Embed Size (px)
Citation preview
206
DOI: 10.5644/PI2016-164-11
INVESTICIJSKA KONKURENTNOST GRADA ZAGREBA
Harun OmerbašićUred gradonačelnika Grada Zagreba
Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: [email protected]
SažetakU ovom radu smo htjeli usporediti Zagreb s ostalim gradovima Republike Hrvatske i to po osnovnim gospodarskim pokazateljima poput: komunalnih davanja, visini poreza i prireza na dohodak, cijenom rada i obrazovnom strukturom. Pokazat ćemo koliko gospodarska nejednakost proističe iz same veličine Zagreba, a koliko iz “povlaštenog” položaja u usporedbi s drugim gradovima u Hrvatskoj. Osnovni gospodarski pokazatelji ukazuju na disproporciju razvoja Hrvatske gdje jedan grad dominira u potpunosti te kako se taj trend ubrzava. Komunalna davanja koja se često koriste u svrhu predizbornih sučeljavanja političkih opo-nenata pokazat će da li uistinu Zagreb opravdava naslov najskupljeg grada za stanovništvo i poslovne subjekte u Republici Hrvatskoj.Zbog posebnog položaja u političko-teritorijalnoj podjeli Hrvatske, Zagreb ima najviše pri-hode od poreza na dohodak, ali i najveću razinu prenesenih ovlasti koje jedna jedinica lokal-ne samouprave ima. Također ćemo pokazati korelaciju kvalitete strukture zaposlenih i cijene rada.
Ključne riječi: dominantan, povlašten, komunalna naknada i doprinos, ovlasti
1. UvodDominantna investicijska konkurentnost Grada Zagreba u Republici Hrvatskoj često se koristi kao pojam centraliziranosti Hrvatske u gospodarskom, kulturnom, obra-zovnom i svakom drugom pogledu. Ovim radom se pokušalo osnovnim pokazate-ljima prednosti i nedostataka u privlačenju investicija istaknuti u čemu je “tajna” uspjeha Grada Zagreba.
U prvom poglavlju “Osnovni gospodarski pokazatelji” pokazuje se dispropor-cija gospodarskog razvoja između Zagreba i ostalih županija i trend rasta te razli-ke. Struktura gospodarstva Zagreba je nasljeđe prošlih gospodarskih vremena, dok
207
u novijoj povijesti taj trend se mijenja i postaje dominantno trgovačko orijentiran. Raspodjela prihoda poslovnih subjekata, struktura zaposlenih prema djelatnostima, struktura gospodarstva će biti pokazatelji kojima ću opisati gospodarstvo Zagreba i njegovu usporedbu s ostatkom RH.
Komunalna davanja su tema trećeg poglavlja te sam obradio usporedbu komu-nalnih doprinosa i naknada Zagreba s većim gradovima iz RH. Pokušat ću dati i usporedbu sličnog poreznog davanja u Europi (porez na nekretnine) i njegovog op-terećenja u ukupnom poreznom prihodu.
Četvrto poglavlje “Raspodjela poreza i prireza na dohodak” je još jedna od tema koja se često provlači kroz medije i interesne grupe koje se zalažu za smanjenje, po-sebno kada je riječ o prirezu. Rijetko se kada provede konstruktivna rasprava o nje-govoj raspodjeli kako na razini općina i gradova tako na županijskoj razini. Pokazat ću važnost poreza na dohodak kao najbitnijeg prihoda proračuna lokalnih samoupra-va i njegovu raspodjelu na primjeru Zagreba. Također ću usporediti prirez s najvećim gradovima RH. Usporedbom poreza na dohodak u Europi vidjet ćemo koliko RH porezno opterećuje dohotke svojih građana.
U petom poglavlju “Cijena rada i obrazovna struktura” pokazuje potencijal i stanje gospodarstva. U poglavlju ću se osvrnuti na statističke pokazatelje o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti, visinama dohotka u Zagrebu i županijama u RH. Obrazovna struktura nezaposlenih bi mogla biti dobra smjernica obrazovnom susta-vu koja zanimanja postaju manje zanimljiva poslodavcima.
Kada govorimo o konkurentnosti Zagreba s regijom suočavamo se s nedostat-kom usporednih podataka koji su neophodni kako bi se moglo uhvatiti u koštac s konkurencijom gradova iz regije i njihovim razvojnim komparativnim prednostima u odnosu na Zagreb. Mnogi prikupljeni podaci su se morali prilagođavati i obrađivati kako bi bili primjenjivi u pogledu uspoređivanja Zagreba s ostalim gradovima kako iz EU tako i regije.
2. Osnovni gospodarski pokazatelji Grada ZagrebaGlavni grad Republike Hrvatske, Zagreb, je kulturno, gospodarsko, znanstve-no, političko i administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade RH.
Iako u Zagrebu živi 18,5% stanovnika RH, u njemu se ostvaruje gotovo trećina državnoga BDP-a. Tako je udjel Grada Zagreba u bruto domaćem proizvodu RH u 2009. godini bio 31,4%. Zagrebačko gospodarstvo neupitno je najjače u zemlji s BDP-om po glavi stanovnika gotovo dvostruko većim od državnog prosjeka. BDP po glavi stanovnika u 2009. godini za RH iznosio je 74.208,00 HRK (14.054 USD), dok je istovremeno za Grad Zagreb bio 130.749,00 HRK (24.761 USD).1
1 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (2009) “Gospodarska kretanja Grada Zagreba i Zagrebačke županije”, Zagreb
208
Slika 1. Realni BDP (% promjene)
Izvor: JonesLang LaSalle (2013), On.Point, “Zagreb City Report Q1 2013“
Gospodarski potencijal Zagreba pruža raznolike poslovne mogućnosti što se te-melji na činjenici da u glavnom gradu svoje sjedište ima gotovo 34% hrvatskih tvrtki koje ostvaruju 33% domaćeg izvoza, 53% ukupno ostvarenog prihoda, 55% uku-pnih investicija u dugotrajnu imovinu i zapošljavaju oko 30% ukupne radne snage u zemlji.2
Slika 2. Inozemna izravna ulaganja, u mi. EUR
Izvor: Jones Lang Lasale (2013), On.Point, “Zagreb City Report Q1 2013“
Prema podacima Gradskog Ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba3, inozemna izravna ulaganja u Grad Zagreb u 2011. iznosila su 501,3 miliju-na eura te u prva tri kvartala 2012. godine 211,9 milijuna eura. Zemlje koje su najviše ulagale u Grad Zagreb u razdoblju od 1993. do trećeg kvartala 2012. su: Austrija, Nizozemska i Njemačka. Djelatnosti u koje se najviše ulagalo su: financijsko posredo-vanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, trgovina na veliko i posredovanje
2 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (2009) “Gospodarska kretanja Grada Zagreba i Zagrebačke županije”, Zagreb3 Izvor: HNB (2011), naručeni izvještaj “Inozemna izravna ulaganja za Grad Zagreb”, Zagreb
209
u trgovini te pošta i telekomunikacije. Takav raspored ulaganja je identičan i na dr-žavnoj razini stoga ne čudi da Zagreb kao vodeća lokomotiva države slijedi jednaki princip stranih ulaganja.
Zagreb je zahvaljujući dobroj kreditnoj ocjeni na međunarodnom tržištu kapita-la, proračunu koji je najveći nakon državnog i za 2013. godinu iznosi oko 881 mili-jun eura, vodio aktivnu investicijsku politiku. Dobre ocjene kreditnog rejtinga Grada temeljile su se na uspješnosti u izvršavanju proračuna, niskoj direktnoj zaduženosti te položaju koji zauzima kao gospodarstvo, financijsko i upravno središte RH.
Ocjene kreditnog rejtinga za Grad Zagreb od agencije Standard&Poor’s (BB+/stabilno) za izdavanje obveznica u stranoj valuti, agencije Standard&Poor’s (BB+/stabilno) za izdavanje obveznica u domaćoj valuti i Moody’s (Ba1/negativno) su nedavno snižene pod pritiskom znatne izloženosti neizravnom dugu Zagrebačkog holdinga kao trgovačkog društva u većinskom vlasništvu Grada te gospodarskih oče-kivanja na razini države.
