Invazivne strane vrste (IAS)Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

UREDBA (EU) br. 1143/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta

Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta iupravljanju njima (NN 15/18 i 14/19)

zavičajne vrste

strane vrste

invazivne strane vrste

Zavičajna vrsta

autohtona, nativna

Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018, 14/2019):

zavičajna vrsta je ona vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekog područja

ris (Lynx lynx) (foto: V. Posavec Vukelić)

kockavica (Fritillaria meleagris) (foto: I.

Boršić)

Strana vrsta

alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana, unesena vrsta

Uredba o IAS (EU) br. 1143/2014:

svaka živa jedinka vrste, podvrste ili niže taksonomske skupine životinja, biljaka, gljiva ili mikroorganizama koja je unesena izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti; uključuje sve dijelove, gamete, sjeme, jajašca ili propagule tih vrsta, kao i sve hibride, sorte ili pasmine koji su sposobni preživjeti i dalje se razmnožavati

EU: oko 12.000 stranih vrsta

RH: oko 900 stranih vrsta (GRIIS) – biljke (> 600); životinje (> 200)

fazan (Phasianus colchicus) Foto: L. Lukasik

ginko (Gingko biloba), izvor: www.ornamental-trees.co.uk

Invazivna strana vrsta

invazivna strana vrsta (engl. IAS –Invasive Alien Species)

egzotična vrsta, alohtona, nenativna, nezavičajna, introducirana ili unesena vrsta

uz pomoć čovjeka se unose u ekosustave u kojima nisu prirodno rasprostranjene

izvor: imdb.com

Invazivna strana vrsta

Uredba (EU) br. 1143/2014:

strana vrsta za koju je utvrđeno da njezino unošenje ili širenje ugrožava ili štetno utječe na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava

EU: oko 1.500 IAS (10-15 % od ukupnog broja stranih vrsta)RH: oko 130 IAS

kaulerpa (Caulerpa taxifolia), izvor: min.kulture.hr

Harlekinska božja ovčica (Harmonia axyridis), izvor: en.wikipedia.org

https://www.youtube.com/watch?v=SFaQLShW0Zc

izvor: islandconservation.com

Broj stranih i invazivnih stranih vrsta

broj unesenih vrsta raste - posljedica globalizacije (povećanje prijevoza, turizma, trgovine) i klimatskih promjena

od 174 europskih vrsta navedenih kao kritično ugrožene na IUCN-ovoj Crvenoj listi, 65 su u opasnosti radi IAS (EEA, 2010.)

Broj godišnje novo zabilježenih stranih svojti u Europi (izvor: DAISIE, 2009.)

Invazivne strane vrste prisutne u RH

čivitnjača, amorfa (Amorpha fruticosa), foto: I. Boršić

karpobrotus (Carpobrotus edulis), foto: I. Boršić

babuška (Carassius gibelio), foto: A. Duplić

španjolski puž (Arion vulgaris), foto: commons.wikimedia.org

Invazivne strane vrste prisutne u RH

plavi rak (Callinectes sapidus), foto: en.wikipedia.org

dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata), foto: I. Boršić

crni somić (Ameiurus melas), foto: L. Hlašek

Štetni učinci invazivnih stranih vrsta

1. Bioraznolikost i povezane usluge ekosustava

- drugi glavni razlog gubitka bioraznolikosti odmah nakon gubitka staništa

izmjena staništa prijenos bolesti kompeticija predacija hibridizacija zamjenjivanje zavičajnih vrsta u značajnom dijelu područja

rasprostranjenosti…

šimširov moljac (Cydalima perspectalis) u Maksimiru, foto: P. Kutleša leptir šimširovog moljca, izvor: sr.wikipedia.org

Prijenos bolesti na zavičajne vrste

račja kuga uzrokovana gljivicom roda Aphanomyces

unesena u Europu iz Amerike

američke vrste slatkovodnih rakova su prijenosnici račje kuge i otporni su na uzročnika bolesti, dok zavičajne europske nisu

Procjenjuje se da je od populacije s 30.000 jedinki riječnog raka (Astacus astacus) prisutnih na početku 20. stoljeća u Švedskoj, u 2000. godini ostalo samo 5% (Edsman, 2000).

izvor: European-crayfish.org

gljivica Aphanomyces astaci, Izvor: www. europe-aliens.org

izvor: Odjel za biologiju, PMF, Zagreb

afrička panđašica (Xenopus laevis), engl. Africanclawed frog

prijenosnik uzročnika hitridiomikoze (gljivica Batrachochytrium dendrobatidis)

nestanak oko 200 vrsta vodozemaca

1940-ih i 1950-ih se intenzivno izvozila u sve krajeve svijeta i uzgajala za upotrebu u testovima trudnoće

zbog lakog držanja u zatočeništvu i otpornosti na bolesti, 1950-ih i 1960-ih se razvila značajna trgovina kao kućnim ljubimcima

znanstvena istraživanja

afrička panđašica (Xenopus laevis), foto: T. Battey

Prijenos bolesti na zavičajne vrste

pomor žaba uzrokovan hitridiomikozom, izvor: nationalgeographic.com

Kompeticija

mala aleksandra (Psittacula krameri)

mala aleksandra (Psittacula krameri), izvor: express.co.uk

prirodno rasprostranjena u Africi i Aziji

u Europi najveće populacije u Velikoj Britaniji, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Španjolskoj

kompeticija za stanište i hranu sa zavičajnim vrstama

utjecaj na poljoprivredu

izvor: flickr.com

kompeticija za stanište sa zavičajnim vrstama, izvor: kent.ac.uk

Predacija

nilski grgeč (Lates niloticus)

prirodno rasprostranjen u sjevernoj Africi

unesen radi ribolova 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća u istočnu Afriku

može doseći dužinu do 2 m i težinu oko 200 kg

puštanje u jezero Viktorija doprinijelo izumiranju oko 200 endemskih vrsta riba

nilski grgeč (Lates niloticus), izvor: animalplanet.com

štuka (Esox lucius)

unesena iz dunavskog u jadranski slijev

utjecaj na zavičajne vrste riba rijeke Krke (među kojima je i 10 endema)

Predacija

smeđa šumska zmija (Boiga irregularis)

zavičajna u Australiji i Papui Novoj Gvineji,

slučajno unesena 50-ih godina na otok Guam

nedostatak prirodnih neprijatelja, obilje plijena

štetan utjecaj na endemsku faunu (lokalno izumiranje više od polovice vrsta gmazova i 9 od ukupno 11 vrsta šumskih ptica na otoku te 3 endemske vrste šišmiša)

milijunska gospodarska šteta

šteta u iznosu od 1.4 milijuna $ radi povremenih prekida struje (zbog penjanja po električnim stupovima i vodovima u potrazi za jajima ptica i gušterima)

utjecaj na zdravlje ljudi (zmijski ugrizi)

smeđa šumska zmija (Boiga irregularis),izvor: commons.wikimedia.orgotok Guam, izvor: www.britannica.com

smeđa šumska zmija jede plijen, izvor: reptilefact.com

Utjecaj na zdravlje ljudi

tigrasti komarac, izvor: bioinstitut.hr

tigrasti komarac (Aedes albopictus)

tropska i suptropska vrsta jugoistočne Azije

u Europi je zabilježen prvi put 1979. god. u Albaniji

vrlo agresivna, dnevno aktivna vrsta

prenošenja različitih arbovirusa poput uzročnika Chikungunya groznice, žute groznice, dengue, Zika virusne bolesti i drugih uzročnika bolesti

ambrozija, foto: I. Boršić

ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)

sjevernoamerička vrsta

slučajno unesena još sredinom 19. stoljeća sa sjemenkama crvene djeteline i žitarica

u Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1941. godine u okoliciPitomače

peludna zrnca ambrozije jedan su od najjačih alergena

Utjecaj na gospodarstvo

gubici u poljoprivrednoj i šumskoj proizvodnji, proizvodnji energije…

smanjenje kvalitete vode

kroz širenje bolesti (npr. ambrozija)

npr. čvorak (Sturnus vulgaris) zavičajna vrsta Europe u SAD-u uzrokuje godišnje 800 milijuna $ štete u poljoprivredi

jato čvoraka, foto: J. Holmesčvorak (Sturnus vulgaris), izvor: commons.wikimedia.org

