of 50 /50
INVESTICIJSKA STUDIJA Za pokretanje djelatnosti proizvodnje hrvatskih tradicijskih glazbenih instrumenata «Tambura TIM» d.o.o. INVESTITOR «Tambura TIM» d.o.o. 1

INVESTICIJSKA STUDIJA · Web viewObrtna sredstva (imovina) su kratkoročna sredstva koja mogu brzo i lako biti pretvorena u novac. Najbitnije stavke su gotovina, kratkoročna potraživanja

  • Author
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of INVESTICIJSKA STUDIJA · Web viewObrtna sredstva (imovina) su kratkoročna sredstva koja mogu brzo...

INVESTICIJSKA STUDIJA

INVESTICIJSKA STUDIJA

Za pokretanje djelatnosti proizvodnje hrvatskih

tradicijskih glazbenih instrumenata

«Tambura TIM» d.o.o.

INVESTITOR

«Tambura TIM» d.o.o.

Sisak, travanj 2010

OSNOVNI PODACI

Investitor

«Tambura TIM» d.o.o.

Ulica Stjepana i Antuna Radića bb

44000 Sisak

Vrijednost ulaganja

741.929,00 kn

Izvori financiranja

Kredit – 291.929,00 kn (Kredit od 300.000,00 kn)

Vlastita sredstva – 450.000,00 kn

Izrada studije

Tomislav Gec, Marijana Sekulić, Ines Vuković

SADRŽAJ

41.SAŽETAK PROJEKTA

62.SVRHA I SADRŽAJ INVESTICIJE

83.PODACI O INVESTITORU

83.1.Osnovni podaci

83.2.Razvrstavanje poduzeća po djelatnosti

83.3.Poslovna uspješnost

94.OPIS INVESTICIJE I BUDUĆEG POSLOVANJA

94.1.Struktura uložene opreme

104.2.Struktura imovine koji se financira kreditom

114.3.Opis budućeg poslovanja

125.OCJENA TRŽIŠNIH MOGUĆNOSTI

125.1.Prodajno tržište i konkurencija

135.2.Nabavno tržište

146.TEHNIČKO – TEHNOLOŠKI ELEMENTI INVESTICIJE

146.1.Lokacija

146.2.Opis planiranih ulaganja

146.3.Ekološki aspekti

156.4.Organizacija i kadrovi

167.FINANCIJSKI ELEMENTI INVESTICIJE

167.1.Obračun trajnih obrtnih sredstava

177.2.Iznos i struktura ulaganja

177.3.Obveze prema izvorima financiranja

217.4.Shematski prikaz proizvodnje poduzeća

227.5.Procjena prihoda djelatnosti

237.6.Procjena troškova

257.7.Procjena računa dobiti i gubitka

278.FINANCIJSKO – TRŽIŠNA OCJENA PROJEKTA

278.1.Statistička ocjena projekta

278.2.Dinamička ocjena projekta

288.2.1.Obračun amortizacije

298.2.2.Rentabilnost projekta

298.2.3.Ocjena likvidnost projekta

308.2.4.Metoda razdoblja povrata uloženih sredstava

318.2.5.Metoda neto sadašnje vrijednosti projekta

328.2.6.Metoda interne stope rentabilnosti

339.OCJENA OSJETLJIVOSTI PROJEKTA

339.1.Minimalni opseg realizacije (prag rentabilnosti)

339.2.Minimalni odnos cijena

3310. ZAKLJUČAK

3511.LITERATURA

3512.IZVORI PODATAKA

3613.OPIS ZADUŽENJA

1. SAŽETAK PROJEKTA

1. INVESTITOR

Naziv: «Tambura TIM» d.o.o., Tomislav Gec, direktor

Adresa investitora: Ulica Stjepana i Antuna Radića bb, 44000 Sisak

2. PROJEKT

Naziv projekta: Pokretanje djelatnosti proizvodnje hrvatskih tradicijskih glazbenih instrumenata

Lokacija: Ulica Stjepana i Antuna Radića bb, 44000 Sisak

Karakter i cilj investicije: Pokretanje djelatnosti

Terminski plan:

a) Početak investiranja – Lipanj 2010. godine

b) Završetak – Prosinac, 2015. godine

c) Ekonomski vijek – 5 godina

Valuta u kojoj je rađena studija: kuna (kn)

Cijene: Stalne

3. VRIJEDNOST INVESTICIJE

Osnovna sredstva: 654.000,00 kn

Obrtna sredstva: 87.929,00 kn

Ukupan iznos: 741.929,00 kn

4. IZVORI FINANCIRANJA

Kredit: 291.929,00 kn (39,35%)

Vlastita sredstva: 450.000,00 kn (60,65%)

5. PLANIRANI POSLOVNI REZULTATI (za 2011. godinu)

a) Ukupni bruto prihod: 1.080.000,00 kn

b) Ukupni rashodi (bez amortizacije): 682.437,00 kn

c) Amortizacija: 21.800,00 kn

d) Dobit prije oporezivanja: 365.563,00 kn

e) Porez iz dobiti: 73.112,60 kn

f) Akumulacija (c+d-e): 314.250,40 kn

6. EFIKASNOST INVESTICIJE

Statička ocjena (za reprezentativnu godinu)

· Rentabilnost ukupno uloženih sredstava: 0,39

· Reprodukcijska sposobnost: 0,42

· Investicije ukupno/Broj zaposlenih: 123.654,83 kn

· Plaće po zaposlenom (bruto godišnje): 39.600,00 kn

Dinamička ocjena

· Razdoblje povrata investicija: 3. godina

· Neto sadašnja vrijednost projekta (diskont 6%): 1.120.496,00 kn

· Interna stopa rentabilnosti: 43,23%

2. SVRHA I SADRŽAJ INVESTICIJE

Svrha pokretanja djelatnosti proizvodnje hrvatskih tradicijskih instrumenata je prvenstveno u ljubavi prema hrvatskoj tradicijskoj kulturi koju smo naslijedili od svojih predaka te smo ju dužni njegovati. Prvenstveno ljubav, a zatim materijalna dobit je osnovni pokretač ideje o djelatnosti izrade tradicijskih instrumenata - Tambura, koje u cijeloj Hrvatskoj pa konačno i u Sisku imaju dugačku kulturnu povijest.

Tambura je narodni trzalački instrument. Ona je tradicionalna, a ne autohtona kulturna tekovina južnih Slavena i drugih naroda na Balkanu, a kao takvu su je donijeli Turci u 14. i 15. st. Razvila se iz žičanog instrumenta poznatog već u kulturi Mezopotamije, a daljnjim razvojem i migracijom, tambura je dospjela na područje Balkana gdje se najviše i udomila na tlu bivše Jugoslavije, prvenstveno kod muslimana, u Makedoniji, na Kosovu te osobito u Bosni i Hercegovini. Iz Bosne je seobom Bunjevaca i Šokaca prenesena u Slavoniju i Bačku pa je u 18. i 19. stoljeću postala najizrazitijim narodnim instrumentom Slavonije i Vojvodine. Kasnije se proširila i na Podravinu, Međimurje, Posavinu i na ostale dijelove naših prostora te se sada smatra našim tradicijskim glazbalom i neizostavni je dio hrvatskog folklora.

S obzirom na dugačku i vrlo značajnu povijest, tambura ima već stoljetnu tradiciju i u gradu Sisku. Grad Sisak je godinama bio jedan od najjačih tamburaških gradova te se može pohvaliti mnogim generacijama kvalitetnih tamburaša i mnogim poznatim izrađivačima tambura. Dok je na području Slavonije, Baranje i Bačke sviranje i plesanje folklornih pjesama ponos i dika te je velikim dijelom još uvijek način života, u Posavini su opća informatizacija te ubrzan tempo života smanjili interes za hrvatski folklor.

