07UPRAVLJANJE KVALITETOM srpanj 2013.
Ishodi uenja i dopunska isprava o studiju
U svim priopenjima ministara visokoga obrazovanja zemalja potpisnica Bolonj-ske deklaracije, poevi od Berlinskoga priopenja 2003., ishodi uenja imaju istaknuto mjesto. Primjerice, u priop-enju ministarske konferencije, koja je 2012. odrana u Bukuretu, trai se da drave potpisnice osiguraju da se kvali-fi kacijski okviri, ECTS i dopunske isprave o studiju temelje na ishodima uenja. Meutim, pristup visokom obrazovanju temeljen na ishodima uenja nije svoj-stven samo Europi, nego ga vrlo do-sljedno primjenjuju u Australiji, SAD-u, Kanadi, nekim afrikim i junoamerikim dravama. Teorijske osnove ishoda ue-nja seu u 1960-te u SAD-u [1].
Najea defi nicija koja se pronalazi u brojnim europskim, ali i svjetskim doku-mentima i prirunicima o ishodima ue-nja glasi: Ishodi uenja su tvrdnje o tome to se oekuje od studenta da zna, razumi-je, moe napraviti, vrjednovati kao rezultat procesa uenja [2]. Student postizanjem ishoda uenja kroz proces studiranja stjee kompetencije za zapoljavanje, ali i kvalitetan osobni i drutveni ivot. Stoga se i kompetencije dijele na stru-ne, koje su vezane uz disciplinu koju stu-dent studira, i generike (transverzalne, kljune, soft), koje trebaju biti prisutne u svakom studijskom programu, a obu-hvaaju osnovne pismenosti (jezina,
matematika, informatika), komunika-cijske i konceptualne vjetine, vjetine uenja, poslovne vjetine, drutvene i osobne vjetine, ali ovdje se esto ubra-jaju i stavovi koji se odnose na graansku angairanost i drutvenu odgovornost.
U veljai 2013. Sabor je donio Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru koji se takoer temelji na upotrebi ishoda ue-nja za sve razine obrazovanja, poevi od osnovne kole do doktorata znanosti. U tom se zakonu nalaze sljedee defi nicije: Ishodi uenja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla uenjem i dokazala nakon postupka uenja. Kompetencije (engl. Competen-ces) oznaavaju skup znanja, vjetina te pripadajuu samostalnost i odgovor-nost. Meutim, bez obzira koju defi niciju promatrali, mogu se uoiti sljedee va-ne injenice:
Ishodi uenja trebaju biti jasno iskazani i njihovo postizanje mora se provjeravati i ocjenjivati.
Ishodi uenja opisuju postignua studena-ta, a ne elje nastavnika ili institucija koje izvode studij (to opisuju ciljevi studija).
ISHODI UENJA STUDIJSKOGA PROGRAMA
Konstruiranje ishoda uenja studijsko-ga programa, koji predstavljaju temelj
Ishodi uenja dio su paketa koji se vee uz Bolonjski proces, ali oni predstavljaju temelje za ostale pristupe, procedure, metode i dokumente koje se u tome kontekstu spominju: usporedivost kvalifi -kacija i kvalifi kacijski okviri, obrazovanje u ijem je sreditu student, razvoj kurikuluma, ECTS, prepo-znavanje prethodnoga uenja, osiguravanje kvalitete obrazovanja, dopunska isprava o studiju i sl. Stoga se ishodi uenja prihvaaju kao zajedniki jezik bolonjskog pristupa obrazovanju.
izgradnje kurikuluma, treba biti rezul-tat pristupa odozgo prema dolje (top-down) i odozdo prema gore (bottom-up), kao to je to prikazano na Slici 1. Naime, potrebno je uzeti u obzir tzv. Dublinske opisnike [3] koji su razvijeni za potrebe Kvalifi kacijskoga okvira za Europski prostor visokoga obrazovanja (EHEA), a generiki opisuju pojedine razine u visokom obrazovanju (preddi-plomsku, diplomsku, poslijediplom-sku). Dublinski opisnici uzeti su u obzir kod izrade Hrvatskoga kvalifi kacijskoga okvira. Vane su i preporuke meuna-rodnih strukovnih organizacija i mrea za pojedina studijska podruja. Za infor-matiku bismo tako mogli uzeti u obzir i meunarodne dokumente kao to su SFIA (Skills Framework for the Informa-tion Age) i SWEBOK (the Guide to the Software Engineering Body of Knowled-ge), ali i rezultate EU Tuning projekta [4]. Projekt Tuning Educational Structures in Europe posebno je znaajan za razu-mijevanje izgradnje kurikuluma, teme-ljenih na ishodima uenja u razliitim podrujima studiranja, a web stranica projekta obiluje korisnim publikacijama i primjerima dobre prakse za dvadesetak podruja.
