODNO IZVRŠITI STUDIJU ODABRANOG PRIMJERA – CASE STUD9 - POSEBNO SE ANALIZIRA KO JE I NA KOJI NA!IN MOGAO IZBEĆI SN, KO JE I KAKO DOPRINEO

VELI!INI POSLJEDICE

3. +t& je to EKSPERTSKA ,etod&)- EKSPERTSKA METODA JE ZASNOVANA NA AKTIVNOSTI EKSPERTSKE GRUPE, POSEBNO U

IZBORU KONTRA MJERA- EKSPERTSKU GRUPU !INE STRU!NJACI RAZLI!ITOG OBRAZOVNOG PROFILA SUDSKI VJEŠTACI,

POLICIJSKI EKSPERTI ZA BS, SUDIJE , TUŽIOCI, URBANISTI , PROJEKTANTI SAOBRAĆAJNEINFRASTRUKTURE

7. Poj&, i %n&2&j teo$ije i%#2&"&nj& s&o'$&(&jni0 ne%-od&)- CILJ TEORIJSKOG IZU!AVANA SN JE UTVRĐIVANJE ZAKONITOSTI NASTANKA SN I U!EŠĆA

POJEDINIH U!ESNIKA U SAOBRAĆAJU


6/25

- POSEBNO SU ZNA!AJNE SLJEDEĆE TEORIJE TEORIJA SLU!AJA, TEORIJA ZARAZE, TEORIJASKLONOSTI I SPELL TEORIJA

;. Poj&, TEORIJE SFU>AJA)- TEORIJA SLU!AJA JE PRVA NAU!NA TEORIJA KOJA SE BAVILA UTVRĐIVANJEM ZAKONITOSTI

BROJA SN POJEDINIH VOZA!A, ZASNIVALA SE NA STATISTICI ODNOSNO PUASONOVOJRASPODJELI VJEROVATNOĆA

- TEORIJA SLU!AJA POLAZI OD PRETPOSTAVKE DA SVI VOZA!I IMAJU ISTE ŠANSE DA IMAJU

JEDNAK BROJ SN ODNOSNO DA SU IM ISTE ŠANSE DA U!ESTVUJU U SN- TEORIJA SLU!AJA NIJE MOGLA OBJASNITI NEKE POJAVE , TIPA ODREĐENE GRUPE VOZA!A

IMAJU ZNATNO VEĆI BROJ SN NEGO DRUGE, U JEDNOJ KOMPANIJI MALA GRUPA ($#*-#)5VOZA!A OSTVARUJE # 5 SN OD UKUPNOG BROJA KOJE OSTVARE VOZA!I U KOMPANIJI ,POSTOJI GRUPA VOZA!A KOJA U SVOM RADNOM VIJEKU NE NAPRAVI SN

; >"?>$?>-?////////>> @>'

3. +t& je to STEPEN IZFOENOSTI OPASNOSTI : Sio )- STEPEN IZLOŽENOSTI OPASNOSTI – S6 JE POKAZATELJ KOJI ISKAZUJE BROJ SN ILI

NJIHOVE POSLJEDICE NA OSTVARENE VOZILO*KILOMETRE- STEPEN IZLOŽENOSTI OPASNOSTI S6, DOBIJA SE NA OSNOVU PODATAKA O UKUPNOM

BROJU SN I VELI!INE VOZILO*KILOMETRI S6; UKUPAN BROJ SN'IZNOS VOZILO*KILOMETRI

33. +t& je to IZ?JERITEFJ IZFOENOSTI OPASNOSTI)- IZMJERITELJ IZLOŽENOSTI POKAZUJE NIVO UGROŽENOSTI STANOVNIKA NEKOG

PODRU!JA, PREDSTAVLJA ODNOS IZMEĐU BROJA SN, ILI BROJA POGINULIH ILIPOVREĐENIH ILI VISINE ŠTETE I BROJA STANOVNIKA KOJI ŽIVE NA POSMATRANOMPODRU!JU

+I6;(N "# )' B:

I6 – IZMJERITELJ IZLOŽENOSTI ODNOSNO BROJA SN ILI BROJA POGINULIH ILI POVREĐENIHILI VISINE ŠTETE I SLI!NO NA "## ### STANOVNIKA


7/25

N – BROJ SN ILI BROJ POGINULIH ILI POVREĐENIH ILI VISINE ŠTETE U ODREĐENOM PERIODU ZA ODREĐENU TERITORIJU

- B: – BROJ STANOVNIKA U PODRU!JU POSMATRANJA

37. +t& je to IZ?JERITEFJ IZ?JERITEFJE U>ESTAFOST)- IZMJERITELJ IZMJERITELJE U!ESTALOSTI POKAZUJE NIVO U!ESTALOSTI BROJA POVREĐENIH ILI

POGINULIH ILI IZNOSA ŠTETE NA "## MILIONA KILOMETARA

I;(N "# )' S- N – BROJ SN ILI BROJ POVREĐENIH ILI POGINULIH ILI IZNOSA ŠTETE U ODREĐENOM PERIODU

ODNOSNO NA ODREĐENOJ TERITORIJI- S * PREĐENI PUT NA ODREĐENOJ TERITORIJI ILI PUTU ZA ODREĐENI BROJ MOTORNIH VOZILA I

SL/

3;. +t& je to IZ?JERITEFJ USTINE)- IZMJERITELJ GUSTINE POKAZUJE ODNOS IZMEĐU BROJA SN, ILI BROJA POGINULIH ILI IZNOSA

ŠTETE I BROJA REGISTROVANIH MOTORNIH VOZILA NA POSMATRANOM UZORKU (TERITORIJ,KOMPANIJA//)

.I ; (N "# )' B

N – BROJ SN ILI BROJ POGINULIH ILI POVREĐENIH ILI VISINE ŠTETE U ODREĐENOM PERIODU ZAODREĐENU TERITORIJU POSMATRANJA

B – BROJ REGISTROVANIH VOZILA U PODRU!JU POSMATRANJA

3


8/25

73. +t& s# to Rel&ti"ni po/&%&telji)- RELATINI POKAZATELJI BS SE DOBIJU KAO KOLI!NIK NEKOG OD NABROJANIH APSOLUTNIH

POKAZATELJA O BROJU SN I NJIHOVIH POSLJEDICA I NEKE DRUGE ZNA!AJNE VELI!INE (BROJ

STANOVNIKA, BROJ VOZILA, BROJ VOZA!A, BROJ PREĐENIH KILOMETARA, DUŽINE DIONICEPUTA, TONAKILOMETARA, BROJ PUTNIKKILOMETARA////)

77. +t& je to Rel&ti"ni '$oj SN)* RELATIVNI BROJ NEZGODA – N JE BROJ SN NA JEDINICI PREĐENOG PUTA ODNOSNO NA

JEDINICI INTENZITETA SAOBRAĆAJA (&6%&)

- GODIŠNJI PREĐENI PUT * S PO DIONICI PUTA DOBIJA SE MNOŽENJEM DNEVNOGINTENZITETA VOZILA NDIV, DUŽINE DIONICE LD I BROJA DANA U GODINI * -+

- NAJ!EŠĆE SE KORISTE SLJEDEĆI RELATIVNI POKAZATELJI BROJ SVIH SN NA "# ###REGISTROVANIH VOZA!A, BROJ SN NA "## KILOMETARA PUTA, BROJ SN NA "# ### VOZILA,BROJ SN NA "## MILIONA PREĐENIH KILOMETARA, BROJ POGINULIH NA "# ###

REGISTROVANIH VOZILA, BROJ NASTRADALIH NA "## MILIONA PREĐENIH KILOMETARA,BROJ POGINULIH NA "## HILJADA STANOVNIKA*JAVNI RIZIK, BROJ POGINULIH NA "## ###REGISTROVANIH VOZILA*SAOBRAĆAJNI RIZIK, BROJ POGINULIH NA "## MILIONA PREĐENIHKILOMETARA*DINAMI!KI SAOBRAĆAJNI RIZIK

7;. +t& je to JAVNI RIZIK)- JAVNI RIZIK PREDSTAVLJA GODIŠNJI BROJ POGINULIH U SN NA "## ### STANOVNIKA I MJERI

RIZIK SVAKOG STANOVNIKA DA POGINE U SN

- NAPRIMJER, PREMA OVOM POKAZATELJU AUSTRALIJA SE NALAZI NA 0/ MJESTU OD $- ANALIZIRANE ZEMLJE !LANICE OECD, SREDNJA VRIJEDNOST ZA ZEMLJE OECD JE ""/POGINULIH NA "## ### STANOVNIKA, SRBIJA JE U $##"/ GODINI IMALA "4 POGIMULIH NA"## ### STANOVNIKA

7


9/25

- POKAZATELJI BS POJEDINIH RASKRSNICA * MOGU SE POREDITI RASKRSNICE ISTOG TIPASLI!NE ILI ISTE GEOMETRIJE, SLI!NOG REŽIMA SAOBRAĆAJA U RASKRSNICI

- BIRAJU SE PARAMETRI KOJI UOBZIRUJU INTENZTITE SAOBRAĆAJA BROJ SN NA "## ###VOZILA KOJA UĐU U RA SKRSNICU IZ SVIH PRAVACA, BROJ STRADALIH NA "# ### VOZILAKOJA UĐU U RASKRSNICU

