Click here to load reader

ISGE PRIRUČNIK

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of ISGE PRIRUČNIK

8/2020
Struktura aplikacije .................................................................................................................................. 3
Upravljanje objektima ............................................................................................................................. 5
Upravljanje korisnicima ......................................................................................................................... 18
Energetski administrator se u ISGE prijavljuje na www.isge.hr korisnikim imenom i
zaporkom koje je dobio od Administratora sustava (slika 1), uz napomenu kako je potrebno
pripaziti prijavljuje li se u ispravni ISGE, tj. nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje
energijom Republike Hrvatske koji se osim po domeni .hr moe prepoznati i prema grbu
Republike Hrvatske, logu Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i dravne imovine,
logu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te Eugenu, a sve
navedeno se nalazi na dnu naslovne stranice. Na naslovnu stranicu se postavljaju i razne
obavijesti vezane za ISGE tako da Energetski administratori trebaju obratiti pozornost i na
njih. Preporueni mreni preglednici za korištenje ISGE-a su redom: Google Chrome, Mozilla
Firefox, Internet Explorer.
Slika 1. Prijava u ISGE
Ako se Energetski administrator pokušava prijaviti u ISGE te mu to ne uspijeva, a sustav
pritom javlja jednu od dvije mogue poruke:
1. Korisnik je zakljuan! Obratite se svojim regionalnim ili nacionalnim
administratorima. Ako Energetski administrator nije bio aktivan u ISGE-u više od 60
dana, njegov raun biva automatski zakljuan. U tom sluaju Energetski
administrator se obraa Administratoru sustava za otkljuavanje.
2. Neispravna kombinacija korisniko ime – zaporka! Ako Energetski administrator
prilikom prijave upiše pogrješnu kombinaciju svog korisnikog imena i zaporke. U
tom sluaju potrebno je upisati ispravnu zaporku i/ili korisniko ime. Energetski
administrator koji je zaboravio svoju zaporku treba pritisnuti na Zaboravili ste
zaporku? i sustav e mu generirati novu zaporku koja e mu biti poslana na adresu e-
pošte koju je upisao u ISGE. U sluaju da Energetski administrator nije upisao e-poštu
u ISGE, onda se javlja Administratoru sustavu za resetiranje zaporke.
Nakon što se Energetski administrator prvi put uspješno prijavi u ISGE, sustav prikazuje
zaslon u kojem se mijenja poetna zaporka dobivena od strane Administratora sustava.
Slika 2. Promjena poetne zaporke
Struktura aplikacije Promjenom poetne zaporke Energetskom administratoru prikazuje se poetna stranica na
kojoj su prikazani trenutni ukupni statistiki podatci ISGE baze (ukupan broj objekata, ukupni
broj mjernih mjesta itd.). Pritiskom na Statistika mojih objekata prikazuju se
trenutni statistiki podatci na koje Energetski administrator ima vidljivost (bilo preko
dodijeljenih matinog ili matinih korisnika i/ili izravno dodijeljenih objekata).
U gornjem rubu stranice nalazi se sedam glavnih modula s pripadajuim padajuim
izbornicima kao što je prikazano na slici 3. Pritiskom na neki od modula i pritiskom na neku
od stavki u padajuem izborniku pomou kotaia ili srednjeg gumba miša otvara se nova
kartica u pregledniku tako da Energetski administrator ima olakšan pregled u više kartica
umjesto da sve radi u jednoj kartici.
Slika 3. Prikaz strukture aplikacije
4
Budui da je ISGE trenutno grafiki hibridan, tj. neki moduli su prebaeni na novo suelje dok
kod ostalih e to tek uslijediti, radnje koje Energetski administrator moe raditi u svim tim
sueljima su jednake bez obzira ima li dodijeljen samo jedan objekt ili sve objekte nekog
matinog korisnika (grada, upanije, ministarstva i slino). Prirunik e proi sve korake od
otvaranja novog ETC-a, kreiranja pojedinog mjernog mjesta i mjernog ureaja,
dodavanja/promjene dobavljaa za pojedino mjerno mjesto te i samog kreiranja korisnika
sustava te dodjeljivanja mu vidljivosti.
5
troškovni centar (ETC).