S druge strane, ishodi uenja studijsko-ga programa realiziraju se kroz ishode uenja predmeta, te se u postupku defi -
OPI ISHODI UENJA OPISUJU AKADEMSKU RAZINUDUBLIN DESCRIPTORS FRAMEWORK OF QUALIFICATIONS FOR THE EUROPEAN HIGHER EDUCATION AREA,
HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR
SPECIFINI ISHODI UENJA ZA NEKO PODRUJE ILI KOMBINACIJU PODRUJA, SLUE KAO REFERENTNA TOKA (NPR. INFORMATIKA: SFIA, SWEBOK; EUA TUNING)
SPECIFINI ISHODI UENJA ZA ODREENI STUDIJSKI PROGRAM ZA NEKO PODRUJE ILI KOMBINACIJU PODRUJA, UKLJUUJUI I SPECIFINE ZAHTJEVE CILJNIH ZANIMANJA
SPECIFINI ISHODI UENJA PREDMETA KOJI UKLJUUJU I KRITERIJE ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE STUDENTA
www.unizg.hr/upravljanje-kvalitetom/
Slika 1. Ishodi uenja studijskoga programa
UPRAVLJANJE KVALITETOM srpanj 2013.08
niranja studijskoga programa trebaju de-fi nirati i ishodi uenja predmeta (Slika 1). Pritom je preporuka da se na razini stu-dijskoga programa napie izmeu 15 i 20 ishoda uenja, a ukoliko se radi o integri-ranom preddiplomskom i diplomskom studijskom programu, onda ih se moe napisati do 30. Treba imati na umu da ih treba upisati i na vrlo ogranieni prostor u dopunsku ispravu o studiju (poglavlje 4.2.). Ishod uenja na razini diplomskog studija informatike moe biti: Student e biti u stanju koristiti matematike meto-de, modele i tehnike primjerene rjeava-nju problema iz podruja informacijskih i poslovnih sustava. Takav ishod uenja je dosta openit, ali njegova se konkretiza-cija i provjera treba osigurati kroz ishode uenja predmeta.
ISHODI UENJA PREDMETA
Na razini predmeta obino se napie od 4 do 10 ishoda uenja koji se dalje ra-zrauju po nastavnim cjelinama. Ishode uenja treba napisati tako da su konkret-ni, razumljivi, mjerljivi, povezani sa sa-drajima, nastavnim metodama, te me-todama ocjenjivanja, ali i da doprinose ishodima uenja studijskoga programa.
Kako bi se lake zapisali ishodi uenja, dobro je upotrijebiti neku poznatu tak-sonomiju koja klasifi cira ishode uenja. Najee se upotrebljava Bloomova tak-sonomija kognitivnih vjetina, koja je ra-zvijena jo 1956. [5], a izalo je i nekoliko poboljanih inaica [6]. Bloom je prepo-znao tri domene uenja: kognitivnu (Sli-ka 2), afektivnu i motoriku te je za sve tri uveo hijerarhiju vezanu uz kompleksnost vjetine. Uz svaku se razinu pritom mogu vezati odreeni glagoli, koji opisuju po-naanje karakteristino za tu razinu i ti se glagoli onda mogu upotrijebiti u zapisu ishoda uenja [7].
Tako primjerice ishod uenja: Student e biti u stanju izraunati vrijednost determi-nante treega reda, pripada treoj razini (primjena), dok ishod uenja: Student e biti u stanju defi nirati pojmove matri-ce i determinante i operacija zbrajanja i mnoenja matrica, pripada prvoj razini (poznavanje). Ovo je moda studenti-ma i nelogino, budui da ih veina zna izraunati determinantu treega reda, ali ima problem sa strogom matemati-kom defi nicijom.
Nadalje, vano je ve tijekom razvoja kurikuluma predmeta povezivati ishode
uenja, metode pouavanja i ocjenjiva-nja s optereenjem studenata (ECTS). Primjer je dan u Tablici 3.
Prilikom ocjenjivanja kompleksnih za-dataka ili kada vie nastavnika ocjenjuje studente na istom predmetu, dobro je pripremiti rubriku ocjenjivanja kao alat kod ocjenjivanja. Rubrika treba biti dos-tupna studentima prije nego to pristu-pe pojedinoj aktivnosti koja se ocjenjuje, a nastavnik treba imati na umu da svojim nainom provjere i ocjenjivanja zapravo usmjerava proces uenja studenata.
Nadalje, zbrajanjem optereenja stude-nata po svim obrazovnim aktivnostima, koje su vezane uz prepoznate ishode uenja, dolazi se do procjene broja ECTS bodova koji pripadaju pojedinom pred-metu. Nakon toga slijedi usklaivanje na razini studijskih programa, a provjera se obavlja nakon to predmet bude izve-den, pa studenti procijene svoje optere-enje [8].
DOPUNSKA ISPRAVA O STUDIJU
U zaglavlju dopunske isprave o studiju sitnim slovima piu vane informacije o tome da je dopunska isprava o studiju
Tablica 1. Ishodi uenja predmeta povezani s ostalim elementima kurikuluma
Ishod uenja predmeta Obrazovna aktivnost / uenje Provjera/Ocjenjivanje Optereenje studenta u satima/ECTS
1. Primjena metoda i tehnika upravljanja projektima na pisanje prijave za meunarodni projekt iz podruja visokoga obrazovanja
Rad u timu na pripremi konkretne projektne prijave prema standar-dnoj proceduri
Projektna prijava predana u sustav za e-uenje i ocijenjena prema unaprijed utvrenim kriterijima (rubrika)
40 sati = 1.5 ECTS
2.
EVALUACIJA
SINTEZA
ANALIZA
PRIMJENA
RAZUMIJEVANJE
POZNAVANJESlika 2. Bloomova taksonomija kognitivnih vjetina
NOVOSTI UREDA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM
