29
INVESTICIONI INVESTICIONI PROJEKAT PROJEKAT

Investicioni Projekat Metode Ocene

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Investicioni projekat

Citation preview

  • INVESTICIONI PROJEKAT

  • OCENA EKONOMSKE EFIKASNOSTI I OPRAVDANOSTI INVESTICIONIH PROJEKATAZnaajna je sa stanovita izbora investicionog projekta, naroito kada postoji vie investicionih alternativa

    Vri se primenom razliitih metoda ocenjivanja efikasnosti kojima se analitiki i kvantitativno mere odnosi oekivani uinci : oekivana ulaganja.

  • U teoriji i praksi razlikuju se dve grupe metoda ocene opravdanosti investicionih projekata:

    Nediskontne (statike) metode zasnivaju se na raunu tzv. nominalnih vrednosti i ne uvaavaju faktor vremeDiskontne (dinamike) metode zasnivaju se na raunu diskontnih vrednosti i uvaavaju vremensku vrednost novca.

  • U okviru ovih grupa postoji veliki broj razliitih analitikih izraza kriterijuma opravdanosti (efikasnosti) projekta

    Objektivna ocena efikasnosti investicionog projekta podrazumeva usvajanje jedinstvenog kriterijuma za ocenu i korienje ostalih kriterijuma kao dopunskih.*

  • Nediskontni (statiki) metodi ocene efikasnosti projektaOsnovna karakteristika zanemarivanje vremenske komponentePokazatelji efikasnosti uvruju se na osnovu nominalnih vrednosti iz reprezentativne godine veka projekta (one godine u kojoj je dostignut projektovani kapacitet proizvodnje)

    Zato ove metode imaju statiki karakter.

  • Statiki metodi obuhvataju:Stopu rentabilnosti, produktivnosti i ekonominosti koje se projektuju u vidu proseka za period korienja investicija ili kao najbolji rezultat u nekoj godini tog periodaMetod raunovodstvene stope prinosa (rentabilnosti) projektaMetod vremena (perioda) povraaja izvrenih ulaganja u projekat.

  • Metod raunovodstvene stope prinosa (rentabilnosti)Polazi od koncepta raunovodstvene dobiti, kao razlike ukupnih prihoda i rashoda (trokova)

    Raunovodstvena stopa prinosa predstavlja odnos oekivane dobiti od projekta i kapitalnih ulaganja u projekatOekivana dobit najee prosean iznos neto dobiti za vek trajanja projektaKapitalna ulaganja proseno ulaganje u projekat.

  • Primena metoda raunovodstvene stope prinosa znai rangiranje investicionih projekata prema visini proraunatih stopa i izbor projekta sa najviom stopom prinosa

    Prednosti primene ovog metoda relativna jednostavnost obrauna i laka razumljivostNedostaci zanemarivanje koncepta vremenske vrednosti novca i baziranost na raunovodstveno iskazanom rezultatu a ne na novanim tokovima projekta.*

  • Metod vremena (perioda, roka) povraaja izvrenih ulaganja u projekat

    Jedan je od najee primenjivanih metoda za ocenu investicionih projekataPolazi od injenice da je donosiocu investicione odluke vano vreme za koje e poetno ulaganje u projekat biti otplaeno i on potencira potrebu da se izvrena ulaganja u projekat povrate za to krae vreme.

  • Osnovna ideja kriterijuma perioda povraaja je utvrivanje broja godina za koje e se poetna investicija vratiti iz neto priliva gotovine (neto gotovinskog toka) ostvarenih u ekonomskom veku projektaU primeni metoda razlikuju se dva sluaja:Da je oekivani neto gotovinski tok po godinama istiDa je oekivani neto gotovinski tok po godinama razliit.

  • Vreme povraaja=Kapitalno ulaganje (vrednost investicije) --------------------------------------------------Oekivani neto novani tok u godini Neto novani tok (cash flow) je razlika priliva i odliva gotovine u aktivnostima preduzea

  • 2) Pri razliitim neto gotovinskim tokovima po godinama obraun se komplikuje nunim kumuliranjem (sabiranjem) neto gotovinskih tokova po godinama, pa se na osnovu ukupne vrednosti investicije (kapitalnog ulaganja) utvruje nakon koje godine se moe oekivati povraaj uloene sume kapitala.

  • Prednosti primene ovog metoda su u jednostavnosti i malom broju potrebnih podataka Nedostaci su nemogunost sagledavanja rentabilnosti ulaganja, jer se samo meri brzina nadoknade uloenog kapitala i zanemarivanje vremenske vrednosti novca, s obzirom da se daje ista vrednost primanjima i izdavanjima gotovine u razliitim periodima.