Investicije se financiraju iz proračuna, iz sredstava trgovačkih društava u vla-sništvu Grada, putem koncesija, po modelu javno-privatnog partnerstva i na među-narodnom tržištu kapitala.
Slika 3. Struktura gospodarstva GZ prema ukupnom prihodu (I-IX. 2012)
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (siječanj–rujan 2012) “Gospodarska kretanja Grada Zagreba i Zagrebačke županije”, Zagreb
Prema strukturi gospodarstva u Gradu Zagrebu možemo vidjeti korelaciju izme-đu FDI-a (foreign direct investment) i zastupljenosti određene gospodarske grane i njenog sudjelovanja u postotku ukupne gradske ekonomike. Kao najveći grad s najvećom kupovnom moći u njemu su se smjestili najveći trgovački lanci koji su uglavnom došli u Hrvatsku tijekom takozvanog gospodarskog boom-a i kao takvi sudjeluju sa skoro 40% prihoda u ukupnom gradskom gospodarstvu. Prema ova-kvoj strukturi gospodarstva možemo zaključiti da će i struktura zaposlenih u Gradu Zagrebu biti identična.
210
U pogledu već nekoliko godina aktualne teme preseljenja industrije izvan Zagreba, smatra se da je promjena destinacije i odluka o preseljenju vezana uz ra-zvojne planove svakog poslovnog subjekta, bilo da je u pitanju proširenje proizvod-nje ili, pak, maksimalna iskorištenost dosadašnjih lokacijskih pogodnosti. Također, istaknuti treba da nije riječ o trendu ili samo “zagrebačkom slučaju”, jer su i drugi hrvatski gradovi i županije suočeni s pojavom preseljenja industrijskih tvrtki iz ur-banih područja na periferiju. Odluke o preseljenju temelje se i na traženju jeftinijeg poduzetničkog okružja u pogledu komunalnih naknada, komunalnog doprinosa, pri-reza kao i niže cijene rada, što sve zajedno bitno utječe na troškove proizvodnje, a slijedom toga i na tržišnu konkurentnost. Prema saznanjima Gospodarske Komore Zagreb unatrag deset godina s područja Grada Zagreba, u Zagrebačku ili neku drugu županiju, iselilo je sedam industrijskih tvrtki koje su preseljenje ugradile i u svoje razvojne strategije. Radi se o pojedinačnim poslovnim odlukama, temeljenim na na-prijed navedenim razlozima.
Slika 4. Struktura zaposlenih prema djelatnostima u Gradu Zagrebu
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (siječanj-rujan 2012) “Gospodarska kretanja Grada Zagreba i Zagrebačke županije”, Zagreb
No u pogledu te problematike i dalje aktualno ostaje pitanje efikasne kontrole na razini državne i lokalne administracije kako bi se spriječilo da pojedini vlasnici zemljišta namjerno likvidiraju proizvodnju s ciljem isplativije zarade na zemljišnoj renti.
Polazeći od činjenice da je 26% hrvatske prerađivačke industrije koncentrirano na području Grada Zagreba, s ostvarenih 40% ukupnih prihoda u toj branši i udjelom od 24% u bruto dodanoj vrijednosti ukupne prerađivačke industrije, može se reći da Zagreb i dalje ima status industrijskog središta Hrvatske te da je kao destinacija posebice privlačan industrijskim tvrtkama s proizvodima veće dodane vrijednosti koje su uvijek alocirane na prostorima s boljom ponudom radne snage i radnih uvje-ta, uključujući logistiku gospodarskih institucija, znanstveno-istraživačkih centara, razvojnih agencija i drugih poslovnih asocijacija.
211
U gospodarskoj strukturi Grada Zagreba, unatoč sve većoj tercijarizaciji, pre-rađivačka industrija po broju poduzeća drži stabilni udjel od 9% , no po ostvare-nom ukupnom prihodu taj udjel penje se na 20%, odmah iza djelatnosti trgovine, dok je po broju zaposlenih u zagrebačkom gospodarstvu njezin udjel dosegao 16%. Prerađivačka industrija Grada Zagreba zauzima i 74% udjela u robnom izvozu Grada, pri čemu su najznačajniji izvozni proizvodi: koks i rafinirani naftni derivati, električ-na oprema te farmaceutski, kemijski i prehrambeni proizvodi. Gospodarska struktura Grada Zagreba, s pozicije ostvarenih ukupnih prihoda, pokazuje da dominiraju trgo-vina i prerađivačka industrija u kojima se ostvaruje 58% ukupnih prihoda zagrebač-kog gospodarstva.
Slika 5. Struktura ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagreba prema NKD-u 2007u %
TrgovinaPrerađivačka
industrija
Opskrba el. energijom,
parom, plinom i
klimatizacija
Informacije i komunikacije
Građevinarstvo
Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti
Prijevoz i skladištenje
Financijske djelatnosti
37,9 20,1 8,4 7,2 5,0 4,5 4,3 4,2
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (2012), “Stanje u gospodarstvu na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije 2012. godine”, Zagreb
U tabelarno predočenih osam djelatnosti ostvaruje se 91,6% ukupnih prihoda zagrebačkog gospodarstva. Od ukupno, prema zadnjim podacima 31.147 poduzet-nika koji posluju na području Grada Zagreba, njih 29,4% je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, a po brojnosti slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 21,4%, građevinarstvo s 10,2% udjela, prerađivačka industrija s udje-lom od 9,1% te djelatnost informacija i komunikacija uz ostvaren udjel od 7%. U strukturi zaposlenih kod poduzetnika, njih oko 340 tisuća, u trgovini radi 25,7%, a slijedi prerađivačka industrija s udjelom od 16,1%. S aspekta investiranja u dugotraj-nu imovinu, najveće udjele ostvaruju građevinarstvo (19,7%), a slijede financijske djelatnosti (12%), trgovina (11,8%) te prerađivačka industrija s 11,6% udjela. Od ukupnog broja zagrebačkih poduzeća, 97,8% su mala poduzeća u kojima radi 36,2% zaposlenih i koja ostvaruju 21,1% ukupnoga prihoda gospodarstva Grada Zagreba. No treba istaknuti da najviše zaposlenih u zagrebačkom gospodarstvu, čak 49,3% radi u velikim poduzećima iako ih je tek 0,7%, ali s visokim udjelom u ukupnim prihodima od 63,8%. Srednje velikih poduzeća je 1,5% od ukupnoga broja, s udje-lom od 14,5% u broju zaposlenih i 15,1% u ukupnom prihodu gospodarstva Grada Zagreba. Promatra li se struktura zagrebačkoga gospodarstva vidljivo je da visokih 40% udjela u BDP-u Grada Zagreba ostvaruju klasične, intelektualne i financijske usluge, a taj podatak ukazuje na pozicioniranje Zagreba u pravcu metropolskoga razvoja. Sasvim sigurno, tercijarizacija gospodarske strukture Grada će se nastaviti,
212
no razvojni prioritet u tom dijelu je u jačanju sektora intelektualnih usluga, na račun djelatnosti klasičnih usluga obilježenih nižom obrazovnom strukturom radne snage, kao pretpostavka bolje prilagodbe globalnom kriterijskom sustavu.
Industrijsko opredjeljenje razvoja Grada Zagreba podrazumijeva jačanje visoko tehnoloških industrija odnosno onih s potencijalima veće dodane vrijednosti, tržišno konkurentnih i izvozno orijentiranih, ali i zadržavanje tradicionalnih proizvodnji te-meljenih na prirodnim resursima kao tržišnim prednostima.
3. Usporedba komunalnih davanja u Republici Hrvatskoj i osvrt na europsku situaciju
Komunalna naknada je prihod proračuna jedinica lokalne samouprave i utvrđen je Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003, 82/2004, 110/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009 i 49/2001). Komunalna naknada ima strogo definiranu namjenu i to za financiranje odvodnje atmosferskih voda, održavanje čistoće i održavanje jav-nih površina, nerazvrstanih cesta, groblja, krematorija i javne rasvjete, održavanje školskih, zdravstvenih i socijalnih objekata. Plaćaju je vlasnici i korisnici stambe-nog, poslovnog i garažnog prostora, građevinskog zemljišta na kojem se obavlja poslovna djelatnost te neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Visinu komunalnog doprinosa određuje upravno tijelo lokalne jedinice rješe-njem za kalendarsku godinu, a visina ovisi o svrsi i lokaciji nekretnine.
Komunalni doprinos je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture.
Iako nije porezna kategorija komunalna naknada ima sličnosti s periodičnim po-rezom na imovinu jer je plaćaju vlasnici nekretnine prema površini iste. Sličnost porezu je to što ne počiva na načelu korisnosti, a s druge strane nije porez, jer ne zadovoljava načelo jednakosti, jer oporezuje jednako sve bez obzira na vrijednost nekretnine.
Unatrag pet do šest godina često je kao bitni razlog preseljenja industrije izvan Zagreba isticana visina komunalne naknade i komunalnog doprinosa, no danas to nisu odlučujući argumenti. Naime, troškovi s naslova komunalnih naknada za po-slovne subjekte nisu se povećavali od 2008. godine. U Gradu Zagrebu, podijeljenom na 9 zona, komunalna naknada je ostala nepromijenjena i za poslovni prostor kreće se od maksimalno 8,70 kuna/m2 u prvoj zoni do maksimalnih 1,74 kune/m2 u devetoj zoni. Inače, prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja4 komu-nalna naknada za poslovni prostor u prvoj zoni kretala se 2012. godine od 1,14 kn/m2 u Slavonskom Brodu do 12,70 kn/m2 u Rijeci. Što se pak, komunalnog doprinosa
4 Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dostupno na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264 [prosinac 2013]
213
tiče5, Grad Zagreb postao je unatrag nekoliko godina jeftiniji od Rijeke, Splita, Pule, Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Visina komunalnog doprinosa u Zagrebu 2012. u od-nosu na godinu prije bilježi pad od 14,5% u prvoj, pa do čak 30% u četvrtoj zoni. Za poslovni prostor maksimalna cijena komunalnog doprinosa kretala se od 118 kuna/m2 u prvoj zoni do 56 kuna/m2 u četvrtoj zoni.
Tablica 6. Visina komunalnog doprinosa u Gradu Zagrebu za poslovni prostor od 2008. do 2012. godine (max.iznosi) u kn/m3
Zone 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Indeks
2012./2008.
I. 180,00 160,00 138,00 138,00 118,00 65,6
II 150,00 135,00 135,00 135,00 108,00 72,0
III. 110,00 100,00 100,00 100,00 75,00 68,1
IV 70,00 63,00 80,00 80,00 56,00 80,0
Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dostupno na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264 [prosi-nac 2013]
Iz usporednih podataka danih u tabeli vidljivo je smanjenje visine komunalnog doprinosa u Gradu Zagrebu od 2008. do 2012. godine, čime Zagreb definitivno za poduzetnike više nije najskuplji grad. Također, iz predočenih podataka moguće je zaključiti da se u Zagrebu na razini lokalne samouprave određenim mjerama nastoji stvoriti poduzetničko okružje poticajno za daljnji gospodarski razvoj, uključujući i razvoj industrije.
Nema sumnje, budućnost Zagreba je i u njegovom industrijskom razvoju, pose-bice tržišno konkurentnih proizvodnji, ali i s ugrađenom ekološkom komponentom.
Također, kontinuirano bi trebalo unapređivati poduzetničku infrastrukturu u smisli osnivanja poduzetničkih i industrijskih zona, što obzirom na prostornu ograničenost Grada traži i usku suradnju sa susjednom Zagrebačkom županijom.
Trenutno, pak, bitna zadaća je obnova investicijskih aktivnosti kao najvažnijeg pokretača gospodarskog rasta i daljnjeg razvoja.
Iz donjeg grafikona također se može usporediti iznos komunalnog doprinosa za neke veće gradove u Republici Hrvatskoj, ali i iz okolnih gradova koji su se u po-sljednje vrijeme pokazali kao ozbiljna konkurencija Gradu Zagrebu zbog nižih troš-kova komunalnog doprinosa, cijene zemljišta i radne snage, a opet dovoljno blizu Zagrebu kako bi mogli privući i kvalitetnu radnu snagu koja je posebno u industrija-ma s većom dodatnom vrijednošću prijeko potrebna, ali i privući kupce u trgovačke centre iz Zagreba.
5 Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dostupno na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264 [prosinac 2013]
214
Prema neslužbenim podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) iznos komu-nalnog doprinosa u investiciji u Gradu Zagrebu je cca. 7% od ukupne cijene same investicije.
Slika 7. Komunalni doprinos u RH
* - podaci navedeni se odnose na prvu (najskuplju zonu) i maksimalnu cijenu naplate komu-nalnog doprinosaIzvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dostupno na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264 [prosi-nac 2013] , [prilagodbu podataka napravio autor]
Također, jedan od bitnih pokazatelja cijene poslovanja ali i stanovanja u ne-kom gradu u Republici Hrvatskoj je i komunalna naknada. Niže navedeni grafikon uspoređuje cijene kvadratnog metra po kojem se naplaćuje naknada za stambene i poslovne prostore.
Iz usporedbe Grada Zagreba po pitanju komunalnog doprinosa i naknada, može-mo vidjeti da drugi veliki gradovi u Republici Hrvatskoj nisu povoljniji od Zagreba, posebno ako promatramo troškove za poslovni sektor. Zagreb čak ima diferenciranu cijenu za komunalni doprinos objektima izvozne namjene kojima je snižena stopa za 50% od uobičajene6.
Ipak iz navedenih tablica možemo vidjeti da gradovi na rubnim područjima Zagrebačke županije i Grada Zagreba imaju snižene stope doprinosa kojima žele konkurirati Zagrebu i privući potencijalne investitore. Tu se posebno ističu gradovi smješteni na razvijenim prometnim smjerovima prema Zagrebu.
Nekada velika poljoprivredna zemljišta koja su okruživala Grad Zagreb, danas su pretvorena u građevinsko/poslovne zone u koje dolaze nova poduzeća, mahom
6 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dostupno na:http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264 [prosinac 2013]
215
iz nekadašnjih poslovnih zona Zagreba ili nova strana poduzeća koja započinju sa svojim poslovanjima u blizini Zagreba.
Slika 8. Pregled visine komunalne naknede u RH
* - podaci se odnose na maksimalni iznos naknade prema djelatnosti u I zoni po m2
Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dostupno na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264 [prosi-nac 2013] ,(prilagodbu podataka napravio autor)
Kada pokušamo usporediti konkurentnost Zagreba s drugim gradovima iz regije ili Europe možemo uspoređivati opterećenje poreza na nekretnine među ukupnim poreznim opterećenjem, odnosno udio među ukupnim prihodima poreza na nekret-nine u Europi i komunalna davanja u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj. Za razinu zemlje procjenjuje se da je udio komunalne naknade i poreza na kuće za odmor oko 1,5% u ukupnom poreznom prihodu države7. U slučaju Zagreba izdašnost prihoda od ko-munalne naknade je oko 9% (u proračunu GZ za 2013. godinu predviđeno je 630 mil. kuna). 8
7 Kukić, N i Švaljek, S. (studeni 2012), Privredna kretanja i ekonomska politika: Porez na nekretnine: osnovne značajke i rasprava o uvođenju u Hrvatskoj, Zagreb, stranica 49-90. Hrčak – Portal znanstve-nih časopisa RH8 Izvor: Gradski ured za Financije; proračun 2013, dostupno na: http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/financije/Prora%C4%8Dun%20Grada%20Zagreba%20za%202013.pdf [pristupljeno prosinac 2013]
216
Iz Tablice 9 zapažamo veliki raspon udjela poreza na nekretnine u ukupnim po-reznim prihodima, od 0,5% pa do visokih 9% u Velikoj Britaniji.