;. Indi$e/tni po/&%&telji BS )- INDIREKTNI POKAZATELJI BS TREBA DA ODGOVORE NA PITANJE DA LI SE MOŽE OCJENJIVATI

BS I PRIJE NASTANKA PRVE SN ODNOSNO BEZ POZNAVANJA PODATAKA O SN I NJIHOVIMPOSLJEDICAMA

- INDIREKTNI POKAZATELJI BS SU BROJ I TEŽINA KONFLIKTA U SAOBRAĆAJU – TRAFFICCONFLICT, POKAZATELJI O POTENCIJALNIM SAOBRAĆAJNIM KONFLIKTIMA, NIVOIZLOŽENOSTI SAOBRAĆAJU*EPOSURE TO ROAD TRAFFIC, RAZLI!ITA MJERILA PONAŠANJA –BEHAVIOURAL MEASURES (PROSJE!NA BRZINA, STEPEN KORIŠTENJAPOJASEVA, BROJPOJEDINIH PREKRŠAJA), MJERILA STANDARDA I KVALITETA PUTEVA, MJERILA STANDARDA IKVALITETA VOZILA

;3. Poj&, s&o'$&(&jno- /oni/t&)- KONFLIKT JE SAOBRAĆAJNA SITUACIJA U KOJOJ SE DVA ILI VIŠE U!ESNIKA U SAOBRAĆAJU U

VREMENU I PROSTORU PRIBLIŽAVAJU JEDAN DRUGOM , TAKO DA JE SUDAR NEIZBEŽAN,UKOLIKO SE NJIHOVO KRETANJE NE PROMJENI

- RAZVIJENA JE POSEBNA TEHNIKA SAOBRAĆAJNIH KONFLIKTA* TRAFFIC CONFLICTTECHNIUES (TCT), ZASNOVANA NA PRETPOSTAVCI DA JE INTERAKCIJA IZMEĐU U!ESNIKAU SAOBRAĆAJU OPISANA KAO KONTINIUM DOGAĐAJA, ODNOSNO DA POSTOJI VEZA IZMEĐU

BROJA KONFLIKATA I BROJA SN- TEHNIKA KONFLIKTA *TCT JE SKUP PROCEDURA KOJIMA SE IDENTIFIKUJE, EVIDENTIRA I

ANALIZIRA KNFLIKT U SAOBRAĆAJU- TEHNIKA KONFLIKTA ZAHTJEVA POSMATRA!E OBU!ENE DA PREPOZNAJU, PROCJENE I

EVIDENTIRAJU KONFLIKTE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE * SNIMANJE SE VRŠI DVA DO TRI SATAU TOKU DVA DO PET DANA

- DANAS SU RAZVIJENE SLJEDEĆE METODE KONFLIKTNE TEHNIKE SUBJEKTIVNE METODE(!OVJEK POSMATRA I KVALIFIKUJE KONFLIKT), OBJEKTIVNE METODE KONFLIKTA (KONFLIKTSE SNIMA KAMEROM I KASNIJE ANALIZIRA)

;7. Koji s# po%iti"ni p$i,je$i KONFIKTNE te0ni/e)- POZITIVNI PRIMJERI KONFLIKTNE TEHNIKE SU PROCJENA EFIKASNOSTI KRUŽNIH RASKRSNICA,

PROCJENA LOKACIJE PJEŠA!KIH PRELAZA I AUTOBUSKIH STAJALIŠTA, PROCJENA RAZLI!ITIHREŽIMA SAOBRAĆAJAPROCJENA EFIKASNOSTI RAZLI!ITIH KONTRA MJERA

;;. S&d$!&j An&li%e BS)- ANALIZA BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PODRU!JU OBUHVATA SADRŽAJE UVOD –

DEFINIŠE PROSTOR ISTRAŽIVANJA, VRIJEME, PREDMET, METOD, CILJEVE I ZADATKEISTRAŽIVANJA I NAJVAŽNIJA OGRANI!ENJA- ANALIZA KARAKTERISTIKA PUTNE MREŽE * ZNA!AJAN FAKTOR BS, POSEBNO SU ZNA!AJNI

UTICAJI NA PROTO!NOST I BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA (BROJ I ŠIRINA SAOBRAĆAJNIHTRAKA, UZDUŽNI I POPRE!NI NAGIBI PUTA, NEPOVOLJNE KRIVINE, PREGLEDNOST PUTA,PODUŽNA I POPRE!NA ODVODNJA VODE, UREĐENOST AUTOBUSKIH STAJALIŠTA NA PUTU,ŠIRINA I KVALITET BANKINE, BERME ILI TROTOARA, POSTOJANJE GEOMETRIJA RASKRSNICA IŠIRINE RAZDJELNIH OSTRVA, VRSTA I KVALITET KOLOVOZNOG ZASTORA)

- ANALIZA REŽIMA TEHNI!KOG REGULISANJA SAOBRAĆAJA I STANJE SAOBRAĆAJNESIGNALIZACIJE – USPOSTAVLJENI REŽIM SAOBRAĆAJA (NAMJENA SAOBRAĆAJNIH POVRŠINA,SKUP OGRANI!ENJA I ZABRANA) BITNO UTI!U NA PROTO!NOST I BS, KAO I ŠTO SU BITAOGRANI!ENJA I ZABRANE TIPA BRZINE KRETANJA, ZABRANE SKRETANJA, PARKIRANJA I ZAUSTAVLJANJA, NA!INE REGULISANJA PRVENSTVA PROLAZA, POSTOJANJA I STANJESIGNALIZACIJE

- ANALIZA KARAKTERISTIKE SAOBRAĆAJNIH TOKOVA – SU VEOMA BITNE IZ RAZLOGA ŠTOUSTROJENE MJERE KOJE UTI!U NA BS MORAJU BITI USKLAĐENE SA INTENZITETOM,

STRUKTUROM, PROSTORNOM I VREMENSKOM RASPODJELOM SAOBRAĆAJNIH TOKOVA- ANALIZA VAŽNIH ELEMENATA OKOLINE I AMBIJENTA – SAOBRAĆAJ SE ODVIJA U

DRUŠTVENOM, EKONOMSKOM I POLITI!KOM AMBIJENTU KOJI UTI!U NA EFIKASNOSTPROVOĐENJA POJEDINA!NIH MJERA/ STOGA JE NEOPHODNO UREDITI AMBIJENT PUTA,PUTNIH OBJEKATA I POJASA PUTA, PROLASKA KROZ NASELJENA MJESTA, VODEĆI RA!UNA ODRUŠTVENOM AMBIJENTU KOJI MOŽE UTICATI NA BS/

- OPŠTA ANALIZA BROJA I STRUKTURE SN – SU ZNA!AJAN POJAVNI OBLIK NEBEZBJEDNOSTISAOBRAĆAJA, SN SU NAJVAŽNIJI ELEMENT PREDMETA ISTRAŽIVANJA I TREBA IM POSVETITIPOSEBNU PAŽNJU, POTREBNO JE ANALIZIRATI STATISTI!KI UZORAK KOJI SE ODNOSI NABROJ SN I STRUKTURU SN SA OSVRTOM NA POSLJEDICE SN, U PERIODU OD NAJMANJE PETGODINA

- OPŠTA ANALIZA BROJA I STRUKTURE NASTRADALIH U SN – STRADALI LJUDI SUNAJZNA!AJNIJA POSLJEDICA SN

POTREBNO JE ANALIZIRATI STRUKTURU NASTRADALIH PREMA POSLJEDICI POGINULI,TEŠKO POVREĐENI, LAKŠE POVREĐENI ANALIZA SE VRŠI I PREMA KATEGORIJI U!ESNIKA USAOBRAĆAJU VOZA!I, PUTNICI, PUTNICI*SUVOZA!I, MOTOCIKLISTI, BICIKLISTI, PJEŠACI,

DODATNE ANALIZE MOGUĆE JE VRŠITI PREMA POLU I VOZA!KOM STAŽU- PROSTORNA DISTRIBUCIJA SN, TREBA DA ODGOORI NA PITANJE GDJE SE SN DOGODILA8

JEDAN OD VAŽNIJIH ZADATAKA ANALIZE JE VEZIVANJE SN ZA STACIONAŽU NA PUTEVIMA


10/25

ODNOSNO U ULICAMA U NASELJU ZA KUĆNI BROJ, KAO REZULTAT TOPOGRAFSKE ANALIZEDOBIJAJU SE KARTE SN, LINIJSKI GRAFIKONI SN I SITUACIONI PLANOVI SN, KARTE SN SUPOGODNE ZA MAKRO ANALIZU NA VAŽNIM POVRŠINAMA ODNOSNO PODRU!JIMA

- LINIJSKI GRAFIKONI SU POGODNI ZA PRIKAZ PROSTORNE RASPODJELE SN NA DIONICI PUTA(NA SAOBRAĆAJNOM SEKTORU, NA OPASNOJ DIONICI///), NA OSNOVU TOPOGRAFSKE ANALIZE SE IZDVAJAJU TZV/ CRNE TA!KE KOJE PREDSTAVLJAJU MJESTA NA PUTEVIMA,DIONICE PUTEVA, ZONE SAOBRAĆAJA U KOJIMA SE !EŠĆE DOGAĐAJU SN, ZA OVA MJESTAPOVEĆANOG UGROŽAVANJA SAOBRAĆAJA CRTAJU SE POSEBNI SITUACIONI PLANOVI SA