  • Period povraaja je grubo merilo investicionog rizika koji je upravo srazmeran duini vremena povraaja

    Ovo posebno vai za projekte u oblasti visokih tehnologija.**

  • Diskontne (dinamike) metode ocene efikasnosti projektaPrimena diskontnih metoda ocene projekata zahteva poznavanje oekivanih neto novanih tokova od projekta i koncepta vremenske vrednosti novcaDiskontne metode su:Metoda neto sadanje vrednostiMetoda interne stope prinosa.

  • Metod neto sadanje vrednosti projektaNeto sadanja vrednost projekta smatra se osnovnim investicionim kriterijumom dinamikog karaktera

    Predstavlja razliku sadanje vrednosti neto gotovinskog toka za vreme eksploatacije projekta i vrednosti kapitalnog ulaganja u projekat

    Svodjenje vrednosti neto gotovinskog toka na sadanju vrednost potrebno je zbog obezbeivanja uporedivosti sa iznosom kapitalnog ulaganja u projekat.

  • Neto sadanja vrednost projekta =

    Sadanja vrednost priliva gotovine po osnovu ekploatacije projekta---Kapitalno ulaganje(sadanja vrednost odliva gotovine po osnovu kapitalnih izdataka u projekat).

  • Neophodne su informacije o novanom toku koje treba da pokau ta se u veku trajanja projekta javlja kao priliv a ta kao odliv gotovine, to je polazna osnova za ocenu isplativosti (neisplativosti) odreenog projekta.

  • Prema ovom kriterijumu, projekat je ekonomski prihvatljiv odnosno isplativ za realizaciju ukoliko je njegova neto sadanja vrednost vea ili jednaka nuli NSV 0 investirati u projekat!Ukoliko je neto sadanja vrednost manja od nule, ne treba investirati u projekatNSV 0 ne investirati u projekat! .

  • Ukoliko se vri izbor izmeu vie projekata, najbolji je onaj projekat koji ima najveu neto sadanju vrednost.*

  • Metoda interne stope prinosa projektaPredstavlja metod ocene i rangiranja projekta koji kao kriterijum za odluivanje uzima stopu prinosa na kapitalnu investicijuTa stopa prinosa je diskontna stopa pri kojoj je sadanja vrednost neto gotovinskih tokova jednaka nuliNeto sadanja vrednost projekta = 0 .

  • Interna stopa prinosa je diskontna stopa koja izjednaava sadanju vrednost novanih tokova sa kapitalnim (inicijalnim) ulaganjem.Za ovu stopu se kae da je diskontna stopa pri kojoj je projekat nultog rentabiliteta, odnosno sadanja vrednost svih novanih priliva jednaka je sadanjoj vrednosti svih novanih odlivaSVNP = SVNO .

  • Interna stopa prinosa uporeuje se sa cenom kapitala kojim je odreen projekat finansiran

    Interna stopa prinosa : Cena kapitala .

  • Stopa prinosa Cena kapitala projekat je ekonomski isplativ a time i prihvatljiv za realizaciju

    Stopa prinosa = Cena kapitala govori se o tzv. nultoj rentabilnosti projekta

    Stopa prinosa Cena kapitala projekat je ekonomski neisplativ - ne moe da opravda ulaganje za njegovu realizaciju.

  • Prednost ove metode jeste u tome to ne zahteva predvianje diskontne stope, pa je pogodna za situacije kada je teko odrediti diskontnu stopuTehnika utvrivanja interne stope prinosa vezana je za odreene praktine probleme, jer se dobija iz odreenog broja pokuaja tj. sukcesivnih aproksimacijaStoga je raunski postupak za njeno izraunavanje prilino komplikovan.**

  • ANALIZA INENJERSKIH INVESTICIONIH PROJEKATA POD UTICAJEM INFLACIJEInflacija tranja > ponuda Nerealno poveanje cena proizvoda i uslugaPad vrednosti novcaZa istu sumu novca kupuje se manje proizvoda

    Opta inflaciona stopa bazira na potroakom indeksu cena (potroaka korpa).

  • Inflacija utie na vrednost investicionih projekata

    Pri oceni isplativosti projekta treba vriti deflacionisanje pojedinih elemenata projekta (maina, sirovina, zarada...)i to se obino vri pomou trine kamatne stope.*

  • ANALIZA INENJERSKIH INVESTICIONIH PROJEKATA POD UTICAJEM RIZIKA

    Rizik neizvesnost nastanka nekog dogadjaja Rizik projekta promenljivost u neto sadanjoj vrednosti projekta

    Treba proceniti verovatnou buduih trokova, dobiti, novanih tokova izvriti analizu rizika.

  • Analiza rizika:Vrenje neformalnih procena buduih dogaajaPrimena kompleksnih ekonomskih i statistikih metoda- Analiza osetljivosti (senzitivna analiza)Scenario analizaRaspodela verovatnoe neto sadanje vrednosti (drvo odluivanja, monte carlo analiza...).***