ISGE odreuje etiri vrste Energetskih troškovnih centara (kao što je i vidljivo nakon prijave u
sustav na stranici s poetnom statistikom):
Kompleks,
Slobodnostojea zgrada,
Dio zgrade.
Pritom valja naglasiti kako su kompleks i dio zgrade virtualni, tj. oni fiziki ne postoje ve nam
pomau prilikom boljeg shvaanja potrošnje energije i vode na razini više fizikih zgrada (u
sluaju kompleksa) ili pojedinog kata ili ureda unutar jedne zgrade s više razliitih korisnika.
Pritiskom na modul „Objekti“ te odabirom dobiva se prikaz onih objekata koji su
dodijeljeni Energetskom administratoru (slika 4).
Slika 4. Suelje prikaza objekata
Ako neki objekt u tablici objekata nije vidljiv Energetskom administratoru (provjerom u
tablici objekata prema nazivu objekta ili adresi objekta), mogue je da mu nije dodijeljen te
se za to obraa Administratoru sustavu koji mu dodjeljuje vidljivost na eljeni objekt, a ako
objekt uope nije kreiran u ISGE-u, Energetski administrator ga uvijek moe i sam kreirati
pazei pritom da otvaranjem novog objekta nepotrebno ne udvostrui isti objekt.
Objekt se kreira tako da se na padajuem izborniku modula „Objekti“ odabere te se
potom obvezatno redom ispune sva polja s podatcima o objektu kako je prikazano na slici 5.
Nakon upisa „Naziva objekta“, odabira grada (koji se moe izabrati u padajuem izborniku
pritiskom na ) te upisa adrese sustav potom nudi redak za odabir kategorije objekta. U
ovom sluaju odabrali smo „Kompleks“ budui da se naš zamišljeni objekt sastoji od zgrade
6
gdje se odvija nastava te zgrade sportske dvorane koji su fiziki odijeljene. Odabravši
„Kompleks“ kao kategoriju objekta ISGE je odmah izbacio prvu slobodnu ISGE šifru objekta.
ISGE šifra objekta je jedinstvena oznaka koju ima svaki objekt u sustavu (te je preporuljiva
za korištenje u komunikaciji izmeu Energetskog administratora i njegovih Korisnika kao i s
Administratorima sustava jer ne moe doi do zabune zbog istog naziva objekta i slino).
Slika 5. Kreiranje objekta
Nain na koji ju sustav generira je sljedei (prema gore kreiranom objektu):
HR- -0030-0
2. – poštanski broj grada/mjesta
3. 0030 – redni broj objekta otvorenog u tom gradu/mjestu
4. 0 – oznaka kategorije objekta (0 – je oznaka kompleksa; 1, 2, 3 – oznaka zgrade u
kompleksu ako se nalazi u kompleksu; 1 – takoer moe biti i oznaka slobodnostojee
zgrade; dok su slovne oznake na kraju ISGE šifre objekta -A, -B oznake dijela zgrade).
„Vrsta objekta“ kao i „Naziv korisnika objekta“ se moe odabrati iz padajueg izbornika kao i
kod odabira grada/mjesta. Nakon popunjavanja polja za ploštinu korisne površine zgrade AK
(podatak se moe pronai u energetskom certifikatu ili pregledu) za kreiranje objekta je
potrebno pritisnuti i postupak je gotov te je objekt otvoren.
Budui da smo zamišljenu testnu školu otvorili kao kompleks potrebno je otvoriti i ve
spomenute zgrade u kompleksu – zgradu škole i sportsku dvoranu. Cijeli postupak ostaje isti,
samo se kao kategoriju objekta bira „Zgrada u kompleksu“ te za nju odaberemo prethodno
otvoreni kompleks kao što je prikazano na slici 6 uz napomenu kako je za pravilno otvaranje
kompleksa potrebno otvoriti barem dva ETC-a koji tvore taj kompleks što e se ispuniti
otvaranjem obje navedene zgrade.
Slika 6. Odabir kategorije objekta
Ako se prilikom kreiranja objekta kao kategoriju objekta odabere „Dio zgrade“ ISGE e
takoer ponuditi padajui izbornik iz kojeg e se moi odabrati slobodnostojea zgrada ili
zgrada u kompleksu gdje e se smjestiti taj dio zgrade, naravno u onom gradu/mjestu koji je
odabran nekoliko polja iznad.