Tužna je činjenica da je sve više mladih koji se okreću nekim drugim interesima, a ono što je naša tradicija smatraju smiješnim i uvredljivim s obzirom na vrijeme u kojemu danas živimo. Manjak interesa za folklorom je uzrokovao i manje kvalitetnih tamburaša, a jednako tako i manjak kvalitetnih i poznatih graditelja tambura. Danas se Sisak može pohvaliti samo sa jednim izrađivačem tambura što je vrlo malo s obzirom da se broj folklornih, tradicijskih udruga u gradu Sisku kreće oko 30.

Temeljito poznavanje trenutnog stanja tradicijskog dijela hrvatske kulture u gradu Sisku nas je potaknulo na osnivanje poduzeća za izradu tradicijskih instrumenata. Jedini konkurent u ovome poslu na području grada je u starijoj životnoj dobi te se uskoro sprema u zasluženu mirovinu. Unatoč tome što je ponudio pomoć onome tko nastavi njegov posao trenutno nema zainteresiranih za ovakvu vrstu proizvodnje te je u skladu s time konkurencija vrlo mala te savršena za osnivanje poduzeća za djelatnost izrade «Tambura».

Investitor «Tambura TIM» u osnivanje poduzeća kreće sa određenim iznosom vlastite ušteđevine i određenim iznosom novaca dobivenog kreditom. U planiranju projekta je sudjelovao i jedini preostali graditelj tambura iz Siska, gosp. Suntešić te je svojim stručnim znanjem i dugogodišnjim iskustvom pomogao u kvalitetnoj razradi ideje.

Namjera je investitora da u kupljenom poslovnom prostoru od cca. 100 m2 započne proizvodnju tradicijskih instrumenata. Za početak proizvodnje je potreban stroj za početno grubo oblikovanje tambure te mnoštvo manjih ručnih alata za precizno i finalno oblikovanje tambure. Osim kvalitetnih strojeva i materijala potrebno je i nekoliko zaposlenika koji imaju iskustva u sviranju tambura, koje smo kontaktirali na savjet gosp. Suntešića.

3. PODACI O INVESTITORU

3.1. Osnovni podaci

Investitor je tvrtka «Tambura TIM» d.o.o. sa sjedištem u Ulici Antuna i Stjepana Radića bb, 44000 Sisak. Tvrtka je upisana u Glavnu knjigu sudskog registra na Općinskom sudu u Sisku s danom 14.04.2010.

Tvrtka «Tambura TIM» ima tri osnivača koji su u zajednički osnutak poduzeća ušli sa jednakim udjelom vlastite ušteđevine:

Tomislav Gec, Hrastelnica 75, Sisak, tehničar za elektroniku

Ines Vuković, Galdovačka 170, Sisak, ekonomist

Marijana Sekulić, Ljudevita Posavskog 77, Sunja, maturant gimnazije

Troje osnivača su u zajednički projekt uložili iznos od 150.000,00 kn vlastite novčane ušteđevine, što ukupno čini iznos od 450.000,00 kn vlastitih sredstava uloženih u projekt.

3.2. Razvrstavanje poduzeća po djelatnosti

Temeljem klasifikacije Državnog zavoda za statistiku, društvo s ograničenom odgovornošću «Tambura TIM» iz Siska je registrirano za obavljanje sljedeće djelatnosti:

20. PRERADA DRVA, PROIZVODNJA PROIZVODA OD DRVA I PLUTA, OSIM NAMJEŠTAJA; PROIZVODNJA PREDMETA OD SLAME I PLETARSKIH MATERIJALA

20.51 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva

Za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun društva opunomoćen je Ivica Kraljičković iz Siska (OIB: xxxxxxxxxxx).

3.3. Poslovna uspješnost

Iako je registrirana, tvrtka «Tambura TIM» d.o.o. još nije započela s odvijanjem registrirane djelatnosti, stoga nije niti moguće dati pregled dosadašnje poslovne uspješnosti.

Investitor je uspostavio kontakte s najvažnijim dobavljačima te osigurao potrebni poslovni prostor i zaposlenike potrebne za rad poduzeća.

4. OPIS INVESTICIJE I BUDUĆEG POSLOVANJA

4.1. Struktura uložene opreme

Kod procjene su uzeti u obzir svi relevantni čimbenici Metodologije za procjenu stalnih sredstava kao i trenutačne cijene s adekvatnim tehničkim karakteristikama.

U tablici su navedeni kupljeni alati neophodni za kvalitetnu izradu tambura.

Tablica 1. Popis opreme «Tambura TIM» d.o.o.

OpremaVrijednost (kn)

Stroj25.000,00

Alati15.000,00

Računala10.000,00

Uredska oprema10.000,00

UKUPNO60.000,00

Količina (kom)Vrijednost (kn)

2600,00

1200,00

16.000,00

12.000,00

63.000,00

61.200,00

12.000,00

15.000,00

Stezaljke

Alat za savijanje strana

UKUPNO

Alati

Štimalica za ugađanje tambura

Alat za hoblanje

Glodalica

Dlijeto

Kalup za tambure

Proizvodni proces je podijeljen na tri dijela, a za svaku su potrebni posebni alati ili strojevi.

· Početno oblikovanje instrumenta

1. dio

U samom početku stvaranja grubog oblika tambure potreban je stroj za grubo oblikovanje drveta koji od posebno sušenoga komada drveta oblikuje početni, grubi oblik tambure. Stroj je potreban jer proizvodni asortiman obuhvaća tambure raznih vrsta i oblika, za čije bi ručno oblikovanje bilo potrebno mnogo vremena.

· Precizno oblikovanje instrumenta

2. dio

Kada iz stroja izvadimo grubi oblik tambure, potrebno je raznim ručnim alatima precizno urediti i oblikovati drvo te na njega ugraditi sastavne dijelove tambure. Bitno je naglasiti da ne postoji stroj koji bi cijelu tamburu napravio sam jer je to naprosto nemoguće. Bitan dio tambure, osim njena izgleda, je i pravilan ton koji mora imati, a to se može postići samo ručnim radom. Alati koji su potrebni za precizno oblikovanje površine tambura su alat za hoblanje (hoblić), glodalica, dlijeto, stezaljke i alat za savijanje bočnih strana tambure.

· Sastavljanje dodatne opreme i ugađanje

3. dio

Kada je instrument sastavljen i estetski uređen, preostaje nam onaj konačni dio, odnosno svrha same tambure. To je proces ugađanja tambure kojim se mora postići da tambura savršeno zvuči na svakom polju. Najviše se vremena mora odvojiti za taj dio kako bi zadovoljstvo krajnjeg korisnika bilo što veće. U zadnjem dijelu procesa nema posebnih alata osim štimalice za ugađanje tambura i kompetentno znanje o glazbi radnika koji radi taj dio posla.

4.2. Struktura imovine koji se financira kreditom

S obzirom na vrstu proizvodnje, obujam poslovanja i veličinu poduzeća, imovina koju je bilo potrebno financirati kreditom je poslovni prostor za odvijanje djelatnosti. Proces proizvodnje tambure ne zahtjeva velike skupocjene strojeve nego pored jednog stroja i mnoštva alata, bitnije je znanje o glazbi i o samoj izradi.

Kreditom je financiran poslovni prostor površine 98 m2 u centru grada, pogodan za sve vrste djelatnosti. Sastoji se od dvije prostorije u prizemlju koje imaju prilaz s ulične strane objekta i tri podrumske prostorije sa sanitarnim čvorom.