Utjecaj na gospodarstvo

vrsta žabe Eleutherodactylus coqui

odrasle jedinke narastu između 24 - 55 mm

potječe iz Puerto Rica, a unesena je u veći dio SAD-a, otok Maui i Havaje vjerojatno kao „slijepi putnik” u pošiljkama ukrasnog bilja

aktivna noću, stvaraju guste populacije (na Havajima su preko 50.000 jedinki po hektaru)

na Havajskim otocima, na kojima nema zavičajnih vrsta žaba, ljudi se žale na ometanje sna zbog buke koju proizvode mužjaci ove vrste (80-90 dBA na 0.5 m)

utjecaj na trgovinu nekretninama (Kaiser & Burnett, 2006) Eleutherodactylus coqui,

izvor: commons.wikimedia.org

https://www.youtube.com/watch?v=DpxCwCh9Q2w

Procjene troškova kontrole i upravljanja IAS

SAD > 100 milijardi $ godišnje

EU > 12 milijardi EUR godišnje EU 27 (Kettunen i sur. 2008.)

UK > 1.7 milijardi £ godišnje (Williams i sur. 2010.)

Švedska – nastala šteta: ~ 147.5 milijuna EUR

kontrola 13 IAS: ~ 462 milijuna EUR

Kanada – godišnji gubici u šumarstvu oko 720 milijuna CAD godišnje (~ 540 milijuna EUR godišnje)

Irska ~ 261 milijuna EUR godišnje (Kelly i sur. 2013.)

smatra se da su ove procjene troškova daleko ispod stvarne štete

stvarni opseg štete je ponekad moguće procijeniti tek nakon nekoliko godina ili desetljeća (LAG faza)

prema Vilà i sur. (2009.) gornje brojke predstavljaju tek oko 10% stvarnih troškova

Troškovi uklanjanja IAS u Hrvatskoj

nije rađena ukupna procjena troškova

školjkaš raznolika trokutnjača(Dreissena polymorpha): nakupljanje u cjevovodima, branama, betonskim obalama hidroakumulacija, na dokovima, stjenkama brodova, vanjskim motorima, ribarskim mrežama

na 3 HEP-ove HE na Dravi u 4 godine izazvala 1,5 milijuna kunaštete radi uklanjanja i zastoja u radu postrojenja

raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha), izvor: commons.wikimedia.org

obraštaj raznolikom trokutnjačom, izvor: commons.wikimedia.org

razvoj kanadske kuge u akumulacijskom jezeru, izvor: commons.wikimedia.org

kanadska vodena kuga (Elodea canadensis) intenzivno se vegetativno razmnožava, pa vrlo brzo može prekriti velike vodene površine te onemogućiti plovidbu i začepiti cijevi

troškovi uklanjanja iz akumulacijskih jezera: 4 milijuna kuna u mjesec dana

Putovi unosa IAS

slučajno 75%

namjerno

25%

Putovi unosa IAS

Namjerno unošenje:

1. ispuštanje u prirodu (lov, ribolov, biološka kontrola,kontrola erozije…)

2. bijeg (botanički vrtovi, poljoprivreda, akvakultura, kućni ljubimci, životinje na farmama, živi mamci…)

korištenje u hortikulturi, izvor: justdial.com

poribljavanje

korištenje živih mamaca

Putovi unosa IAS

Nenamjerno unošenje - transport

3. kontaminacija - paraziti i patogeni koji se prenose zajedno sa svojim domaćinima, u namirnicama, tlu i sl.;

4. slijepi putnici u prtljazi i opremi, na brodovima, u balastnim vodama, obraštaj na brodovima…

unos IAS putem balastnih voda, izvor: safety4sea.org

unos IAS kao slijepih putnika u drvenoj ambalaži, izvor: mps.hr

Putovi unosa IAS

Nenamjerno unošenje - širenje koridorima i spontano širenje

koridori (ljudske tvorevine poput kanala, tunela, mostova)

spontano (bez pomoći ljudi) tj. prirodnim širenjem iz okolnih zemalja

u zadnjih sedam godina pojavilo se 16 novih vrsta riba u Jadranu, od čega je čak 14 Lesepsijskihmigranata

2012. godine riba napuhača u Uvali Lapad kod Dubrovnika, jedna od najotrovnijih riba na svijetu

izvor: danielwostler.wordpress.com Lesepsijski migranti u Jadranu, izvor: pomorac.net

zadnji album od Katy Perry pod nazivom PRISM sadrži stvarne cvjetne sjemenke i upute za sadnju kojima se fanove potiče da „šire svjetlo”

u Australiji su CD-ovi proizvedeni u Australiji dopušteni za prodaju, jer se zapakirane lokalno uzgojene sjemenke, dok se s međunarodno proizvedenih CD-ova sjeme zaplijenilo zbog rizika da se njima unesu štetočine ili bolesti

Što američka pop pjevačica Katy Perry ima zajedničko s putovima unosa IAS?

izvor: flickr.com

izvor: youtube.com

izvor: unifiedmanufacturing.com

Dodatne informacije o IAS u Hrvatskoj

http://www.invazivnevrste.hr

Dodatne informacije o IAS u EU

EASIN - http://easin.jrc.ec.europa.eu/

izvor: http://clipart-library.com

Zakonodavni okvir o IAS na međunarodnoj i nacionalnoj razini

Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

Konvencija o biološkoj raznolikosti UN-a (Convention on Biological Diversity – CBD)

Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje od 2011.-2020. s pripadajućim ciljevima (Aichi cilj 9)

članak 8. točka (h) zemlje potpisnice će, koliko god je to moguće i prikladno, „spriječiti uvođenje te kontrolirati ili iskorijeniti one strane vrste koje ugrožavaju ekosustave, staništa ili vrste”

Međunarodni okvir

Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine (COM (2011)244)

− Cilj 5: IAS i putovi njihovog unošenja su utvrđeni i prioritizirani, prioritetne vrste kontrolirane ili iskorijenjene, a na snazi mjere kojima se sprječava njihovo uvođenje i uspostavljanje populacija

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) − poduzimanje svih prikladnih mjera u svrhu

osiguravanja očuvanja staništa divljih vrsta flore i faune

Međunarodni okvir

EU okvir

Paket mjera za zdravlje životinja, zdravlje biljaka te kretanje biljnog reprodukcijskog materijala

Direktiva o pticama (2009/147/EZ)

Direktiva o staništima (92/43/EEZ)

Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ)

Okvirna direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EZ)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 i Uredba (EU) br. 528/2012 koje se odnose na mikroorganizme koji se proizvode ili uvoze za primjenu u sredstvima za zaštitu bilja, odnosno biocidnim proizvodima

Uredba (EZ) br. 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi

Uredba (EU) br. 888/2014 o zabrani unošenja primjeraka određenih vrsta divlje faune i flore u Uniju

Uredba (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta

Uredba (EU) br. 1143/2014

Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.–55.)