Otvoreni objekti e se prikazati u tablici objekata te e se s njima moi dalje upravljati ako se
odabere („zazeleni“) redak u kojem se nalazi te e se naziv odabranog objekta nalaziti i na
vrhu tablice (slika 7).
Slika 7. Prikaz otvorenih objekata u tablici objekata
Svaka radna kartica u sebi sadri razne funkcionalnosti i mogunosti koje nee biti
pojedinano opisivane, budui da je ovaj prirunik prvenstveno zamišljen kao pomo
Energetskim administratorima u poteškoama s kojima se susreu u svakodnevnom
administriranju objektima i korisnicima za koje su imenovani. Obrojani gumbii na slici 7
provlae se kroz one kartice gdje se nalazi mogunost zapisa u tablici te kad se mišem doe
na njih prikazuje se opis koju funkciju izvode.
1 preddefinirani master filteri u padajuem izborniku – master filtri izraeni i
postavljeni kao javni od strane Administratora sustava (na kraju naziva nalazi se *).
8
2 „Uredi master filtere“ – pritiskom na gumbi otvara se prozor u kojem Energetski
administrator moe kreirati svoje master filtere.
3 „Pretraivanje po stupcima“ – pritiskom na gumbi u tablici ispod se na vrhu svakog
stupca pojavljuje prazna kuica u koju se upisom neke kljune rijei ili dijela rijei koji se
odnosi na taj stupac moe pretraivati i filtrirati eljeno u tablici.
4 „Uitaj 1000 redaka“
5 „Broj redaka“ – pritiskom na gumbi na zaslonu iskae prozor s izbrojenim brojem
redaka, a ako u tablici postoji više od sto redaka onda je potrebno pritisnuti gumbi 4 kako bi
se uitali dodatni redci te ih ISGE potom izbroji i prikazuje u skonom prozoru.
6 „Excel“ – eksportiranje svih zapisa u excel.
7 „Etiketiraj“ – kad se oznai jedan ili više zapisa u tablici i pritiskom na gumbi otvara se
dodatni prozor u kojem se moe dodati nova etiketa ili postaviti postojea te se na taj nain
dodatno mogu filtrirati objekti.
8 “Obriši objekt“ – brisanje objekta. ISGE dopušta brisanje objekta ako na objektu nema
otvorenih mjernih mjesta i nekih zapisa unutar mjernog mjesta (rauna, oitanja, brojila i
slino) te nije vezan kao kategorija objekta za neki drugi objekt. U ostalim karticama brišu se
rauni, oitanja ili neki drugi oznaeni zapisi.
Uz spomenute, prebacivanjem na neku drugu karticu dobivaju se dodatni gumbii koji rade
rade istu funkciju:
„Novi zapis“ – slui za kreiranje novog zapisa (rauna, oitanja i slino) ovisno koja je
kartica otvorena.
„Uredi zapis“ – slui za ureivanje kreiranih zapisa.
Svaki objekt posjeduje svoje statike podatke koji se mogu pronai pod . Tamo se u
bijela polja kao npr. mogu unijeti
traeni podatci. Polja koja kraj sebe imaju , koji otvara dodatni prozor u kojem se moe
odabrati odreeni parametar. Uneseni zapisi se potvruju s .
U polja na karticama koja su sive boje nije
mogue unositi podatke ve se u njima prikazuju podatci koji je ISGE izraunao na temelju
nekih prethodno unesenih polja.
9
Kreiranje mjernih mjesta Nakon otvaranja objekata da bi se pratila potrošnja kroz unos mjesenih rauna i oitanja,
potrebno je dodati mjerna mjesta svih energenata i vode koji se troše na tim objektima kao i
mjerne ureaje koji su vezani za mjerna mjesta. Uz napomenu kako se pojam mjerni ureaj
odnosi na fiziko brojilo pojedinog energenta i vode koje se kroz godine korištenja badari i
mijenja te je tu promjenu potrebno unijeti kako bi ISGE znao tono raunati potrošnju
izmeu prethodno unesenog i trenutnog stanja mjernog ureaja. Mjerno mjesto je pojam
koji obiljeava mjesto potrošnje, a za pojedino mjerno mjesto moe biti vezano samo jedan
vaei mjerni ureaj.
