ispitivanje prezentacija

8/12/2019 ispitivanje prezentacija

1/21

UNTZ

RGGF - GRAEVINSKI ODSJEK

PREDMET : ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA

SEMINARSKI RAD

Tema: Statiko ispitivanje konstrukcija

Studenti: P

Lugavi Adnan dr.sc.Damir

Beganovi Mersed


2/21

Uvod

Statikoispitivanje konstrukcije je ispitivanje konstrukcije pri mirnomstatikomopetereenjregistracije stanja konstrukcije na statikaoptereenjau smislu :

Usklaenostisa projektom Usklaenostikvaliteta izvedenih radova u odnosu napredvieni

Podobnosti konstrukcije za preiuzimanje odreenjihoptreenja

Pojave, razvoja I irineprslina I deformacijskih veliina

Trajnosti kontsrukcija koje su u upotrebi

Konstrukcija graevinedeformiese u zavisnosti od :

Veliinei dispozicije vanjskih uticaja

Fiziko-mehanikihsvojstava materijala

Geometrijskih karakteristika predmetne konstrukcije


3/21

Faze ispitivanjaPrilikom ispitivanja konstrukcija potrebno jeproikroz sljedeefaze :

projekat ispitivanja

izvoenjeispitivanja analiza rezultata ispitivanja

izrada izvjetajao ispitivanju

prijedlog eventualne sanacije ili rekonstrukcije


4/21

Projekat ispitivanja definiranje zadataka i opsega ispitivanja i uskladiti ga sa standardima

prethodni pregled konstrukcije, analiza konstruktovnog Sistema, ocjena sitaucaije

usklaenostsa projektom

usklaenostkvalitet izvedenih radova u odnosu na zahtijevane

prethodni statikiproraun, nainI veliinananoenjaopereenja,proraunoekivanihprog

odabir parametara koji ese mjeriti, instrumenti I njihov razmjetaj

organizaciona emaispitivanja

poduzeti mjere za sluajneeljenogtijeka ispitivanja


5/21

Vrste probnih optereenja

prema uestalostiispitivanja:

redovno i kontrolno

prema veliinioptereenja:normalna,posebna probna optereenja, izuzetna probna optereenja,ispitivanje do loma

prema prirodi optereenja:

statikai dinamika

prema trajanju optereenja:

kratkotrajna i dugotrajna


6/21

Veliina optereenja

Probno optereenje odgovara: nedostajuem stalnom i i ukupnom pokretnom

najnepovoljnijem optereenju prema projektu (g =1)

normalna 0.5


7/21

Odabir probnog optereenja Tereti koji se direktno postavljaju na konstrukciju su :

- slagani tereti, cigle, vreepijeska ili cementa, utezi ili odljevi

Sila usljed :

- pree, uetaili kolotura, krana, vozila

Tekuinapunjenjem :

- rezervoara i cisterni,bavaili najlon vrea

Indirektnim prijenosom silapomouposebno izraenihmehanizama


8/21

Odabir optereenja 1 Odabir optereenja 2


9/21

Mjerenje geometrijskih veliina

Osnovna mjerenja su:

- vertikalnog progiba u sredini raspona

- pomaka oslonaca

- pojava pukotina

- deformacija na mjestu ekstremnih utjecaja

- trajnih progiba i deformacija nakon rastereenja

Dopunska mjerenja su

- mjerenje kuta zaokreta (na mjestu ukljetenjaili konzolama)- mjerenja horizontalnih pomaka

- mjerenje pomaka leajeva i temelja


10/21

Mjerenje deformacija

Instrumentipomoukojih se mjere deformacije zovu se tenzometri.

Naprezanja se ne mogu mjeriti nego se raunajuiz izmjerenih deformacijapomoupoznatih

deformacije i naprezanja tzv. Hookeov zakon.

Razmak izmeudviju fiksiranih taakataakaA i B obino se zove baza i najee se oznaa

Razmak izmeudviju fiksiranih toakatoakaA i B obinose zove baza i najeese ozna

Baza tenzometra se bira ovisno o osobinama materijala konstrukcije koja se mjeri.

to je vea homogenost materijala konstrukcije, to je baza tenzometra manja i obratno.