na snazi od 01. siječnja 2015. godine

smanjivanje na najmanju moguću mjeru i ublažavanje štetnih utjecaja IAS na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi i gospodarstvo

u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se izravno

u svim državama članicama

okvir za provedbu Uredbe propisuje se

nacionalnim zakonodavstvom

omogućuje stroža nacionalna pravila

Sprječavanje i ublažavanje štetnih učinaka IAS

Tri razine djelovanja:

prevencija

rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje

upravljanje široko rasprostranjeniminvazivnim stranim vrstama

iskorjenjivanje IASizvor: conservationgateway.com

rano otkrivanje IAS,izvor: rwmwd.org

educiranje o prevenciji unosa IASizvor: neinvasives.com

Prevencija

ograničenja za vrste s Unijina popisa - zabranjeno unošenje na područje EU (uključujući provoz), držanje, uzgoj ili razmnožavanje, prijevoz u, iz ili unutar EU-a, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, puštanje u okoliš

iznimka:

• sustav dopuštenja za provedbu istraživanja ili ex-situ očuvanja te proizvodnju u znanstvene svrhe i medicinsku uporabu proizvoda od IAS s Unijina popisa

• u slučajevima od velikog javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode, države članice mogu ustanovama izdati dopuštenje i za drugo korištenja IAS s Unijina popisa (uz odobrenje Komisije)

Prevencija

hitne mjere za IAS koje još nisu na Unijinom popisu, ali ispunjavaju kriterije za uvrštenje

DČ poduzimaju na svom teritoriju

EK provedbenim uredbama određuje na teritoriju EU

popis IAS koje izazivaju zabrinutost u regiji

popis IAS koje izazivaju zabrinutost u državi članici („crna lista”)

akcijski planovi u vezi s putovima unošenja IAS

analiza putova nenamjernog unošenja i širenja IAS s Unijina popisa i akcijski plan za prioritetne putove unošenja

Rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje

sustav nadzora – prikupljanje i evidentiranje podataka o pojavi IASradi sprječavanja daljnjeg širenja

službene kontrole – uspostava operativnih struktura na granici EU radi sprječavanja namjernog unošenja IAS s Unijina popisa

obavijesti o ranom otkrivanju – obavješćivanje EK o ranom otkrivanju unošenja ili prisutnosti IAS s Unijina popisa u DČ

Rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje

brzo iskorjenjivanje u ranoj fazi invazije – primjena mjera iskorjenjivanja u roku od 3 mjeseca od obavijesti o ranom otkrivanju

izuzeća od obveze brzog iskorjenjivanja:

iskorjenjivanje nije tehnički izvedivo

metode iskorjenjivanja nisu dostupne ili su štetne za okoliš, druge vrste ili zdravlje ljudi

negativna analiza troškova i koristi

izvor: blog.nature.org

Upravljanje široko rasprostranjenim IAS

mjere upravljanja za vrste s Unijina popisa koje su široko rasprostranjene u DČ

obnova oštećenih ekosustava

mjere obnove kako bi pomogle u obnovi ekosustava koji je IAS s Unijina popisa oslabila, oštetila ili uništila

izvor: washington.eduizvor: gcbl.org

izvor: soilcentric.org

sankcije – DČ propisuju sankcije za kršenje Uredbe (učinkovite, razmjerne i odvraćajuće)

prijelazne odredbe za nekomercijalne vlasnike nakon uvrštenja IAS na Unijin popis - smiju zadržati svoje kućne ljubimce:

ako su životinje nabavljene prije stupanja na snagu Uredbe i

ako poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da nije moguće njihovo razmnožavanje ili bijeg

prijelazne odredbe za komercijalne zalihe nakon uvrštenja IAS na Unijin popis - posjednici komercijalnih zaliha mogu:

unutar jedne godine prodavati ili predavati žive primjerke nekomercijalnim korisnicima

u roku do dvije godine žive primjerke ili reproduktivne dijelove prodati ili predati ovlaštenoj ustanovi (istraživanje, ex situ, medicinska uporaba) ili uništiti/usmrtiti na human način

dopušteno samo uz uvjet da su poduzete sve potrebne mjere kako bi se onemogućio njihov bijeg ili razmnožavanje

ako je za IAS izdana dozvola za akvakulturu, ukida se u roku do dvije godine

Ostale odredbe Uredbe

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/145

- propisuje format dvojezičnog dokumenta (DČ/EN) koji se izdaje uz dopuštenje za korištenje IAS s Unijinog popisa

Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/968

- dopunjuje osnovnu Uredbu (EU) br. 1143/2014 u pogledu procjena rizika u odnosu na invazivne strane vrste

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1454

- propisuje tehničkih format za izvješćivanje DČ o provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014

provedbene uredbe Komisije:

2016/1141, 2017/1263 i 2019/1262

- Unijin popis IAS (66 vrsta)

Provedbene uredbe

Zakonodavni okvir RH

Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19)

uređuje sprječavanje unošenja i širenja te upravljanje IAS s Unijinog popisa i IAS koje izazivaju zabrinutost u RH („crna lista”)

za crnu listu RH propisuje ista ograničenja kao za vrste s Unijina popisa -zabranjeno unošenje u RH (uključujući provoz), držanje, uzgoj ili razmnožavanje, prijevoz u, iz ili unutar RH, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, puštanje u okoliš RH

uređuje sustav prevencije daljnjeg unošenja stranih vrsta u prirodu kroz izdavanje dopuštenja za njihovo korištenje

osigurava provedbu u RH:

− Uredbe (EU) br.1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta

− njezinih provedbenih uredbi

Zakonodavni okvir RH

Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim vrstama (NN 17/17)

− propisuje našu nacionalnu „bijelu listu” stranih vrsta koje ne predstavljaju ekološki rizik u RH, a u budućnosti će sadržavati i „crnu listu” IAS koje izazivaju zabrinutost u RH

Strategija i akcijski plan zaštite prirode RH za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)

− strateški ciljevi vezani uz IAS i aktivnosti za njihovo ostvarenje usklađeni s rezolucijama i preporukama Konvencije o biološkojraznolikosti (CBD) i Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta iprirodnih staništa (Bernska konvencija)

Vrste na koje se NE primjenjuje Zakon

1. poljoprivredne biljne vrste na Sortnoj listi RH, biljne vrste na Popisu sorti voćnih vrsta i Sortnoj listi vinove loze

2. životinjske vrste navedene na Popisu pasmina, sojeva i hibrida domaćih životinja

3. strane vrste šumskog drveća na Popisu šumskih svojti

4. vrste divljači navedene u Zakonu o lovstvu

• ako se njihovo korištenje provodi sukladno planovima gospodarenja za koje su ishođeni uvjeti zaštite prirode ili provedena ocjena prihvatljivosti za

ekološku mrežu

• osim IAS koje izazivaju zabrinutost u Uniji

5. genetski modificirani organizmi

izvor: www.agroklub.com

izvor: prirodahrvatske.com

izvor: bljesak.info

izvor: thewallpapers.com

Nadležna tijela

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - provedba Zakona i Uredbe (EU) br. 1143/2014

Uprava za zaštitu prirode

Zavod za zaštitu okoliša i prirode

Međuresorno povjerenstvo za praćenje provedbe Uredbe (EU) br. 1143/2014 i Zakona

praćenje provedbe Zakona i Uredbe (EU) br. 1143/2014

osniva ga ministar nadležnog ministarstva (MZOE) odlukom

predstavnici tijela državne uprave nadležnih za poslove carinskog

nadzora, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva, šumarstva,

lovstva, ribarstva i unutarnjih poslova, po potrebi i predstavnici drugih

tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima te druge pravne

i fizičke osobe

provedba Uredbe (EU) br. 1143/2014 u RH u potpunosti se osigurava Zakonom

uspostavljen sustav dopuštenja za korištenje stranih vrsta

uspostavljen sustav dopuštenja za korištenje IAS s Unijina popisa

hitne mjere:

naredba ministra o uvođenju hitnih mjera – primjena bilo kojih ograničenja za IAS koja nije na Unijinu popisu

naredba ministra o uklanjanju – iskorjenjivanje IAS s Unijina popisa u ranoj fazi invazije

ministarstvo rješenjem po službenoj dužnosti može odrediti mjere radi sprječavanja unošenja ili širenja te uklanjanja strane vrste na području RH ili u ekosustavima u kojem ona prirodno ne obitava, a posebno IAS s Unijina popisa ili crne liste

troškovi uklanjanja: fizička ili pravna osoba koja je prouzročila širenje („onečišćivač plaća”), a ako krivca nema državni proračun