U svjetlu javnih rasprava o mogućem uvođenju poreza na nekretnine kao za-mjene komunalnoj naknadi europska iskustva mogu nam dati smjernice kuda bi se trebali kretati kako bi se privukle investicije, ali i osigurao financijski kapacitet jedi-nicama lokalne samouprave i očuvao njihov ionako ugrožen razvoj9.
U javnosti, posebno poslovnom sektoru se često pojavljuje teza da iako visina komunalnog doprinosa nije upitna niti se o njoj vode posebne rasprave, upitna je korist koja se dobiva od lokalnih jedinica, jer ispada da je to cijena ulaznice za inve-sticije na teritoriju lokalnih jedinca za koju oni jako malo ili gotovo ništa ne pružaju investitoru. U tom smjeru bi se možda mogla povesti neka izmjena ako se odustane od uvođenja poreza na nekretnine jer postoje veliki otpori javnosti, što zbog raznih lobija što zbog nespretnosti trenutne Vlade da prezentira budući porez na dobar i razumljiv način kako bi uklonili nejasnoće.
9 Kukić, N i Švaljek, S. (studeni 2012), Privredna kretanja i ekonomska politika: Porez na nekretnine: osnovne značajke i rasprava o uvođenju u Hrvatskoj, Zagreb, stranica 49-90. Hrčak – Portal znanstve-nih časopisa RH
217
Tabl
ica
9. U
dio
pore
za n
a ne
kret
nine
u u
kupn
im p
orez
nim
pri
hodi
ma
u Eu
ropi
Year
1970
1980
1990
1995
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Coun
try
Au
stria
1,13
0,776
0,657
0,633
0,587
0,566
0,577
0,59
0,583
0,587
0,57
0,547
0,539
0,569
0,567
0,542
Belgi
um0,7
060,4
910,7
610,8
780,8
590,8
850,9
571
0,936
2,722
2,72,6
772,6
692,8
522,8
252,8
53Cz
echR
epub
lic..
....
0,686
0,579
0,543
0,511
0,503
0,466
0,444
0,42
0,39
0,386
0,502
0,678
0,631
Denm
ark
4,132
3,356
2,259
2,064
2,118
2,257
2,367
2,447
2,374
2,217
2,249
2,284
2,56
2,828
2,885
2,905
Esto
nia..
....
1,001
1,254
1,206
1,117
1,07
1,026
0,944
0,805
0,699
0,933
0,977
1,05
0,982
Finlan
d0
00,1
961,0
060,9
120,9
70,9
881,0
31,0
331,0
491,0
811,1
071,1
481,3
191,5
391,4
58Fra
nce
2,798
33,4
144,4
564,2
614,2
764,4
694,6
114,6
594,7
694,7
924,8
454,9
575,6
515,7
625,6
37Ge
rman
y1,2
071,0
330,9
811,0
211,1
541,1
891,2
191,2
571,2
931,3
151,2
61,2
211,1
961,2
351,2
571,2
14Gr
eece
0,341
0,295
0,193
0,588
0,508
0,496
0,518
0,518
0,514
0,313
0,515
0,506
0,566
0,59
0,264
..Hu
ngar
y..
....
0,255
0,599
0,617
0,612
0,649
0,667
0,716
0,717
0,715
0,766
0,855
0,913
1,021
Icelan
d1,3
62,9
173,5
944,0
413,9
713,9
773,5
023,5
463,4
223,3
383,4
773,8
684,7
615,4
485,2
834,7
03Ire
land
10,14
3,439
2,562
2,453
1,797
1,945
2,061
2,111
2,121
2,137
2,123
2,157
2,588
3,155
3,152
..Ita
ly1,0
880,0
110
1,96
1,859
1,853
1,985
1,98
2,027
2,012
1,924
1,904
1,428
1,447
1,449
1,423
Neth
erlan
ds0,9
751,4
581,6
371,8
581,8
682,0
22,0
572,1
842,2
472,1
71,5
791,5
681,5
451,8
291,8
08..
Norw
ay0,6
060,3
230,7
340,7
240,4
510,5
670,5
040,5
460,5
340,5
380,7
590,6
40,7
450,7
960,7
830,7
72Po
land
....
..2,8
023,4
473,8
984,3
434,1
284,1
343,9
23,6
263,3
623,5
153,7
823,7
02..
Portu
gal
00
0,898
1,205
1,293
1,301
1,377
1,538
1,729
1,727
1,768
1,837
1,972
2,059
1,936
..Slo
vak R
epub
lic..
....
1,037
1,344
1,31
1,263
1,215
1,259
1,472
1,48
1,344
1,271
1,46
1,486
1,437
Slove
nia..
....
0,924
1,177
1,224
1,161
1,132
1,115
1,104
1,162
1,078
1,118
1,269
1,296
1,321
Spain
0,48
0,185
1,426
1,965
1,814
1,835
1,787
1,804
1,827
1,821
1,817
1,828
2,163
2,658
2,732
2,97
Swed
en0,0
140,0
061,1
831,7
761,9
981,8
32,0
311,9
731,9
051,8
571,7
591,7
491,6
131,7
531,7
421,7
78Sw
itzer
land
0,679
0,655
0,264
0,293
0,29
0,283
0,29
0,305
0,301
0,304
0,289
0,299
0,286
0,294
0,30,2
95Tu
rkey
5,04
0,971
00
0,475
0,305
0,569
0,989
0,682
0,729
0,758
0,721
0,746
0,79
1,054
0,921
Unite
d King
dom
9,575
10,67
76,6
518,6
838,6
038,8
999,3
899,4
59,2
479,1
398,9
088,8
969,1
8810
,252
9,758
9,41
Izvo
r: O
ECD
.Sta
tsEx
tract
s, Pu
blic
sect
orta
xatio
nand
Mar
ker r
egul
atio
n, R
even
uest
atis
tic, R
eccu
rent
taxe
s on
imm
ovab
lepr
oper
ty, d
ostu
pno
na: h
ttp://
stat
s.oec
d.or
g/#,
[pris
tupl
jeno
, pro
sina
c 20
13]
218
4. Raspodjela poreza i prireza na dohodak u gradu ZagrebuSlika 10. Struktura prihoda i primitaka u proračunu Grada Zagreba za 2013.
Izvor: Gradski ured za Financije; proračun 2013, dostupno na:http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/financije/Prora%C4%8Dun%20Grada%20Zagreba%20za%202013.pdf , [pristupljeno prosinac 2013], [prilagodbu podataka obradio autor]
Prema rasporedu proračunskih prihoda, prihod od poreza na dohodak je domi-nantan izvor sredstava u proračunu Grada Zagreba sa visokih 74%, nakon njega prihodi od administrativnih pristojbi sa 16% u koje ulaze komunalni doprinosi i naknade.
Ovisno o području na kojemu se nalazi općina/grad poreznog obveznika, postoje četiri načina raspodjele prihoda od poreza na dohodak:a) uobičajena (standardna) raspodjela, b) raspodjela u Gradu Zagrebu, c) raspodjela na područjima posebne državne skrbi (PPDS) i na brdsko-planinskim
područjima (BP), d) posebna raspodjela na otocima, koji su sklopili sporazum o financiranju kapital-
nih projekata od interesa za razvoj otoka. Određene javne funkcije ili poslove koji se obavljaju na lokalnoj razini (npr.
osnovno i srednje školstvo) može financirati središnja država ili lokalne jedinice (općine, gradovi i županije). Ako je lokalna jedinica preuzela obvezu financiranja određenih decentraliziranih funkcija, središnja joj država daje dodatni udio u porezu na dohodak kako bi bila sigurna da ta lokalna jedinica ima minimum financijskih sredstava potreban za financiranje preuzetih poslova. Dakle, ako lokalna jedinica preuzme financiranje više decentraliziranih funkcija, više će prihoda od poreza na dohodak dobiti. Prihodi od prireza pripadaju isključivo općini ili gradu poreznog obveznika. Što je veća visina prireza koji općina ili grad propišu, više će prihoda od prireza prikupiti. Utvrđivanje i naplatu poreza i prireza na dohodak obavlja Porezna uprava, kojoj općine, gradovi i županije plaćaju 1% prikupljenih prihoda. Iznimka su prihodi koji služe za financiranje decentraliziranih funkcija za koje lokalne jedi-nice ne plaćaju naknadu Poreznoj upravi. Na uplate i povrate poreza na dohodak i prireza primjenjuje se jednaka raspodjela. Ovisno o tome koliki je postotak ukupno
219
prikupljenog poreza i prireza na dohodak nakon plaćanja naknade Poreznoj upravi pripao pojedinoj razini vlasti, taj se postotak primjenjuje na povrat poreza i prireza. Iznimka je povrat na područjima PPDS i BP koji se od 2004. godine u potpunosti isplaćuje na teret državnog proračuna. Dakle, središnja država na tim područjima vraća sav porez i prirez na dohodak. Od 100 kn poreza na dohodak uplaćenoga u Gradu Zagrebu 79 kn (15 + 52 + 12) pripada gradu, a 21 kn ide u fond izravnanja. Naime, Grad Zagreb ima poseban status prema kojemu je ujedno i Županija i grad, pa spomenutih 15 kn dobiva kao županija, 52 kn kao grad, a 12 kn mu pripada jer je preuzeo financiranje svih decentraliziranih funkcija.
