IPA 2014 Projekat tehničke podrške “Unapređenje i jačanje institucionalnog i pravnog okvira u oblasti

javnih nabavki i državne pomoći”Kolašin, 26. i 27. 6.

mr. sc. Olgica Spevec

Sadržaj

Pojam državne pomoći, obaveza prijave i kontrole

Uvod - Obaveze koje na području državne pomoći proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pregovora o članstvu Crne Gore u EU

Kontrola državne pomoći kao dio politike konkurencije EU: ciljevi, nadležnosti u kontroli, subjekti kontrole državne pomoći

Primjena pravila o državnoj pomoći za određene kategorije i vrste pomoći – horizontalne i sektorske pomoći

de minimis pomoć

državna pomoć preduzetnicima u teškoćama

Instrumenti državne pomoć

fiskalna državna pomoć (porezne olakšice i oslobođenja)

državne garancije

OBAVEZE KOJE PROIZLAZE IZ SSP-A

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU; Pregovori o članstvu u EU

Crna Gora i SSP – politika konkurencije

Član 73. SSP-a:

s ispravnom primjenom Sporazuma nespojivi:

− sporazumi čiji je cilj ili učinak sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije

− zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više preduzetnika na tržištu

− svaka državna pomoć koja narušava ili prijeti narušavanjem konkurencije između Crne Gore i EU

Svako postupanje suprotno navedenom ocjenjivat će se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o konkurenciji u EU (čl. 101., 102., 106. i 107.Ugovora o funkcionisanju Europske unije - UFEU) i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije EU

SSP i obaveze na području državne pomoći

Obaveze iz člana 73 SSP-a – državna pomoć

U roku od jedne godine od osnovati operativno neovisnotijelo koje ima ovlasti odobravati državnu pomoć i naređivatipovraćaj nezakonito dodijeljene državne pomoći

Osigurati transparentnost na području državne pomoći –dostava godišnjih izvještaja o državnoj pomoći EK polazeći odmetodologije i prezentacije takvih izvještaja koje priprema EK

Izraditi sveobuhvatan popis programa pomoći (inventar) kojisu uspostavljeni prije osnivanja tijela za kontrolu državnepomoći i te programe uskladiti u periodu od 4 godine

U roku od 4 godine izraditi kartu regionalne pomoći

Kriteriji za članstvo u EU

Europsko vijeće - samit u Kopenhagenu – lipanj 1993.

politički – vladavina prava, poštivanje prava manjina, stabilnost i funkcioniranje demokratskih institucija, suzbijanje korupcije, itd.

ekonomski – država kandidat mora dokazati da je uspostavila funkcionirajuće tržišno gospodarstvo i da je njezino gospodarstvo u stanju podnijeti pritisak konkurencije koji dolazi s tržišta Unije

Europsko vijeće – Madrid 1995.

administrativni - prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uslova za postupnu i skladnu integraciju u EU

Ekonomski kriterij na području politike konkurencije

Na području politike konkurencije ekonomski kriterij sesmatra ispunjenim, a država kandidat spremna za članstvo uEU samo ako su njezini preduzetnici u dovoljnoj mjeriupoznati i spremni na poštivanje pravila o zaštiti konkurencijekoja vrijede u EU, a državne institucije sposobne osiguratipribližno istu razinu zaštite konkurencije u državi kandidatuza članstvo u EU koja vrijedi u EU, već u periodu prijestjecanja članstva!

Zakonodavni, provedbeni i institucionalni uslovi za članstvo u EU

Preuzeti EU pravnu tekovinu u nacionalno zakonodavstvo (temeljne odredbe acquis ali i sekundarnih propisa)

Uspostaviti institucije ovlaštene za implementaciju/provedbu usvojenog zakonodavstva (nezavisna javna tijela, stručna i samostalna u radu)

Osigurati vjerodostojnu primjenu zakonodavstva što se dokazuje usvojenim odlukama, koje brojem i kvalitetom moraju ispuniti obaveze preuzete SSP-om, kao i obaveze koje proizlaze iz pregovaračkog procesa za članstvo u EU (ispunjavanje mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja)

Ispunjavanje obaveza iz SSP u Crnoj Gori

Prvi propis o kontroli državne pomoći u Crnoj Gori usvojen je 2007. godine (Zakon o kontroli državne podrške i pomoći), a drugi 2009., a kako bi se ispunile preuzete obaveze iz SSP-a i Privremenog sporazuma

Time su postavljeni temelji kontrole državne pomoći u CG po uzoru na sistem koji vrijedi u EU

Komisija za kontrolu državne pomoći u okviru Ministarstva financija uspostavljena kao kontrolni organ

Novi Zakon o kontroli državne pomoći iz 2018., najvećim je dijelom usklađen s EU acquis (i to ne samo s odredbama čl. 107. i 108. već i s pravilima primjene tih članova – Regulativa 2015/1589, kao i pravilima postupka/notifikacije – Regulativa 794/2004 s izmjenama 2015/2282, itd.)