Sustav dopuštenja i hitne mjere

Akti planiranja za upravljanje IAS

donosi ih ministar odlukom, uz prethodno mišljenje čelnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove pomorstva, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva, šumarstva, lovstva i ribarstva, gdje je to primjenjivo, te drugih nadležnih tijela

uključuju mjere upravljanja (smrtonosne i nesmrtonosne fizički, kemijske ili biološke metode uklanjanja)

u okviru ovog projekta:• akcijski planovi o putovima nenamjernog unosa IAS spontanim širenjem i vezano uz transport• planova upravljanja za 3 vrste s Unijina popisa (signalni rak, crvenouha kornjača i mungos)

Sustav ranog otkrivanja i brzog odgovora

uspostava informacijskog sustava o stranim vrstama i IAS (katalog vrsta, prostorni podaci, procjena rizika od invazivnosti…)

uspostava sustava za dojavu i praćenje stranih vrsta

priprema protokola za djelovanje u slučaju pronalaska nove strane vrste ili IAS

izrada planova brzog iskorjenjivanja vrsta s Unijina popisa ili crne liste RH (u ranoj fazi invazije)

ako fizička ili bilo koja druga osoba zbog prirode svojega posla ili drugih razloga uoči pojavu IAS s Unijina popisa ili crne liste, dužna je o tome odmah izvijestiti nadležnog inspektora zaštite prirode ili ministarstvo (MZOE)

Invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u EU Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

povezane s gotovo 60% izumiranja vrsta(Bellard, Cassey, i Blackburn, 2016)

zbog povećane trgovine i gubitka staništa, pritisak uzrokovan biološkim invazijamavjerojatno će se nastaviti ili čak povećavati(Hulme, 2009).

izvor: steemit.com

donosi ga Europska komisija putem provedbenih akata; za svaku vrstu provodi se procjena rizika

procjena rizika je dokument koji sadrži opis taksonomije, rasprostranjenost i ekologiju vrste; moguće putove uvođenja i širenja, poznatog i potencijalnog štetnog utjecaja na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi i ekonomiju

prilikom donošenja ili ažuriranja Unijina popisa, Komisija primjenjuje određene kriterije vodeći računa o troškovima provedbe za države članice, troškovima nedjelovanja, troškovnoj učinkovitosti i društveno-gospodarskim aspektima

Unijin popis kao prioritet uključuje IAS koje:

− još nisu prisutne u Uniji ili su u ranom stupnju invazije

− su već nastanjene u Uniji i imaju najznačajnije štetne učinke

„Unijin popis”(IAS vrste koje izazivaju zabrinutost u EU)

Kriteriji za uvrštenje na listu

1. strane vrste na području Unije

2. mogu uspostaviti održivu populaciju i rasprostraniti se u okolišu u trenutačnim i predvidivim uvjetima klimatskih promjena

3. imaju značajan štetni učinak na bioraznolikost ili povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo

4. potrebno usklađeno djelovanje na razini Unije kako bi se spriječilo njihovo unošenje, naseljavanje ili širenje

5. vjerojatno je da će uvrštenje na Unijinpopis učinkovito spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti njihov štetan učinak

Kriteriji za uvrštenje na listu

države članice mogu dostaviti EK zahtjev za uvrštenje IAS na Unijin popis

zahtjev mora sadržavati:

1. naziv vrste

2. procjenu rizika

3. dokaze da su zadovoljeni svi kriteriji

Unijin popis upućuje na robu s kojom su IAS obično povezane i na njihove oznake kombinirane nomenklature (Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87), u kojoj su navedene kategorije robe koje podliježu službenim kontrolama u skladu s člankom 15. Uredbe o IAS

Unijin popis

popis se revidira svakih 6 godina, a u međuvremenu se nove vrste mogu dodavati ili uklanjati s popisa

prvi Unijin popis - usvojen je PROVEDBENOM UREDBOM KOMISIJE (EU) 2016/1141 od 13. srpnja 2016. - 37 vrsta

Unijin popis ažuriran je 2 puta

- PROVEDBENOM UREDBOM KOMISIJE (EU) 2017/1263 оd 12. srpnja 2017. – dodano 12 novih invazivnih stranih vrsta

- PROVEDBENOM UREDBOM KOMISIJE (EU) 2019/1262 od 25. srpnja 2019. - dodano 17 novih invazivnih stranih vrsta

Unijin popis sada ukupno sadrži 66 invazivnih stranih vrsta, od čega su u Hrvatskoj zabilježene njih 24signalni rak, foto: arhiva DZZP

Akvaristika

globalno popularan hobi

više od 10% kućanstva u SAD-u posjeduje akvarije

jedan od glavnih putova unosa IAS (biljke, beskralješnjaci, ribe)

godišnja zarada od prodaje opreme i akvarijskih vrsta –preko 25 milijardi $

rast od 14% godišnje na globalnoj razini

većina vrsta potječe iz zemalja u razvoju suptropskog i tropskog područja

Siganus corallinus (izvor: commons.wikimedia.org)popularna morska akvarijska riba, zabranjena za stavljanje na tržište RH

najskuplja akvarijska riba platinasta arowanafoto: YouTube screenshot

izvor: dreamaquarium.com

Akvarijske i vodene biljke na Unijinom popisu

1. kabomba (Cabomba caroliniana)

2. Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii)

3. veliki lagarosifon (afrička vodena kuga) (Lagarosiphon major)

4. vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum)

5. raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum)

6. vodeni zumbul (Eichhornia crassipes)

7. velecvjetna močvarna mekčina (Ludwigia grandiflora)

8. plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides)

9. žabnjački ljepušak (Hydrocotyle ranunculoides)

10. krokodilska trava (Alternanthera philoxeroides)

11. Gymnocoronis spilanthoides (D.Don ex Hook. & Arn.) DC.

12. Salvinia molesta D.S. Mitch. (Salvinia adnata Desv.)

izvor: fishbio.com

Putovi unosa

potječu iz Sjeverne Amerike (M. heterophyllum, E. nuttallii, L. grandiflora, L. peploides, H. ranunculoides), Južne Amerike (C. caroliniana, M. aquaticum, E. crassipes, L. grandiflora, A. philoxeroides, G. spilanthoides) ili Afrike (L. major)

namjerno unesene kao biljke za akvarije ili vrtna jezera

prirodno se šire vodom (dijelovi stabljike, sjemenke), pticama močvaricama (sjemenke na perju, u blatu na nogama)…

slučajan prijenos: na različitim dijelovima brodova, sidrima, na ribičkoj i brodskoj opremi…

izvor: illinoisisam.blogspot.com

kabomba (Cabomba caroliniana A. Gray)engleski naziv: carolina fanwort

nije prisutna u Hrvatskoj

Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii(Planch.) St. John)engleski naziv: Nuttall’s pondweed

prisutna u Hrvatskoj

kabomba (Cabomba caroliniana)izvor: www.biosecurity.qld.gov.au

Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii) foto: Christian Fischer

na Unijinom popisu

veliki lagarosifon (afrička vodena kuga) (Lagarosiphon major)engleski naziv: African elodea