Tablica 11. Dijeljenje poreza i prireza na dohodak u Gradu Zagrebu, primjer uplate 100 kn poreza i 18 kn prireza (u kn)
Država Grad Ukupno A B C D
Red. br.
porez i prirezPorez i prirez
PorezPrirez (18%)
1 uplaćeni porez i prirez - - - 118,002 gradski osnovni dio - 67,00 - -3 prirez - - 18,00 -4 osnovno školstvo (decentraliziranafunk.) - 3,10 - -
5 srednje školstvo (decentraliziranafunk.) - 2,20 - -
6 socijalna skrb (centar + dom umirovljenika) (dec. funk.) - 2,20 - -
7 zdravstvo (dec. funk.) - 3,20 - -
8 javna vatrogasna postrojba (decentralizirana funk.) - 1,30 - -
9 fond izravnanja 21,00 - - -
10 prikupljeni prihodi prije plaćanja naknade poreznoj upravi (zbroj od 1-9) 21,00 79,00 18,00 118,0011 naknada poreznoj upravi 0,85 -0,67a -0,18a -
12porez i prirez nakon plaćanja naknade poreznoj upravi a prije povrata poreza i prireza (10+11)
21,85 78,33 17,82 118,00
13 udio u ukupnom porezu i prirezu (u%) 18,52b 66,38b 15,10b 100,00
14 povrat poreza i prireza (r.b. 13*UPPOc) -2,19 -7,83 -1,78 -11,80
15 konačna raspodjela poreza i prireza 12-14 19,66 70,50 16,04 106,20a Grad plaća 1% od R.b. 2. i 3.b Udio države u ukupnom porezu i prirezu je (12A/12D). Udio gradskog dijela poreza u ukupnom porezu i prirezu je (12B/12D). Udio gradskog dijela prireza u ukupnom porezu i prirezu je (12C/12D).c UPPO (ukupan iznos povrata poreza i prireza) = 11,8 knIzvor: Bronić, M (2007), Institut za javne financije, Newsletter br. 27, Zagreb, Institut za Javne financije
Zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka s 1.800,00 kn na 2.200,00 kn a kod umirovljenika sa 3.200,00 kn na 3.400,00 kn smanjili su se i prihodi jedinicama
220
lokalne i područne (regionalne) samouprave. To je imalo negativne efekte u planira-nju prihoda a posebno rashoda JLS-a jer u proračunskom procesu nije bio najavljeno tako naglo rezanje prihoda.
Tablica 12. Raspodjela poreza na dohodak temeljem Zakona o financiranju JLP(R)S
Raspodjela poreza na dohodak do 30. 06. 2008. od 01. 07. 2008.
Gradovi / općine
udio u porezu na dohodak 52,00% 55,00%
udjeli za decentralizirane funkcije: 4,40% 4,40%
osnovno školstvo 3,10% 3,10%
javne vatrogasne postrojbe 1,30% 1,30%
Grad Zagreb
udio u porezu na dohodak 67,00% 70,50%
udjeli za decentralizirane funkcije: 12,00% 12,00%
osnovno školstvo 3,10% 3,10%
srednje školstvo 2,20% 2,20%
socijalna skrb 2,20% 2,20%
zdravstvo 3,20% 3,20%
javne vatrogasne postrojbe 1,30% 1,30%
Županije
udio u porezu na dohodak 15,00% 15,50%
udjeli za decentralizirane funkcije: 10,70% 10,70%
osnovno školstvo 3,10% 3,10%
srednje školstvo 2,20% 2,20%
socijalna skrb 2,20% 2,20%
zdravstvo 3,20% 3,20%
Udio pozicije izravnavanja (pozicija u Državnom proračunu) 21% 17,50%
Izvor: Ministarstvo financija RH, Raspodjela poreza na dohodak temeljem Zakona o finan-ciranju JLP(R)S, dostupno na:http://www.mfin.hr/hr/raspodjela-poreza-na-dohodak-teme-ljem-zakona-o-financiranju-jlprs, [pristupljeno prosinac 2013]
U nedavnoj kampanji lokalnih izbora iznesene su želje za smanjenjem poreznog opterećenja građana kroz smanjenje prireza za 1 i više postotnih poena.
U ukupnim prihodima proračuna Grada Zagreba, koji za 2013. iznosi 6,67 mi-lijardi kuna (pri čemu prihodi poslovanja 6,52 milijarde), prihod od poreza i prireza na dohodak čini nepunih 4,5 milijardi kuna. Kako se gradu raspoređuje oko 72,5% poreza na dohodak građana (a prirez se obračunava i na dio tog poreza koji ide držav-nom proračunu), gruba računica sugerira da se od 4,5 milijardi kuna poreza i prireza na dohodak četvrtina odnosi na 18-postotni prirez. Iz toga proizlazi da jedan postotni
221
bod smanjenja prireza znači 70-ak milijuna kuna godišnje više u džepovima građana i manje u gradskom proračunu. No na mjesečnoj plaći većina bi građana rasterećenje za jedan postotni bod prireza jedva osjetila; onima s prosječnim dohotkom povećala bi se do 20-ak kuna
Smanjenje prireza za npr. tri postotna boda prikratilo bi gradski proračun za ne-malih 200-tinjak milijuna kuna, ali i u tom bi se slučaju rasterećenje za one s prosječ-nim plaćama mjerilo desecima kuna mjesečno, dok bi više profitirali tek oni s višim primanjima koja u oporezivanju dohotka zahvaća (i) najviša, 40-postotna stopa. Sve u svemu, obećanje o smanjenju prireza građanima, naročito bez rokova i razmjera, više zvuči kao zgodan predizborni adut. Usporedbe radi, 200-tinjak milijuna kuna godišnjeg efekta mogućeg smanjenja stope prireza na 15 posto Grad danas ubire od poreza na imovinu.
Iz Tabele 13. vidljivo je da Grad Zagreb iskače po visini primijenjenog prireza. Iako je on visokih 18% i time je najviši u zemlji Ministarstvo financija Grada Zagreba daje mogućnost primjene maksimalno 30% prireza poreza na dohodak.
Porez na dohodak se određuje na razini cijele države te se stoga na visinu ne može utjecati, ali usporedbe radi porezno opterećenje poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj je od minimalnih 12% do maksimalnih 40%.
Neke zemlje, poput Češke i Mađarske, imaju takav sustav u kojemu se na bruto plaću obračunava iznos socijalnih doprinosa koji plaća poslodavac, za kojega se potom uveća bruto plaća kako bi se dobila porezna osnovica. Na taj se način zapravo uz plaću oporezuje i iznos doprinosa koje uplaćuje poslodavac.10
U hrvatskom poreznom sustavu poreznu osnovicu čini razlika između bruto pla-će, doprinosa za mirovinsko osiguranje i osobnog odbitka. Opterećenost poslodavca socijalnim doprinosima među zemljama regije (osim Hrvatske gdje iznosi gotovo 40 posto) najviša je u Slovačkoj (35,2 posto), koja je 2004. godine sustav progresivnih poreznih stopa zamijenila jedinstvenom poreznom stopom od 19 posto, a najmanja u Srbiji (17,9 posto). S druge strane stopa doprinosa koju plaća posloprimac najviša je u Mađarskoj (17 posto), a najniža u Češkoj (11 posto). Iako su porezni sustavi izuzetno kompleksni pa bi za zaključak koji je najučinkovitiji i najbolji za poticanje investicija trebalo provesti detaljniju analizu, možemo zaključiti da je hrvatski pore-zni sustav u tom pogledu razmjerno nepovoljan.