Kontrola državne pomoći prenesena na Agenciju za zaštitu konkurencije

Politika konkurencije u EU

EU ACQUIS

Politika konkurencije

ANTITRUST(pravila koja se odnose

na preduzetnike)zabrana ograničavajućih sporazuma

zlouporaba vladajućeg položajanadzor nad koncentracijama

liberalizacija monopola

DRŽAVNA POMOĆ(pravila koja se odnose

na državu pomoć): zabrana dodjela pomoći koja

narušava konkurenciju i trgovinu između država

članica

Pravila o državnoj pomoći – dio sistema zaštite konkurencije u EU

Ciljevi kontrole državne pomoći u EU

KONTROLA DRŽAVNE POMOĆI U EU PROVODI SE RADI: sprječavanja narušavanja KONKURENCIJE na unutarnjem tržištu

EU do kojeg bi mogla dovesti nekontrolirana dodjela pomoćinaročito u velikim državama članicama

smanjivanja prepreka u trgovini između država članica

usmjeravanja državne pomoći za namjene koje tržište samo posebi ne može dati (market failures), a radi povećanja konkurentnostiEU ekonomije

smanjivanje budžetskih izdataka i štednja

sredstava poreznih obveznika

osiguranja jednakih uslova poslovanja za sve

preduzetnike na zajedničkom EU tržištu

sprječavanja utrke u subvencijama

(subsidy race) između država članica

Pravni osnov kontrole državne pomoći u EU

Ugovor o funkcionisanju EU

Član 107. UFEU(1) opća zabrana dodjele državne

pomoći(2)“automatski” dopuštena pomoć(3) uvjetno dopuštena pomoćČlan 108. UFEU

Kontrola nad “postojećom” pomoćiMogućnost derogacije čl. 107. UFEUObaveza prijave namjere dodjele

pomoći i “mirovanja” do odobrenja Komisije

Uredba Vijeća 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene člana 108. UFEU (kodificirani tekst)

Ostali izvori prava

Presude Europskih sudovaSmjernice-komunikacije

Savjeta i KomisijeObavijest Komisije o pojmu

državne pomoći iz čl. 107. stava 1. UFEU

Odluke Europske komisije u pojedinačnim slučajevima

Neformalne upute EK- Opće uprave za konkurenciju (Q&R; analitički gridovi, itd.)

State aid wiki - platforma

Osnovni princip: zabrana dodjele državne pomoći koja narušava konkurenciju i trgovinu između

država članica EU

Član 107(1) UFEU:“Osim ako nije ovim Ugovorom drugačije određeno, svaka državna pomoć koju daje država članica, ili koja

je dana putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja

narušava ili prijeti narušavanjem konkurencije davanjem

prednosti nekim preduzetnicima ili nekim proizvodima, nije u

skladu sa zajedničkim tržištem u mjeri

u kojoj utječe na trgovinu

između država članica.”

Izuzeća od opšte zabrane ipak postoje!

“.... Osim ako nije ovim Ugovorom drugačije određeno.....

Ugovorom je drugačije određeno:

Čl. 107(2)(3) UFEU dopuštena i uvjetno dopuštena izuzeća koja

omogućuju dodjelu državne pomoći

Čl. 106 (2) UFEU usluge od općeg ekonomskog interesa

Čl. 93. UFEU koordinacija kopnenog saobraćaja (cestovni i željeznički)

Čl. 346. UFEU obrana i vojna industrija

Čl. 42. UFEU poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo i prehrambena

industrija

Za navedena izuzeća primjenjuju se posebna pravila o državnoj pmoći ili u kombinaciji s opštim pravilima

Da li svaki transfer državnih sredstava predstavlja državnu pomoć?

DA!

Ako se radi o dodjeli javnih sredstava na selektivnoj osnovi što omogućuje prednost na tržištu određenim preduzetnicima ili grupi preduzetnika, čime se oni stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na konkurente iz drugih DČ, ako to utječe na njihovu međusobnu trgovinu

Ne!Ako se radi o općim mjerama koje se jednako

primjenjuju na sve preduzetnike na tržištu (opće porezne mjere, mjere zapošljavanja) ako se država ponaša kao privatni preduzetnik na tržištu, ako se poštuju pravila o pružanju javnih usluga

Nadležnost u kontroli državne pomoći u EU

Europska komisija (EK) isključivo je nadležna za kontrolu državne pomoćiu EU

Ne postoji podijeljena nadležnost s državama članicama kao kod pravilao antitrust-u tj. kontroli ponašanja preduzetnika na tržištu

Nacionalni propisi/institucije za kontrolu državne pomoći nisu obvezni,ne osnivaju se u svim DČ, a ako i postoje (npr. RH) imaju isključivosavjetodavnu ulogu....ali

čl. 108(3) UFEU koji nalaže “mirovanje” dok EK ne odobri državnupomoć ima direktan učinak na pravosudni sustav DČ

stranke koje su “pogođene” dodjelom nelegalne pomoći mogu prednacionalnim sudom DČ pokrenuti postupak za naknadu štete, povratpomoći ili privremenu mjeru – mjere kojima se sprječava negativanučinak nelegalno dodijeljene pomoći

Na koga se odnosi zabrana dodjele državne pomoći iz čl. 107. stava 1. UFEU

“...nekim preduzetnicima ili nekim proizvodima...”Tko se smatra preduzetnikom u smislu čl. 107. UFEU?