DETALJNIM PRIKAZOM SN PO LOKACIJAMA, VRSTAMA, POSLJEDICAMA, VREMENOMDOGAĐANJA//////

- VREMENSKA DISTRIBUCIJA RASPODJELE SN, ODGOVARA NA PITANJE8 KADA SE DOGODILASN8 RADI UO!AVANJA OSOBINE POJAVE SN ZNA!AJNA JE GODIŠNJA DISTRIBUCIJA *UO!AVANJE TRENDA RAZVOJA POJAVE MJESE!NA RASPODJELA UO!AVANJE SEZONSKIHOSCILACIJA IZRADE GODIŠNJIH PLANOVA RADA*DNEVNA RASPODJELA – UTI!E NAPLANIRANJE SEDMI!NIH RASPOREDA RADA*!ASOVNA RASPODJELA – UTI!E NA PLANIRANJERADA U TOKU DANA

- TIPOLOŠKA ANLIZA SN – STATISTI!KI GLEDANO POZNAJE "- VRSTA SN SUDAR IZSUPROTNOG SMJERA (BO!NI SUDAR, SUDAR PRI VOŽNJI U ISTOM SMJERU, SUDAR PRIUPOREDNOJ VOŽNJI, NALET U ZAUSTAVLJENO ILI PARKIRANO VOZILO, UDAR U OBJEKAT NAPUTU, PREVRTANJE VOZILA NA PUTU, SLETANJE VOZILA SA PUTA, SLETANJE SA KOLOVOZA IUDAR U OBJEKAT, SUDAR DRUMSKOG I ŽELJEZNI!KOG VOZILA, ISPADANJE IZ VOZILA UPOKRETU, OBARANJE ILI GAŽENJE PJEŠAKA, OBARANJE ILI GAŽENJE STOKE, OSTALE VRSTESN

- ANALIZA OKOLNOSTI NASTANKA SN – DAJE ODGOVOR NA UZROK NASTANKA SN VEZANO ZA PROPUSTE KOJI SU DOVELI DO ISTE, GRUPISANJEM POJEDINA!NIH ANALIZA UZROKA SNMOŽE SE DOĆI DO OCJENE UZROKA SN SA POSEBNIM OSVRTOM NA PROPUSTE VOZA!A IDRUGIH, NA DOPRINOSU NASTANKA SN, OVA ANALIZA JE DISKUTABILNA JER SE RADINEPOSREDNO PRIJE SUDSKOG EPILOGA, ALI JE EVIDENTNO DA JE NAJVEĆI BROJKVALIFIKACIJA KOJE SU FORMIRANE U ISTRAŽNOM POSTUPKU DOBIO I SUDSKI EPILOG

- OVA ANALIZA JE VEOMA ZNA!AJNA ZA PROJEKTOVANJE KONTRA MJERA ZA SPRE!AVANJEBUDUĆIH SN PROPUSTE BI TREBALO VEZATI ZA U!ESNIKE U SAOBRAĆAJU ALI I ZA OSTALESUBJEKTE BS

- UPOREDNA ANALIZA SA REFERENTNIM PODRU!JIMA * JE ZASNOVANA NA POREĐENJU ANALIZE SA DRUGIM REFERENTNIM PODRU!JIMA (PODRU!JA SLI!NA NAŠEM PODU!JU) ALI ISA ZEMLJAMA OECD ILI EU

- ANALIZA DOSADAŠNJIH MJERA I AKTIVNOSTI * ZAHTJEVA PRAĆENJE REALIZACIJE SVIHDOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI RAZLI!ITIH SUBJEKATA BS, KAKO BI SE MOGLI I DALJE KORISTITIODNOSNO ELIMINISATI ONE MJERE KOJE SU SE POKAZALE KAO NEPRODUKTIVNE/

- PRIJEDLOG BUDUĆIH AKTIVNOSTI SA PROCJENOM TROŠKOVA I O!EKIVANIH EFEKATA* ZAHTJEVA PRIJEDLOG SISTEMA BUDUĆIH MJERA I AKTIVNOSTI NA UNAPREĐENJU BS, ZA ONEKOJI ODLU!UJU O PREDUZIMANJU MJERA, KORISNO JE ZNATI RED VELI!INE TROŠKOVA IO!EKIVANIH EFEKATA

;ESNIKA 6 4&/to$ BS)- MUŠKARCI I ŽENE SE RAZLIKUJU PO VISE OSOBINA, POSEBNO U POGLEDU RIZIKA KOJI UTI!E

NA NASTAKAN SN- ŽENE SU VOZA!I SA MANIM RIZIKOM NASTANKA SN – RIJETKO GINU KAO VOZA!I- ŽENE BOLJE SHVATAJU OPASNOST, MANJE SU SKLONE RIZICIMA, RIJETKO PREKORA!UJU

BRZINU, NE PROLAZE KROZ CRVENO, NE VOZE AGRESIVNO, NE VOZE POD UTICAJEM ALKOHOLA

-

STAVOVI I PONAŠANJE SU STAVOVI KOJI DOMINIRAJU KOD ŽENAESNIKA 6 4&/to$ BS)- RIZIK U!EŠĆA U SN KOD MLADIH VOZA!A JE - * . PUTA VEĆI NEGO KOD OSTALIH,

RIZIK SN I SMRTNIH POVREDA RASTE KOD STARIJIH VOZA!A ( VOZA!I PREKO # GODINAIMAJU RIZIK OD SN + PUTA VEĆI NEGO KOD VOZA!A OD .# – .0 GODINA)

- MLADI VOZA!I SU SPOSOBNIJI, ZDRAVIJI, BRŽE REAGUJU, BOLJE !UJU ALI SU NEISKUSNI,SKLONI RIZI!NOM PONAŠANJU, SKLONI !INJENJU GREŠAKA/

- MLADI LJUDI NISU DOVOLJNO UPOZNATI SA RIZICIMA U SAOBRAĆAJU VELIKA BRZINA,PIJANSTVA, NEPOŠTOVANJE SAOBRAĆAJNE SIGNALIZACIJE, AGRESIVNA VOŽNJA)

- OVO SE MOŽE PREVAZIĆI POVEĆAVANJEM PRILIKA ZA EDUKACIJU ILI IZGRADNJOM CENTARAKOJI ADOLESCENTIMA PRUŽAJU MOGUĆNOST DA SE 1ISPRAVE11

- STARIJI LJUDI, U OSNOVI DOBRO POZNAJU RIZIKE U SAOBRAĆAJU, IMAJU VEĆE ISKUSTVO ALI I UMANJENE PSIHO*FIZI!KE SPOSOBNOSTI (UMANJEN VID, SPORE REAKCIJE, PROBLEMORJENTISANJA U RASKRSNICAMA//)

- STARIJI !OVJEK NEMA PRAVOVREMENU PERCEPCIJU O SMANJENJU BIOLOŠKIHFUNKCIJA USLJED STAROSTI, STARIJI VOZA!I SE TEŠKO SNALAZE U SLOŽENIM SITUACIJAMA

(PRETICANJA, PONAŠANJA U SLOŽENIM RASKRSNICAMA///)- EMPIRIJA POKAZUJE DA VOZA!I POSLE +4 GODINA GUBE FUNKCIJU PRETICANJA

ONOSNO DA RASTE BROJ SN U PRETICANJU KAO KONTRAMJERA NAMEĆE SE POTREBA ZA


11/25

MJENJANJEM STAVOVA STARIJIH VOZA!A I SMANJENJA BROJA PRETICANJA USAOBRAĆAJU

- SLI!NA JE SITUACIJA RIZIKA UO!ENA KOD DRUGIH KATEGORIJA STARIH U!ESNIKA USAOBRAĆAJU (PJEŠAKA, BICIKLISTA///)

- POSLJEDICE SN KOD STARIH LJUDI SU O!EKIVANO VEĆE NEGO KOD MLADIH, U BO!NIMSUDARIMA U SAD STARIJI U!ESNICI IMAJU TRI PUTA VEĆI RIZIK POVREĐIVANJA OD MLAĐIHU!ESNIKA

ESNIKA 6 4&/to$BS)- SPOSOBNOSTI – CAPABILIT9 JE IZVRŠNA MOGUĆNOST DA SE NEPOSREDNO IZVEDU

TJELESNE I MENTALNE AKTIVNOSTI , RAZLIKUJU SE OPŠTE SPOSOBNOSTI (GOVOR,HODANJE, OPAŽANJE), SPECIJALNE SPOSOBNOSTI (UPRAVLJANJE VOZILOM)

- SPOSBNOSTI MOGU BITI PRIRODNE ILI UROĐENE I STE!ENE- KADA JE U PITANJU BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA, SPOSOBNOSTI MOGU BITI SENZORSKE

(PSIHOMOTORNE PREKO 0# 5 INFORMACIJA U SAOBRAĆAJU OSTVARI !ULO VIDA,POSEBNO JE BITNA OŠTRINA VIDA, VIDNO POLJE, PERIFERNI VID, !OVJEK SELEKTIVNOOPAŽA PA JE POTREBNA KONCENTRACIJA I OPAŽANJE NA O!EKIVANA STANJA *PREDVIĐANJE GREŠAKA DRUGIH U!ESNIKA) I MENTALNE SPOSOBNOSTI


12/25

- NEPOŠTOVANJE OGRANI!ENJA BRZINA JE POKAZATELJ SKLONOSTI KA SN VOZA!I KOJIVOZE BRZO !INE I DRUGE SAOBRAĆAJNE PREKRŠAJE, SVAKI TREĆI VOZA! KOJI JE KAŽNJEN ZBOG PREKORA!ENJA BRZINE BIO JE U!ESNIK SAOBRAĆAJNE NEZGODE, PROCENAT VOZA!AKOJI NE POŠTUJE OGRANI!ENJE BRZINE, ZNA!AJNO UTI!E NA BROJ SAOBRAĆAJNIHNEZGODA