10 Izvor: banka.hr (2010), Hrvatska i Slovenija imaju najviši porez na dohodak u regiji, dostupno na: http://www.banka.hr/hrvatska-i-slovenija-imaju-najveci-porez-na-dohodak-u-regiji/print, [pristupljeno prosinac, 2013]
222
Tablica 13. Stopa prireza za veće gradove u RH
Izvor: Porezna uprava, Stope prireza za gradove i općine (2013), dostupno na: http://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/Pages/Popisi/Stope.aspx [pristupljeno2013]
Tablica “Prihodi od poreza na dohodak u ukupnom poreznom prihodu u Europi” pokazuje važnost izdašnosti poreza na dohodak za proračune u zemljama Europe, ali i velike različitosti među njima.
223
Tabl
ica
14. P
riho
di o
d po
reza
na
doho
dak
u uk
upno
m p
orez
nom
pri
hodu
u E
urop
i
Year
1990
1995
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Austr
ia20
,959
20,87
322
,099
22,66
822
,729
22,86
222
,549
21,96
222
,316
22,48
823
,171
22,30
422
,521
22,43
2Be
lgium
32,01
32,63
31,30
432
,013
31,67
931
,426
30,94
29,11
627
,937
27,84
228
,475
28,02
428
,132
28,08
4Cz
echR
epub
lic..
12,77
712
,917
12,61
212
,838
13,02
512
,834
12,26
311
,662
11,67
410
,568
10,72
10,46
510
,604
Denm
ark
53,15
953
,622
51,72
453
,426
53,46
853
,054
50,73
448
,856
49,93
151
,687
52,45
355
,0550
,955
50,91
6Es
tonia
..23
,285
22,07
121
,534
20,68
321
,012
20,54
918
,162
18,16
718
,527
19,54
715
,969
15,88
616
,144
Finlan
d34
,625
31,10
230
,629
31,48
731
,249
31,01
130
,483
30,68
730
,349
30,27
930
,877
31,16
529
,677
29,40
6Fra
nce
10,66
311
,418
,006
17,71
817
,304
17,44
917
,009
18,03
517
,513
17,06
317
,422
17,25
616
,955
17,05
6Ge
rman
y27
,552
27,48
225
,314
27,12
825
,1123
,889
22,90
523
,055
24,24
125
,178
26,34
425
,348
24,48
124
,978
Gree
ce14
,114
12,03
414
,648
13,71
913
,548
13,58
14,23
114
,573
14,67
14,85
714
,999
16,27
614
,018
..Hu
ngar
y..
16,12
718
,572
19,56
520
,286
18,91
417
,808
17,96
618
,279
18,24
419
,4118
,878
17,10
713
,783
Icelan
d..
..34
,763
38,35
338
,611
37,82
936
,531
34,84
133
,676
33,86
335
,9937
,888
36,52
237
,083
Irelan
d31
,632
30,34
128
,048
27,17
324
,801
23,27
324
,215
23,28
522
,073
23,09
25,14
526
,517
26,24
8..
Italy
25,94
625
,753
24,69
425
,451
25,42
25,15
25,44
25,51
125
,425
,623
26,80
927
,118
27,26
26,78
4Ja
pan
27,81
922
,358
21,06
720
,449
18,41
517
,5117
,764
18,28
518
,444
19,55
719
,904
19,97
218
,619
..Lu
xem
bour
g23
,527
21,65
818
,275
17,70
516
,211
17,16
817
,8119
20,93
420
,044
21,68
820
,694
21,11
422
,119
Neth
erlan
ds24
,647
18,82
315
,119
16,19
718
,252
17,85
616
,378
17,94
718
,653
19,76
619
,044
22,65
922
,178
..No
rway
26,19
825
,892
24,06
924
,335
24,82
24,93
23,67
722
,215
20,70
122
,191
21,60
824
,336
23,50
223
,065
Slova
k Rep
ublic
..8,9
279,9
2410
,637
9,849
9,71
8,445
8,38
8,51
8,653
9,38,3
498,1
288,7
32Slo
venia
..14
,964
15,00
815
,244
15,04
114
,996
15,01
914
,267
15,00
214
,707
15,77
115
,643
15,10
715
,159
Spain
21,73
123
,597
18,69
719
,387
19,68
818
,301
18,01
517
,987
18,86
720
,149
21,22
521
,566
21,67
522
,367
Swed
en38
,309
33,09
430
,302
30,91
330
,363
31,16
630
,901
29,89
829
,272
27,56
428
,054
27,13
825
,686
25,87
2Sw
itzer
land
32,89
933
,962
29,72
931
,137
32,13
833
,002
32,87
332
,789
31,69
631
,867
30,99
732
,023
32,26
731
,851
Turke
y26
,789
21,56
922
,2422
,045
17,64
515
,722
14,85
214
,715
15,58
416
,964
16,51
716
,383
14,29
315
,092
Unite
d King
dom
28,46
328
,494
28,72
729
,1829
,171
28,42
128
,032
28,61
528
,328
29,28
529
,009
28,81
528
,259
27,61
8Iz
vor:
OEC
D.S
tats
Extra
cts,
Publ
icse
ctor
taxa
tiona
nd M
arke
r reg
ulat
ion,
Rev
enue
stat
istic
, dos
tupn
o na
: http
://st
ats.o
ecd.
org/
# , [
pris
tupl
jeno
, pr
osin
ac 2
013]
224
5. Cijena rada i obrazovna strukturaU prosincu 2012. u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.333.746 zaposlenih, od kojih njih 1.109.719 kod pravnih osoba, 220.472 u obrtu i slobodnim profesijama te 27.565 poljoprivrednika-osiguranika. Istodobno, nezaposlenih je bilo 358.214, a stopa re-gistrirane nezaposlenosti iznosila je 21,1%. Prosječan rast broja nezaposlenih bio je 6,2%, a pad broja zaposlenih 1,2%.
U ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj, udjel Grada Zagreba je 31,6%u uku-pnom broju, a od prosječno 324.323 nezaposlenih u Hrvatskoj 2012. godini, udjel Grada Zagreba bio je 12,9%.11
Slika 15. Zaposlenost i nezaposlenost u Zagrebu i RH
Izvor: Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Odjel za statisti-ku (2013), Zagreb
Prosječan broj nezaposlenih u Gradu Zagrebu u 2012. godini iznosio je 41.994 osobe što je za 5,9% više u odnosu na prosječan broj nezaposlenih u 2011. godini. Krajem veljače 2013. evidentirano je 47.198 nezaposlenih osoba što je za 0,1% više u odnosu na prethodni mjesec i za 13,5% također više u odnosu na veljaču 2012. Udio žena iznosio je 50,0% u padu je u odnosu na veljaču 2011. kada je iznosio 50,6%.
U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (15.547 ili 32,9%), slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (12.451 ili 26,4%), osobe sa završenom osnovnom školom (7.592 ili 16,1%), osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom (6.648 ili 14,1%), osobe s prvim stupnjem fakulteta, vi-šom školom i stručnim studijem (3.644 ili 7,7%) te osobe bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1.316 ili 2,9%).