Kredit je ostvaren u suradnji sa PBZ bankom. PBZ banka nudi različite kreditne programe, a jedan od njih je i kreditni program sa HBOR-om kojeg smo izabrali. Kredit iznosi 300.000,00 kn na 5 godina sa kamatnom stopom od 6%.

Slika 1. Informacije o kreditu

Slika 2. Kategorija klijenta

4.3. Opis budućeg poslovanja

U poslovanju tvrtke želi se postići uspješna organizacija koja će omogućavati adekvatno odvijanje registrirane djelatnosti, a to je proizvodnja tradicijskih instrumenata. U bližoj budućnosti je u planu proizvesti i prodati 24 tradicijskih instrumenata mjesečno koje smo isplanirali u pretpostavkama. Sve to se odnosi, za početak, za poslovanje na području grada Siska.

U daljoj budućnosti tvrtka želi postići poslovni uspjeh i izvan područja grada Siska. U planu je širenje prodajnog tržišta na područje cijele Sisačko - Moslavačke i Zagrebačke županije. Također je u planu budućeg poslovanja zamišljeno proširiti poduzeće na proizvodnju tambura sa dodatnim uslugama - servisom i održavanjem instrumenata.

Knjigovodstvene usluge budućeg poslovanja će se odvijati unutar tvrtke.

5. OCJENA TRŽIŠNIH MOGUĆNOSTI

5.1. Prodajno tržište i konkurencija

Tambura je tradicijski instrument koji je vrlo raširen na području cijele Hrvatske pa tako i na području grada Siska. Kao što je već bilo spomenuto, konkurencija na području grada Siska pa čak i na području Sisačko - Moslavačke županije je vrlo mala. U Sisku trenutno djeluje samo jedna tvrtka koja se bavi ovom vrstom proizvodnje, koja je zbog starije životne dobi vlasnika pred zatvaranjem.

U roku od maksimalno dvije godine «Tambura TIM» bi samostalno preuzela cijelo prodajno tržište na području grada kao jedini proizvođač tradicijskih instrumenata.

Prodajno tržište za tradicijske instrumente se dijeli na pojedinačne kupce koji sviraju tradicijske instrumente, na kulturno umjetničke udruge koje djeluju na području grada i na tamburaške sastave.

Od pojedinačnih korisnika se može realno očekivati tek 20% godišnje prodaje instrumenata te oni kao takvi nisu vodeća skupina kupaca.

Najveći kupac je zasigurno zajednica kulturno umjetničkih udruga grada Siska (ZKUUGS). Zajednica kulturno umjetničkih udruga grada Siska je zajednica slobodno udruženih amaterskih kulturno umjetničkih udruga i udruga mladih s područja kulturnih djelatnosti grada Siska, radi ostvarivanja njihovih zajedničkih potreba i aktivnosti.

Trenutno zajednica okuplja oko 30 članica s preko 1200 članova, kako predstavnika kulturno umjetničkih društava, pjevačkih društava tako i udruga koje su u doticaju s kulturom.

Osnovne aktivnosti i ciljevi su promicanje kulturnih vrednota grada Siska, očuvanje kulturne baštine, afirmacija vrijednosti kulturne baštine suvremenog hrvatskog stvaralaštva. Osim, toga bave se i organiziranjem kulturnih manifestacija, smotri i natjecanja u gradu Sisku u suradnji s ustanovama grada Siska, organiziranjem stručnog usavršavanja i osposobljavanja voditelja.

Osim ZKUUGS – a čija se kupnja procjenjuje na 50% godišnje prodaje, kupci tambura su i tamburaški sastavi koji djeluju na području grada Siska. S obzirom da je tambura najvažniji dio njihove djelatnosti, neizostavni su u našim prodajnim pretpostavkama.

Tablica 2. Popis kupaca tradicijskih instrumenata

1) Pojedinačni kupci

2) Tamburaški sastavi3) ZKUUGS (12/30 članica)

TS FA Ivan Goran KovačićFA Ivan Goran Kovačić Sisak

TS Složna braćaKUD "Posavina" Budaševo

TS Sisački bećariKUD "Sava" Crnac

TS Posavski bećariIFD "Posavke" Hrastelnica

TS Ima danaKUD "Hrvatsko srce" Odra

TS Staro vinoKUD "Radost" Sela

TS Daleke godineKUD "Hrvatsko srce" Kratečko

TS Bagremi

TS Krijesnice

Češka beseda Sisak

VIA Lipe

VIA Kolapjani

VIA Kolapjanke

KUD Komarevo

5.2. Nabavno tržište

Investitor se već informirao za potrebne dobavljače sirovina potrebnih za proizvodnju instrumenata, odnosno za obavljanje registrirane djelatnosti.

Investitor je uspostavio kontakte s najvažnijim dobavljačima sirovina, prije svega to se odnosi na dobavljače kvalitetno osušenog drva. Primarni dobavljač je poduzeće “DIR Rubinić” d.o.o. i “Klarić” d.o.o. iz Siska.

Navedene tvrtke su afirmirani i poznati dobavljači drva već duže vrijeme na području grada. Sa njima su sklopljeni ugovori o konstantnom nabavljanju i sušenju drva potrebnog za izradu tambura. Najbolja vrsta drva za izradu tambura je jasen što je u njihovoj standardnoj ponudi.

Dobavljač za ostale dijelove potrebne za tamburu (žice, mašinice, konjic) je tvrtka „Beltronik” d.o.o. – podružnica Sisak (tvrtka koja ima sjedište u Zagrebu, a svoje podružnice u svim većim gradovima Republike Hrvatske). Sa komercijalnim nazivom „Music shop No1” tvrtka uspješno posluje, a veliki prodajni asortiman im obuhvaća: osim tambura, dijelove za gitare i ostale instrumente.

6. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKI ELEMENTI INVESTICIJE

6.1. Lokacija

Poslovni prostor poduzeća «Tambura TIM» je kupljen posredstvom agencije za nekretnine „Atlantis nekretnine“.

Nalazi se na adresi Ulica Stjepana i Antuna Radića bb, 44000 Sisak.

Površine je 98 m2 i cijene 80.000,00 €.

Poslovni prostor površine 98 m2 je u strogom centru grada. Pogodan je za sve vrste djelatnosti. Sastoji se od dvije prostorije u prizemlju koje imaju prilaz s ulične strane objekta i tri podrumske prostorije sa sanitarnim čvorom.

Nekretnina je opremljena klimom, parkingom, plinom, strujom, telefonom i vodom.

U blizini nekretnine su svi navedeni sadržaji: banka, bazen, fitness, igralište, park, pošta, sportski centar, trgovina,vrtić, škola...

Mikrolokacija udovoljava svim tehničkim i ekološkim standardima tako da se ne očekuju nikakve poteškoće glede ostvarivanja planiranog investicijskog programa.

6.2. Opis planiranih ulaganja

Tvrtka «Tambura TIM» planira pokrenuti djelatnost proizvodnje tradicijskih instrumenata u kupljenom poslovnom prostoru. Namjera investitora je kupiti poslovni prostor i već početkom sljedeće godine u potpunosti započeti proizvodnu djelatnost na tom području.

Investitor je već osigurao sve potrebne uvjete za početak djelatnosti. Ulaganja se prvenstveno odnose na ulaganja u potrebne alate, strojeve i sirovine potrebne za proizvodnju, a zatim i na ulaganja u poslovni prostor za odvijanje djelatnosti.

6.3. Ekološki aspekti

Proizvodnja tradicijskih instrumenata odvijati će se isključivo po propisanim uvjetima te će u potpunosti odgovarati svim zakonskim odredbama. Investitor je do sada uredno izvršavao svoje obveze, a namjerava ih izvršavati i ubuduće.

