8/2020 Struktura aplikacije .................................................................................................................................. 3 Upravljanje objektima ............................................................................................................................. 5 Upravljanje korisnicima ......................................................................................................................... 18 Energetski administrator se u ISGE prijavljuje na www.isge.hr korisnikim imenom i zaporkom koje je dobio od Administratora sustava (slika 1), uz napomenu kako je potrebno pripaziti prijavljuje li se u ispravni ISGE, tj. nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energijom Republike Hrvatske koji se osim po domeni .hr moe prepoznati i prema grbu Republike Hrvatske, logu Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i dravne imovine, logu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te Eugenu, a sve navedeno se nalazi na dnu naslovne stranice. Na naslovnu stranicu se postavljaju i razne obavijesti vezane za ISGE tako da Energetski administratori trebaju obratiti pozornost i na njih. Preporueni mreni preglednici za korištenje ISGE-a su redom: Google Chrome, Mozilla Firefox, Internet Explorer. Slika 1. Prijava u ISGE Ako se Energetski administrator pokušava prijaviti u ISGE te mu to ne uspijeva, a sustav pritom javlja jednu od dvije mogue poruke: 1. Korisnik je zakljuan! Obratite se svojim regionalnim ili nacionalnim administratorima. Ako Energetski administrator nije bio aktivan u ISGE-u više od 60 dana, njegov raun biva automatski zakljuan. U tom sluaju Energetski administrator se obraa Administratoru sustava za otkljuavanje. 2. Neispravna kombinacija korisniko ime – zaporka! Ako Energetski administrator prilikom prijave upiše pogrješnu kombinaciju svog korisnikog imena i zaporke. U tom sluaju potrebno je upisati ispravnu zaporku i/ili korisniko ime. Energetski administrator koji je zaboravio svoju zaporku treba pritisnuti na Zaboravili ste zaporku? i sustav e mu generirati novu zaporku koja e mu biti poslana na adresu e- pošte koju je upisao u ISGE. U sluaju da Energetski administrator nije upisao e-poštu u ISGE, onda se javlja Administratoru sustavu za resetiranje zaporke. Nakon što se Energetski administrator prvi put uspješno prijavi u ISGE, sustav prikazuje zaslon u kojem se mijenja poetna zaporka dobivena od strane Administratora sustava. Slika 2. Promjena poetne zaporke Struktura aplikacije Promjenom poetne zaporke Energetskom administratoru prikazuje se poetna stranica na kojoj su prikazani trenutni ukupni statistiki podatci ISGE baze (ukupan broj objekata, ukupni broj mjernih mjesta itd.). Pritiskom na Statistika mojih objekata prikazuju se trenutni statistiki podatci na koje Energetski administrator ima vidljivost (bilo preko dodijeljenih matinog ili matinih korisnika i/ili izravno dodijeljenih objekata). U gornjem rubu stranice nalazi se sedam glavnih modula s pripadajuim padajuim izbornicima kao što je prikazano na slici 3. Pritiskom na neki od modula i pritiskom na neku od stavki u padajuem izborniku pomou kotaia ili srednjeg gumba miša otvara se nova kartica u pregledniku tako da Energetski administrator ima olakšan pregled u više kartica umjesto da sve radi u jednoj kartici. Slika 3. Prikaz strukture aplikacije 4 Budui da je ISGE trenutno grafiki hibridan, tj. neki moduli su prebaeni na novo suelje dok kod ostalih e to tek uslijediti, radnje koje Energetski administrator moe raditi u svim tim sueljima su jednake bez obzira ima li dodijeljen samo jedan objekt ili sve objekte nekog matinog korisnika (grada, upanije, ministarstva i slino). Prirunik e proi sve korake od otvaranja novog ETC-a, kreiranja pojedinog mjernog mjesta i mjernog ureaja, dodavanja/promjene dobavljaa za pojedino mjerno mjesto te i samog kreiranja korisnika sustava te dodjeljivanja mu vidljivosti. 