nije prisutna u Hrvatskoj

Lagarosiphon majorizvor: neobiota-austria.at

guste sastojine velikog lagarosifonafoto: freenatureimages.eu

na Unijinom popisu

raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum)izvor: azgardens.com

raznolisni krocanj(Myriophyllum heterophyllum Michaux)engleski naziv: broadleaf watermilfoil

u Hrvatskoj pronađena na otoku Krku (jezero Ponikve ) i jezero Desne u blizini rijeke Neretve

vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum(Vell.) Verdc.)engleski naziv: parrot's feather

nije prisutna u Hrvatskoj

vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum)izvor: wikimedia.commons.com

na Unijinom popisu

Ludwigia grandiflora, izvor: GBNNSS

Ludwigia peploides, izvor: en.wikipedia.org

plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides (Kunth) P. H. Raven)engleski naziv: floating primrose-willow

otkrivena na jednom lokalitetu u RH – rijekaIlova

velecvjetna močvarna mekčina (Ludwigia grandiflora (Michx.) Greuter & Burdet)engleski naziv: water primrose

nije prisutna u prirodi RH

na Unijinom popisu

žabnjački ljepušak(Hydrocotyle ranunculoides L.f.)engleski naziv: floating pennywort

nije prisutna u prirodi RH

Salvinia molesta D.S. Mitch. (Salviniaadnata Desv.)engleski naziv: giant salvinia

nije prisutna u prirodi RH uvrštena na IUCN-ovu listu 100 najgorih

invazivnih stranih vrsta na svijetu

žabnjački ljepušak, izvor: GBNNSS

na Unijinom popisu

Salvinia molesta, izvor: michigan.gov

nije prisutna u prirodi RH pronađena u smjesi ptičje hrane

krokodilska trava (Alternantheraphiloxeroides (Mart.) Griseb)engleski naziv: alligator weed

Gymnocoronis spilanthoides (D.Don exHook. & Arn.) DC.

dijelovi iznad vode mogu preživjeti ispod leda i temperature do -5 ˚C

termalni izvori u Mađarskoj, Italija nije prisutna u prirodi RH

Alternanthera philoxeroidesizvor: plants.usda.gov

foto: Nicola M. G. Ardenghi

na Unijinom popisu

vodeni zumbul (Eichhornia crassipes (Mart.) Solms)engleski naziv: water hyacinth

potječe iz južne Amerike

IUCN lista 100 najgorih invazivnih stranih vrsta

populacija se može udvostručiti svakih 5 do 11-15 dana

nije prisutna u RH

Slučaj rijeke Guadiana u Portugalu:

E. crassipes otkrivena i iskorijenjena u jesen 2004. god

ljeto 2005. – regeneracija iz preostalih fragmenata

listopad - studeni 2005. godine – prekrila oko 200 ha, odnosno 75 km rijeke = biomasi od 175 000 tona

od 2005. do 2015/16. iz rijeke uklonjeno oko 360 000 t

troškovi uklanjanja: 26 milijuna EUR

na Unijinom popisu

izvor: en.wikipedia.org izvor: slhunts.wordpress.com

lako dostupne putem Internet trgovine

niska cijena

IAS akvarijske i vodene biljke

prodaju se u obliku sjemena ili reznica

IAS akvarijske i vodene biljke

rastu brzo i razvijaju guste pokrivače na površini koji sprječavaju prolazak svijetla i crpe kisik iz vode – uginuće zavičajnih biljnih i životinjskih vrsta

ukoliko se ne kontroliraju mogu pokriti čitava vodena tijela

ometaju normalni protok vode, uzrokuju začepljenja plovnih putova, vodenih kanala hidroelektrana

ometanje rekreacijskih aktivnosti

šteta u poljoprivredi zbog povećanog gubitka vode

Štetni utjecaji IAS akvarijskih i vodenih biljaka

izvor: www.princetonhydro.com

izvor: nassaucountyny.com

izvor: tahoefund.com

pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle)engleski naziv: tree of haven

podrijetlom iz Kine, visine do 35 m

na svim kontinentima osim Antarktika

široko rasprostranjena u prirodi Hrvatske

u Europu je unesen 1740 g. kao ukrasna biljka

brzo se razmnožava, stvara velik broj sjemenki, lako se rasprostire

negativan utjecaj na zavičajnu floru (zasjenjenje, stvaranje fitotoksina ailanthina)

agresivno reagira na uklanjanje rezanjem i naglo se vegetativno razmnožava

pajasen raste iz kamenafoto: Maja Kravarščan

Kopnene biljke na Unijinom popisu

Andropogon virginicusengleski naziv: whiskey grass

zavičajna u jugoistočnom SAD-u

nije prisutna u prirodi RH

koristila se za pakiranje boca whiskeya

naseljava područja pod antropogenim utjecajem, npr. rudnike, eksploatacijska polja

nakon požara još brže raste

alelopatski utjecaj (ispušta fitotoksine iz raspadajućih listova)

još uvijek se prodaje kao ukrasna biljka

whiskey grass, foto: Harry Rose

na Unijinom popisu

Cortaderia jubataengleski naziv: purple pampas grass

ukrasna biljka, zavičajna u južnoj Americi

nije prisutna u prirodi RH stvara klonove (sjeme nastaje bez

oplodnje bez obzira što su sve biljke ženske)

može narasti preko 2,5 m sve do 1984. godine u rasadnicima u

Novom Zelandu i dalje se proizvodilo i do 1.000.000 biljaka godišnje

Ehrharta calycina Sm.engleski naziv: perennial veldtgrass

foto: Harry Rose

ukrasna biljka, zavičajna u južnoj Africi

nije prisutna u prirodi RH

naraste od 30 do 75 cm

najbrže se razvija na staništima pod utjecajem čovjeka

povećava rizik od požara, nakon čega se još intenzivnije širi

izvor: swbiodiversity.org foto: Harry Rose

na Unijinom popisu

Acacia saligna (Labill.) H.L.Wendl. (Acacia cyanophylla Lindl.)engleski naziv: coojong, golden wreath wattle jugozapadna Australija ukrasna biljka, sadnja radi stabilizacije

tla, zaštita od vjetra brzo raste, otporna na sušu 2-6 m visine, u unesenim područjima

naraste do 9 m Španjolska, Portugal, Cipar – jedna od

najgorih drvenastih grmolikih invazivnih vrsta

razmnožavanje sjemenom, zemljom koja sadrži sjeme i komadiće korijena, prenose je ptice, vodom, pronađene i u građevinskom materijalu

zabilježena u RH

izvor: amazon.com

izvor: commons.wikimedia.org

Prosopis juliflora (Sw.) DC.engleski naziv: mesquite tree

izvor: commons.wikimedia.org

Meksiko, južna Amerika, Karibi nije prisutna u prirodi RH Naraste 3 – 12 m brzo se širi u suhim područjima,

otporna na sušu sadi se radi proizvodnje biogoriva i

kao hrana za stoku

na Unijinom popisu

Baccharis halimifoliafoto: Juan Antonio Campos Prieto

zavičajna u Sjevernoj Americi

ukrasna ili medicinska biljka, za stabilizaciju obala kanala, zaštita od vjetra (sadnja u privatnim i javnim prostorima);

prodaju se u komercijalnim rasadnicima i mogu se nabaviti putem Interneta, razmjenjuju se reznice i sjemenke među privatnim uzgajivačima

jedna od najplodnijih biljnih vrsta (1.500.000sjemenki po ženskoj biljci (Westman i sur., 1975.))