Glede zaštite okružja, nema nikakvih čimbenika koji bi mogli utjecati na zagađenje izvan uobičajenih standarda predviđenih za obavljanje navedene djelatnosti. Instrumenti su rađeni od prirodnih materijala te niti jedan njihov sastavni dio ne sadržava nedopuštene supstance koje bi štetile okolišu ili ljudima.

6.4. Organizacija i kadrovi

S obzirom na veličinu poduzeća i na planiranu proizvodnju, investitor namjerava zaposliti četiri radnika u proizvodnji te dva u administraciji.

Četiri radnika u proizvodnji bi se dijelili na navedene proizvodne faze:

· Početno oblikovanje instrumenata,

· Precizno oblikovanje instrumenta i

· Sastavljanje dodatne opreme i ugađanje

Četvrti radnik bio u onoj fazi koja je u tom trenutku najzahtjevnija. Zaposlenici moraju osim radne discipline imati i iskustva u sviranju tambura jer je taj dio neizbježan u kvalitetnoj izradi tih instrumenata.

Prosječna predviđena bruto plaća iznosila bi 3.300,00 kn/radniku, što je u skladu sa stanjem u zemlji, ali nikako nije poticajno za razvoj tvrtke. Ukupni prosječni trošak za poslodavca iznosi 3.865,60 kn/radniku. Međutim, očekuje se da će u daljnjim godinama poslovanja investitora doći i do promjene aktualnog stanja u gospodarstvu, ali i povećanja prihoda pa će se dio prihoda usmjeravati i na povećanje plaća zaposlenicima. Ukupni godišnji troškovi plaća iznosili bi 281.280,00 kn.

7. FINANCIJSKI ELEMENTI INVESTICIJE

7.1. Obračun trajnih obrtnih sredstava

Da bismo procijenili potrebna ukupna sredstva za ulaganje u poduzetnički pothvat, potreban je izračun vrijednosti trajnih obrtnih sredstava.

Podaci potrebni za izračun dijela investicije koja se odnosi na trajna obrtna sredstva odnose se na buduće događaje. Obrtna sredstva (imovina) su kratkoročna sredstva koja mogu brzo i lako biti pretvorena u novac.

Najbitnije stavke su gotovina, kratkoročna potraživanja i plasmani, zalihe i inventar.

Kako bismo utvrdili visinu trajnih obrtnih sredstava, izrađen je proračun koji se temelji na cijeni koštanja, odnosno ostvarenim prihodima iz redovitog poslovanja. U izračun su uzete u obzir sve osobine i karakterističnost proizvodnog procesa tradicionalnih glazbenih instrumenata.

Da bismo utvrdili potrebnu visinu trajnih obrtnih sredstava napravljen je obračun za 2011. godinu za najvažnije stavke obrtnog kapitala, gdje se planira početi sa djelatnošću te se očekuje potpuna iskorištenost kapaciteta.

Tablica 3. Proračun ulaganja trajnih obrtnih sredstava za 2011. godinu

1.080.000,00

30

88.767,12

384.600,00

30

31.610,96

394.800,00

30

32.449,32

87.929,00

Ukupni troškovi od dobavljača

Dani plaćanja

Vrijednost

Trajna obrtna sredstva (2011. godina)

Procjenjena vrijednost

potraživanja

Procjenjena vrijednost

zaliha

Procjenjena vrijednost

obveza prema

dobavljačima

Ukupna prodaja

Dani naplate

Vrijednost

Troškovi zaliha

Dani vezivanja zaliha

Izračun potrebnih obrtnih sredstava

Vrijednost

Radi sigurnosti od rizika opskrbe obrtaj zaliha i gotovih proizvoda predviđen je na vezivanje zaliha od 30 dana. Naplata od kupaca predviđena je na 30 dana radi povoljnijeg osvajanja tržišta i tržišnih prilika.

S dobavljačima su ugovoreni krajnji rokovi plaćanja od 30 dana.

Navedeni podaci pokazuju da će se za proizvodnju u 2011.godini trebati osigurati 87.929,00kn obrtnih sredstava što je i predviđeno u izvorima financiranja investicije.

7.2. Iznos i struktura ulaganja

Tablica 4. Sažetak ulaganja i struktura izvora financiranja

Poslovni prostor340.000,00244.000,00584.000,00

Oprema60.000,0060.000,00

Osnivačka ulaganja10.000,0010.000,00

UKUPNO410.000,00244.000,00654.000,00

40.000,0047.929,0087.929,00

450.000,00291.929,00741.929,00

Ulaganje u trajna obrtna sredstva

UKUPNO

Vlastita sredstva

(kn)

Kredit (kn)

Ukupan

iznos (kn)

Opis investicije

Ulaganje u osnovna

sredstva

U stavku ulaganja u osnovna sredstva uračunati su svi troškovi i naknade banci za odobrenje kredita, troška izrade studije i ostalih troškova osnivačkih ulaganja.

Procijenjena vrijednost osnivačkih ulaganja je 10.000,00 kn, investitori ih podmiruju iz vlastitih sredstava.

Iznos ukupnog ulaganja je 741.929,00 kn, od čega se iz vlastitih izvora podmiruje 450.000,00 kn.

Iznos traženih kreditnih sredstava iznosi 291.929,00 kn.

Kao što je i vidljivo, investitor veći dio investicije podmiruje iz vlastitih sredstava.

Tablica 5. Prikaz obračuna amortizacije

Poslovni prostor584.000,001,25%7.300,00

Oprema60.000,0020,00%12.000,00

Osnivačka ulaganja10.000,0025,00%2.500,00

654.000,0021.800,00

Ulaganje u osnovna

sredstva

UKUPNO

Opis investicijeUkupan iznos (kn)

%

Amortizacije

Amortizacija

(kn)

Opis ulaganja u obrtna sredstva obuhvaća poslovni prostor, opremu za opremanje pogona za proizvodnju tradicionalnih glazbenih instrumenata i osnivačka ulaganja. Ukupan iznos amortizacije iznosi 21.800,00 kn godišnje.

7.3. Obveze prema izvorima financiranja

Godišnja kamata na kredit iznosi 6%. Rok otplate kredita je procijenjen na 5 godina. Otplaćivat će se u jednakim anuitetima u iznosu od 5.799,84 kn svaki mjesec. Investitor od banke zadužuje 300.000,00 kn. Taj iznos upotrebljava za kupnju poslovnog prostora i ulaganje u trajna obrtna sredstva. Predviđeno je da se ukupan iznos kredita počne otplaćivati samim početkom 2011. godine sa anuitetom od 5.799,84 kn, a 2015. Godine očekuje se potpuna otplata kredita.

Tablica 6. Plan mjesečne otplate kredita

Godina

Mjesec

Anuitet

Kamate

Otplatna kvota

Ostatak duga

2010. godina

.....