5 troškovni centar (ETC). ISGE odreuje etiri vrste Energetskih troškovnih centara (kao što je i vidljivo nakon prijave u sustav na stranici s poetnom statistikom): Kompleks, Slobodnostojea zgrada, Dio zgrade. Pritom valja naglasiti kako su kompleks i dio zgrade virtualni, tj. oni fiziki ne postoje ve nam pomau prilikom boljeg shvaanja potrošnje energije i vode na razini više fizikih zgrada (u sluaju kompleksa) ili pojedinog kata ili ureda unutar jedne zgrade s više razliitih korisnika. Pritiskom na modul „Objekti“ te odabirom dobiva se prikaz onih objekata koji su dodijeljeni Energetskom administratoru (slika 4). Slika 4. Suelje prikaza objekata Ako neki objekt u tablici objekata nije vidljiv Energetskom administratoru (provjerom u tablici objekata prema nazivu objekta ili adresi objekta), mogue je da mu nije dodijeljen te se za to obraa Administratoru sustavu koji mu dodjeljuje vidljivost na eljeni objekt, a ako objekt uope nije kreiran u ISGE-u, Energetski administrator ga uvijek moe i sam kreirati pazei pritom da otvaranjem novog objekta nepotrebno ne udvostrui isti objekt. Objekt se kreira tako da se na padajuem izborniku modula „Objekti“ odabere te se potom obvezatno redom ispune sva polja s podatcima o objektu kako je prikazano na slici 5. Nakon upisa „Naziva objekta“, odabira grada (koji se moe izabrati u padajuem izborniku pritiskom na ) te upisa adrese sustav potom nudi redak za odabir kategorije objekta. U ovom sluaju odabrali smo „Kompleks“ budui da se naš zamišljeni objekt sastoji od zgrade 6 gdje se odvija nastava te zgrade sportske dvorane koji su fiziki odijeljene. Odabravši „Kompleks“ kao kategoriju objekta ISGE je odmah izbacio prvu slobodnu ISGE šifru objekta. ISGE šifra objekta je jedinstvena oznaka koju ima svaki objekt u sustavu (te je preporuljiva za korištenje u komunikaciji izmeu Energetskog administratora i njegovih Korisnika kao i s Administratorima sustava jer ne moe doi do zabune zbog istog naziva objekta i slino). Slika 5. Kreiranje objekta Nain na koji ju sustav generira je sljedei (prema gore kreiranom objektu): HR- -0030-0 2. – poštanski broj grada/mjesta 3. 0030 – redni broj objekta otvorenog u tom gradu/mjestu 4. 0 – oznaka kategorije objekta (0 – je oznaka kompleksa; 1, 2, 3 – oznaka zgrade u kompleksu ako se nalazi u kompleksu; 1 – takoer moe biti i oznaka slobodnostojee zgrade; dok su slovne oznake na kraju ISGE šifre objekta -A, -B oznake dijela zgrade). „Vrsta objekta“ kao i „Naziv korisnika objekta“ se moe odabrati iz padajueg izbornika kao i kod odabira grada/mjesta. Nakon popunjavanja polja za ploštinu korisne površine zgrade AK (podatak se moe pronai u energetskom certifikatu ili pregledu) za kreiranje objekta je potrebno pritisnuti i postupak je gotov te je objekt otvoren. Budui da smo zamišljenu testnu školu otvorili kao kompleks potrebno je otvoriti i ve spomenute zgrade u kompleksu – zgradu škole i sportsku dvoranu. Cijeli postupak ostaje isti, samo se kao kategoriju objekta bira „Zgrada u kompleksu“ te za nju odaberemo prethodno otvoreni kompleks kao što je prikazano na slici 6 uz napomenu kako je za pravilno otvaranje kompleksa potrebno otvoriti