- za elik - tenzometri na bazi od svega nekoliko milimetara

- za beton - tenzometri s bazom veom od 100 mm

- za zidane konstrukcijebaze koje kreu od 300 mm na vie


11/21

Instrumenti za mjerenje deformacija

Tenzometri:

- mehaniki

- optiki

- akustiki

- elektromehanike

- elektrootporni, induktivni, kapacitivni i potenciometarski

Prilikom izbora odgovarajuegtenzometra trebapaziti da se uskladi mjerno podruje tenzomkoja se oekuje na konstrukciji.


12/21

Instrumenti za mjerenje deformacija

Vaan podatak nekog tenzometra je njegova osjetljivost.

- kod mehanikihtenzometara to je uveanje

- kod elektrinihrezolucija

Osjetljivost je podatak koji se na tenzometru ita na temelju podatka o osjetljivosti i promjentaakadobiva se deformacija:

l - promjena mjere baze

- razlika oitanjana tenzome

Oosjetljivost

E - relativna deformacija na baz

lo - mjema baza


13/21

Mehaniki tenzometri

Mehaniki tenzometri su instrumenti za mjerenjedeformacija mehanikim putem.

Pomak izmeu dviju vrstih toaka u kojima suprivrene noice instrumenta poveava se

oitava na ljestvici instrumenta ili s pomoumjernoga sata ili kojim optikim putem.

Pomak se mehaniki moe poveati i do 1000 puta i takouiniti itljivim na milimetarskoj lj

Privrenje instrumenta za konstrukciju ostvaruje se sustavom stega i privrsnica koje se ispi omoguuju raznoline naine privrenja.


14/21

Huggenergerov tanzometar


15/21

Optiki tenzometri

Rade na principu odbijanja svjetlosne zrake od ogledala koje se nalazi na pokretnoj noici pookvira.

- koristi se samo u laboratorijima


16/21

Akustini tenzometri

Rad akustikihtenzometara se zasniva na promjenifrekvencije napete iceu ovisnosti o pronapetoj ici.


17/21

Elektrini tenzometri

Vievrsta tenzometara koji rade na principu promjene elektrinihkomponenata kao tosu

- struja, napon, otpor, kapacitet, induktivitet, termoelektricitet, piezoelektricitet, itd.

Navedeni ebiti samo tenzometri koji se eekoriste pri statikimmjerenjima na konstrukc

- potenciometarski senzori

- kapacitivni senzori

- induktivni senzori

- elektrootporni tenzometri (mjerne trake)

- instrumenti za mjerenje promjene otporaWheatstoneov most-poluvodikemjerne trake


18/21

Izvoenje ispitivanja

Dratise plana ispitivanja tijekom ispitivanja :

- pregled i snimak konstrukcije prije nanoenjaoptereenja

- optereivanjedo najveegpredvienogoptereenjau viefaza (najmanje 4 do 10 pri ispitiv

promatranje konstrukcije pod optereenjem, rastereenjenakon svake faze optereenja

- promatranje konstrukcije nakon rastereenjai detaljni pregled konstrukcije

Pratiti funkcioniranje instrumenata i kvalitetu izmjerenih podataka

Analiza rezultata:

- tijekom ispitivanja da bi se utvrdiloponaanjekonstrukcije- nakon ispitivanja kada se daje preliminarni izvjetajo rezultatima ispitivanja


19/21

Kod elinih konstrukcija sa vijanim spojevima najvee optereenje je potrebno ponovitustanovipoputanjespojeva

Pomaci i deformacije se mjere izmeu svih faza optereivanja. Idui korak optereivprestanku prirasta deformacija iz prethodnog koraka (prirast deformacija je u periodu od 5

prethodnog prirasta za isti vremenski period) Probno optereenjese ne smije izvoditi na armirano-betonskim konstrukcijama mlaimod 2

Najveeprobno optereenjeostaje na konstrukciji najmanje 16 sati (4 sata za elinekonstrutog vremena promatra najmanje 4 puta

Nakon rastereenja konstrukciju treba promatrati iduih 16 sati (4 sata), tj. dok se ne uspomaka


20/21

Izvjee (elaborat) o ispitivanju

Po zavrenomispitivanju i obradi rezultata mjerenja pristupa se izradi zakljunogizvjetaja

- shemu konstrukcije sa prikazompoloajaoptereenjai fazama optereenja

- shemu konstrukcije sa prikazom mjernih mjesta

- rezultati mjerenja: numerikii grafiki

- usporedba mjernih rezultata sa normativima i analitikim

- vrijednostima: numerikii grafiki

- zakljuak o stanju konstrukcije


21/21

Documents

ispitivanje prezentacija