 

 

 

300.000,00

Prosinac

 

1.500,00

 

300.000,00

2011. godina

Siječanj

5.799,84

1.500,00

4.299,84

295.700,16

Veljača

5.799,84

1.478,50

4.321,34

291.378,82

Ožujak

5.799,84

1.456,89

4.342,95

287.035,87

Travanj

5.799,84

1.435,18

4.364,66

282.671,21

Svibanj

5.799,84

1.413,36

4.386,48

278.284,73

Lipanj

5.799,84

1.391,42

4.408,42

273.876,31

Srpanj

5.799,84

1.369,38

4.430,46

269.445,85

Kolovoz

5.799,84

1.347,23

4.452,61

264.993,24

Rujan

5.799,84

1.324,97

4.474,87

260.518,37

Listopad

5.799,84

1.302,59

4.497,25

256.021,12

Studeni

5.799,84

1.280,11

4.519,73

251.501,38

Prosinac

5.799,84

1.257,51

4.542,33

246.959,05

2012. godina

Siječanj

5.799,84

1.234,80

4.565,05

242.394,00

Veljača

5.799,84

1.211,97

4.587,87

237.806,13

Ožujak

5.799,84

1.189,03

4.610,81

233.195,32

Travanj

5.799,84

1.165,98

4.633,86

228.561,46

Svibanj

5.799,84

1.142,81

4.657,03

223.904,43

Lipanj

5.799,84

1.119,52

4.680,32

219.224,11

Srpanj

5.799,84

1.096,12

4.703,72

214.520,39

Kolovoz

5.799,84

1.072,60

4.727,24

209.793,15

Rujan

5.799,84

1.048,97

4.750,87

205.042,28

Listopad

5.799,84

1.025,21

4.774,63

200.267,65

Studeni

5.799,84

1.001,34

4.798,50

195.469,14

Prosinac

5.799,84

977,35

4.822,49

190.646,65

2013. godina

Siječanj

5.799,84

953,23

4.846,61

185.800,04

Veljača

5.799,84

929,00

4.870,84

180.929,20

Ožujak

5.799,84

904,65

4.895,19

176.034,01

Travanj

5.799,84

880,17

4.919,67

171.114,34

Svibanj

5.799,84

855,57

4.944,27

166.170,07

Lipanj

5.799,84

830,85

4.968,99

161.201,08

Srpanj

5.799,84

806,01

4.993,84

156.207,24

Kolovoz

5.799,84

781,04

5.018,80

151.188,44

Rujan

5.799,84

755,94

5.043,90

146.144,54

Listopad

5.799,84

730,72

5.069,12

141.075,42

Studeni

5.799,84

705,38

5.094,46

135.980,96

Prosinac

5.799,84

679,90

5.119,94

130.861,02

Godina

Mjesec

Anuitet

Kamate

Otplatna kvota

Ostatak duga

2014. godina

Siječanj

5.799,84

654,31

5.145,54

125.715,49

Veljača

5.799,84

628,58

5.171,26

120.544,23

Ožujak

5.799,84

602,72

5.197,12

115.347,11

Travanj

5.799,84

576,74

5.223,10

110.124,00

Svibanj

5.799,84

550,62

5.249,22

104.874,78

Lipanj

5.799,84

524,37

5.275,47

99.599,31

Srpanj

5.799,84

498,00

5.301,84

94.297,47

Kolovoz

5.799,84

471,49

5.328,35

88.969,12

Rujan

5.799,84

444,85

5.354,99

83.614,12

Listopad

5.799,84

418,07

5.381,77

78.232,35

Studeni

5.799,84

391,16

5.408,68

72.823,67

Prosinac

5.799,84

364,12

5.435,72

67.387,95

2015. godina

Siječanj

5.799,84

336,94

5.462,90

61.925,05

Veljača

5.799,84

309,63

5.490,22

56.434,84

Ožujak

5.799,84

282,17

5.517,67

50.917,17

Travanj

5.799,84

254,59

5.545,25

45.371,92

Svibanj

5.799,84

226,86

5.572,98

39.798,93

Lipanj

5.799,84

198,99

5.600,85

34.198,09

Srpanj

5.799,84

170,99

5.628,85

28.569,24

Kolovoz

5.799,84

142,85

5.656,99

22.912,24

Rujan

5.799,84

114,56

5.685,28

17.226,97

Listopad

5.799,84

86,13

5.713,71

11.513,26

Studeni

5.799,84

57,57

5.742,27

5.770,99

Prosinac

5.799,84

28,85

5.770,99

0,00

Tablica 7. Sažetak informacija o kreditu

Kredit300.000,00

Kamatna stopa6,00%

Vrijeme otplate5

Broj obroka60

Anuitet5.799,84

Dekurzivni

kamatni faktor

1,005

Tablica 8. Sažetak informacija o kreditu

2010.1.500,000,00

2011.16.557,1453.040,95

2012.13.285,6956.312,40

2013.9.812,4659.785,63

2014.6.125,0163.473,07

2015.2.210,1367.387,95

Godišnja

kamata

Godišnja

otplatna kvota

Godina

Tablica 9. Godišnje kreditne obveze, s kamatom i otplatnom kvotom

Stavke2010.2011.2012.2013.2014.2015.Ukupno

Otplatna kvota0,0053.041,0056.312,0059.786,0063.473,0067.388,00300.000,00

Kamate1.500,0016.557,0013.286,009.812,006.125,002.210,0049.490,00

UKUPNO1.500,0069.598,0069.598,0069.598,0069.598,0069.598,00349.490,00

Rezultati nam govore da moramo izdvajati 69.598,00 kn godišnje za pokriće kredita. Ta sredstva možemo koristiti iz amortizacije i dobitka koji se izračunava prije uključivanja financijskih troškova.

7.4. Shematski prikaz proizvodnje poduzeća

Slika 3. Shematski prikaz proizvodnje poduzeća «Tambura TIM» d.o.o.

Opis proizvodnog procesa

U proizvodnji glazbala služimo se kombinacijom tradicionalnog, ručnog načina izrade i dostignućima najnovije tehnologije, a sve to sa jednim ciljem - zadovoljstvo glazbenika koji koriste naša glazbala.

Korištenje drveta provjerene kvalitete i odgovarajućeg stupnja vlažnosti, obraćanje pozornosti na boju, izgled i dizajn glazbala, strpljivost i svijest o značaju koji u procesu nastajanja glazbala imaju svi oni naizgled sitni detalji poput čvrstoće i elastičnosti drveta, sastavljanje i lijepljenje glazbala, finiširanje i lakiranje, garantiraju vrhunski proizvod prepoznatljivog izgleda i zvuka.

Prvi korak u proizvodnji je selekcija i odabir drveta. Drvo prilikom izrade glazbala ima dvostruku ulogu - estetsku i glazbenu. Naša prva preokupacija je da materijal zadovolji visoke glazbene kriterije i da proizvedeno glazbalo ima vrhunski ton, a nakon toga i da izgled zadovolji najviše estetske standarde kako bi zadovoljstvo glazbenika bilo što veće.

Zatim se nastavljaju procesi oblikovanja tambure.Jedan u nizu proizvodnih procesa je lijepljenje. Materijali i dijelovi instrumenta moraju biti dobro pripremljeni, suhi i očišćeni. Dijelovi se stavljaju u kalup, privremeno se učvršćuju stezaljkama, lijepe se i nakon sušenja nastavlja se sa izradom glazbala.

Drvo se povremeno vlaži i nakon što dobije željeni oblik i formu, ne lomi se i ima zadovoljavajuću elastičnost i čvrstoću. Na kraju niza proizvodnih procesa, rezultat je tradicijski instrument: Tambura.

7.5. Procjena prihoda djelatnosti

Investitori očekuju da nova djelatnost ostvari dobit s kojom će moći podmirivati svoje troškove, ali i da im osigura kako mjesečni tako i godišnji prihod.

Investitori proizvode 6 vrsta tradicionalnih glazbenih instrumenata - Tambura. Očekuje se mjesečna količina prodanih proizvoda od 24 komada što ostvaruje mjesečni prihod od 90.000,00 kn. Na temelju godišnje procjene očekuje se prodaja od 288 komada sa očekivanom dobiti od 1.080.000,00 kn.

U narednim godinama poduzeće se planira proširiti i ostvariti veće prihode, te ako tržište bude rastuće povećati mjesečnu i godišnju prodaju, pa tako i proizvodnju.