barem dva ETC-a koji tvore taj kompleks što e se ispuniti otvaranjem obje navedene zgrade. Slika 6. Odabir kategorije objekta Ako se prilikom kreiranja objekta kao kategoriju objekta odabere „Dio zgrade“ ISGE e takoer ponuditi padajui izbornik iz kojeg e se moi odabrati slobodnostojea zgrada ili zgrada u kompleksu gdje e se smjestiti taj dio zgrade, naravno u onom gradu/mjestu koji je odabran nekoliko polja iznad. Otvoreni objekti e se prikazati u tablici objekata te e se s njima moi dalje upravljati ako se odabere („zazeleni“) redak u kojem se nalazi te e se naziv odabranog objekta nalaziti i na vrhu tablice (slika 7). Slika 7. Prikaz otvorenih objekata u tablici objekata Svaka radna kartica u sebi sadri razne funkcionalnosti i mogunosti koje nee biti pojedinano opisivane, budui da je ovaj prirunik prvenstveno zamišljen kao pomo Energetskim administratorima u poteškoama s kojima se susreu u svakodnevnom administriranju objektima i korisnicima za koje su imenovani. Obrojani gumbii na slici 7 provlae se kroz one kartice gdje se nalazi mogunost zapisa u tablici te kad se mišem doe na njih prikazuje se opis koju funkciju izvode. 1 preddefinirani master filteri u padajuem izborniku – master filtri izraeni i postavljeni kao javni od strane Administratora sustava (na kraju naziva nalazi se *). 8 2 „Uredi master filtere“ – pritiskom na gumbi otvara se prozor u kojem Energetski administrator moe kreirati svoje master filtere. 3 „Pretraivanje po stupcima“ – pritiskom na gumbi u tablici ispod se na vrhu svakog stupca pojavljuje prazna kuica u koju se upisom neke kljune rijei ili dijela rijei koji se odnosi na taj stupac moe pretraivati i filtrirati eljeno u tablici. 4 „Uitaj 1000 redaka“ 5 „Broj redaka“ – pritiskom na gumbi na zaslonu iskae prozor s izbrojenim brojem redaka, a ako u tablici postoji više od sto redaka onda je potrebno pritisnuti gumbi 4 kako bi se uitali dodatni redci te ih ISGE potom izbroji i prikazuje u skonom prozoru. 6 „Excel“ – eksportiranje svih zapisa u excel. 7 „Etiketiraj“ – kad se oznai jedan ili više zapisa u tablici i pritiskom na gumbi otvara se dodatni prozor u kojem se moe dodati nova etiketa ili postaviti postojea te se na taj nain dodatno mogu filtrirati objekti. 8 “Obriši objekt“ – brisanje objekta. ISGE dopušta brisanje objekta ako na objektu nema otvorenih mjernih mjesta i nekih zapisa unutar mjernog mjesta (rauna, oitanja, brojila i slino) te nije vezan kao kategorija objekta za neki drugi objekt. U ostalim karticama brišu se rauni, oitanja ili neki drugi oznaeni zapisi. Uz spomenute, prebacivanjem na neku drugu karticu dobivaju se dodatni gumbii koji rade rade istu funkciju: „Novi zapis“ – slui za kreiranje novog zapisa (rauna, oitanja i slino) ovisno koja je kartica otvorena. „Uredi zapis“ – slui za ureivanje kreiranih zapisa. Svaki objekt posjeduje svoje statike podatke koji se mogu pronai pod . Tamo se u bijela polja kao npr. mogu unijeti traeni podatci. Polja koja kraj sebe imaju , koji otvara dodatni prozor u kojem se moe odabrati odreeni parametar. Uneseni zapisi se potvruju s . U polja na karticama koja su sive boje nije mogue unositi podatke ve se u njima prikazuju podatci koji je ISGE izraunao na temelju nekih prethodno unesenih polja. 