Preduzetnik je svaka osoba koja obavlja ekonomsku djelatnost

(C-41/90. Klaus Höfner)

Ekonomska djelatnost?

Nuđenje proizvoda i usluga na tržištu - bez obzira na pravni

status, motiv osnivanja i način na koji se financira subjekt

(poduzetnik) koji obavlja gospodarsku djelatnost (C-118/85. COM

v. Italija (IT))

Neekonomske djelatnosti

Izvršavanje javnih ovlasti odnosno osnovnih funkcija države od strane državnih i ostalih javnih tijela:

vojska, policija, carina, tijela javne uprave: sigurnost i kontrola zračne plovidbe, kontrola i sigurnost pomorskog prometa, nadzor radi sprječavanja onečišćenja, poslovi financiranja i izvršavanja zatvorskih kazni, provedba poslova revitalizacije zemljišta u javnom vlasništvu, prikupljanje podataka za upotrebu u javne svrhe na temelju zakonskih obaveza preduzetnika i sl.

Ako određeni subjekt, uz javne ovlasti i/ili poslove obavlja i ekonomsku djelatnost koju je moguće odvojiti od izvršavanja njegovih javnih ovlasti, na taj se subjekt samo u dijelu obavljanja ekonomske djelatnosti primjenjuju odredbe člana 107. UFEU o državnoj pomoći

Ako nije moguće odvojiti ekonomsku od neekonomske djelatnosti, poslovi koje taj subjekt obavlja ostaju povezani s izvršavnjem javnih ovlasti i on se NE smatra preduzetnikom u smislu čl. 107. UFEU

Usluge neekonomske prirode

Usluge socijalne skrbi

Penzioni sistem

Zdravstvena zaštita

Javno obrazovanje

Djelatnosti znanstveno

istraživačkih organizacija

NE vrijede ista pravila u

svim državama članicama EU:

Radi se o neekonomskim djelatnostima samo ako se

navedene usluge pružaju na načelima solidarnosti

(financiranje iz doprinosa socijalnog, zdravstvenog i

penzionog osiguranja), programi nisu profitni i njihovi

korisnici ne plaćaju punu cijenu usluga,

Članstvo u programima je obavezno Izgradnja/modernizacija infrastrukture koja se ne naplaćuje i otvorena je za sve stvarne i potencijalne korisnike, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima

Usluge u kulturi i obnova kulturne i prirodne baštine

Obavijest Komisije o pojmu državne potpore: “(33) Kultura je nositeljidentiteta, vrijednosti i značenja koji odražavaju društva Unije i oblikuju ih.Područje kulture i očuvanja baštine obuhvaća širok raspon svrha idjelatnosti, među kojima su muzeji, arhivi, knjižnice, umjetnički i kulturnicentri…, kazališta... Bogata prirodna baština Europe, uključujući očuvanjebioraznolikosti, staništa i vrsta pruža dodatne vrijednosti i koristidruštvima u Uniji.”

(34) ... Komisija smatra da se javnim financiranjem kulturnih djelatnosti idjelatnosti očuvanja baštine koje su dostupne javnosti bez naknadeostvaruje isključivo socijalna i kulturna svrha koja je negospodarskeprirode. Isto tako, činjenicom da posjetitelji “... u kulturnoj djelatnosti ilidjelatnosti očuvanja baštine, uključujući i očuvanje prirode, koja jeotvorena za javnost trebaju platiti samo doprinos koji pokriva dio stvarnihtroškova ne mijenja ne-gospodarski karakter te djelatnosti jer se ne možesmatrati da je riječ o stvarnoj naknadi za pružanje usluge”.

Primjer: neekonomska djelatnost u kulturi

Javno financiranje određenih kulturnih aktivnosti koje nisu komercijalnog karaktera) već su dostupne javnosti bez plaćanja (cost free) ili uz naplatu (cijenu) koja pokriva samo „dio stvarnih troškova” – NE PREDSTAVLJA EKONOMSKU DJELATNOST I NA TO SE NE PRIMJENJUJU PRAVILA O DRŽAVNOJ POMOĆI

„Dio stvarnih troškova”

(fraction of real costs) = prihod od ulaznica

koji predstavlja manje od 50% stvarnih

troškova pružanja usluge

(Tumačenje EK- Opće uprave za tržišno

natjecanje)

Neekonomske aktivnosti u turizmu

Osnivanje i poslovanje informacijskihcentara i sličnih objekata (turistički uredi),javni parkovi/parkovi prirode; vidikovci,uređena “piknik” područja koja se koristebez naplate, šetnice, biciklističke staze iostali objekti koje turisti koriste besplatno ibez ograničenja

Distribucija turističkih materijala beznaplate, turističkih karti, voznih redovavlakova, autobusa, brodova i sl.