Tablica 10. Kalkulacija godišnjeg prihoda od prodaje

MjesečnoGodišnjeMjesečnoGodišnje

Tambura Prim1.400,006728.400,00100.800,00

Tambura Brač A2.500,0044810.000,00120.000,00

Tambura Brač E2.700,0044810.800,00129.600,00

Tambura Bugarija3.200,0044812.800,00153.600,00

Tambura Čelo4.500,0033613.500,00162.000,00

Tambura Bas11.500,0033634.500,00414.000,00

UKUPNO2428890.000,001.080.000,00

Količina prodanih proizvoda (kom)Prihod od prodaje (kn)

Prodajna

cijena (kn)

Proizvodi za prodaju

7.6. Procjena troškova

Investitor je procijenio potrebnu količinu javora - specijalnog drveta za izradu tambura. Za mjesečnu proizvodnju je ukupno potrebno 9,29 m3 što stvara trošak od 27.870,00 kn, te za godišnju proizvodnju 111,48 m3 što stvara trošak od 334.440,00 kn. No investitoru su potrebni i ostali materijali za proizvodnju tambura kao što su: žice, mašinice, držači za žice i konjici, što stvara ukupan trošak od 384.600,00 kn.

U sljedećih nekoliko tablica prikazujemo izračune koji su nam poslužili za izradu Računa dobiti i gubitka, statističku i dinamičku ocjenu projekta.

Tablica 11. Materijali za proizvod

Žice za proizvodCijena (kn/kom)

Tambura Prim40,00

Tambura Brač A50,00

Tambura Brač E50,00

Tambura Bugarija60,00

Tambura Čelo80,00

Tambura Bas100,00

UKUPNO380,00

Tablica 12. Materijali za proizvod

Ostali materijalCijena (kn/kom)

Mašinice100,00

Držač za žice10,00

Konjic5,00

Tablica 13. Sirovine za proizvod

Cijena Javora (1 m

3

/kn)

3.000,00

Tablica 14. Procjena godišnjeg troška sirovina i materijala

MjesečnoGodišnjeŽiceMašiniceDržač za žiceKonjic

Tambura Prim1,6820,162.880,007.200,00720,00360,00

Tambura Brač A1,7220,642.400,004.800,00480,00240,00

Tambura Brač E1,8822,562.400,004.800,00480,00240,00

Tambura Bugarija1,8822,562.880,004.800,00480,00240,00

Tambura Čelo0,9811,762.880,003.600,00360,00180,00

Tambura Bas1,1513,803.600,003.600,00360,00180,00

UKUPNO9,29111,4817.040,0028.800,002.880,001.440,00

Proizvodi za proizvodnju

Potrebne sirovine - Javor (m

3

)

Potreban materijal - Godišnja količina (kn)

Tambura Prim

Tambura Brač A

Tambura Brač E

Tambura Bugarija

Tambura Čelo

Tambura Bas

UKUPNO

Proizvodi za proizvodnju

MjesečnoGodišnjeGodišnje

5.040,0060.480,0011.160,00

5.160,0061.920,007.920,00

5.640,0067.680,007.920,00

5.640,0067.680,008.400,00

2.940,0035.280,007.020,00

3.450,0041.400,007.740,00

27.870,00334.440,0050.160,00

Trošak materijala

(kn)

Trošak sirovina (kn)

UKUPNO

384.600,00

Tablica 15. Procjena ostalih troškova proizvodnje i administracije

MjesečnoGodišnjeMjesečnoGodišnje

4) Administrativni poslovi28.204,0098.448,00

UKUPNO623.440,00281.280,00500,006.000,00

13.633,2043.598,40

3) Sastavljanje dodatne

opreme i ugađanje

27.735,2092.822,40400,00

2) Precizno oblikovanje

instrumenta

4.800,00

Trošak za energiju (kn)

13.867,6046.411,20100,001.200,00

Proizvodna aktivnost

1) Početno oblikovanje

instrumenata

Broj

zaposlenih

Trošak osoblja (kn)

Nastavak Tablice 15.

MjesečnoGodišnjeMjesečnoGodišnjeMjesečnoGodišnje

8.204,0098.448,00

50,00600,00300,003.600,0024.290,00291.480,00

Ukupni troškovi

8.485,20

3.967,60

3.633,20

101.822,40

47.611,20

43.598,40

50,00600,00300,00

Ostali troškovi (kn)

3.600,00

Trošak za održavanje (kn)

4) Administrativni poslovi3.500,002.635,004.102,00

PROSJEK3.300,002.501,403.867,60

Neto plaća (kn)

2.501,40

2.501,40

2.367,80

Ukupan trošak (kn)

3.867,60

3.867,60

3.633,20

2) Precizno oblikovanje

instrumenta

3) Sastavljanje dodatne

opreme i ugađanje

Bruto plaća

(kn)

3.300,00

3.300,00

3.100,00

Proizvodna aktivnost

1) Početno oblikovanje

instrumenata

7.7. Procjena računa dobiti i gubitka

Tablica 16. Planirana dobit tijekom trajanja investicije

2011.2012.2013.2014.2015.

1.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,00

Sirovine i materijal384.600,00384.600,00384.600,00384.600,00384.600,00

Energija6.000,006.000,006.000,006.000,006.000,00

Održavanje600,00600,00600,00600,00600,00

Ostali troškovi3.600,003.600,003.600,003.600,003.600,00

Trošak osoblja281.280,00281.280,00281.280,00281.280,00281.280,00

704.237,00700.966,00697.492,00693.805,00687.390,00

403.920,00403.920,00403.920,00403.920,00403.920,00

21.800,0021.800,0021.800,0021.800,0019.300,00

16.557,0013.286,009.812,006.125,002.210,00

365.563,00368.834,00372.308,00375.995,00382.410,00

73.112,6073.766,8074.461,6075.199,0076.482,00

292.450,40295.067,20297.846,40300.796,00305.928,00

Godine poslovanja

Porez (20%)

NETO DOBIT

Stavke

Ukupni prihodi

EBITDA

Amortizacija

Kamate

Dobit prije oporezivanja

Rashodi

Ukupni rashodi

Iz procjene dobiti i gubitka dobili smo sliku rezultata poslovanja kroz 5 godina ekonomskog vijeka projekta. Uključivši ukupne rashode, kreditne obveze, tj.

kamate i porez dobivamo pregled stvarne dobiti investitora za vrijeme trajanja njegova projekta.

8. FINANCIJSKO – TRŽIŠNA OCJENA PROJEKTA

8.1. Statistička ocjena projekta

Podaci koji se koriste u statističkoj ocjeni, nalaze se u okviru procjene dobiti i gubitka. Za potrebe statističke ocjene ovog projekta izveden je proračun sljedećih temeljnih pokazatelja:

Tablica 17. Izračun statičke ocjene projekta uz pomoć pokazatelja

292.450,40

741.929,00

1.080.000,00

741.929,00

314.250,40

741.929,00

741.929,00

6

654.000,00

6

1) Rentabilnost ukupno

uloženih sredstava

2) Obrtaj ukupno uloženih

sredstava

3) Reprodukcijska

sposobnost

=

=

=

0,39

1,46

0,42

Statička ocjena projekta

=

=

=

=

=

=

Neto dobit

Visina investicije

Ukupni prihod

Visina investicije

Neto dobit + amortizacija

Visina investicije

4) Investicijsko opterećenje

po zaposlenom

5) Investicije u osnovna

sredstva po zaposlenom

=

=

Visina investicije

Broj zaposlenih

Visina investicije u osn. sred.