9 Kreiranje mjernih mjesta Nakon otvaranja objekata da bi se pratila potrošnja kroz unos mjesenih rauna i oitanja, potrebno je dodati mjerna mjesta svih energenata i vode koji se troše na tim objektima kao i mjerne ureaje koji su vezani za mjerna mjesta. Uz napomenu kako se pojam mjerni ureaj odnosi na fiziko brojilo pojedinog energenta i vode koje se kroz godine korištenja badari i mijenja te je tu promjenu potrebno unijeti kako bi ISGE znao tono raunati potrošnju izmeu prethodno unesenog i trenutnog stanja mjernog ureaja. Mjerno mjesto je pojam koji obiljeava mjesto potrošnje, a za pojedino mjerno mjesto moe biti vezano samo jedan vaei mjerni ureaj. Na tablici svih objekata odabire se objekt na kojem se eli otvoriti mjerno mjesto. U sluaju kompleksa iz primjera dovoljno je odabrati bilo koji objekt unutar kompleksa. Nakon odabira objekta u traci radnih kartica odabire se kartica . Prelaskom na tu karticu na lijevoj polovici zaslona vidi se stablo objekta (slika 8). Za testni kompleks i informacijama s terena za primjer (zbog toga je vana komunikacija izmeu Korisnika na terenu i Administratora kako bi se znalo što se dogaa na objektu) kao i na temelju dostavljenih mjesenih rauna energenata i vode koji se troše na objektima saznaje se da postoje dva mjerna mjesta elektrine energije – jedno za zgradu škole, a drugo za sportsku dvoranu, te jedno mjerno vode koje napaja oba napaja objekta kao i jedno mjerno mjesto peleta koje grije obje zgrade. Kako je prethodno reeno da postoji po jedno mjerno mjesto elektrine energije za svaku zgradu, pritiskom na HR-21276-0030-1 u stablu objekta, na desnoj polovici zaslona (slika 8) otvara se dio za postavljanje parametara koje je potrebno popuniti kako bi se mjerno mjesto kreiralo. Slika 8. Prikaz stabla objekta i zaslona za kreiranje mjernog mjesta S padajueg izbornika odabire se energent (u ovom sluaju elektrina energija), obvezatno se upisuje šifra mjernog mjesta te se mjerno mjesto oznaava kao obraunsko ako isto prima raune koji e se runo unositi ili automatski prihvaati u ISGE. Šifru mjernog mjesta je bitno unijeti tono (na raunima elektrine energije taj broj je broj obraunskog mjernog mjesta/OMM s poleine rauna na kojoj je raspisana potrošnja po pojedinim mjernim 10 mjestima, dok kod rauna ostalih energenata ili vode moe se nalaziti pod raznim nazivima: mjesto potrošnje, naplatno mjesto i slino). Ukoliko je šifra mjernog mjesta pravilno unesena, lakše e se mjerno mjesto povezati s bazom podataka distributera/opskrbljivaa koji e slati automatske raune u ISGE. Prije kreiranja mjernog mjesta preporuka (slika 9) je na padajuem izborniku modula odabrati te potom ukljuiti pretraivanje po stupcima i u stupcu šifra mjernog mjesta pretraiti je li eljeno mjerno mjesto ve otvoreno kako se ne bi nepotrebno udvostruila mjerna mjesta. Slika 9. Pretraivanje mjernih mjesta Ako je mjerno mjesto ve otvoreno onda Energetski administrator u suradnji s Administratorom sustava premješta to mjerno mjesto na odgovarajui objekt. Ako mjerno mjesto nije otvoreno ide postupak otvaranja mjernog mjesta koji je u nastavku objašnjen. Odabire se budui da je to naplatno mjerno mjesto na koje stiu rauni te za koje se plaa ostvarena potrošnja. Postavlja se i odgovarajui reim mjerenja pri emu je preporuka da se postavi na dvaput tjedno kako je i oznaeno na slici 10 (unos oitanja se u tom sluaju unosi ponedjeljkom ujutro i petkom popodne). Kako bi se mjerno mjesto otvorilo te prikazalo u stablu objekta (slika 11) pritisne se . Slika 10. Postupak otvaranja mjernog mjesta 11 Isti postupak se ponavlja i za mjerno mjesto elektrine energije koje se nalazi u sportskoj dvorani samo se s rauna upisuje odgovarajua šifra mjernog mjesta te se nakon kreiranja oba mjerna mjesta prikazuju u stablu objekta (slika 11). Slika 11. Prikaz otvorenih mjernih mjesta u stablu objekta Kako