otrovna za stoku, uzrokuje drhtanje, grčeve, proljev…

nije zabilježena u Hrvatskoj

izvor: euskadi.eus

istočnoamerički baharis (Baccharis halimifolia L.)engleski naziv: eastern baccharis, groundsel bush

na Unijinom popisu

cigansko perje (Asclepias syriaca)engleski naziv: common milkweed

potječe iz Sjeverne Amerike Prisutna u prirodi RH krajem 19. stoljeća uzgajala se radi proizvodnje vlakana

za konope, a kasnije kao ukrasna biljka i radi pčelarstva još uvijek se prodaje putem Interneta može narasti do 2 m biljni sok otrovan za ovce, stoku i ponekad konje u SAD-u se smatra ljekovitom i koristi kao lijek za rak,

tumore i bradavice, za liječenje astme i kašlja korištenje u prehrani: kuhanjem se uništavaju otrovna

svojstva

na Unijinom popisu

izvor: hungerandthirstforlife.blogspot.comcigansko perje, foto: Igor Boršić

čileanska rabarbara (Gunnera tinctoria (Molina) Mirbel)engleski naziv: Chilean rhubarb

sliči rabarbari, ali nisu srodne

raste uz obale potoke i rijeka, visina i do 2 m

lišće sprječava rast biljaka ispod, uzrokujući lokalni nestanak zavičajnih vrsta i promjenu čitavog ekosustava

začepljenje odvoda, degradacija poljoprivrednog zemljište i područja za rekreaciju, uzrokuju eroziju tla

koristi se za prehranu (izdanci)

nije prisutna u prirodi RH

izvor: https://www.websta.org/tag/gunneratinctoria

gigantska rabarbara (Gunnera manicata), srodna vrsta zabranjena za stavljanje na tržište RH

na Unijinom popisu

divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)

Perzijski svinjski korov ili golpar (Heracleum persicum)

Sosnowskijev svinjski korov (Heracleum sosnowskyi)

potječu iz Azije (Kavkaz)

uneseni kao ukrasne biljke

sličan ekološki utjecaj i utjecaj na zdravlje ljudi (fototoksični biljni sok koji u kombinaciji s UV zrakama na koži uzrokuje dermatitis)

u Hrvatskoj pronađena vrsta H. mantegazzianum - 2014. godine u Radobojukod Krapine na dva manja lokaliteta

divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)izvor: phylobotanist.blogspot.com

na Unijinom popisu

žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle)engleski naziv: Himalayan balsam

područje prirodne rasprostranjenosti: zapadna Himalaja

u Europu dospjela tako što je 1839. godine dr. Royle poslao sjemenke iz Kašmira u botanički vrt Kew Gardens u Londonu (ukrasna biljka)

raste u poplavnim područjima sjemenke imaju orašasti okus ulje od sjemena se može se koristiti kao

hrana i dobro je za kao ulje za svjetiljke u zavičajnom području služi za oslikavanje

noktiju i kože rasprostranjena u prirodi Hrvatske

https://www.youtube.com/watch?v=XUOEHDRLDFk

na Unijinom popisu

izvor:changinglifestyleblog.wordpress.com

izvor: pinterest.com

partenium (Parthenium hysterophorus L.) engleski naziv: whitetop weed; parthenium weed

zavičajna vrsta Sjeverne i Južne Amerike

biljka koja se rasprostranila kao kontaminantžitarica i hrane za ptice ili druge hrane za kućne ljubimce; vrlo male sjemenke (2 mm) koje se mogu slučajno prenositi putovanjem ljudi (prtljaga, obuća, odjeća) ili trgovanjem robom

toksični korov koji može izazvati niz blagih do ozbiljnih alergijskih reakcija, uključujući rinitis, bronhijalnu astmu, svrab, ekceme, dermatitis…

nije prisutna u prirodi RHpartenium, izvor: weeds.brisbane.qld.gov.au

na Unijinom popisu

Triadica sebifera (L.) Small (Sapium sebiferum (L.) Roxb.)engleski naziv: Chinese tallow

potječe iz Istočne Azije

unesena u SAD krajem 1700.-ih kao ornamentalna biljka

sjeme se koristi za izradu sapuna, ulja i svijeća

medonosna biljka

istiskuje zavičajne biljke

razmnožavanje sjemenom koje rasprostiru ptice

nije prisutna u RH

na Unijinom popisu

izvor: en.wikipedia.org

američki lisihiton(Lysichiton americanus Hultén and St. John)engleski naziv: American skunk cabbage

biserni proso (Pennisetum setaceum (Forssk.) Chiov)engleski naziv: crimson fountaingrass

Popularne ukrasne biljke s Unijina popisa

izvor: bcinvasives.com

izvor: Adirondack Park Invasive Plant Program (APIPP)

potječe iz istočne Azije

poticala se sadnja radi sprječavanja erozije tla

naraste i do 18 m u sezoni

unesena kao hortikulturna ili poljoprivredna biljka (hrana za stoku, fiksacija dušika), sadnja protiv erozije

zabilježena u Hrvatskoj na otoku Krku u Malinskoj

penjačica kudzu (Pueraria montana var. lobata)engleski naziv: kudzu vine

na Unijinom popisu

izvor:canbeattheneatthem.us

izvor: invasivespeciesinitiative.com

izvor: commons.wikimedia.org

Cardiospermum grandiflorum Sw.engleski naziv: balloon vine, heart pea, heart seed

penjačica, ornamentalna biljka koja potječe iz tropske Afrike i srednje i južne Amerike

razmnožavanje sjemenom, rijetko korijenom plodovi se rasprostranjuju vjetrom ili vodom, ponekad

pticama, zemljom za sadnju biljaka promjene riječnih obalnih zona, obraštanje pašnjaka,

stjenovitih staništa, rubne dijelove šuma nije prisutna u prirodi RH

biljka Cardiospermum grandiflorumizvor: commons.wikimedia.org

obraštanje biljkom Cardiospermum grandiflorum,izvor: weeds.brisbane.qld.gov.au

izvor: usda.aphis.gov

na Unijinom popisu

japanski hmelj (Humulus scandens)engleski naziv: Japanase hop

razmnožava se sjemenkama (rasprostranjivanje vjetrom i vodom)

stvara guste pokrivače u poplavnim ravnicama i uz obale rijeka i jezera, ali i urbanim područjima

zabilježena u Hrvatskoj

foto: Yoshikazu Takahira

grmolika vrsta, naraste 1-1.5 m u visinu

sadila se za kontrolu erozije (vodni putovi i ispusti, brane, granice polja i dr.)

nije prisutna u prirodi RH

foto: Dalgializvor: commons.wikimedia.org

Lespedeza cuneataengleski naziv: Chinese bush-clover

na Unijinom popisu

Microstegium vimineum(Trin.) A. Camusengl. Japanese stiltgrass

koristila se kao trava za pakiranje porculana iz Kine

prorasla perzikarija (Persicariaperfoliata (L.)engl. Asiatic tearthumb (mile-a-minute weed)

Lygodium japonicum(Thunb.) Sw.engl. vine-like fern

Lygodium japonicum, foto: David E. Mead

ukrasna penjačica do 30 m u visinu zavičajna u južnoj,

jugoistočnoj i istočnoj Aziji

Biljne vrste s Unijina popisa koje nisu prisutne u EU

prorasla perzikarija, izvor: neobiota-austria.at

M. vimineum, izvor: namethatplant.net

Arthurdendyus triangulatus (Dendy, 1894) Jones and Gerard (1999)engleski naziv: New Zealand flatworm

virnjak nesegmentirano tijelo ljubičasto-smeđe boje,

prekriveno sa sluzi, dužine od 5 do 20 cm živi u tlu, ispod kamenja, drva, lišća; može se

prenijeti zemljom za uzgoj bilja i rasadnike u nova područja

može preživjeti bez hrane oko godinu dana hrani se zavičajnim vrstama gujavica sluz može uzrokovati iritaciju kože nije zabilježen u RH