Na tablici svih objekata odabire se objekt na kojem se eli otvoriti mjerno mjesto. U sluaju
kompleksa iz primjera dovoljno je odabrati bilo koji objekt unutar kompleksa. Nakon odabira
objekta u traci radnih kartica odabire se kartica . Prelaskom na tu karticu na
lijevoj polovici zaslona vidi se stablo objekta (slika 8).
Za testni kompleks i informacijama s terena za primjer (zbog toga je vana komunikacija
izmeu Korisnika na terenu i Administratora kako bi se znalo što se dogaa na objektu) kao i
na temelju dostavljenih mjesenih rauna energenata i vode koji se troše na objektima
saznaje se da postoje dva mjerna mjesta elektrine energije – jedno za zgradu škole, a drugo
za sportsku dvoranu, te jedno mjerno vode koje napaja oba napaja objekta kao i jedno
mjerno mjesto peleta koje grije obje zgrade.
Kako je prethodno reeno da postoji po jedno mjerno mjesto elektrine energije za svaku
zgradu, pritiskom na HR-21276-0030-1 u stablu objekta, na desnoj polovici zaslona (slika 8)
otvara se dio za postavljanje parametara koje je potrebno popuniti kako bi se mjerno mjesto
kreiralo.
Slika 8. Prikaz stabla objekta i zaslona za kreiranje mjernog mjesta
S padajueg izbornika odabire se energent (u ovom sluaju elektrina energija), obvezatno se
upisuje šifra mjernog mjesta te se mjerno mjesto oznaava kao obraunsko ako isto prima
raune koji e se runo unositi ili automatski prihvaati u ISGE. Šifru mjernog mjesta je bitno
unijeti tono (na raunima elektrine energije taj broj je broj obraunskog mjernog
mjesta/OMM s poleine rauna na kojoj je raspisana potrošnja po pojedinim mjernim
10
mjestima, dok kod rauna ostalih energenata ili vode moe se nalaziti pod raznim nazivima:
mjesto potrošnje, naplatno mjesto i slino). Ukoliko je šifra mjernog mjesta pravilno
unesena, lakše e se mjerno mjesto povezati s bazom podataka distributera/opskrbljivaa
koji e slati automatske raune u ISGE.
Prije kreiranja mjernog mjesta preporuka (slika 9) je na padajuem izborniku modula
odabrati te potom ukljuiti pretraivanje po stupcima i u stupcu šifra
mjernog mjesta pretraiti je li eljeno mjerno mjesto ve otvoreno kako se ne bi nepotrebno
udvostruila mjerna mjesta.
Slika 9. Pretraivanje mjernih mjesta
Ako je mjerno mjesto ve otvoreno onda Energetski administrator u suradnji s
Administratorom sustava premješta to mjerno mjesto na odgovarajui objekt.
Ako mjerno mjesto nije otvoreno ide postupak otvaranja mjernog mjesta koji je u nastavku
objašnjen. Odabire se budui da je to naplatno mjerno mjesto na koje stiu rauni
te za koje se plaa ostvarena potrošnja. Postavlja se i odgovarajui reim mjerenja pri emu
je preporuka da se postavi na dvaput tjedno kako je i oznaeno na slici 10 (unos oitanja se u
tom sluaju unosi ponedjeljkom ujutro i petkom popodne). Kako bi se mjerno mjesto
otvorilo te prikazalo u stablu objekta (slika 11) pritisne se .
Slika 10. Postupak otvaranja mjernog mjesta
11
Isti postupak se ponavlja i za mjerno mjesto elektrine energije koje se nalazi u sportskoj
dvorani samo se s rauna upisuje odgovarajua šifra mjernog mjesta te se nakon kreiranja
oba mjerna mjesta prikazuju u stablu objekta (slika 11).
Slika 11. Prikaz otvorenih mjernih mjesta u stablu objekta
Kako bi se mjerno mjesto u potpunosti kreiralo potrebno je ukljuiti još nekoliko parametara.