bi se mjerno mjesto u potpunosti kreiralo potrebno je ukljuiti još nekoliko parametara. Pritiskom na mjerno mjesto u stablu objekta na desnoj strani zaslona otvara se novo suelje gdje se ugaaju sljedei parametri: ukljuiti brojae koji odreuju unos tjednih oitanja. Za svaki energent odreeni su drugaiji brojai. Elektrina energija jedini je energent za koji se moe vezati do pet brojaa, dok je broj brojaa kod ostalih energenata izmeu jednog i dva. Naješe se i za elektrinu energiju prate dva glavna brojaa – dvije tarife – visoka (dnevna) i niska (nona), pa e se kroz ovaj primjer za mjerno mjesto elektrine energije ukljuiti (stavljanjem kvaice) brojai RVT i RNT, te e se taj odabir potvrditi u lijevom kutu na (slika 12). Slika 12. Ukljuivanje brojaa elektrine energije Postupak se ponavlja i prilikom otvaranja ostalih mjernih mjesta za ovaj primjer. Spomenuto je kako peleti griju obje zgrade te e mjerno mjesto smjestiti pod otvoreni kompleks. Naelo otvaranja je jednako kao kod otvaranja prethodnih strujnih mjernih mjesta. Nakon odabira objekta u tablici svih objekata, u traci radnih kartica odabire se kartica . U stablu objekta pritisne se objekt pod ISGE šifrom HR-21276-0030-1 te se na desnoj polovici zaslona 12 , odabere se eljeni te . Nakon kreiranja mjerno mjesto se prikazuje u stablu objekta. Budui da je tijekom opisivanja stanja na objektu spomenuto kako vodno mjerno mjesto napaja obje zgrade, a prema saznanjima s objekta (bilo s kontrolnih brojila, bilo iz nekog omjera) doznaje se da je potrošnja voda u udjelu 60 % zgrada škola, a 40 % zgrada dvorane. U tom sluaju je mogue pretpostaviti potrošnju kreiranjem virtualnih mjernih mjesta. Najprije se pod objektom kompleksa otvori obraunsko vodno mjerno mjesto, nain otvaranja je isti kao i kod prethodno otvorenih mjernih mjesta elektrine energije i peleta. U stablu objekta pritisne se na objekt pod kojim elimo otvoriti obraunsko vodno mjerno mjesto, u ovom sluaju HR-21276-0030-0 te u desnoj polovici zaslona u padajuem izborniku odabrati potom s rauna vode upisati šifru mjernog mjesta i oznaiti kao i eljeni reim mjerenja te za kraj pritisnuti . Nakon kreiranja, mjerno mjesto se prikazuje u stablu objekta. Budui da imamo navedene udjele koliko koji objekt troši vode, nakon pritiska na objekt testne škole, na desnoj polovici zaslona odabire se te nakon se virtualno mjerno mjesto pojavljuje u stablu objekta. Postupak otvaranja virtualnih mjernih mjesta se ponavlja onoliko puta koliko je potrebno te na kraju imamo stanje u stablu objekta kakvo je prikazano na slici 13. Slika 13. Otvorena virtualna mjerna mjesta bez nadreenih mjernih mjesta Kako se u stablu objekta kod otvorenih virtualnih mjernih mjesta ne bi prikazivala upozorenja sa slike 13, potrebno je definirati virtualna mjerna mjesta i to na sljedei nain. Pritisnuti u stablu objekta kako bi se u desnoj polovici zaslona uredilo grupno polje . Tamo se unosi postotak i u padajuem izborniku odabire nadreeno mjerno mjesto (slika 14) te se upisano potvruje s . Slika 14. Definiranje virtualnog mjernog mjesta 13 Isti postupak se ponavlja i za virtualno mjerno mjesto kod dvorane te je nakon kreiranja virtualnih mjernih mjesta stanje u stablu objekta kao na slici 15 te više nema oznake upozorenja jer je zbroj podreenih virtualnih mjernih mjesta jednak 100 %. Slika 15. Kreirana virtualna mjerna mjesta u stablu objekta Kreiranje mjernog ureaja Grupno polje „Mjerni ureaji“ slui za unošenje podataka o samom mjernom ureaju (vodomjer, plinomjer, kalorimetar, brojilo elektrine energije i