A. triangulatus jede gujavicuizvor: mediastorehouse.com

izvor: animal.memozee.com

Životinje na Unijinom popisu

azijski stršljen (Vespa velutina nigrithorax)engleski naziv: Asian hornet

manji od zavičajnog stršljena

mogu letjeti brzinom do 40km na sat a dnevno prijeđe i po 100 kilometara

u Europu unesen 2005. godine - u Francusku iz Kine u keramičkim bonsai posudama

nakon toga se proširio te je zabilježen u Španjolskoj, Portugalu, Belgiji, Italiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj

putovi slučajnog unosa: transport drva, drvenih proizvoda i drugih roba (poput glinenih posuda za cvijeće), zemlja u posudama za cvijeće, uvoz voća, kretanje teretnih kontejnera i transportnih vozila;

hrani se osama i pčelama (leti na udaljenosti 30-40 cm od ulaza u košnicu i najčešće hvata pčele koje se vraćaju s prikupljenim peludom, nakon čega ih napada, paralizira i djelomično pojede; ostatkom hrane ličinke)

agresivni predator na zavičajnim vrstama oprašivača

na Unijinom popisu

azijski stršljen, izvor: de.wikipedia.org

europski stršljen, izvor:de123rf.com

gnijezdo azijskog stršljena, izvor: nabu.heidelberg.de

namjeran unos radi prehrane, kao akvarijski ljubimci, hrana u akvarijima za karnivorne ribe, za istraživanje i edukaciju, biološka kontrola

prenosi se kao „slijepi putnik” u pošiljkama drugih vodenih organizama (ribe), putem kontaminirana ribolovne opreme, bijeg iz akvarija ili akvakulture

širi se vodenim tokovima iz područja u koje je već unesen

Slatkovodni deseteronožni rakovi

izvor: craywatch.blogspot.com

izvor: pixabay.com

1. signalni rak (Pacifastacus leniusculus), engl. signal crayfish prvi puta zabilježena 2008. godine u rijeci Muri, a

2015. godine u rijeci Korani

2. bodljobradi rak (Orconectes limosus), engl. spiny-cheek crayfish zabilježena u Kopačkom ritu, rijekama Dunavu i

Dravi

3. mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis) engl. marble crayfish (marmorkrebs) prvi puta otkrivena 1990. godine u Njemačkoj zabilježena u jezeru Šoderica kod Koprivnice

(Samardžić i sur., 2014)) karakteristično obojenje tijela sposobnost stvaranja potomaka iz

neoplođenih jajnih stanica (partenogeneza) - jedna ženka dovoljna za stvaranje čitave nove populacije

bodljobradi rakizvor: nobanis.org

signalni rakizvor: environment.gov.za

Vrste deseteronožnih rakova s Unijinapopisa koje su prisutne u prirodi RH

mramorni rakizvor: n-tv.de

1. virilni rak (Orconectes virilis), engl.virile crayfish brojne žute izrasline na kliještima najčešći prijenosnik račje kuge

2. crveni močvarni rak (Procambarus clarkii), engl. red swamp crayfish tamno crvene boje; kliješta duga i uska s

crvenim izraslinama prijenosnik račje kuge

3. kineski rak (Eriocheir sinensis), engl. Chinese mitten crab kliješta imaju izražena područja s dlakom prisutna u Dunavu u Mađarskoj i Srbiji;

vjerojatno prisutna i u RH razmnožavaju se u moru, a kao odrasle

jedinke žive u slatkoj vodi

virilni rakizvor: animaldiversity.com

crveni močvarni rakizvor: animalspot.org

kineski rakizvor: iucngisd.org

Vrste deseteronožnih rakova s Unijina popisa koje NISU prisutne u prirodi RH

od 90-ih godina se znatno povećala prodaja rakova (više slatkovodne nego morske vrste) posljedice: eksploatacija rakova iz prirode unos stranih vrsta u nova područja

ukupno 130 vrsta rakova dostupno u akvaristici

njemačko tržište akvarijskih kućnim ljubimcima je najznačajniji put unosa živih jedinki rakova u Europu

Češka je jedna od vodećih svjetskih proizvođača, uvoznika i izvoznika ukrasnih akvarijskih životinja

komercijalno pakiranje za transport rakova

oglas za prodaju vrste raka Cambarellus texanuskoja je zabranjena za stavljanje na tržište u RH

Trgovina rakovima kao kućnim ljubimcima

izvor: rbmaqua.com.au izvor: rbmaqua.com.au

„slijepi putnici“ u pošiljkama ribe za poribljavanje; prilikom poribljavanja ribolovnih voda; balastnim vodama s brodova; “slijepi putnik” među ukrasnim ribama; kontaminirana ribolovna oprema

rotan (Perccottus glenii)engleski naziv: Chinese sleeper

• značajan negativan utjecaj na zavičajne vrste vodozemaca i riba kroz predaciju i kompeticiju za hranu kao i kroz prijenos bolesti

• najgora invazivna vrsta ribe u Europi• u Hrvatskoj jedan nalaz na rijeci Savi

bezribica (Pseudorasbora parva)engleski naziv: stone moroko može narasti do 11 cm, no obično doseže duljinu od

8 - 9 cm između ostalog hrani se i ikrom drugih riba široko rasprostranjena u Hrvatskoj

bezribica, izvor: en.wikipedia.org

rotan, foto: P. Mustafić

Ribe na Unijinom popisu

sunčanica, Lepomis gibbosus Linnaeus, 1758engleski naziv: pumpkinseed

zavičajna u sjevernoj Americi uspostavila populacije u Hrvatskoj i

23 europske zemlje ukrasna akvarijska riba kompeticija sa zavičajnim vrstama

riba brine se za potomstvo, agresivna česta vrsta u Hrvatskoj, naseljava

gotovo sva vodna tijela sunčanica, izvor: thenativetank.tumblr.com

na Unijinom popisu

Plotosus lineatus (Thunberg, 1787)engleski naziv: striped eel catfish

Lesepsijski migrant (prolaz iz Crvenog mora u Sredozemno more ostvario je prolaskom kroz Sueski kanal)

egzotična vrsta koja je uspostavila populaciju u istočnom dijelu Sredozemnog mora -vode Izraela-česta vrsta

prsne i prve leđne peraje skrivaju bodlje s otrovom koji može biti poguban i za čovjeka

kompeticija sa zavičajnim vrstama, povećanje zamućenosti vode

nije zabilježena u Jadranu

https://www.youtube.com/watch?v=nRT9ehQf5JE&t=6s

izvor: en.wikipedia.org

na Unijinom popisu

sjevernoamerička žaba bukača (Lithobates catesbianus), engl.naziv: American bulfrog• zavičajna vrsta u Sj. Americi, • nije zabilježena u prirodi RH• robusno tijelo, veličine do 20 cm, glatka koža• unesena kao ornamentalna životinja za vrtove, hrana za ljude i kao biokontrola za kukce• nastanjuje gotovo sve vrste vodenih staništa• oportunistički grabežljivci i kanibalisti• prenosioci bolesti kod vodozemaca – hidridiomikoza (bolest uzrokovana gljivicom

Batrachochytrium dendrobatidis)• predatori na autohtonim ribama i vodozemcima

Vodozemci na Unijinom popisu

foto: IUCN foto: IUCN

1. crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans)engleski naziv: red-eared Slider Turtle

2. žutouha kornjača(Trachemys scripta scripta)engleski naziv: zellow-bellied Slider Turtle