- SA PORASTOM SUDARNE BRZINE POVEĆAVA SE POSLJEDICA KOD OBARANJA PJEŠAKA(PASSANEN "00") KOD BRZINE NALETA U PJEŠAKA -# %&' GINE "# 5 PJEŠAKA, KODBRZINE .# %&' GINE OKO $# 5 PJEŠAKA, KOD BRZINE # %&' GINE OKO # 5 PJEŠAKA,

KOD BRZINE OD # %&' ŠANSE PJEŠAKA DA PREŽIVI SU ZANEMARLJIVE- ZA KONTROLU BRZINE PORED TRADICIONALNIH METODA (RADAR, TAHOGRAF //) DANAS SE

SVE VIŠE KORISTE RADARI SA FOTO APARATOM ILI KAMEROM, KORISTE SE DVA TIPAUREĐAJA JEDAN TIP SNIMA TRENUTNE BRZINE VOZILA (RADAR ILI DETEKTOR INSTALISAN UKOLOVOZU), DRUGI TIP SNIMA PROSJE!NU BRZINU NA POSMATRANOJ DIONICI PUTA, ANAJVEĆI BROJ ZEMALJA KORISTI AUTOMATSKU DETEKCIJU PREKORA!ENJA BRZINE, !IME SESMANJUJE BROJ PREKORA!ENJA BRZINE ZA .# – # 5

- PRVENSTVO PROLAZA VOZILA JE POSEBNO BITNO ZA BS, UREĐUJE GA RAZLIKA U VRSTIKOLOVOZA PUTEVA KOJI SE UKRŠTAJU, ZNAKOM STOP, ZNAKOM TROUGAO – NAILAZAK NAPUT SA PRVENSTVOM PROLAZA, ZNAKOM PUT SA PRVENSTVOM PROLAZ, UREĐAJEM *SEMAFOR ZA DAVANJE SVJELOSNIH SIGNALNIH UREĐAJA

- NEPOŠTOVANJE SVJETLOSNIH SAOBRAĆAJNIH ZNAKOVA JE VEOMA OPASNO JERNARUŠAVA NA!ELO POVJERENJA IZMEĐU U!ESNIKA U SAOBRAĆAJU * SVI U!ESNICIMEĐUSOBNO O!EKUJU POŠTOVANJE SVJETLOSNIH SIGNALA, PA JE PROLAZAK BILO KOGAKROZ CRVENO SVJETLO VEOMA OPASAN PO BS

- RIZIK OD U!EŠĆA U SN SA SMRTNIM STRADANJEM RASTE SA PORASTOM KONCENTRACIJE ALKOHOLA U KRVI ( VOZA!I SA PREKO ",+ PROMILA U KRVI IMAJU $# – # PUTA VEĆI RIZIKDA U!ESTVUJE U SN NEGO VOZA! ISPOD #,+ PROMIL* MEĐU SN SA PIJANIM VOZA!IMA IMA-,+ PUTA VIŠE SN SA NASTRADALIM NEGO MEĐU OSTALIM


13/25

59. Zn&2&j ,&se i /onst$#/ije "o%il& %& BS)- MASA VOZILA PRESUDNO UTI!E NA POSLJEDICE SN * KOD SUDARA DVA VOZILA VOZA!I I

PUTNICI U LAKŠEM VOZILU IMAJU VEĆI RIZIK OD POVREDA I SMRTI , EVANS ("00.)(R$'R") ; (&"'&$)%

51. Zn&2&j si-#$nosno- poj&s& i %$&2no- j&st#/& #

s,&njenj# posljedi& SN)- OPREMA VOZILA PODRAZUMJEVA SIGURNOSNI POJAS * ŠTITI DO PROMJENE BRZINE OD $+%&', VAZDUŠNI JASTUK I UREĐAJ ZA ZATEZANJE POJASA * PREDSTAVLJA NADGRADNJUFUNKCIJE SIGURNOSNOG POJASA , OSTVARUJE FUNKCIJE KOJE NEMOŽE OSTVARITISIGURNOSNI POJAS U USLOVIMA SINHRONIZOVANOG MEĐUSOBNOG DJELOVANJA, SUDARVOZILA SE ODVIJA U VREMENU OD OKO "## &:, ŠTO PRAKTI!NO ODGOVARA TRAJANJU JEDNOG TREPTAJA OKA

- AKTIVIRANJE VAZDUŠNOG JASTUKA SE ODVIJA U TRAJANJU # &: SUDAR, +*"# &: PO!ETAKPOMJERANJA POLOŽAJA PUTNIKA USLJED INERCIJE MASA, .#*+# &: VAZDUŠNI JASTUK SEOTVARA DO SVOJE PUNE ZAPREMINE, # &: GLAVA I GORNJI DIO TIJELA PUTNIKA URANJA UVAZDUŠNI JASTUK, GAS IZ JASTUKA IZLAZI KROZ OTVORE, ŠTO STVARA EFEKATPRIGUŠIVANJA, "## &: VOZILO SE ZAUSTAVLJA, ""# * "+# &: GRORNJI DIO TIJELA SEVRAĆA U PRETHODNI POLOŽAJ, JASTUK JE POTPUNO ISPRAŽNJEN

- AKTIVIRANJE VAZDUŠNOG JASTUKA ZA SUVOZA!A SLIJEDI "# &: KASNIJE- BO!NI VAZDUŠNI JASTUK SE ZA SAMO "# &: OD PO!ETKA KOLIZIJE POTPUNO OTVARA

ZBOG KRATKE ZONE DEFORMACIJA BO!NE KOLIZIJE, NASLON ZA GLAVU IMA ZADATAK DA

SPRE!I NEKONTROLISANO KRETANJE GLAVE UNAZAD, PRELOM VRATNIH PRŠLJENOVA, ZBOG !EGA IH TREBA PODESITI U VISINU GLAVE I DOBRO PRI!VRSTITI ZA SJEDIŠTE- ABS SLUŽI DA OMOGUĆI UPRAVLJIVOST VOZILA U USLOVIMA EKSTREMNOG KO!ENJA,

OMOGUĆI MANJI ZAUSTAVNI PUT VOZILA POSEBNO U OKOLNOSTIMA NEPOVOLJNOGSTANJA KOLOVOZA, SPRE!I PROKLIZAVANJE I DESTABILIZACIJU VOZILA U KO!IONOMREŽIMU (OMOGUĆI RAVNOMJERNO I !ISTO KO!ENJE SVIH TO!KOVA)

5*. Zn&2&j p#t& /&o 4&/to$& BS p$e,& /&te-o$iji p#t&)- PUT KAO FAKTOR BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA SE DIJELI U TRI KATEGORIJE BRZI PUTEVI

(AUTO PUT, BRZI PUT PUT REZERVISAN ZA SAOBRAĆAJ MOTORNIH VOZILA), OSTALIOTVORENI*RURALNI PUTEVI, GRADSKE ULICE

- NAVEDENE TRI KATEGORIJE SE RAZLIKUJU PO REŽIMU SAOBRAĆAJA, STRUKTURI U!ESNIKAU SAOBRAĆAJU, BRZINI KRETANJA, TEHNI!KO*TEHNOLOŠKIM KARATERISTIKAMA, STRUKTURII U!ESTALOSTI KONLFIKATA U SAOBRAĆAJU ITD

5. Zn&2&j p#t& /&o 4&/to$& BS p$e,& ele,enti,& t$&sep#t&)- TRASA PUTA JE VEOMA BITNA ZA BS, A POSEBNO PROMJENE RADIJUSA KRIVINE I NAGIBI

PUTA (U KRIVINAMA SA RADIJUSOM OD .## METARA RIZIK OD SN JE DVA PUTA VEĆI NEGONA PRAVOJ DIONICI PUTA, U KRIVINAMA SA RADIJUSOM OD "## DO $## METARA, OVAJ RIZIK JE . DO PUTA VEĆI)

- BROJ SN RASTE U ODNOSU NA PUTEVE SA UJEDNA!ENIM USLOVIMA VOŽNJE AKO SE NAPUTU SMENJUJU DUGE PRAVE DIONICE I DIONICE SA OŠTRIM KRIVINAMA I AKO SE NA PUTUSMENJUJU RAVNE DIONICE SA STRMIM DIONICAMA

- SN SE KONCENTRIŠU NA DIONICAMA SA ZNATNO OŠTRIM KRIVINAMA U ODNOSU NAPRETHODNI PRAVAC ILI BLAGU KRIVINU

5. Uti&j BO>NIC S?ETNJI p#t& n& BS)- PREPREKE PORED PUTA SU BO!NE SMETNJE TIPA STABLO DRVETA, BETONSKI I DRUGI

STUBOVI, !VRSTI OBJEKTI I VEGETACIJAL///- PROSJE!AN BROJ PRIKLJU!NIH PUTEVA UTI!E NA RIZIK NASTANKA SN- BROJ SN RASTE SA PORASTOM BROJA RASKRSNICA PO KILOMETRU PUTA- SVAKA RASKRSNICA POTENCIJALNO NOSI VEĆI BROJ KONFLIKATA I OPASNIH SITUACIJA KOJI