Promocija turističkih destinacija i regija(TV, internet, i sl.) koja ne uključuje reklamuili booking, bez isticanja i navođenja ponudakonkretnih poduzetnika (to bi se smatralogospodarskom aktivnosti)

PRIMJENA PRAVILA O DRŽAVNOJ POMOĆI ZA ODREĐENE KATEGORIJE I VRSTE POMOĆI

Horizontalna i sektorska državna pmoć

“Automatski” dopuštena izuzeća od načelne opće zabrane dodjele državne pomoći

Član 107(2) UFEU:

(a) Državna pomoć socijalne prirode koja se daje pojedinačnim korisnicima bez diskriminacije u odnosu na porijeko proizvoda

(b) Pomoć za otklanjanje štete (posljedica) prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih okolnosti

EU PRAKSA: Ako se ne radi o izuzeću obuhvaćenim Uredbom o općim skupnim izuzećima (GBER) (pred)notifikacija dodjele sredstava određenom korisniku ili grupi

korisnika od strane davatelja

sredstava je potrebna radi pravne

sigurnosti!

Uvjetno dopuštena izuzeća od od načelne opće zabrane dodjele državne pomoći -čl.107(3)

Uvjetno dopuštena državna pomoć:(a) pomoć namijenjena razvoju na područjima neuobičajeno niskog

životnog standarda ili velike nezaposlenosti(b) pomoć za projekte od zajedničkog EU interesa ili rješavanje

ozbiljnih poremećaja u ekonomiji države članice(c) pomoć za olakšavanje razvoja određenih djelatnosti ili određenih

područja ako ta pomoć ne utječe na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to narušavalo trgovinu između država članica EU

(d) pomoć za unapređenje kulture i baštine ako ne utječu na trgovinu između država članica EU

Na temelju navedenih odredbi UFEU donesen je niz pravila o državnoj pomoći: smjernice, komunikacije, itd. koje detaljno razrađuju pravila o državnoj pomoći i daju uputstva državama članicama kako ih primijeniti u praksi

Kategorije državne pomoći

Horizontalne državne pomoći

Regionalna državna pomoć (DP) Pomoć za istraživanja i razvoj i

inovacije Pomoć za zaštitu okoliša i

energiju Pomoć za razvoj širokopojasnih

mreža (broadband) Pomoć za zapošljavanje Pomoć za za male i srednje

preduzetnike (MPS), uključujući i za financiranje (rizični kapital)

Pomoć za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama

Pomoć za audvizualna djela Kultura i multifunkcionalna infr.

Sekorske državne pomoći

Državna pomoć za javnu televiziju Pomoć za obavljanje poštanskih

usluga Saobraćaj: aerodromi, pomorski

prijevoz, željeznički i cestovni prijevoz putnika

Brodogradnja – posebna pravila vrijedila do1.7.2014.

Željezo i čelik – pomoć za sanaciju i restrukturiranje željezara

Ugljen –pomoć za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena

Pravila za dodjelu pomoći financijskom sektoru

Regulativa o općim skupnim izuzećima (GBER)

Regulativa Komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija državne pomoći spojivom s unutarnjim tržištem u primjeni članova 107 i 108. Ugovora (SL L 187, 26. 6.2014.) :

određene kategorije državne pomoći proglašene usklađenim sa zajedničkim tržištem EU

dopune: Regulativa Komisije (EU) 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Regulative (EU) br. 651/2014

45 vrsta pomoći izuzeto od notifikacije EK raspoređene u 17kategorija državne pomoći

Omogućuje državama članicama dodjelu pomoći za različite namjene BEZ PRIJAVE (NOTIFIKACIJE) EUROPSKOJ KOMISIJI.....ali

veća sloboda donosi i veću odgovornost državama članica ma prilikom dodjele državne pomoći jer odgovaraju za ispravnu primjenu pravila koja su uspostavljena opštim izuzećima

Novosti koje je donijela Regulativa 651/2014

Najveći dio državne pomoći koju

dodjeljuju DČ ne podliježe prijavi EK

Jednostavnija i brža

dodjela državne pomoći

Novi mehanizmi praćenja, veća transparentnost i ex

post kontrola država članica pri dodjeli državne

pomoći

Zajednička pravila GBER-a

Opće (zajedničke) odredbe GBER-a čija je primjena obavezujuća:

sektori i aktivnosti koji su isključeni/definicije (čl. 1 i čl. 2.) uslovi za izuzeće i pragovi za prijavu (čl. 3. i 4.) - Financijski pragovi

utvrđeni članom 4. GBER-a koji predstavljaju granicu za prijavu EK nesmiju se izbjegavati umjetnim razdvajanjem programa ili projekata državne pomoći na nekoliko programa ili projekata sa sličnim karakterisikama, ciljevima ili korisnicima

transparentnost državne pomoći (čl. 5) poticajni efekat (čl. 6) pravila o zbrajanju (kumulaciji) (čl. 8) Obaveza javnog objavljivanja informacije o dodjeli državne pomoći

(čl. 9) praćenje – ukidanje primjene/izvještavanje/praćenje (čl. 10-12) Jednaka definicija o razvrstavanju poduzeća na mikro, mala i srednja

te njihovu povezanost (Prilog 1)