11 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (2012), “Stanje u gospodarstvu na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije 2012. godine”, Zagreb
225
S obzirom na dob, najviše je nezaposlenih osoba od 25 do 29 godina (7,457 ili 15,8%) i njihov broj je u porastu za 16,4% u odnosu na isti mjesec 2012.12
Jedna od karakteristika strukture hrvatskog gospodarstva je velika razlika u ra-zvijenosti regija – županija. Veoma velike razlike u razvijenosti pokazuju se i u broju poduzetnika i broju zaposlenih po županijama, što su potvrdili i rezultati poslova-nja poduzetnika Hrvatske za devet mjeseci 2011. godine. Dominira grad Zagreb s udjelom u broju poduzetnika Hrvatske od 33,5% (30.714) i s udjelom od 39,9% u broju zaposlenih (340.121). Daleko iza je Splitsko-dalmatinska županija s udje-lom od 10,7% (9.785) u broju poduzetnika i s udjelom od 8,3% u broju zaposlenih (71.179), dok je na trećemu mjestu, prema broju poduzetnika, Istarska županija s 9,7% udjela u broju poduzetnika i s 5,4% udjela u broju zaposlenih. Zatim slijede Primorsko-goranska s udjelom od 9,2% u broju poduzetnika i 7,3% u broju zaposle-nih, Zagrebačka sa 6,2% u broju poduzetnika i 5,1% u broju zaposlenih i Osječko-baranjska s 4,2% u broju poduzetnika i 5,0% u broju zaposlenih. Najnerazvijenija županija, Ličko-senjska, ima udjel od svega 0,6% u broju poduzetnika (525) i samo 4.493 zaposlenih, ili 0,5% udjela u broju zaposlenih poduzetnika Hrvatske.13 Jednako tako, velike su razlike u nagrađivanju - plaćama zaposlenih po županijama gdje veće plaće od prosječnih primaju samo zaposleni u gradu Zagrebu, dok su u ostalih 20 županija prosječne mjesečne neto plaće manje od prosječnih na razini Hrvatske. U prvih devet mjeseci 2011. godine 853.424 zaposlena kod poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske primili su prosječne mjesečne neto plaće od 4.673 kune. Iznad prosječne plaće od 5.563 kuna, ili za 19,0% veće od prosjeka, imalo je samo 340.121 zaposlenih kod poduzetnika u gradu Zagrebu. U svim osta-lim županijama zaposleni su imali prosječne mjesečne neto plaće manje od prosje-ka svih poduzetnika, i to od 1,1% kod poduzetnika Istarske županije pa do 30,5% kod poduzetnika Virovitičko-podravske županije.14 Ti su rezultati odraz gospodarske strukture Hrvatske po županijama i velike koncentracije broja zaposlenih u gradu Zagrebu, u kojem ih je 340 tisuća od 853 tisuće ukupno zaposlenih kod poduzet-nika Hrvatske, i to, između ostalih, u financijskom sektoru, poslovnim uslugama i telekomunikacijama, u kojima se uobičajeno isplaćuju iznad prosječne neto plaće. Najniže prosječne mjesečne neto plaće od 3.250 kuna u devet mjeseci 2011. godine primilo je 8.430 zaposlenih kod poduzetnika Virovitičko-podravske županije, što je 30,5% manje od prosječnih mjesečnih neto plaća na razini poduzetnika Hrvatske (4.673 kune). Nešto manje, 26,4% zaostataka od prosjeka Hrvatske primilo je 15.247 zaposlenih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji su primili 3.438 kuna prosječne mjesečne neto plaće. U Vukovarsko-srijemskoj županiji radilo je 17.812 zaposlenih
12 Knežević, K, Hrvatsko zavod za zapošljavanje-područni ured Zagreb(2013), “Izvješće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 64. sjednicu GSV-a Grada Zagreba”, Zagreb13 Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (2012), “Stanje u gospodarstvu na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije 2012. godine”, Zagreb14 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Analitički bilten god. XII, br. 4 (2011), Zagreb, nakladnik: Hrvatski zavod za zapošljavanje.
226
koji su primili prosječnu mjesečnu neto plaću od 3.465 kuna, što je 25,8% ispod prosječnih na razini Hrvatske. S više od 20,0% zaostatka od prosjeka Hrvatske su i zaposleni u Požeško-slavonskoj županiji (3.559 kuna, 23,8% manje od prosječ-nih Hrvatske), dok su zaposleni u Varaždinskoj županiji primili 3.570 kuna, što je 23,6% manje od prosječnih. Manje od prosjeka imali su i zaposleni u Međimurskoj županiji, s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 3.681 kunu, što je manje od pro-sječnih mjesečnih neto plaća poduzetnika Hrvatske za 21,2%. Najmanji zaostatak, svega 1,1% od prosjeka Hrvatske, imalo je 45.758 zaposlenih u Istarskoj županiji s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 4.621 kune. Prosječne su mjesečne neto
Tablica 16. Broj zaposlenih i prosječne neto plaće za 2011. godinu
Županija Broj zaposlenihProsječne mjesečne neto plaće po
zaposlenom u kunama
Broj Udjel u % Indeks Iznos IndeksViše ili manje od prosjeka RH u %
1. Zagrebačka 43.646 5,1% 102,7 4.584 101,4 -1,9
2. Krapinsko-zagorska 16.586 1,9% 98,7 3.949 104,5 -15,5
3. Sisačko-moslavačka 18.911 2,2% 102,0 4.118 102,6 -11,9
4. Karlovačka 14.727 1,7% 98,8 4.135 102,7 -11,5
5. Varaždinska 36.873 4,3% 105,1 3.570 100,1 -23,6
6. Koprivničko-križevačka 17.571 2,1% 102,0 4.347 101,2 -7,0
7. Bjelovarska 15.247 1,8% 103,5 3.438 100,6 -26,4
8. Primorsko-goranska 62.261 7,3% 102,0 4.360 100,1 -6,7
9. Ličko-senjska 4.493 0,5% 101,8 3.688 108,8 -21,1
10. Virovitičko-podravska 8.430 1,0% 99,8 3.250 101,2 -30,5
11. Požeško-slavonska 7.409 0,9% 103,0 3.559 96,7 -23,8
12. Brodsko-posavska 15.451 1,8% 99,5 4.100 97,7 -12,3
13. Zadarska 20.001 2,3% 101,0 3.992 100,3 -14,6
14. Osječko-baranjska 42.264 5,0% 101,8 3.856 103,3 -17,5
15. Šibensko-kninska 11.390 1,3% 100,7 3.941 102,3 -15,7
16. Vukovarsko-srijemska 17.812 2,1% 103,0 3.465 101,4 -25,8
17. Splitsko-dalmatinska 71.179 8,3% 99,7 4.080 101,2 -12,7
18. Istarska 45.758 5,4% 100,1 4.621 102,4 -1,1
19. Dubrovačko-neretvanska 19.933 2,3% 100,0 4.457 101,9 -4,6
20. Međimurska 23.361 2,7% 101,4 3.681 103,0 -21,2
21. Grad Zagreb 340.121 39,9% 99,9 5.563 101,9 19,0
UKUPNO RH 853.424 100,0% 100,8 4.673 101,5 0Izvor: Financijska agencija, Broj nezaposlenih i prosječne neto plaće poduzetnika u RH za 2011 god., (2011), dostupno na: http://www.fina.hr/fgs.axd?id=13094 [pristupljeno, prosi-nac 2013]
227
plaće poduzetnika Hrvatske u devet mjeseci 2011, prema istom razdoblju prethodne 2010. godine, povećane za 1,5%, i to u 19 županija (od 0,1% u Primorsko-goranskoj do 8,8% u Ličko-senjskoj županiji) dok su smanjene u Požeško-slavonskoj, 3,3% i Brodsko-posavskoj, 2,3%. U gradu Zagrebu, gdje je najviše zaposlenih, prosječne mjesečne neto plaće povećane su za 1,9%.15
6. ZaključakU prvom poglavlju se može vidjeti da Zagreb dominira u svim gospodarskim as-pektima u Hrvatskoj, što i ne začuđuje kada se pogledaju statistički podaci i osnovni gospodarski pokazatelji. Sama veličina Zagreba i status u političkoj organizaciji RH kao grad/županija doprinosi toj činjenici.