SE MOGU REALIZOVATI U SN, ŠTO JE VIŠE PRILAZA I ŠTO JE INTENZIVNIJI SAOBRAĆAJ URASKRSNICI TO JE RIZIK SN VEĆI

53. Uti&j ?ETEO #slo"& n& BS)- NA MOKROM I PRLJAVOM KOLOVOZU OTEŽANO JE UPRAVLJANJE I KO!ENJE VOZILA *

POSEBNO SU OPASNE PROMJENE STANJA KOLOVOZA, NAJVIŠE SN SE DOGAĐA U VRIJEMEPRVIH KIŠA POSLIJE DUŽEG SUVOG PERIODA, POSLIJE DUŽEG PERIODA SA LOŠOMPODLOGOM, VOZA!I PRILAGOĐAVAJU SVOJE PONAŠANJE I RIZIK SN OPADA, U ZIMSKIMPERIODIMA SE DOGAĐA MANJI BROJ SN, VOZA!I VOZE SPORIJE PA JE I TEŽINA SN MANJA

57. Zn&2&j #lo-e RODITEFJA n& BS)- NEGATIVNI UTICAJ RODITELJA SU BLAGI STAVOVI PREMA KONZUMIRANJU ALKOHOLA , SLAB

NADZOR, DJECA RODITELJA KOJI !ESTO !INE PREKRŠAJE TAKOĐE SU PREKRŠIOCI I U!ESNICISN, DJECA RODITELJA KOJI SU IMALI TRI I VIŠE PREKRŠAJA IMAJU VEĆU VJEROVATNOĆU DANA!INE PREKRŠAJ NEGO OSTALI, VOZA!I !IJI SU RODITELJI IMALI TRI I VIŠE SN IMAJU VEĆUVJEROVATNOĆU DA DOŽIVE BAR JEDNU SN

5;. Zn&2&j i #lo-& poliije n& BS)- POLICIJA NEPOSREDNOM KONTROLOM UTI!E NA SMANJENJE BRZINE U NORVEŠKOJ JEUO!ENO DA 0 – TO !ASOVNA KONTROLA U TOKU SEDMICA DOVODI DO SMANJENJA


14/25

PROSJE!NE BRZINE VOŽNJE ZA #/0 DO ./ %&' TE DA SE EFEKTIRAJU NAJVIŠE 0 NEDELJA,NEPOSREDNA KONTROLA BRZO DJELUJE ALI SU EFEKTI OGRANI!ENI U VREMENU IPROSTORU

5


15/25

- TERET DOKAZIVANJA ODGOVORNOSTI J E NA PREVOZNIKA- AKO BI SE UGOVOROM ODGOVORNOST PREBACILA NA PUTNIKA ONA NE BI PROIZVODILA

PRAVNO DEJSTVO JER JE SUPROTNA ZAKONU ZA PRI!INJENU ŠTETU PREVOZNIK ODGOVARAPO ZAKONU I PO UGOVORU KOJI JE USKLAĐEN SA ZAKONOM

- UKOLIKO ŠTETA NIJE PRI!INJENA NAMJERNO ILI NEPAŽNJOM NAKNADA SE PLAĆA UPROPISANIM IZNOSIMA, U SUPROTNOM NAKNADA MOŽE BITI I VEĆA OD STVARNE, OVISNOO STEPENU KRIVICE

- PREVOZNIK MOŽE BITI OSLOBOĐEN KRIVNJE AKO JE ŠTETA NASTALA RADNJOM PUTNIKA ILI

USLJED VIŠE SILE ZAKONODAVAC JE PREDVIDIO TRI SLU!AJA ODGOVORNOSTI PREVOZNIKA PRINCIPOGRANI!ENE ODGOVORNOSTI (NAKNADA U IZNOSIMA ZAKONOM PROPISANIM DO NIVOAOGRANI!ENJA), SLU!AJ NAMJERE ILI KRAJNJE NEPAŽNJE (DOKAZUJE PUTNIK) PRVOZNIKPLAĆA STVAARNI IZNOS ŠTETE KOJI MOŽE BITI VEĆI OD ZAKONSKIH OGRANI!ENJA) ISTVARNI IZNOS ŠTETE KOJI MOŽE BITI VEĆI OD ZAKONSKIH OGRANI!ENJA (SLU!AJ VIŠESILE, GREŠKA PUTNIKA (PREVOZNIK DOKAZUJE DA NIJE IMAO MOGUĆNOSTI DA ŠTETUSMANJI) PREVOZNIK SE MOŽE U CIJELOSTI OSLOBODITI PLAĆANJA ŠTETE ODNOSNOODGOVORNOSTI

19. Koji s# štetni do-&@&ji # p$e"o%# te$et&)- U TERETNOM SAOBRAĆAJU MOGU NASTATI SLJEDEĆI ŠTETNI DOGAĐAJI GUBITAK ROBA,

DJELIMI!NO ILI POTPUNO OŠTEĆENJE ROBA, KAŠNJENJE U DOSTAVI ROBE- U TERETNOM KAO I U PUTNI!KOM PREVOZU, ŠTETE SU OGRANI!ENE ZAKONOM- U SLU!AJU DA JE ŠTETA NASTALA KAO POSLJEDICA NAMJERE ILI KRAJNJEG NEMARA I

NEPAŽNJE PREVOZNIKA (DOKAZUJE POŠILJALAC) PREVOZNIK SE NE MOŽE OPOZVATI NA

ZAKONSKA OGRANI!ENJA IZNOSA ISPLATE PREVOZNIK MOŽE IZBEĆI ODGOVORNOST SAMO AKO DOKAŽE DA JE ŠTETA NASTALA KAO POSLJEDICA SVOJSTVA ROBE KOJA MU NISU BILAPOZNATA (POŠILJAOC GA NIJE UPOZNAO SA SVOJSTVOM

- UKOLIKO POŠILJALAC U TOVARNI LIST NE UNESE PODATKE O SPECIFI!NIM SVOJSTVIMAROBE ILI UNESE NETA!NE PODATKE O ROBI U PREVOZU, POSTAJE ODGOVORAN ZAEVENTUALNU ŠTETU (U OVAKVIM SPOROVIMA ODLU!UJE SUD A TERET DOKAZIVANJA JE NAPREVOZNIUKU)

- UTVRĐENI IZNOSI ZA ŠTETE NASTALE U PREVOZU USLJED PROPUSTA PREVOZNIKA,LIMITIRANI SU ZAKONOM (SRBIJA) GUBITAK ILI OŠTEĆENJE ROBE * 0 E'Q/% ,KAŠNJENJE U PREVOZU * DO "'- PREVOZNINE

- ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA NADOKNADU ŠTETE SU # DANA ZA ŠTETU UPREVOZU ROBE A -# DANA ZA KAŠNJENJE U PREVOZU ROBE

193. +t& s# OP+TI SPEII>NI I OBJEKTIVNI $i%ii /ont$ole# s&o'$&(&j#8- RIZIK KONTROLE MOŽE BITI OPŠTI RIZIK, SPECIFI!NI RIZIK,

- OPŠTI RIZIK KONTROLE PREDESTAVLJA RIZIK DA ĆE BILO KOJI U!ESNIK U SAOBRAĆAJU BITI ZAUSTAVLJEN I KONTROLISAN * RA!UNA SE KAO BROJ ZAUSTAVLJANJA (KONTROLA) UODNOSU NA BROJ VOZILA, VOZILO KILOMETRE, BROJ VOZA!A I PJEŠAKA

- POVEĆANJEM BROJA KONTROLISANIH U!ESNIKA U SAOBRAĆAJU POVEĆAVA SE OBIM RADAPOLICIJE, OMETA SE SAOBRAĆAJ, OPADA REJTING POLICIJE, ŠTO JAVNOST SVE TEŽEPRIHVATA

- SPECIFI!NI RIZIK KONTROLE JE RIZIK * VJEROVATNOĆA DA ĆE PO!INILAC PREKRŠAJA BITI ZAUSTAVLJEN I KONTROLISAN * SPECIFI!NI RIZIK KONTROLE SE RA!UNA KAO ODNOS BROJAKONTROLISANIH I UKUPNOG BROJA PREKRŠILACA* SPECIFI!NI RIZIK ZA KAŽNJAVANJE JEODNOS BROJA KAŽNJENIH I UKUPNOG BROJA PIJANIH VOZA!A U SAOBRAĆAJU

- OBJEKTIVAN I SPESIFI!AN RIZIK KONTROLE I KAŽNJAVANJA SE RAZLIKUJU (OBJEKTIVNIRIZIK JE ODNOS BROJA KONTROLISANIH OD BROJA U!ESNIKA)

- SPECIFI!AN RIZIK JE ODNOS BROJA KAŽNJENIH OD BROJA PREKRŠILACA (POTREBNO JE ŠTOBOLJE INFORMISATI U!ESNIKE U SAOBRAĆAJU I TIME POVEĆATI NJIHOV SUBJEKTIVNI RIZIKODNOSNO OSJEĆAJ DA ĆE BITI KONTRLOISANI I KAŽNJENI)

197. Zn&2&j SUBJEKTIVNO $i%i/& /ont$ole)- SUBJEKTIVNI RIZIK PODRAZUMJEVA PROCENAT ONIH U!ESNIKA U SAOBRAĆAJU KOJIMISLE DA ĆE BITI ZAUSTAVLJENI ILI KAŽNJENI ZA PREKRŠAJ

- SUBJEKTIVNI RIZICI MIJENJAJU PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU, A OBJEKTIVNI RIZICISLUŽE DA ODRŽE I POVEĆAJU SUBJEKTIVNE OSJEĆAJE RIZIKA KAŽNJAVANJA