Izuzeća od primjene pravila iz GBER-a

Državna pomoć na koju se odnosi (GBER) se ne može dodijeliti:

sektoru poljoprivrede i ribarstva uz određena izuzeća (R&D, zaštita okoliša, zapošljavanje i usavršavanje)

sektorima: ugljen; ulaganja i novo zapošljavanje u sektoru čelika; sintetičkih vlakana i brodogradnja

za poticanje izvoza (ne odnosi se na sudjelovanje na sajmovima i izložbama

preduzetnicima u teškoćama s izuzetkom programa pomoći za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama i regionalnih programa operativne državne pomoći, ako se time ne bi doveli u povoljniji položaj u odnosu na druge preduzetnike

Neke vrste državne pomoći koje dopušta GBER

Regionalna državna pomoć (za ulaganja i nova radna mjesta) Pomoć za male i srednje preduzetnike (MSP) Pomoć za istraživanja i razvoj i inovacije (R&D&I) Pomoć za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju i

radnika s invaliditetom, pomoć za usavršavanje Pomoć za zaštitu životne sredine i energiju Pomoć za kulturu, sportsku i višenamjensku rekreativnu

infrastrukturu i za lokalnu infrastrukturu Pmoć za regionalne aerodrome Pomoć za luke (morske i unutarnjih plovnih putova), itd. Pomoć za lokalne infrastrukture

Presuda EU Suda – primjena GBER-a

Presuda Suda C-493/14 Dilly´s Wellness Hotel: DČ moraju osigurati pravilnu i strogu primjenu pravila iz GBER-a jer se radi o iznimci tj. o izuzeću od obaveze prijave Europskoj komisiji, koju nalaže UFEU

svaki nacionalni program ili pojedinačna državna pomoć koja se temelji na GBER-u mora sadržavati referencu na GBER (točan naziv ove Regulative i njezinu objavu u službenom listu EU)

DČ u svojim programima dodjele državne pomoći i/ili pri dodjeli pomoći pojedinačnim korisnicima moraju strogo poštivati SVE odredbe GBER-a, a naročito Opšte odredbe – Poglavlje I., Praćenje – Poglavlje II. i posebne odredbe za različite kategorije i vrste pomoći – Poglavlje III.

Primjena pravila iz GBER-a: statistika

Zaključak: GBER- veća prava i odgovornost za DČ i veći rizik za korisnike državne pomoći

Prijava Komisiji: Propisi i pravila o državnoj pomoći koji podliježu prijavi EK

Smjernice o regionalnoj državnoj pomoći 2014-2020

Smjernice o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energetiku

Okvir za državne pomoći za R&D&I

Smjernice o državnoj pomoći za razvoj širokopojasnih mreža

Smjernice o državnoj pomoći na području zračnog prijevoza

Smjernice o državnoj pomoći na području filma

Smjernice o državnoj pomoći u obliku fondova rizičnog kapitala

Smjernice o državnoj pomoći

za poticanje važnih

projekata od zajedničkog interesa

De minimis pomoć

Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 o primjeni članova 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis pomoć ( OJ L 352/2013)

De minimis pomoć ne može se dodijeliti: za proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo za preradu poljoprivrednih proizvoda ako se iznos fiksno utvrđuje

na temelju cijene/ količine kupljene od primarnih proizvođača i ako su uvjetovane djelomičnim ili potpunim prenošenjem na primarne proizvođače

za djelatnosti izravno usmjerene izvozu (povezane s izvezenim količinama i s uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže u inozemstvu)

ako se uvjetuju korištenjem domaće robe umjesto uvezene za nabavu vozila za cestovni prijevoz tereta uz naknadu/najamninu

Uslovi za dodjelu de minimis pomoći

Iznos de minimis pomoći po jednom preduzetniku ne smije premašiti € 200.000 u tri fiskalne godine, a u sektoru drumskog prijevoza tereta uz naknadu do € 100.000

pomoć mora biti transparentna i izračunata u bruto iznosu bez potrebe za procjenom rizika – bespovratna sredstva, subvencionirane kamate

ako se radi o pomoći u obliku dokapitalizacije ili rizičnog financiranja – ukupan iznos ne smije premašiti gornju granicu za de minimis pomoć (€ 200 000/100 000)

De minimis pomoć se smatra dodijeljenom kada je donesena odluka o pravu na pomoć (npr. odluka Ministarstva), neovisno o trenutku isplate

De minimis pomoć koja se isplaćuje u više obroka diskontira se na vrijednost u trenutku dodjele

Način na koji se može dodijeliti de minimispomoć

Svi preduzetnici koje kontrolira isti poduzetnik smatraju se jednim poduzetnikom tj. preduzetnikom kojemu je dopušteno dodijeliti de minimis pomoć od € 200 000 ili 100 000 €, i to ako: jedan preduzetnik ima većinu glasačkih prava dioničara ili

članova u drugom preduzetniku jedan preduzetnik ima pravo imenovati ili smijeniti većinu

članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog preduzetnika

jedan preduzetnik ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj nad drugim preduzetnikom prema sklopljenom ugovoru ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog preduzetnika

jedan preduzetnik koji je dioničar ili član u drugom preduzetniku kontrolira u dogovoru s drugim dioničarima, većinu glasačkih prava dioničara/članova