Broj zaposlenih

=

=

=

=

123.654,83 kn

109.000,00 kn

Na temelju izračunatih koeficijenata utvrđuje se:

· Pokazatelj rentabilnosti ukupno uloženih sredstava ukazuje na to da jedna uložena jedinica sadašnje vrijednosti daje 0,39 jedinica novčane akumulacije izražene iznosom neto dobiti. Podaci za neto dobit su uzeti iz procjene računa dobiti i gubitka.

· Izvedeni koeficijent obrtaja ukupno uloženih sredstava iznosi 1,46 puta godišnje.

· Pokazatelj reprodukcijske sposobnosti iznosi 0,42 što je zadovoljavajuće jer ćemo kroz dvije godine i nekoliko mjeseci vratiti naše ulaganje.

· Investicijsko opterećenje i ulaganje u osnovna sredstva po zaposlenom je na razini od 123.654,83 kn, odnosno 109.000,00 kn.

8.2. Dinamička ocjena projekta

Utvrđujemo rentabilnost i likvidnost projekta, a polazne informacije se sadržane u financijskom i ekonomskom tijeku projekta.

Sljedeće pretpostavke su:

· ekonomski vijek projekta utvrđen je u trajanju od 5 godina

· otplata kredita se očekuje u roku trajanja od 5 godina

· svi podaci su svedeni na godišnju razinu

· u prvoj godini rada projekta investitori planiraju postići predviđeni promet

8.2.1. Obračun amortizacije

Za godišnji obračun amortizacije poslovnog prostora amortizacijska stopa iznosi 1,25%. Oprema se amortizira po stopi od 20%, dok osnivačka ulaganja imaju amortizacijsku stopu od 25%. Kao početna godina uzeta je 2011.godina koja se smatra godinom u kojoj počinje sama realizacija projekta.

Tablica 18. Obračun amortizacije s ostatkom vrijednosti projekta (OVP)

Poslovni prostor

584.000,001,25%

Oprema60.000,0020,00%

Osnivačka ulaganja10.000,0025,00%

654.000,00

Osnovna sredstva

654.000,00

TOBS87.929,00

UKUPNO741.929,00

UKUPNO

Ostatak vrijednosti

projekta

Investicija

Nabavna vrijednost

investicije (kn)

Stopa otpisaNaziv

2010.2011.2012.2013.2014.2015.

7.300,007.300,007.300,007.300,007.300,00547.500,00

12.000,0012.000,0012.000,0012.000,0012.000,000,00

2.500,002.500,002.500,002.500,000,00

21.800,0021.800,0021.800,0021.800,0019.300,00547.500,00

547.500,00

87.929,00

635.429,00

OVP (kn)

Godine rada projekta

Ukupan ostatak vrijednosti novo nabavljenih osnovnih sredstava iznosi 547.500,00 kn.

8.2.2. Rentabilnost projekta

Investitor sa što manjom količinom angažiranih sredstava želi ostvariti što veću dobit. Izražavamo mjeru efikasnosti projekta koja investitoru pokazuje do koje visine kamatne stope mogu biti opterećena kreditna sredstva.

Izračunat je ekonomski tijek projekta kao temelj utvrđivanja rentabilnosti koji izjednačava sadašnju vrijednost očekivanih izdataka sa sadašnjom vrijednošću očekivanih primitaka.

Tablica 19. Ekonomski tijek

2010.2011.2012.2013.2014.2015.

0,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.715.429,00

1.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,00

547.500,00

87.929,00

635.429,00

741.929,00749.192,60749.846,80750.541,60751.279,00752.562,00

654.000,00

87.929,00

394.800,00394.800,00394.800,00394.800,00394.800,00

281.280,00281.280,00281.280,00281.280,00281.280,00

73.112,6073.766,8074.461,6075.199,0076.482,00

-741.929,00330.807,40330.153,20329.458,40328.721,00962.867,00

-741.929,00-411.121,60-80.968,40248.490,00577.211,001.540.078,00

Osnovnih sredstava

Obrtnih sredstava

NETO PRIMICI

Ukupno OVP

KUMULATIV

Angažirana osnovna sredstva

Angažirana TOBS

Troškovi materijala i usluga

Izdaci za osoblje

Porezi

Godine

Ukupni prihod

Stavke

PRIMICI

OVP

IZDACI

Investitor u 2011. godini počinje ostvarivati pozitivne neto primitke. U nultoj (2010.),1. i 2. godini poslovanja ekonomski tijek je negativan, ali od 3. godine postaje pozitivan što znači da ćemo moći vratiti ulaganja u investiciju. Dobit u 2015. godini iznosi 1.540.078,00 kn.

8.2.3. Ocjena likvidnost projekta

Investitor mora pravodobno ispunjavati dospjele tekuće obveze i sve oblike kratkotrajne imovine na vrijeme pretvarati u gotovinu kojom će podmirivati svoje kratkotrajne obveze. Tada možemo reći da ima operativnu financijsku sposobnost. Kako bi se mogla analizirati likvidnost izrađen je financijski tijek.

Tablica 20. Financijski tijek

2010.2011.2012.2013.2014.2015.

741.929,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.715.429,00

1.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,001.080.000,00

450.000,00

291.929,00

741.929,00

547.500,00

87.929,00

635.429,00

741.929,00818.790,60819.444,80820.139,60820.877,00822.160,00

654.000,00

87.929,00

394.800,00394.800,00394.800,00394.800,00394.800,00

281.280,00281.280,00281.280,00281.280,00281.280,00

73.112,6073.766,8074.461,6075.199,0076.482,00

69.598,0069.598,0069.598,0069.598,0069.598,00

0,00261.209,40260.555,20259.860,40259.123,00893.269,00

0,00261.209,40521.764,60781.625,001.040.748,001.934.017,00

Investicije u osnovna sredstva

Investicije u TOBS

Troškovi materijala i usluga

Izdaci za osoblje

Porezi

Vlastito ulaganje

Kredit

Otplata (Glavnica + Kamate)

NETO PRIMICI

OVP

Osnovnih sredstava

Obrtnih sredstava

Ukupno OVP

Ukupni prihod

Izvori

financiranja

Stavke

Godine

PRIMICI

Ukupna sredstva

KUMULATIV

IZDACI

· Projekt kroz cijeli financijski tijek iskazuje dosta visoku likvidnost.

· U svim godinama investicijske djelatnosti evidentiran je pozitivan učinak projekta jer su neto primici veći od nule, a kumulativ primitaka iznosi 1.934.017,00 kn.

· Kroz navedene godine rada ostvaruju se pozitivni učinci povećanja financija.

8.2.4. Metoda razdoblja povrata uloženih sredstava

Investitor u ovom razdoblju očekuje da prihodi od projekta pokriju sve troškove ulaganja u investiciju. Povrat uloženih sredstava započinje već u prvoj godini poslovanja što garantira opstanak i isplativost same investicije, što dokazujemo u sljedećem proračunu.

Tablica 21. Proračun povrata uloženih sredstava

0-741.929,00-741.929,00

1330.807,40-411.121,60

2330.153,20-80.968,40

3329.458,40248.490,00

4328.721,00577.211,00

5962.867,001.540.078,00

Kumulativ

ek. tijeka

Godina

vijeka

upotrebe

Neto primici

ek. tijeka

Kumulativ neto primitaka iz ekonomskog tijeka iznosi 1.540.078,00 kn, a iz financijskog tijeka 1.934.017,00 kn.

8.2.5. Metoda neto sadašnje vrijednosti projekta

Polazi od činjenice da investitor ima mogućnost raspolaganja s ukupnom razlikom između novčanih primitaka i izdataka. Cilj nam je utvrditi da li sadašnja vrijednost novčanih primitaka prelazi sadašnju vrijednost novčanih izdataka. Važna je činjenica da su naši neto primici u poslovanju izazvani našom investicijom.