- SUBJEKTIVNI OSJEĆAJ RIZIKA SE MOŽE POVEĆAVATI RASTOM OBJEKTIVNIH RIZIKA,DOBRO UO!LJIVOM PRINUDOM NA PUTEVIMA, METODAMA AUTOMATSKE KONTROLE,KAMPANJAMA U BS, INFORMISANJEM JAVNOSTI

19;. o$,i$&nje st$#2ni0 st&"o"& # ilj# p$o,jene p$opis&)- FORMIRANJE STRU!NIH STAVOVA NA KOJIMA SE TEMELJE BUDUĆI PROPISI JE

TEMELJNA AKTIVNOST OD KOJE ZAVISI KVALITET SVIH OSTALIH- POGREŠNI STRU!NI STAVOVI SU SE UVIJEK PLAĆALI POVEĆANJEM BROJA SN I SVIH

NEGATIVNIH POSLJEDICA- KADA SE POKAŽE DA SU ODREĐENI STAVOVI PREVAZIĐENI, VRLO BRZO SE

MIJENJAJU U SVIM NACIONALNIM ZAKONODAVSTVIMA- USAGLAŠAVANJE I VERIFIKACIJA STAVOVA, NA!ELA I PRINCIPA JE NEOPHODNO U

FAZI PRIPREME ILI IZMJENE ZAKONA- NEOPHODNO JE USPOSTAVITI KONTAKT SA STRU!NOM JAVNOŠĆU, U CILJU PROMOCIJE I

PREISPITIVANJA STRU!NIH ZNANJA I STAVOVA, KREIRENJA I KONCENTRACIJE NOVIH


16/25

SAZNANJA, SAGLEDAVANJA MOGUĆNOSTI ZA PROMJENE, PRIPREME JAVNOST NAPRIHVATANJE PROMJENA

19


17/25

- !ETVRTI STEPEN SN * BEZ POVREĐENIH I SA MATERIJALNOM ŠTETOM SN JE POSLJEDICATEHNI!KE GREŠKE NA VOZILU, SN JE POSLJEDICA PROPUSTA UPRAVLJA!A PUTA , SNNASTALA ZBOG NEKOG DRUGOG RAZLOGA, VOZA!I OBAVJEŠTAVA POLICIJU, AKO IZOSTANEUVIĐAJ POLICIJE VOZA! JE U OBAVEZI OBEZBJEDITI DOKAZE, STRANKA U SUDSKOMPOSTUPKU POTRAŽUJE NAPLATU ŠTETE

11. Podjel& SN p$e,& posljedi&,& po !i"ot #2esni/&)- SN SA POSLJEDICAMA PO ŽIVOT LICA SN SA SMRTNIM POVREDAMA, SN SA TEŠKIM

POVREDAMA SA SMRTNIM ISHODOM, SN SA TEŠKIM POVREDAMA, SN SA LAKIMPOVREDAMA

113. K$i"i2n& djel& # j&"no, s&o'$&(&j#)- KRIVI!NA DJELA U JAVNOM SAOBRAĆAJU (KRIVI!NI ZAKON) UGROŽAVANJE JAVNOG

SAOBRAĆAJA, NE PRUŽANJE POMOĆI POVREĐENIM U SN, NESAVJESNO VRŠENJE NADZORA USAOBRAĆAJU, TEŠKA DJELA PROTIV OPŠTE BEZBJEDNOSTI, UGROŽAVANJE SAOBRAĆAJAOPASNOM RADNJOM ILI SREDSTVOM, UNIŠTENJE, UKLANJANJE ILI OŠTEĆENJESAOBRAĆAJNOG ZNAKA OPASNOSTI, ODUZIMANJE MOTORNOG VOZILA

117. P$oed#$e p$ed/$i"i2no- i /$i"i2no- post#p/& # SN)- PREDKRIVI!NI POSTUPAK ISTRAŽNE RADNJE VJEŠTA!ENJA, OPTUŽNICA, POTVRĐIVANJE

OPTUŽNICE, KRIVI!NI POSTUPAK GLAVNA RASPRAVA*DOKAZNI POSTUPAK, PRVOSTEPENA PRESUDA, ŽALBA, DRUGOSTEPENA

PRESUDA

11;. P$oed#$e p$e/$š&jno- post#p/& # SN)- PREKRŠAJNI POSTUPAK ISPOSTAVLJANJE PREKRŠAJNOG NALOGA ZA SN , PODNOŠENJE

ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA, SASLUŠANJE STRANAKA,VJEŠTA!ENJA, USMENA RASPRAVA, RJEŠENJE PRVOSTEPENO, ŽALBA , RJEŠENJEDRUGOSTEPENO, VANREDNA PRAVNA SREDSTVA

11


18/25

- PROCEDURA UVIĐAJA PRAVILNO LOCIRANJE VOZILA HITNE POMOĆI, ORJENTACIJA PREMAPOSLJEDICAMA (POGINULI, POVREĐENI, ŠTETE//), IDENTIFIKACIJA STANJA SVIJESTI, DISANJAI CIRKULACIJE POVREĐENIH, TRIJAŽA POVREĐENIH, INSISTIRANJE NA OSIGURANJU MJESTANEZGODE, PREDUZIMANJE MJERA IZVLA!ENJA POVREĐENIH IZ KRITI!NOG POLOŽAJA, USLU!AJU NOĆNE VIDLJIVOSTI * OSVJETLJENJE MJESTA NEZGODE, OBILJEŽAVANJESVJETLOSNOM SIGNALIZACIJOM MJESTA NEZGODE, ELIMINISANJE PANIKE * ODSTRANITINEZAPOSLENA LICA, USPOSTAVLJANJE KOMUNIKACIJE SA OSTALIM JAVNIM SLUŽBAMA

1*7. Do/#,ent&ij& #"i@&j& SN)- DOKUMENTACIJA UVIĐAJA SN PISANA DOKUMENTA, FOTODOKUMENTACIJA, CRTEŽ MJESTASN, SVA DOKUMENTA MORAJU BITI MEĐUSOBNO USKLAĐENA

1*;. S&d$!&j Z&pisni/& o #"i@&j# SN)- SADRŽAJ ZAPISNIKA PROPISAN JE ODREDBAMA ZOUP, I !INI GA UVODNI DIO, OPISNI DIO,

ZAVRŠNI DIO

1*


19/25

- TRAGOVI SN PREMA FAZI SN SE DIJELE NA TRAGOVI NASTALI PRIJE SN, TRAGOVI NASTALI UFAZI SN, TRAGOVI NASTALI POSLIJE SN

- TRAGOVI SN PREMA MJESTU PROSTIRANJA SE DIJELE NA TRAGOVI NA KOLOVOZU, TRAGOVIVAN KOLOVOZA, TRAGOVI NA VOZILIMA I OBJEKTIMA, TRAGOVI NA LICIMA I LEŠEVIMA

1;. Tipi2ni t$&-o"i SN)- PRAVI TIPI!NI TRAGOVI SU TIPI!NI ZA KONKRETNU SN I POTI!U OD NJE- LAŽNI TIPI!NI TRAGOVI SU TIPI!NI ZA KONKRETNU SN A NE POTI!U OD NJE ( MOGU

NASTATI PRIJE TE SN (U NEKOJ DRUGOJ SN) MOGU NASTATI POSLIJE KONKRETNE SN(FINGIRANA SITUACIJA)- TIPI!NI TRAGOVI KOJI NEDOSTAJU SU TIPI!NI TRAGOVI ZA KONKRETNU SN, KOJE NA LICU

MJESTA NE NALAZIMO, A KOJE O!EKUJEMO AKO JE VERZIJA SN TA!NA- NENALAŽENJE TIH TRAGOVA, ZNA!I NISMO DETALJNO PRETRAŽILI LICE MJESTA SN, DA SU

TRAGOVI UNIŠTENI, DA TRETIRANA VERZIJA NIJE TA!NA

1


20/25

- OTISNUTI TRAGOVI VOŽNJE * NASTAJU PRI KRETANJU MOKROG ILI PRLJAVOG PNEUMATIKAPO SUVOM I !ISTOM KOLOVOZU, PRI !EMU SE DIJELOVI PNEUMATIKA PRENOSE NAPODLOGU I OBRNUTO I PREDSTAVLJAJU TRAG VOŽNJE

17. K$inin&listi2/i %n&2&j t$&-& "o!nje)- KRIMINALISTI!KI ZNA!AJ TRAGA VOŽNJE JE VAŽAN ZA SN KOD KOJE SE TRAGA ZA

VOZILOM KOJE SE UDALJILO SA LICA MJESTA SN, ZBOG UTVRĐIVANJA ŠIRINEPNEUMATIKA, UTVRĐIVANJA RAZMAKA IZMEĐU TO!KOVA, ODREĐIVANJA MEĐU*

OSOVINSKOG RAZMAKA, ODREĐIVANJA TIPA ŠARA PNEUMATIKA, ODREĐIVANJA OBIMAPNEUMATIKA- NA OSNOVU NAVEDENIH TRAGOVA VRŠI SE IDENTIFIKACIJA VOZILO KOJE JE U!ESTVOVALO U

SN

1;. O'$&d& t$&-o"& "o!nje)- OBRADA TRAGOVA VOŽNJE SASTOJI SE U SLJEDEĆEM PRONAĆI TRAG VOŽNJE I UTVRDITI

OD KOJEG VOZILA POTI!E, OZNA!ITI TRAG VOŽNJE, MARKIRATI TRAG VOŽNJE,FOTOGRAFISATI TRAG VOŽNJE, SKICIRATI TRAG VOŽNJE, IZMJERITI TRAG VOŽNJE, OPISATITRAG VOŽNJE, MULAŽIRATI TRAG VOŽNJE