Kontrola i praćenje dodjele de minimis pomoći

Pri dodjeli de minimis pomoći davatelj je u obavezi korisnika pisanim putem izvijestiti o predviđenom iznosu pomoći i o tome da je primatelj de minimis pomoći pozivajući se na točan naziv Uredbu o de minimis pomoći i na datum njezine objave u službenom listu EU

Ako se radi o programu koji se odnosi na više korisnika, oni se obavještavaju o najvišem fiksnom iznosu pomoći

Korisnik de minimis pomoći u obavezije prije dodjele pomoći dati pisanu

izjavu o drugoj de minimis pomoći koju je primio, bez obzira na davatelja,u toku te fiskalne godine i u prethodne 2 fiskalne godine

Prednosti korištenje de minimis pravila

Države članice mogu dodjeljivati de minimis pomoć bez odobrenja EK i uz veliku diskreciju u pogledu:ciljeva dodjele (može se dodijeliti i za pokriće operativnih

troškova poslovanja i za ciljeve koji nisu dopušteni drugim pravilima o državnoj pomoći)

oblika u kojima će ih dodjeljivati (subvencija, subvencija kamate,jamstvo, dokapitalizacija) dopuštenog iznosa/visine pomoćiako ne prelazi propisani iznos

Ne treba utvrđivati prihvatljivetroškove, a niti dopušteni intenzitet

DRŽAVNA POMOĆ PREDUZETNICIMA U TEŠKOĆAMA

Mogu li preduzetnici u teškoćama dobiti državnu pomoć?

Institucionalni okvir

Smjernice o državnoj pomoći za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih preduzetnika u teškoćama - pravni temelj čl. 107(3)(c) UFEU – državna pomoć za olakšavanje razvoja određenih djelatnosti) na snazi od 1. 8. 2014.

Sadrže pravila o državnoj pomoći za sanaciju i restrukturiranje preduzetnika u teškoćama, koja ne vrijedeza:

preduzetnike koji posluju u sektorima ugljena i čelika

financijske institucije na koje se primjenjuju posebna pravila za sanaciju i restrukturiranje financijskog sektora

Korisnik državne pomoći za sanaciju i restrukturiranje može biti isključivo “preduzetnik u teškoćama”

Definicija preduzetnika u teškoćama

Preduzetnikom u teškoćama smatra se preduzeće koje nijesposobno vlastitim sredstvima ili sredstvima koja možepribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječitigubitke, a koje bi bez vanjske intervencije države, gotovosigurno kratkoročno ili srednjeročno doveli do prestankanjegova poslovanja, a posebno ako je:

više od 1/2 upisanog kapitala izgubljeno, a više od ¼ togkapitala izgubljeno u prethodnih 12 mjeseci,

za velika poduzeća ako je u prethodne dvije godine omjerduga i kapitala veći od 7,5 i EBITDA niži od 1,0

ako ispunjava uslove za pokretanje stečajnog postupka nazahtjev vjerovnika (povjerioca)

Preduzetnicima u teškoćama može se dodijeliti: državnapomoć za sanaciju, državna pomoć za restrukturiranje,privremena državna pomoć za restrukturiranje (za MSP ujavnom vlasništvu)

Tko ne može biti korisnik državne pomoći za restrukturiranje

Državna pomoć za sanaciju i restrukturiranje ne može se dodijeliti:

Novoosnovanim preduzećima (period od 3 godine od početkaposlovanja)

Preduzeću nastalom likvidacijom prijašnjeg poduzeća ilipreuzimanjem imovine tog poduzeća

Preduzeću koje pripada većoj poslovnoj grupi ili je preuzeto odtakve grupe (osim ako je moguće dokazati da su teškoće nastaleisključivo u tom poduzeću i da nisu rezultat proizvoljne podjeletroškova unutar grupe ili da su teškoće preozbiljne da bi ih riješilagrupa)

Ako poduzeće u teškoćama osnuje društvo kćer, to društvo iosnivač zajedno čine grupu, pa se smatra da su oba društva uteškoćama

Uslovi za dodjelu državne pomoći za restrukturiranje (1/2)

Državna pomoć za restrukturiranje uključuje pomoć koja mora osigurati uspostavu dugoročne održivosti preduzetnika u teškoćama:

dugoročna održivost – mora biti osiguran povrat kapitala nakonpodmirenja svih troškova uključivo amortizacija i operativnitroškovi poslovanja

vlastiti doprinos restrukturiranju i adekvatna raspodjela teretauz što manje negativne efekte na konkurenciju (min. 40%)

analiza tržišta tj. vanjskih i unutrašnjih razloga teškoća ipoduzimanje mjera za njihovo rješavanje; analiza osjetljivosti,napuštanje dijelova poslovanja koji donose gubitke;diversifikacija djelatnosti; repozicioniranje onih djelatnosti kojebi mogle ponovo postati konkurentne; razvoj novihproizvoda/usluga, itd.

princip jednokratne dodjele – jednom u 10 godina “obeštećenje” konkurenata i spriječavanje daljnjeg narušavanja

konkurencije: dezinvestiranje, mjere ponašanja, otvaranje tržišta

Uslovi za dodjelu pomoći za restrukruriranje (2/2)