Pritiskom na mjerno mjesto u stablu objekta na desnoj strani zaslona otvara se novo suelje
gdje se ugaaju sljedei parametri: ukljuiti brojae koji odreuju unos tjednih oitanja. Za
svaki energent odreeni su drugaiji brojai. Elektrina energija jedini je energent za koji se
moe vezati do pet brojaa, dok je broj brojaa kod ostalih energenata izmeu jednog i dva.
Naješe se i za elektrinu energiju prate dva glavna brojaa – dvije tarife – visoka (dnevna) i
niska (nona), pa e se kroz ovaj primjer za mjerno mjesto elektrine energije ukljuiti
(stavljanjem kvaice) brojai RVT i RNT, te e se taj odabir potvrditi u lijevom kutu na
(slika 12).
Slika 12. Ukljuivanje brojaa elektrine energije
Postupak se ponavlja i prilikom otvaranja ostalih mjernih mjesta za ovaj primjer. Spomenuto
je kako peleti griju obje zgrade te e mjerno mjesto smjestiti pod otvoreni kompleks. Naelo
otvaranja je jednako kao kod otvaranja prethodnih strujnih mjernih mjesta. Nakon odabira
objekta u tablici svih objekata, u traci radnih kartica odabire se kartica . U stablu
objekta pritisne se objekt pod ISGE šifrom HR-21276-0030-1 te se na desnoj polovici zaslona
12
, odabere se eljeni te . Nakon kreiranja
mjerno mjesto se prikazuje u stablu objekta.
Budui da je tijekom opisivanja stanja na objektu spomenuto kako vodno mjerno mjesto
napaja obje zgrade, a prema saznanjima s objekta (bilo s kontrolnih brojila, bilo iz nekog
omjera) doznaje se da je potrošnja voda u udjelu 60 % zgrada škola, a 40 % zgrada dvorane.
U tom sluaju je mogue pretpostaviti potrošnju kreiranjem virtualnih mjernih mjesta.
Najprije se pod objektom kompleksa otvori obraunsko vodno mjerno mjesto, nain
otvaranja je isti kao i kod prethodno otvorenih mjernih mjesta elektrine energije i peleta.
U stablu objekta pritisne se na objekt pod kojim elimo otvoriti obraunsko vodno mjerno
mjesto, u ovom sluaju HR-21276-0030-0 te u desnoj polovici zaslona u padajuem izborniku
odabrati potom s rauna vode upisati šifru mjernog mjesta i
oznaiti kao i eljeni reim mjerenja te za kraj pritisnuti . Nakon
kreiranja, mjerno mjesto se prikazuje u stablu objekta.
Budui da imamo navedene udjele koliko koji objekt troši vode, nakon pritiska na objekt
testne škole, na desnoj polovici zaslona odabire se te nakon se virtualno
mjerno mjesto pojavljuje u stablu objekta. Postupak otvaranja virtualnih mjernih mjesta se
ponavlja onoliko puta koliko je potrebno te na kraju imamo stanje u stablu objekta kakvo je
prikazano na slici 13.
Slika 13. Otvorena virtualna mjerna mjesta bez nadreenih mjernih mjesta
Kako se u stablu objekta kod otvorenih virtualnih mjernih mjesta ne bi prikazivala
upozorenja sa slike 13, potrebno je definirati virtualna mjerna mjesta i to na sljedei nain.
Pritisnuti u stablu objekta kako bi se u desnoj polovici zaslona uredilo grupno polje
. Tamo se unosi postotak i u padajuem izborniku odabire nadreeno mjerno
mjesto (slika 14) te se upisano potvruje s .
Slika 14. Definiranje virtualnog mjernog mjesta
13
Isti postupak se ponavlja i za virtualno mjerno mjesto kod dvorane te je nakon kreiranja
virtualnih mjernih mjesta stanje u stablu objekta kao na slici 15 te više nema oznake
upozorenja jer je zbroj podreenih virtualnih mjernih mjesta jednak 100 %.