1


21/25

OZNA!AVANJE I MARKIRANJE TRAGA ZANOŠENJA, FOTOGRAFISANJE I SKICIRANJE TRAGOVA ZANOŠENJA, MJERENJE TRAGOVA ZANOŠENJA – PO!ETAK I ZAVRŠETAK TRAGA, OPISIVANJETRAGOVA ZANOŠENJA U ZAPISNIKU

13. T$&-o"i /li%&nj& L$&spo%n&"&nje o'$&d& %n&2&jM)- TRAGOVI KLIZANJA NASTAJU NA KLIZAVOM KOLOVOZU PRI KO!ENJU, PRI UBRZAVANJU, PRI

NAGLOM SKRETANJU- RASPOZNAVANJE TRAGOVA KLIZANJA IMA KARAKTERISTIKU TRAGOVI KLIZANJU SU

SVJETLIJI OD TRAGOVA KO!ENJA ILI ZANOŠENJA, ZBOG KLIZAVOG KOLOVOZA SILE TRENJA UKONTAKTU PNEUMATIKA I KOLOVOZA SU MALE, PA JE MALO SAGORJEVANJE GUME, TRAGOVIKLIZANJA SU !ESTO TEŠKO UO!LJIVI, PRAVAC PRUŽANJA TRAGOVA KLIZANJA !ESTO SEMIJENJA, OTEŽANO JE UTVRĐIVANJA RAZMAKA IZMEĐU TO!KOVA NA PUTU KLIZANJA,TRAGOVI KLIZANJA SU !ESTO ISPREKIDANI*NE VIDE SE CIJELOM DUŽINOM, TRAGOVIKLIZANJA SE PREPLIĆU, OTEŽANO JE ODREĐIVANJE ODNOSA TO!KA I TRAGA U ZANOŠENJU

- ZNA!AJ TRAGOVA KLIZANJA ODREĐUJU NA!IN KRETANJA VOZILA, KLIZANJEPODRAZUMJEVA NEKONTROLISANO KRETANJE

- OBRADATRAGOVA KLIZANJA JE SLI!NA KAO KOD ZANOŠENJA TRAGOVI SE CRTAJUISPREKIDANIM LINIJAMA JER SE SLABO UO!AVAJU, MJERENJE JE ISTO KAO KOD DRUGIHTRAGOVA, DUŽINA TRAGOVA KLIZANJA NIJE ZNA!AJNA PA SE NE MJERI POJEDINA!NO

13. T$&-o"i -$e'&nj& L$&spo%n&"&nje o'$&d& %n&2&jM)- TRAGOVI GREBANJA NASTAJU POD UTICAJEM SILE TRENJA IZMEĐU DVIJE PODLOGE, KOD

PREVRTANJA VOZILA, PUCANJA PNEUMATIKA * PREPOZNATLJIV TRAG NAPLATKA POKOLOVOZU,SUDARA KADA SE DEFORMISANI DIJELOVI SPUŠTAJU I GREBU PO KOLOVOZU,OŠTEĆENJA PNEUMATIKA KADA DIJELOVI TO!KA DODIRUJU KOLOVOZ, SUDARA KADAPOVRŠINE JEDNOG VOZILA GREBU POVRŠINE DRUGOG VOZILA, UDARA METALNIH DIJELOVAVOZILA U OGRADU, IVI!NJAK, OBJEKTE ///

- ZNA!AJ TRAGOVA GREBANJA ODREĐUJE NA!IN KRETANJA VOZILA , PO!ETAK GREBANJA!ESTO ODREĐUJE POLOŽAJ VOZILA U TRENUTKU SUDARA,PRAVAC PRUŽANJA TRAGAGREBANJA ODREĐUJE PRAVAC KRETANJA VOZIAL, AKO TRAG KRETANJA POTI!E ODNAPLATKA TO!KA, MOŽE SE UTVRDITI DA LI JE PUCANJE PNEUMATIKA NASTALO PRIJE ILI JEPOLSJEDICA SUDARA (NAJ!EŠĆE), NA OSNOVU UPOREDNE ANALIZE PARICA GREBANJAUTVRĐUJE SE KOJI DIJELOVI VOZILA I PREPREKE SU MEĐUSOBNO KONTAKTIRALI

- OBRADA TRAGOVA GREBANJA JE SLI!NA OBRADI OSTALIH LINIJSKIH TRAGOVA PRONAĆITRAGOVE GREBANJA NA O!EKIVANOM MJESTIMA, OTKRITI PORIJEKLO TRAGOVA GREBANJA,OZNA!ITI I MARKIRATI TRAGOVE GREBANJA, FOTOGRAFISATI TRAGOVE GREBANJA,SKICIRATI TRAGOVE GREBANJA*NEISPREKIDANE LINIJE, IZMJERITI TRAGOVE GREBANJA, U ZAPISNIKU DETALJNO OPISATI IZGLED, VELI!INU I PORIJEKLO TRAGOVA

133. N&l&!enje $&spo%n&"&nje %n&2&j otp&li0 dijelo"&"o%il&)

- NALAŽENJE I RASPOZNAVANJE OTPALIH DIJELOVA I MATERIJALA OD VOZILA JE JEDNOSTAVNO AKO JE MJESTO SN OBEZBJEĐENO

- VRŠI SE UPOREDNA ANALIZA TRAGOVA SA OŠTEĆENJIMA NA VOZILIMA, AKO JE OŠTEĆENBLATOBRAN * TRAŽITI ODGOVARAJUĆU LJUSPICU BOJE

- ZNA!AJ TRAGOVA OTPALIH DIJELOVA I MATERIJALA SA VOZILA JE VIŠESTRUK NA OSNOVUPOLOŽAJA TRAGOVA VJEŠTAK ODREĐUJE MJESTO SUDARA, MJESTO SUDARA JE VEZANO ZAODBA!AJ OTPALOG DIJELA SA VOZILA, NA OSNOVU VRSTE I VELI!INE TRAGA ODREĐUJE SEINTENZITET OŠTEĆENJA, TRAGOVI SU ZNA!AJNI U POSTUPKU ELIMINACIJE I IDENTIFIKACIJENN VOZILA

137. St$#/t#$& t$&-o"& !i"i0 'i(& # SN)- TRAGOVI ŽIVIH BIĆA – BIOLOŠKI TRAGOVI TRAGOVI HODANJA, GURANJE TIJELA, GAŽENJE

TIJELA, VU!ENJE TIJELA, TRAGOVI KRVI, KOSE ////

13;. ?je$enje t$&-o"& SN)- PRAVOUGAONO MJERENJE PODRAZUMJEVA MJERE SAMO POD PRAVIM UGLOM, CIJELI

SISTEM MJERENJA VEŽE SE ZA FT ODNOSNO PTM, SISTEM OMOGUĆUJE KVALITETNUREKONSTRUKCIJU- TROUGAONO MJERENJE TROUGAO JE OSNOVNI ELEMENT SISTEMA MJERENJA, OBJEKTI SE

MJERE U ODNOSU NA DRUGI*FIKSNI OBJEKAT- KOMBINOVANO MJERENJE PRIMJENJUJE SE U SLOŽENIM SITUACIJAMA, KORISIT I

PRAVOUGAONO I TRUGAONO MJERENJE, JEDINSTVENA FT ZA OBA SISTEMA

13


22/25

NAJMANJE SN SA POSLJEDICAMA PO ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI ILI . SN ISTIHKARAKTERISITKA SA POSLJEDICAMA PO ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI

- OPASAN ODSJEK JE DIO PUTA VAN NASELJA DUŽINE " +## M U KONTINUITETU, NA KOJEM JEUTVRĐENO POSTOJANJE NAJMANJE DVA OPASNA MJESTA, A MJERI SE OD PRVOG OPASNOGMJESTA I IZNOSI NAJVIŠE " +## M

171. +t& pod$&%#,je"& p$e-led op&sno- ,jest&)- PREGLED OPASNOG MJESTA ODNOSNO ANALIZA SN PODRAZUMJEVA PREGLED LOKACIJE SN,

PROVJERA KARTE OPASNOG MJESTA, ANALIZA SN (PODACI IZ UVIĐAJA SN,FOTODOKUMENTACIJA), PROVJERA STANJA PUTA I KOLOVOZA, PREGLED SAOBRAĆAJNESITUACIJE, OSTALI POTREBNI POSTUPCI

17*. +t& pod$&%#,je"& p$o"je$& lo/&ije SN)- PROVJERA LOKACIJE SN * PREGLED SAOBRAĆAJNE SITUACIJE, OBUHVATAJU PROVJERA

TEHNI!KIH ELEMENATA PUTA, PROVJERE STANJE KOLOVOZA (KOEFICIJENT TRENJA, PROFIL,RADIJUS//), PODATKE O INTENZITETU SAOBRAĆAJA*ZADNJE - GODINE (PGDS, GUSTINA//),PODATKE O VERTIKALNOJ I HORIZONTALNOJ SIGNALIZACIJI, OSTALI PODACI