Državna pomoć za restrukturiranje se ne smije koristiti za agresivne aktivnosti i širenje poslovanja preduzeća u teškoćama

Otpremnine i prijevremene mirovine radnicima koje su predviđene zakonom u slučaju stečaja/likvidacije ne smatraju se državnom pomoći

Obaveze prema radnicima koje proizlaze iz kolektivnih ugovora, a preuzima ih država prilikom restrukturiranja JESU državna pomoć

Fleksibilniji pristup dodjeli pomoći za restrukturiranje preduzeća koji obavljaju usluge od općeg ekonomskog interesa radi potrebe osiguranja kontinuiteta u obavljanju te usluge; u troškove restrukturiranja ne uključuje se naknada za PSO; ne zahtijeva se prodaja imovine ali se zahtijeva otvaranje tržišta/liberalizacija djelatnosti

Raspodjela tereta (burden sharing) dioničari i vjerovnici bi u potpunosti trebali pokriti gubitke (zabrane isplate dividende), država – treba joj osigurati udio u budućoj dobiti

Primjer iz prakse: Restrukturiranje avio-saobraćaja u EU

U proteklih 20-tak godina pojava niskobudžetnih avio kompanija u EU utjecala na zaoštravanje konkurencije + ekonomska kriza 2008/2012

Nacionalne kompanije: Alitalia, Cyprus Airways, Olympic Airways Austrian Airlines, Czech Airlines, Air Malta, LOT, Air Baltic, Adria Airways, Estonian Air, Croatia Airlines ulaze u teškoće

Vlade različitim modelima restrukturiranja/privatizacije osiguravaju opstanak: dodjeljuju državna pomoć za restrukturiranje, neke odustaju od nacionalnih avio prijevoznika, nalozi za povrat pomoći (Malev)

Uslovi za odobrenje planova restrukturiranja: primjena općih pravila + uvažavanje specifičnosti tržišta avio-prijevoza, potreba održavanja zračnog prijevoza; fokus na osnovnu djelatnost i na promjene u strukturi troškova i racionalizaciju poslovanja (unifikacija flote,smanjivanje troškova cateringa u ekonomskoj klasi, smanjivanje troškova osoblja), povećanje prihoda (dodatne usluge uz naplatu), izrada analize osjetljivosti i različitih scenarija poslovanja

Državna pomoć i javno financiranje infrastrukture

Presude EU sudova u predmetu Aeroports de Paris (2002), a naročito Leipzig Halle (2012) –izgradnja aerodromske infrastrukture koja se financira javnim sredstvima, ako se ona koristi u komercijalne svrhe predstavlja ekonomsku djelatnost iz čega proizlazi sljedeće:

na javno financiranje infrastrukture koja se koristi u ekonomske svrhe odnose se pravila o državnoj pomoći (čl. 107. UFEU): saobraćajna, energetska, istraživačka, kulturna, lokalna i ostala infrastruktura, itd.

Da bi olakšala državama članicama primjenu pravila o državnoj pomoći u području infrastrukture ako ona nisu propisana (GBER, Smjernice), Europska komisija donijela neformalne smjernice u obliku analitičkih gridova (Analytical Grids) – do sada objavljeno 15-tak gridova (istraživačka infrastruktura, energetska infrastruktura, infrastruktura za gospodarenje otpadom, sportska i višenamjenska infrastruktura...!)

Postupak ocjene predstavlja li javno financiranje infrastrukture državnu pomoć

1. Uključuje li projekt ekonomsku aktivnost – komercijalno korišt.? NE

Ne radi se o državnoj pomoći

2. Jesu li ispunjeni kriteriji iz čl. 107(1)• Državna sredstva• Selektivna prednost• Narušavanje konkurencije i

trgovine između država članica

DA

3. Mogu li se primijeniti GBER, De minimis, SGEI pravila?

DA

Usklađena državna pomoć

DA

Obavezna prijava EK (čl.

čl.108(3)UFEU)

Analiza usklađenostiOdluka EK: 2 mjeseca

od primitka kompletne

dokumentacije

INSTRUMENTI DRŽAVNE POMOĆI

Na koje se sve načine može dodjeljivati državna pomoć

Instrumenti dodjele državne pomoći

Transferi državnih sredstava preduzetnicima mogu imati različite

oblike:

direktna dodjela (pozitivan transfer) bespovratnih sredsatva, kredita, preuzimanje obaveze osiugranja dostupnosti državnih sredstava,

odustajanje od naplate prihoda koji pripadaju državi (ili lokalnoj vlasti), naplate kazni i sl. , preuzimanje obaveza ili rizika države u odnosu na mogućnost preuzimanja opterećenja (garancija, ugovor..)

dodjela pristupa javnoj domeni ili

prirodnim resursima ili

isključivih/ekskluzivnih prava

Najčešći instrumenti državne pomoći

Subvencije/grantovi/bespovratna sredstva

Porezne olakšice i oslobođenja od plaćanja poreza i/ili doprinosa

Prodaja državnog zemljišta/nekretnina/pružanje usluga pod povoljnijim uvjetima od tržišnih ili kupnja od strane države po cijenama višim od tržišnih