Slika 15. Kreirana virtualna mjerna mjesta u stablu objekta
Kreiranje mjernog ureaja Grupno polje „Mjerni ureaji“ slui za unošenje podataka o samom mjernom ureaju
(vodomjer, plinomjer, kalorimetar, brojilo elektrine energije i slino). Pritiskom na
otvara se prozor u kojem se o postojeem mjernom ureaju unosi: datum instalacije, datum
uklanjanja (kada je izvršena promjena brojila uslijed potrebe za umjeravanjem), serijski broj
brojila (ovdje se misli na serijski broj vodomjera, plinomjera, brojila elektrine energije ili
nekog drugog energenta, dakle na broj kojim se razlikuje mjerni ureaj od mjernog mjesta),
konstanta mjerila (sustav automatski postavlja 1 te Energetski administrator moe zamijeniti
navedenu konstantu za onu koja se nalazi na raunu) te poetna i završna stanja brojaa
ovisno o kojoj se vrsti brojila radi (slika 16).
U nekim sluajevima se ne zna se kada je mjerni ureaj bio instaliran tako da se to polje
veinom popunjava prilikom zamjene brojila jer prilikom zamjene brojila korisnicima na
objektu ostaje radni nalog o promjeni brojila koji sadri sve navedene podatke. U primjeru na
slici 15 je prikazan nain kako se popunjavanju polja s prethodno navedenim podatcima.
Nakon popunjavanja ili auriranja polja promjene se potvruju s .
14
Slika 16. Otvoreni prozor za kreiranje ili auriranje mjernog ureaja
Za otvaranje drugog ureaja vrijedi isti postupak kao i za prvi. Upisuje se datum instalacije
novog ureaja, datum uklanjanja se ostavlja prazan te se upisuje novi serijski broj mjernog
ureaja kao i konstanta mjerila kao što je prikazano na slici 17.
Slika 17. Unos novog mjernog ureaja
Pritiskom na upisuje se novi mjerni ureaj, isti se pojavljuje u grupnom polju „Mjerni ureaji“
(slika 18).
Slika 18. Prikaz kreiranih ureaja u grupnom polju „Mjerni ureaji“
Postupak se ponavlja za svaki novi ureaj.
15
Dodavanje ili promjena dobavljaa na mjernom mjestu
Kao i za svaku radnju u ISGE-u, prethodno je potrebno odabrati neki zapis kako bi se njime
moglo manipulirati. Tako se u tablici objekta odabere jedan od kreiranih testnih objekata te
se prebaci . Tamo u stablu objekta pritisnuti na mjerno mjesto za koje se eli prvi
put dodati dobavlja ili dodati neki novi dobavlja ako je u meuvremenu došlo do promjene
postojeeg dobavljaa budui da je naelo isto kod obje radnje. Na desnoj polovici zaslona u
grupnom polju „Upravljanje“ pritiskom na (slika 19) otvara se skoni
prozor u kojem se pronalazi eljeni dobavlja.
Slika 19. Grupno polje „Upravljanje“ s opcijom „Dodaj dobavljaa/grupu rauna“
Nakon pronalaska traenog dobavljaa Energetski administrator ima izbor dodati cijelog
dobavljaa ili pojedinu grupu rauna. Grupa rauna odnosi se na odreenu skupinu stavki
koje su Administratori sustava ranije definirali za one dobavljae koji rade izriitu razliku u
popisu stavki. To se prvenstveno odnosi na opskrbljivae elektrinom energijom koji imaju
više razliitih grupa rauna (tarifa). Meutim, preporuka je odabrati i dodati cijelog
dobavljaa pomou (slika 20).
Slika 20. Odabir i dodavanje dobavljaa
Postupak odabira i dodavanja dobavljaa je potpuno jednak bez obzira o kojoj se vrsti
energenta ili vode radi, a dodane dobavljae Energetski administrator moe vidjeti u stablu
objekta (slika 21) tako da oznai te pritisne .
16
Na Energetski administrator
na onim objektima gdje ima mnoštvo mjernih mjesta moe ista filtrirati prema energentu
kao i vrsti mjernog mjesta (obraunska, virtualna, kontrolna ili kombinacija prethodno
navedenih).
Na jednom mjernom mjestu moe biti dodijeljeno više dobavljaa, a ako je kojim sluajem
Energetski administrator dodijelio pogrješnog dobavljaa isti se moe i izbrisati iz stabla
objekta tako da se pritisne na njega u stablu objekta i na skonom prozoru potvrdi s
(slika 22) te se nakon toga obrisani dobavlja više ne…