slino). Pritiskom na otvara se prozor u kojem se o postojeem mjernom ureaju unosi: datum instalacije, datum uklanjanja (kada je izvršena promjena brojila uslijed potrebe za umjeravanjem), serijski broj brojila (ovdje se misli na serijski broj vodomjera, plinomjera, brojila elektrine energije ili nekog drugog energenta, dakle na broj kojim se razlikuje mjerni ureaj od mjernog mjesta), konstanta mjerila (sustav automatski postavlja 1 te Energetski administrator moe zamijeniti navedenu konstantu za onu koja se nalazi na raunu) te poetna i završna stanja brojaa ovisno o kojoj se vrsti brojila radi (slika 16). U nekim sluajevima se ne zna se kada je mjerni ureaj bio instaliran tako da se to polje veinom popunjava prilikom zamjene brojila jer prilikom zamjene brojila korisnicima na objektu ostaje radni nalog o promjeni brojila koji sadri sve navedene podatke. U primjeru na slici 15 je prikazan nain kako se popunjavanju polja s prethodno navedenim podatcima. Nakon popunjavanja ili auriranja polja promjene se potvruju s . 14 Slika 16. Otvoreni prozor za kreiranje ili auriranje mjernog ureaja Za otvaranje drugog ureaja vrijedi isti postupak kao i za prvi. Upisuje se datum instalacije novog ureaja, datum uklanjanja se ostavlja prazan te se upisuje novi serijski broj mjernog ureaja kao i konstanta mjerila kao što je prikazano na slici 17. Slika 17. Unos novog mjernog ureaja Pritiskom na upisuje se novi mjerni ureaj, isti se pojavljuje u grupnom polju „Mjerni ureaji“ (slika 18). Slika 18. Prikaz kreiranih ureaja u grupnom polju „Mjerni ureaji“ Postupak se ponavlja za svaki novi ureaj. 15 Dodavanje ili promjena dobavljaa na mjernom mjestu Kao i za svaku radnju u ISGE-u, prethodno je potrebno odabrati neki zapis kako bi se njime moglo manipulirati. Tako se u tablici objekta odabere jedan od kreiranih testnih objekata te se prebaci . Tamo u stablu objekta pritisnuti na mjerno mjesto za koje se eli prvi put dodati dobavlja ili dodati neki novi dobavlja ako je u meuvremenu došlo do promjene postojeeg dobavljaa budui da je naelo isto kod obje radnje. Na desnoj polovici zaslona u grupnom polju „Upravljanje“ pritiskom na (slika 19) otvara se skoni prozor u kojem se pronalazi eljeni dobavlja. Slika 19. Grupno polje „Upravljanje“ s opcijom „Dodaj dobavljaa/grupu rauna“ Nakon pronalaska traenog dobavljaa Energetski administrator ima izbor dodati cijelog dobavljaa ili pojedinu grupu rauna. Grupa rauna odnosi se na odreenu skupinu stavki koje su Administratori sustava ranije definirali za one dobavljae koji rade izriitu razliku u popisu stavki. To se prvenstveno odnosi na opskrbljivae elektrinom energijom koji imaju više razliitih grupa rauna (tarifa). Meutim, preporuka je odabrati i dodati cijelog dobavljaa pomou (slika 20). Slika 20. Odabir i dodavanje dobavljaa Postupak odabira i dodavanja dobavljaa je potpuno jednak bez obzira o kojoj se vrsti energenta ili vode radi, a dodane dobavljae Energetski administrator moe vidjeti u stablu objekta (slika 21) tako da oznai te pritisne . 16 Na Energetski administrator na onim objektima gdje ima mnoštvo mjernih mjesta moe ista filtrirati prema energentu kao i vrsti mjernog mjesta (obraunska, virtualna, kontrolna ili kombinacija prethodno navedenih). Na jednom mjernom mjestu moe biti dodijeljeno više dobavljaa, a ako je kojim sluajem Energetski administrator dodijelio pogrješnog dobavljaa isti se moe i izbrisati iz stabla objekta tako da se pritisne na njega u stablu objekta i na skonom prozoru potvrdi s (slika 22) te se nakon toga obrisani dobavlja više ne…