Aktualni procesi deindustrijalizacije Zagreba donose nove izazove lokalnoj sa-moupravi koja se mora uhvatiti u koštac s promjenama u strukturi poslovnih aktivno-sti ali i posljedicama poskupljenja osnovnih komunalnih potreba kako za stanovnike Zagreba tako i za poslovne subjekte. Takvim promjenama obuhvaćena je i struktura zaposlenih koji su donedavno dominantno bili zaposleni u prerađivačkim industri-jama i transformacijom tog dijela zaposlenih u trgovačko-komercijalne djelatnike.
Iz drugog poglavlja “Usporedba komunalnih davanja u RH” moglo se vidjeti da komunalna davanja u Zagrebu jesu među višima u Hrvatskoj, ali ona su već niz godi-na konstantna i nepromijenjena. Troškovi koji su pod kontrolom lokalne samouprave zbog političkih pritisaka se vrlo teško mijenjaju, ponekad i ne prateći realne troškove nego ostaju nepromijenjena pod izgovorom kako komunalna poduzeća ne trebaju stvarati profit. Objektivno promatrajući situaciju u Hrvatskoj, važnost i veličinu, a samim tim i kompleksnost i posebnost Zagreba, cijene komunalnih davanja su na zadovoljavajućoj razini, ne uzimajući u obzir često kritiziranu “money for value” komponentu koja je zakonski propisana i lokalne samouprave nemaju mogućnost djelovanja.
U usporedbi Zagreba s drugim regionalnim gradovima iz EU okruženja, uvi-đamo nedostatak usporednih podataka te sam mogao samo dati uvid u udio poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima kao mogući i najavljivani supstitut trenutnim komunalnim doprinosima i naknadama u RH.
O poreznim prihodima koji pripadaju lokalnim samoupravama govorio sam u trećem poglavlju “Raspodjela poreza i prireza na dohodak” tj. o onom najbitnijem, porezu i prirezu na dohodak. U prilog njegove važnosti govori činjenica da u struktu-ri prihoda proračuna Grada Zagreba sudjelovanje poreza na dohodak je visokih 74% za 2013. godinu. Dvostruki status Zagreba kao grada i županije donosi mu najveće prihode od poreza na dohodak u cijeloj RH te iz poglavlja “Raspodjela poreza i pri-reza na dohodak” se može vidjeti primjer kako Zagreb od plaćenih 100 kn poreza dobiva nakon svih obračuna 70,50 kn u svoj proračun. Također, dvostruki status
15 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Analitički bilten god. XII, br. 4 (2011), Zagreb, nakladnik: Hrvatski zavod za zapošljavanje
228
Zagreba donosi mu i najveći broj prenesenih poslova s državne razine koji se finan-ciraju iz proračuna, a koji se inače na primjerima drugih općina i gradova financiraju iz državnog proračuna. Dao sam i osvrt na prirez poreza na dohodak koji je za Grad Zagreb trenutno 18% i najviši je u RH te nema naznaka njegove promjene. O efek-tima smanjenja prireza najbolje govori primjer iz poglavlja u kojem sam govorio o raspodjeli poreza i prireza na dohodak da promjena prireza za 3% bi smanjila prihod proračunu GZ za 200-tinjak milijuna kuna, a rasterećenje prosječne plaće bi bilo neznatnih desetak kuna mjesečno. Uspoređujući situaciju u Europi gdje je prema Tabeli 14. “Prihodi od poreza na dohodak u ukupnom poreznom prihodu” najveće porezno opterećenje otprilike 50% stanje u RH je od min. 12% do maksimalnih 40% ovisno naravno o visini dohotka. U četvrtom poglavlju “Cijena rada i obrazovna struktura”, cijena rada je u korelaciji s cijenom života u Zagrebu koji je među sku-pljima u RH. Prosječna neto plaća u Zagrebu za 2011. godinu je iznosila 5563,00 kune te je bila viša za 1000 kuna od druge po veličini u drugim županijama odnosno gradovima. Obrazovna struktura zbog velike koncentracije srednjih škola, visokih škola i Zagrebačkog sveučilišta pokazuje najveći broj visokoobrazovane radne sna-ge. Taj podatak ide u korist pokazatelja najvišeg neto dohotka u RH. Također sam se pozabavio i trenutnom nezaposlenošću u Zagrebu i podaci pokazuju manju sto-pu nezaposlenosti nego na državnoj razini. Zagreb nema stvarnog konkurenta kada se govori o općoj investicijskoj konkurentnosti u Hrvatskoj, stoga je nužan prikaz stanja i perspektive Zagreba u usporedbi s regijom, kako iz EU tako izvan EU okru-ženja. Već spominjani porez na nekretnine pomogao bi u transparentnosti prikaza i usporedbe financijskog opterećenja za investitore, a fiskalni sustav bi se možda time ravnomjernije postavio te smanjio pritisak na isključivo dohotke koji su za onaj dio zaposlenih s visokim dohocima vrlo visoki. Ne zaboravimo da prilikom zamjene da-našnjih komunalnih davanja nekim najavljenim porezima valja biti jako oprezan i to napraviti kako spada, jer u protivnom slijedi suprotni efekt, kako po fiskalnim priho-dima tako i po potencijalnim investicijama. Obraditi temu konkurentnosti Zagreba s regijom bilo bi nužno ako se želi ozbiljnije pozabaviti strategijom privlačenja stranih investicija i povećanja vlastite privlačnosti investicijama. Prilagodbe u bilo kojem sustavu bilo da je riječ o obrazovanju, fiskalnoj politici, političkoj organizaciji nisu moguće bez pobližeg upoznavanja vlastitih potencijala i usporedbe s drugima koji nam konkuriraju.
IzvoriZubak, D., Hrvatska gospodarska komora (2013) Centar za makroekonomske analize: Gos-
podarska kretanja 2013, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb.Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba – Praćenje ma-
kroekonomskih pokazatelja za područje Grada Zagreba i kreditne ocjene na međunarod-nom tržištu kapitala (travanj 2013), Zagreb.
Hrvatska gospodarska komora, Komora Zagreb (2012) Stanje u gospodarstvu na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije 2012. godine, Zagreb.
229
Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Osnovni gospodarski poka-zatelji Grada Zagreba [CD-ROM], (2013), Zagreb.
Kukić, N. & Švaljek, S. (studeni 2012), Privredna kretanja i ekonomska politika: Porez na nekretnine: osnovne značajke i rasprava o uvođenju u Hrvatskoj, Zagreb, stranica 49-90. Hrčak – Portal znanstvenih časopisa RH.
Blažić, H. & Grdinić, M. (2010) Financijska tržišta i institucije Republike Hrvatske u proce-su uključivanja u Europsku uniju :Porez na imovinu u EU, Sveučilište u Rijeci, Ekonom-ski fakultet; Rijeka; 2012, str. 71 – 91.
Bronić, M. (2007) Institut za javne financije, Newsletter br. 27, Zagreb, Institut za Javne financije.
Jones Lang LaSalle (2013) On.Point, “Zagreb City Report Q1 2013”.Knežević, K., Hrvatsko zavod za zapošljavanje-područni ured Zagreb(2013) Izvješće Hrvat-
skog zavoda za zapošljavanje za 64. sjednicu GSV-a Grada Zagreba sjednicu”, Zagreb.
INVESTMENT COMPETITIVENESS OF THE CITY OF ZAGREB
Harun OmerbasicMayor Office of the City of Zagreb
Trg Stjepana Radica 1, 10 000 Zagreb, Croatia email: [email protected]
AbstractIn this paper we wanted to compare Zagreb with other Croatian cities, based on basic econo-mic indicators such as: utility payments, the amount of tax and surtax on income tax, the cost of labor and educational structure.We will show how much economic inequality stems from the sheer size of Zagreb, and how much from its “privileged” position compared to other cities in Croatia.Basic economic indicators point to the disproportion of development in Croatia, where one city completely dominates, and where this trend is accelerating.Utility payments which are often used for the purpose of electoral debates between political opponents will show whether Zagreb really justifies the title of the most expensive city for residents and businesses in the Republic of Croatia.Because of its specific position in the political-territorial division of Croatia, Zagreb has the highest revenue from income tax, but also the highest level of delegated powers which a local government unit can have. We will also show the correlation between the quality structure of employees and the cost of labor.
Key words: dominant; privileged; utility fees; contributions; powers