Dodjela isključivih/ekskluzivnih prava raspolaganja državnim resurscima samo određenim preduzetnicima

Krediti uz povoljniju kamatnu stopu od tržišne

Pretvaranje potraživanja u kapital preduzetnika uz uvjete koji su povoljniji od tržišnih ili direktna ulaganja u kapital preduzeća

Posebni instrumenti državne pomoći

Državna pomoć u obliku državnih garancija

Pravila za prodaju zemlje i nekretnina u javnom vlasništvu

Osiguranja od izvoznih rizika: komercijalnih i nekomercijalnih

Rizični kapital – financiranje malih i srednjih poduzeća

Fiskalna državna pomoć: direktni porezi – porezna

izuzeća i olakšice

Fiskalna državna pomoć

Temeljno načelo: države članice slobodne su voditiekonomsku politiku koju smatraju najprimjerenijom – poreznaopterećenja/olakšice određivati u odnosu na faktoreproizvodnje po vlastitom izboru

Mjere porezne politike kojima se dodjeljuju određenaizuzeća/povlastice/olakšice smatraju se općim mjerama porezne politike,a ne državnom pomoći ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

da su iznimne prirode i da potiču na poštivanje poreznih propisa da su “otvorene” svim preduzetnicima neovisno o njihovoj veličini, sektoru

poslovanja ili drugim obilježjima (visini ulaganja, području ulaganja) ne smiju biti de iure i de facto selektivne u korist niti jednog preduzetnika

ili sektora; uloga porezne administracije mora biti ograničena na primjenu propisa i

bez ikakvih diskrecijskih ovlasti vezano uz određenu poreznu povlasticu

Svi postojeći propisi koji sadrže porezna izuzeća/olakšicepodliježu “screeningu” i usklađivanju s EU acquis

Materijalna selektivnost -fiskalna pomoć

Primjeri materijalne selektivnosti fiskalne državne pomoći:

ograničene na jedan ili više sektora

ograničene na određene preduzetnike

Ograniene na određena područja/regije

ograničene na novo-osnovane preduzetnika, SMEs

ograničene na određene aktivnosti:

• Offshore (primjer: gibraltarska porezna reforma-negativna odluka Europskog suda jer su porezne mjere bile u korist offshore kompanija)

• Aktivnosti unutar grupe

Teritorijalna selektivnost

Princip: samo na one mjere koje se primjenjuju na cijelo državno područje države članice NE primjenjuje se kriterij (regionalne) selektivnosti iz člana 107(1) UFEU

U odnosu na navedeni princip postoji izuzeće i to samo u slučaju kada se radi o asimetričnoj podjeli poreznih ovlasti u korist regionalnih/lokalnih organa koji moraju biti dovoljno autonomni u odnosu na centralnu državu:

institucijska autonomija – odluku o poreznim mjerama donosi regionalno/lokalno tijelo s vlastitim ustavnim, političkim, administrativnim statusom koji je odvojen od statusa centralne uprave, što uključuje i vlastitu fiskalnu nadležnost

proceduralna autonomija – odluka se donosi bez utjecaja centralne vlasti i bez mogućnosti utjecaja na odluke regije u primjeni mjere

ekonomska i financijska autonomija – financijske posljedice porezne mjere u regiji ne smiju se kompenzirati državnom pomoći ili subvencijom drugih regija ili centralne državne uprave

Državne garancije – državna pomoć ili ..?

Državna garancija ne predstavlja državnu pomoć:

ako se zajmoprimac – za čiji se kredit daje državnu garanciju ne nalazi u teškoćama

ako je garancija vezana uz određenu (konkretnu) transakciju, u određenom fiksnom iznosu i vremenski ograničena

ako garancija ne pokriva više od 80% kredita

Ako se plaća tržišna cijena (premija) garancije– ako se ta cijena ne može utvrditi na tržištu, tržišna cijena se može izračunati ako se uzmu u obzir obilježja garancije i kredita-iznos i trajanje transakcije, osiguranje koje daje zajmoprimac, rizik neizvršenja obaveza, itd.

Državne garancije kao oblik državne pomoći

Državna garancija može biti i pomoć zajmodavcu, a ne samo zajmoprimcu – naročito ako se daje nakon što je kredit već dat

Državnom pomoći kod državnih garancija smatra se razlikaizmeđu premije koja se plaća za izdanu garanciju i premijekoje koje vrijede na tržištu, osim kod preduzetnika uteškoćama kod kojih se državnom pomoći smatra cjelokupaniznos garancije (koja uobičajeno “pokriva” 100% kredita)

Kod malih i srednjih preduzetnika primjenjuje se pravilo“premije sigurne luke” pri ocjeni predstavlja li državnagarancija državnu pomoć, a temelji se na ocjeni rizika kojom jeocijenjen zajmoprimac (tj. prema kreditnom rejtingu) –definirane su u propisu EK

Državne garancije mogu se dodjeljivati kao državna pomoć u obliku shema (programa) ili kao pojedinačna državna pomoć, a smatra se državnom pomoći u trenutku izdavanja

Hvala na pažnji!Pitanja?