17. P$edlo- ,je$& %& ot/l&nj&nje /&$&/te$isti/& op&sno-,jest&)

- PRIJEDLOG MJERA, U CILJU OTKLANJANJA KARAKTERISTIKE OPASNOG MJESTA UKLANJANJEILI ZAŠTITA OD BO!NIH SMETNJI, OGRANI!ENJE BRZINE I MJERE POŠTOVANJA PROPISANEBRZINE, UNAPREĐENJE VIDLJIVOSTI I PREGLEDNOSTI, UNAPREĐENJE BEZBJEDNOSTI PUTA(PASIVNA ZAŠTITA*OGRADE, LIJANE///), UNAPREĐENJE LOGI!KE VEZE (VIDLJIVOST,!ITLJIVOST, OZNAKE NA KOLOVOZU), ZAŠTITA OD ODRONA, KLIZIŠTA I SNJEŽNIH NANOSA,REKONSTRUKCIJA OPREME PUTA, REGULACIJA RASKRSNICA I UKRŠTANJA PUTA I PRUGE,INSTALISANJE SISTEMA UPRAVLJANJA I KONTROLE SAOBRAĆAJA, ZAŠTITA RANJIVIHU!ESNIKA (SMANJENJE MOGUĆEG KONFLIKTA), REKONSTRUKCIJA ILI ZAMJENA KOLOVOZNOG ZASTORA, PRIMJENA ITS (PROMENJIVA SIGNALIZACIJA, HITNE SLUŽBE, POMOĆ NA PUTU),OSTALE BEZBJEDNOSNE MJERE

17. K$ite$ij %& i%'o$ ,je$& %& ot/l&nj&nje op&sno- ,jest&)- KRITERIJI ZA IZBOR MJERA ZA OTKLANJANJE OPASNOG MJESTA TEHNI!KA IZVODLJIVOST,

EKONOMSKA OPRAVDANOST (COST'BENEFIT), ALTERNATIVNA RJEŠENJA, PRAKTI!NOSTPRIMJENE MJERE, KOMPATIBILNOST MJERE SAOBRAĆAJNOJ SITUACIJI PUTA

173. O'&"e%e #p$&"lj&2& p#t& # ot/l&nj&nj# #%$o/& SN)- OBAVEZE UPRAVLJA!A PUTA SU ANALIZA OPASNIH MJESTA, IZRADA PROJEKATA ZA

SANACIJU OPASNOG MJESTA, POSTAVLJANJE I UKLANJANJE SAOBRAĆAJNE SIGNALIZACIJEOPASNOG MJESTA, IZVJEŠTAVA MUP I MSV O OPASNIM MJESTIMA, UKLANJANJE UZROKAOPASNOG MJESTA

177. V$edno"&nje #spješnosti ot/l&nj&nj& /&$&/te$isti/eop&sno- ,jest&)- VREDNOVANJE USPJEŠNOSTI OTKLANJANJA OPASNOG MJESTA, ZAHTJEVA SMANJENJE BROJA

SN, SMANJENJE POSLJEDICA SN, PRAĆENJE VELI!INE IZMJERITELJA BS

17;. Veli2in& -odišnje- po'oljš&nj& BS)- VELI!INA GODIŠNJEG POBOLJŠANJA

VGP ; (P N SN'BRD KPP)'-+P * P:7NSN'BRD * B SN 7Q Q7 7>7KPP – F7%:7 6> Q6&7 :7Q777 6 : Q6&7 :7Q777KPP;VPOS'VSSV POS – PREDVIĐENI OBIM SAOBRAĆAJAVSS * STVARNI OBIM SAOBRAĆAJA

17

175. O'&"e%no osi-#$&nje AO)- OBAVEZNO OSIGURANJE AUTO ODGOVORNOSTI ŠTETE KOJE PRETRPE TREĆA LICA * TREĆE

LICE NIJE VOZA! I PORODICA ŠTETNIKA- OSIGURANJE U SLU!AJU SN- NAPLATA ŠTETE PO OSNOVU OBAVEZNOG OSIGURANJA * PROCEDURA UVIĐAJ SN *

ZAPISNIK, SKICA, FOTODOKUMENTACIJA, DOKAZ O KRIVICI, PODACI O ŠTETNIKU, PROCJENAŠTETE

1;9. K&s/o osi-#$&nje)-

KASKO OSIGURANJE POTPUNO (SN, POŽAR, KRAĐA, PROTU*PRAVNO ODUZIMANJE VOZILA)I DJELOMI!NO (PO ŽELJI OSIGURANIKA)

1;1. Zelen& /&$t&)


23/25

- ZELENA KARTA * MEĐUNARODNO OSIGURANJE * MEĐUNARODNI LONDONSKI SPORAZUM- OSIGURANIK OSTVARUJE PRAVA U POSLJEDICI SN SA STRANIM VOZILOM- ŠTEĆENI OSTVARUJE PRAVA PUTEM MATI!NOG DRUŠTVA

1;*. #'it&/ p$&"& i% osi-#$&nj&)- OSIGURANIK MOŽE IZGUBITI PRAVA IZ OSIGURANJA AKO UPRAVLJA SVOJIM VOZILOM BEZ

ODGOVARAJUĆE VOZA!KE DOZVOLE, UPRAVLJA VOZILOM POD DEJSTVOM ALKOHOLA IDRUGIH OPOJNIH SREDSTAVA, VOZILO NIJE TEHNI!KI ISPRAVNO ZA BEZBJEDAN SAOBRAĆAJ

- OŠTEĆENI STI!E PRAVO NA NAPLATU ŠTETE * OSIGURANJE REGRESIRA OSIGURANIKA*ŠTETNIKA

1;. Poj&, ne,&te$ij&lne štete # osi-#$&nj#)- NEMATERIJALNA ŠTETA JE PREDMET OSIGURANJA POSLJEDICA SN- U SLU!AJU POVREDE ILI SMRTI U SN POSTUPAK JE SLOŽENIJI I DUŽI POTREBNA JE

DOKUMENTACIJA UVIĐAJA, DOKUMENTACIJA LIJE!ENJA, SMRTNI LIST, UKOLIKO UZROK SNNIJE O!IGLEDAN, POTREBNA JE PRESUDA SUDA

1;. P$oede#$& p$ij&"e štete n& "o%il#)- OSIGURANIK ŠTETU PRIJAVLJUJE LI!NO U PROSTORIJAMA OSIGURANJA (POPUNA

OBRASCA), IZUZETNO I POŠTOM- OVLAŠTENO LICE OSIGURANJA PROVJERAVA VALJANOST POPUNE OBRASCA, PROVJERAVA

VALIDNOST POLISE OSIGURANJA I POKRIVENOST RIZIKOM, POZICIONIRA ŠTETU (BROJ IDATUM ŠTETE), UTVRĐUJE OBIM I NIVO OŠTEĆENJA VOZILA, SA!INJAVA ZAPISNIK OOŠTEĆENJU VOZILA, UTVRĐUJE VISINU ŠTETE NA VOZIL, OSIGURANIK PRIHVATA PONUĐENIIZNOS MATERIJALNE ŠTETE, OSIGURANIK ODBIJA PONUĐENI IZNOS I POKREĆE SUDSKI

POSTUPAK 1;3. P$oed#$& p$ojene štete n& "o%il#)- PROCJENITELJ ŠTETE ' NAJ!EŠĆE OVLAŠTENO LICE OSIGURANJA ZAPRIMA OBRAZAC

PRIJAVE ŠTETE – U PROSTORIJAMA OSIGURANAJ, ZAPRIMA OBRAZAC PRIJAVE ŠTETE *IZUZETNO I POŠTOM

1;7. P$oed#$& #t"$@i"&nj& ni"o& i "isine štete n& "o%il#)- UTVRĐIVANJE NIVOA I VISINE ŠTETE IDENTIFIKACIJA VOZILA, UNOS SVIH PODATAKA VOZILA

U OBRAZAC, OPŠTE STANJE VOZILA I PNEUMATIKA, PREGLED OŠTEĆENJA SA OSVRTOM NAVRIJEME NASTANKA ISTIH, OPIS OŠTEĆENJA IZ PRIJAVLJENE ŠTETE, PRORA!UN VISINE ŠTETEPREMA NORMATIVIMA*POPRAVKA VOZILA, PROCJENA VRIJEDNOSTI VOZILA, PROCJENAVRIJEDNOSTI OSTATKA VOZILA

1;;. P$oed#$& li/"id&ije štete n& "o%il#)- ŠTETE SE MOGU LIKVIDIRATI I NA OSNOVU PREDRA!UNA OPRAVKE PO ZAHTJEVU ILI

PRISTANKU OSIGURANIKA, PO DETALJNOM PREDRA!UNU (DIJELOVI, MATERIJAL, RADNASNAGA), NOVI DIO PODRAZUMJEVA CIJENU * TRGOVA!KA ILI SERVISNO REMONTNA,PREDRA!UN DOSTAVLJA OSIGURANIK, PREDRA!UN DOSTAVLJA I PROCJENITELJ SADOSTUPNIM CJENOVNIKOM

1;


24/25

- SUBJEKTIVNA OCJENA KVALITETA PORUKE I KAMPANJE (PORUKA JE ODLI!NA * SVIĐA MI SEKAMPANJA * DOBRA JE KAMPANJA UMJESTO DOBRA JE KAMPANJA KOJA POSTIŽE CILJEVE *EFEKTI KAMPANJE SU MALI TADA JE KAMPANJA LOŠA)

- DAVANJE VELIKOG ZNA!AJA PORUCI I REKLAMI (PORUKA JE DOBRA * KAMPANJA JEUSPJEŠNA, UMJESTO NIJE VAŽNA PORUKA VAŽNO JE ŠTA LJUDI RADE SA PORUKOM *REKLAMA JE SAMO DIO KAMPANJE )

1


25/25

/

Documents

Ispitna Pitanja BS 2015/16