I.osnovna kola Dugave Novi Zagreb

PREGLED AKTIVNOSTI

Meunarodna Eko kola

www.os-dugave.hr

Obiljeavanje Europskog tjedna mobilnosti

Dani kruha

Putuj pametnije, ivi kvalitetnije

Naa kola ima dugaku ahovsku

povijest, a nova ahovska era u Dugavama

zapoela je 1995. godine kad je u I. O

Dugave doao eljko Brdal, profesor povijesti i zemljopisa. Kao veliki

ahovski entuzijast iste je godine zapoeo sa okupljanjem uenica i uenika

zainteresiranih za bavljenje ahom i osnovao ahovsku kolu Dugave.

Njegovim je zalaganjem oivio interes za ah i od tada je kroz ahovsku

kolu prolo vie stotina dugavskih uenica i uenika. Kako su polaznici

ahovske kole stjecali sve vea ahovska znanja zaeljeli su se i natjecanja

te je voditelj odluio organizirati ahovske turnire i prvenstva kole.

dio treninga predstavlja analiza ahovskih

partija, a u drugom dijelu se igraju prijateljski

susreti ili slubene partije.

ahovska kola Dugave

ahovski se treninzi odravaju jedanput tjedno u trajanju od dva kolska

sata. Svaki je trening podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu trenira se uz

koritenje ahovske literature, rjeavaju se tematski problemi, izuava se

teorija otvaranja, sredinjice i zavrnica, vaan

Drugu godinu za redom naa je kola domain Ekipnog ahovskog

prvenstva osnovnih kola grada Zagreba. Nakon to smo uspjeno

organizirali prologodinje prvenstvo kolski portski savez grada

Zagreba ponovno nam je ponudio domainstvo prvenstva to smo

mi kao kola naravno prihvatili. Organizacija prologodinjeg

prvenstva bila je dobra, voditelji su bili zadovoljni organizacijom,

natjecateljima se svidjela atmosfera i okruenje.

Ekipno ahovsko prvenstvo osnovnih

kola grada Zagreba

Voditelj ahovske kole Dugave, profesor eljko Brdal, koji petnaest godina radi u

I. O Dugave, kae da ah pozitivno utjee na odgoj mladih uenika ahista, a

istovremeno se razvijaju njihove obrazovne mogunosti. Osim pozitivnog utjecaja

na odgoj, ahom se moe utjecati i na poboljanje obrazovnih sposobnosti.

Tijekom provedbe ahovskih aktivnosti izmijenjuju se uenje i spoznavanje,

vjebanje i provjeravanje, stjecanje radnih navika i vjetina pa sve do primjene

steenog znanja u praksi. Rjeavanje ahovskih zadataka slino je kao i

rjeavanje zadataka iz nekog nastavnog predmeta ili prijemnog testa. Kroz

bavljenje ahom moe se potaknuti razvoj sposobnosti koje pomau u

savladavanju i usvajanju nastavnog gradiva: pamenje, pozornost, koncentracija,

brzina raunanja, vizualno predoavanje, prostorno snalaenje, prihvaanje

znakova i simbola, ovladavanje pisanim tekstom, logino razmiljanje i

rasuivanje. Tijekom igranja ahovskih partija polaznici vjebaju predvianje

protivnikovih poteza te ispitivanje ispravnosti vlastitih. Na ahovskom treningu se

moe izgraditi kultura rada koja ukljuuje odgovornost prema svom radu, svijest da

se preuzeti zadatak dovri do kraja, rad se obavlja u predvienom vremenu i

radnom prostoru. Sve se to moe primijeniti na svim razinama obrazovnog sustava

te moe pozitivno utjecati na obrazovna postignua.

Odgojne mogunosti aha

Eko-projektni dan

.

Svake godine kola provodi eko-projektni

dan. Po uionicama se rade projekti,

prezentacije i radionice na zadanu temu.

Ove godine u sklopu eko-projektnog dana

obiljeili smo Svjetski dan voda i bavili

smo se energentskim pitanjima.