Utvrđujemo diskontnu stopu, u našem slučaju ona iznosi 6% godišnje, te je vidljivo da projekt može izdržati izdvajanja od 6% jer je kumulativ diskontiranog ekonomskog tijeka pozitivan. Projekt može izdržati i kamatnu stopu od 43%, ali više od toga ne može jer kumulativ diskontiranog ekonomskog tijeka postaje negativan.

Projekt je pozitivan uz svaku kamatnu stopu nižu od 44%.

Tablica 22. Izračun neto sadašnje vrijednosti projekta

6,00%1,0000-741.929,00

0,9434312.082,45

0,8900293.835,17

0,8396276.619,63

0,7921260.377,82

0,7473719.510,24

NSV1.120.496,00

Diskontna

stopa

Diskontni

faktor

Sadašnja

vrijednost

43,00%1,0000-741.929,00

0,6993231.333,85

0,4890161.452,00

0,3420112.665,90

0,239178.611,00

0,1672161.022,33

NSV3.156,00

Diskontna

stopa

Diskontni

faktor

Sadašnja

vrijednost

44,00%1,0000-741.929,00

0,6944229.727,36

0,4823159.217,40

0,3349110.334,95

0,232676.450,00

0,1615155.508,40

NSV-10.691,00

Diskontna

stopa

Diskontni

faktor

Sadašnja

vrijednost

8.2.6. Metoda interne stope rentabilnosti

Interna stopa rentabilnosti je ona diskontna stopa kod koje je neto sadašnja vrijednost projekta jednaka nuli. Polazne informacije za njeno izračunavanje su diskontirani neto primici ekonomskog tijeka i to uz diskont od 43% i 44%.

Tablica 23. Interna stopa rentabilnosti

3.156,00 x (44-43)3.156,00

(3.156,00 - (-10.691,00)13.847,00

Interna stopa rentabilnosti=43=+43=43,23%+

9. OCJENA OSJETLJIVOSTI PROJEKTA

Koristili smo podatke iz računa dobiti i gubitka, te dobili podatke o ocjeni osjetljivosti projekta kada se događaju promjene kod korištenja kapaciteta.

U pitanju su odnosi između fiksnih i varijabilnih troškova, te smo ih razgraničili i prikazali na sljedeći način.

Tablica 24. Ukupni troškovi (Fiksni i Varijabilni)

Fiksni troškovi319.817,00

Amortizacija21.800,00

Trošak osoblja281.280,00

Kamate16.557,00

30% troška održavanja180,00

Varijabilni troškovi394.620,00

Sirovine i materijal384.600,00

Energija6.000,00

70% troška održavanja420,00

Ostali troškovi3.600,00

Ukupni troškovi714.437,00

9.1. Minimalni opseg realizacije (prag rentabilnosti)

Tablica 25. Minimalni opseg realizacije

FT319.817,00

UP - VT 685.380,00

=G min%x10046,66=100=x

Prag rentabilnosti kod korištenja kapaciteta nalazi se na 46,66%. To znači da će se prihvatljivi poslovni rezultati ostvarivati i s iskorištenjem smještajnih kapaciteta nižim za 53,34% od planiranog, ali u tom slučaju bez dobiti.

9.2. Minimalni odnos cijena

Tablica 26. Minimalni odnos cijena

FT + VT714.437,00

UP1.080.000,00

J min==x10010066,15%x=

Minimalni odnos cijena iznosi čak 66,15% što znači da bi se cijena morala smanjiti za 33,85% od predviđene, da se postigne nulta dobit. Nadamo se da će potražnja za našim proizvodima porasti pa možemo tokom godina očekivati i realizaciju planiranih prodajnih cijena.

10. ZAKLJUČAK

Ulaganje u poduzeće čija je djelatnost proizvodnja i prodaja tradicijskih instrumenata je isplativo. Očekujemo porast potražnje kroz nekoliko godina jer ova djelatnost izumire na našem području. Planirani prihodi su veći od rashoda, isto kao i planirani primici od izdataka. Prihod ostvarujemo prodajom instrumenata po realnim, prihvatljivim cijenama. Prva godina poslovanja ima negativan predznak no to ne utječe na daljnji razvoj. Već od iduće (2012.) poslovne godine poslujemo s dobitkom, odnosno, imamo dovoljno sredstava za podmirenje cjelokupne investicije.

Pred nama je tržište sa već postojećim kupcima, na kojem ne postoji konkurencija pa očekujemo ostvarenje predviđenih prihoda na temelju pretpostavki. Također planiramo poslovati sa najkvalitetnijim i najpovoljnijim dobavljačima u rangu te djelatnosti na našem području. Smatramo da možemo uspjeti i da je tržište dovoljno veliko za ostvarenje naših potreba, između ostalih to je materijalni dobitak uz osobno zadovoljstvo.

Ako poduzeće nastavi sa rastućim trendom, u daljoj budućnosti želimo postići poslovni uspjeh i izvan područja grada Siska. Planiramo proširiti prodajno tržište na područje cijele Sisačko - Moslavačke i Zagrebačke županije. Također je u planu budućeg poslovanja zamišljeno proširiti poduzeće na proizvodnju tambura sa dodatnim uslugama - servisom i održavanjem instrumenata.

10. LITERATURA

Ladislav Miko, Sandra Katarina Kukec: Računovodstvo, TIVA Tiskara Varaždin, Varaždin, 2008.

Dokument: „Posebni kreditni programi za male i srednje poduzetnike i obrtnike“ (.pdf, 184 KB), (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=197, PBZ)

Prezentacije: Kolegij - Poslovno planiranje

11. OSTALI IZVORI PODATAKA

http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=197, Privredna banka Zagreb

http://www.poslovniforum.hr/nacionalna.asp, Nacionalna klasifikacija djelatnosti

http://www.atlantis-nekretnine.hr/index.php?action=listingview&listingID=493, Atlantis Nekretnine

http://209.85.129.132/search?q=cache:hU7S7IyuiwkJ:www.pu.mfin.hr/include/Stope_prireza_2006.doc+prirez&cd=3&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&client=firefox-a, Stope prireza

http://www.regos.hr/default.aspx?id=709, Minimalna plaća

12. OPIS ZADUŽENJA

U projektu su sudjelovali članovi tima:

Marijana Sekulić

Tomislav Gec

Ines Vuković

Ideja o ulasku u ovaj posao je potekla od Tomislava, dok su je djevojke sa zadovoljstvom prihvatile.

Skupa smo radili na analizi plana, traženju informacija na internetu i dogovarali smo se oko izbora najboljih mogućnosti, realnih cijena, troškova, potrebnih sredstava, odnosno pretpostavki te kako zamišljamo da bi plan trebao izgledati i što je potrebno učiniti da to ostvarimo.

Međusobno smo si pomagali i teško je točno odrediti tko je što napravio jer je projekt koncipiran tako da ovisimo jedni o drugima.

Ukratko:

Tomislav Gec: Razvijanje ideje i vođenje cijelog projekta u pravom smjeru, opisi proizvodne aktivnosti i upoznavanje sa dotičnom djelatnosti – primjena u praksi (Word)

Marijana Sekulić: Analiza financijskih pokazatelja i teorijski dio projekta – ekonomska podloga (Word)

Ines Vuković: Dizajn Word-a i Excela i izračuni u Excelu – realizacija projekta

� Informacije su dostupne na internetskoj stranici �HYPERLINK "http://www.atlantis-nekretnine.hr/index.php?action=listingview&listingID=493"�"Atlantis Nekretnina"�

1

2