UNICEF-ov projekt kole za Afriku

Ove kolske godine naa kola ukljuila se u UNICEF-ov projekt kole za Afriku sa

svrhom prikupljanja novanih priloga za kolovanje djece u Etiopiji koja ive u

tekim uvjetima, bez roditelja, ili ije su obitelji u tekoj financijskoj situaciji zbog

ega su esto zakinuta za mogudnost obrazovanja ili kasno kredu u kolu. S druge

strane, cilj projekta je i razvijati kod uenika svijest o potrebi pomaganja ljudima i

djeci koja ive u tekim ivotnim uvjetima, razvijati kod djece nae kole

solidarnost, humanost i suosjedanje za tue ivotne tekode. Projekt je osmiljen

na nain da naglaeno ukljuuje i ekoloku komponentu s obzirom na to da je I.

osnovna kola Dugave i meunarodna eko-kola pa su u sklopu projekta obraene i

teme i problemi pitke vode, gladi u svijetu, zagaivanja okolia, prikupljanja i

recikliranja otpada, potreba tednje i uenje o tetnim posljedicama rasipanja

materijalnih dobara te o utjecaju obrazovanja na sagledavanje ekolokih problema

danas prisutnih u svijetu.

Ovim projektom naa kola pridruila se 194 kole u

Hrvatskoj s vie od 60.000 uenika koje su sa svojim

uiteljima, obiteljima i cijelom zajednicom sudjelovale u

projektu kole za Afriku. U sklopu projekta, ove kolske

godine u naoj koli organiziran je i odran Boidni sajam u

koji su bili ukljueni gotovo svi uenici kole i njihovi

razrednici te veliki broj roditelja. Nastavnici, uenici i roditelji

napravili su boidne ukrase pri emu je naglasak stavljen na

razliitu ambalau, reciklani materijal i prirodne materijale.

Za veliki dio ukrasa upotrijebljena je ambalaa prehrambenih

i ostalih industrijskih proizvoda kao to su plastine ae za

jogurt, kartonske kutije od mlijeka i soka, razliita kartonska

ambalaa, boice i slino, a jedan dio ukrasa bio je napravljen

od prirodnih materijala kao to su drvo, razliite sjemenke i

oraasti plodovi i slama.

Sajam je trajao tri dana, a zadnji dan sajma bio je u sklopu zavrne Boidne priredbe

kojoj su, osim uenika i nastavnika, prisustvovali i roditelji te drugi gosti. Odaziv i

interes za Boidni sajam bio je izuzetno velik tako da su u tri dana rasprodani gotovo

svi ukrasi, igrake i ostali ukrasi, a ukupno je prikupljeno 6.732,00 kune koje su do

dogovorenog roka upladene na iro-raun UNICEF-ovog projekta kole za Afriku.

Tamara Boievid, prof.

Eko grupe

Eko akcije

Eko poruke

EKO KODEKS

o ARULJU GASI, ZEMLJU SPASI

o MANJE SMEA I PAPIRIA, VIE CVIJEA I LEPTIRIA

o NEMOJ BITI LO, SMEE JE ZA KO

o NA SVJEEM ZRAKU IGRAJ SE I SKAI, DA TI ORGANIZAM BUDE

JAI

o NEK PRIRODA BUDE ISTA I NAA KOLA NEK BLISTA

o PUENJE, ALKOHOL, DROGA-PAD

I.O Dugave

LANOVI EKO ODBORA k. god. 2010./11.

UENICI

UITELJI

Nina Telarovi i Ivan osi Tomislav Cvitanovi, ravnatelj

Filip Tadi i Marko Hubak Snjeana Dautovi, soc. pedagog

Matea Sua i Dominik Horvatinovi Maristella Hodak, pedagog

Regina Cacan i Dorotea Fidermuc Kristina Pejkovi, koordinatorica

Petra Vihljancev i Karlo Badanjak Tamara Boievi, uiteljica EJ

Dario Cari i Dominik Spevec Silvija uri, knjinjiarka

Marina Mutak i Maja Perica Nataa Ivanov, uiteljica RN

Tomislav Jane i Magdalena Pavli Jasminka ipui, uiteljica RN

Stjepan Mrgani Snjeana Blakovi, uiteljica RN

Natalija Mihelin, uiteljica RN

Vlasta Brdal, uiteljica RN

Vedrana Matijevi, uiteljica RN

ana Kualo, uiteljica kemije