3. Cumberland-ova kornjača (Trachemys scripta troosti)engleski naziv: cumberland Slider Turtle

bila je najpopularnija vrsta kornjače u trgovini kućnim ljubimcima

tijekom 90-ih godina iz SAD-a se izvezlo više od 52 milijuna jedinki

popularna između ostalog i radi crtane serije „Ninja kornjače”

sa zavičajnim vrstama kornjača se natječe za hranu i mjesto za polaganje jaja i sunčanje

kroz potencijalni prijenos parazita te kroz predaciju može negativno utjecati i na drugu lokalnu faunu

prijenosnik salmonele

uvrštena je na popis IUCN-ov popis 100 najgorih invazivnih stranih vrsta na svijetu

prisutna u prirodi RH

Kornjače na Unijinom popisu – Trachemys scripta

crvenouha kornjača, foto: I. Boršić

žutouha kornjača, foto: B. Schoenmaker

Cumberland-ova kornjačaizvor: wikimedia.commons.org

crtana serija „Ninja kornjače”izvor: kids-n-fun.de

egipatska guska (Alopochen aegyptiacus) engleski naziv: Egyptian goose

zabilježena u Hrvatskoj na nekoliko lokaliteta

zavičajna u Africi, južno od Sahare

hibridizacija s drugim vrstama gusaka i pataka, agresivna prema drugim vrstama, preuzimanje gnijezda, tjeranje s hranilišta, smetnja na golf igralištima, parkovima…

https://www.youtube.com/watch?v=NZCORFdGlTw

u Africi u zadnjih 20 godina povećanje populacije (štetočina u poljoprivredi, hrane se usjevima, gaženje i prekrivaju sve izmetom)

bijeg iz zatočeništva, sekundarno širenje iz unesenih područja

prijenosnik ptičje gripe

Ptice na Unijinom popisu

izvor: metkovic-news.com

sveti ibis (Threskiornis aethiopicus)engleski naziv: sacred ibis

zavičajna je u Africi i Bliskom Istoku

stvaraju velike kolonije od nekoliko stotina parova

hrani se beskralješnjacima, vodozemcima, ribama, jajima drugih ptica (ugrožava populacije čigri i morskih ptica), utjecaj na obnovu staništa i turizam (stvaraju velike količine izmeta)

zabilježena u RH

sveti ibis, foto: Luka Basrek

sveti ibisi se hrane iz kanti za smeće iza McDonaldsa,izvor: postmantel.blogspot.com

Ptice s Unijina popisa unesene kao ukrasnevrste parkova ili za potrebe zoo vrtova

crnoglava čakora (Oxyura jamaicensis)engleski naziv: ruddy duck

hibridizacija s globalno ugroženom europskom vrstom patke čakorom (Oxyura leucocephala)

porijeklom iz Sjeverne Amerike nije prisutna u prirodi RH

mužjak crnoglave čakorefoto: Tom Koerner/USFWS

razlika između crnoglave čakorei zavičajne čakoreizvor: researchgate.com, Timothy O'Higgins

na Unijinom popisu

smeđa mina (Acridotheres tristis Linnaeus, 1766)engleski naziv : common myna

zavičajna u središnjoj Aziji i Afganistanu preko Indije do jugoistočne Azije

iznimno inteligentne i vrlo prilagodljive

https://www.youtube.com/watch?v=YUULDMVv2Qg

putovi unosa: trgovina kućnim ljubimcima, zoološki vrtovi, slijepi putnici na brodovima

kontrola štetnika – 1910. Tahiti, radi kontrole osa, Madagaskar – kontrola skakavaca

budistički običaji pri molitvi „molitveno puštanje” ptica iz zatočeništva – Hong Kong i Tajvan

društvene su životinje i mogu živjeti u jatima od 5.000 jedinki, teritorijalne su i agresivne prema drugih životinjama

štetno utječe na mnoge rijetke i ugrožene vrste ptica, ostalu bioraznolikost, gospodarstvo i ljudsko zdravlje

nije zabilježena u RH

smeđa mina, foto: J. Sudheesh

na Unijinom popisu

indijski gavran (Corvus splendens)engleski naziv: Indian house crow

zavičajna vrsta u jugoistočnoj Aziji (Pakistan, India, Nepal i Bangladesh )

trenutno se može naći diljem svijeta

put unosa: slijepi putnik na brodovima

generalist, oportunist i izrazito inteligentan

status štetočine – predator, uznemirava autohtone vrste ptica, krađa hrane/usjeva, stvara buku te je prenosiocbolesti

nije prisutan u RH

indijski gavranfoto: https://en.wikipedia.org/wiki/House_crow

izvor: GISD

na Unijinom popisu

mnoge vrste vjeverica uvedene su ili kao divljač ili radi njihova krzna Popularne u trgovini kućnim ljubimcima i široko su prisutne u zoološkim

vrtovima i privatnim kućama jedina europska zavičajna vrsta je crvena vjeverica (Sciurus vulgaris) u Europi zabilježene populacije pet stranih vrsta vjeverica

crvena vjeverica (Sciurus vulgaris)foto: zoo.hr

Pallasova vjeverica(Callosciurus erythraeus)izvor:pinterest.com

siva vjeverica(Sciurus carolinensis)izvor:en.wikipedia.org

Bryantova vjeverica(Sciurus niger)izvor: en.wikipedia.org

1. Pallasova vjeverica (Callosciurus erythraeus), engl. Pallas’s squirrel – prisutna u EU

2. siva vjeverica (Sciurus carolinensis), engl. grey squirrel – prisutna u EU

1. Bryantova vjeverica (Sciurus niger), engl. fox squirrel – nije prisutna u EU

nisu prisutne u prirodi RH

Vjeverice na Unijinom popisu

izvor: en.wikipedia.org

4. utjecaj na populacije šumskih ptica i populacije puževa

1. kompeticija sa zavičajnom crvenom vjevericom za hranu i stanište

2. prijenos bolesti na zavičajnu crvenu vjevericu

3. utjecaj na šumarstvo (guljenje kore; može spriječiti obnovu stabala)

Štetni utjecaji

izvor: biodiversityireland.ieizvor: flickr.com

izvor: songbirds-slaughter.org.uk

izvor: pinterest.cl

sibirska vjeverica (Tamias sibiricus) engleski naziv: Siberian chipmunk

vrsta vjeverice kojom se trenutno najviše trguje kompeticija s domaćim glodavcima i može imati lokalni utjecaj na ptice koje se gnijezde na tlu može prouzročiti značajne štete na usjevima, vrtovima i voćnjacima npr. u Rusiji, pojedu oko

polovice svih šumskih orašastih plodova prijenosnik raznih zaraznih bolesti, kao što su borelioza, bjesnoća te prijenosnik parazita

upozorenje o izbjegavanju fizičkog kontakta s vjevericama radi mogućeg prijenosa bolestiizvor: recordcourier.com

sibirska vjevericaizvor: commons.wikimedia.org

Tamias striatus, srodna vrsta koja nijedozvoljena za stavljanje na tržište u RH

na Unijinom popisu

mungos (Herpestes javanicus auropunctatus)engleski naziv: Javan mongoose

prisutna u prirodi RH (otoci Mljet, Korčula, Hvar, Čiovo, poluotok Pelješac), širi se u BiH, Crnu Goru i Albaniju

u Hrvatsku unesen 1910. na otok Mljet namjerno puštan na otoke radi kontrole

populacija zmija otrovnica ili štakora oportunist predator – negativan utjecaj na

populacije ptica, malih sisavaca, vodozemaca i gmazova

prijenosnik bjesnoće i leptospiroze

u Indiji, gdje su prirodno rasprostranjeni, su sve više ugroženi radi izrade slikarskih kistova od njihove dlakeizvor: english.manoramaonline.com

Sisavci na Unijinom popisu

kunopas (Nyctereutes procyonoides)engleski naziv: racoon dog

mala zvijer iz porodice pasa koja potječe s Dalekog Istoka prije 80-ak godina ruski biolozi su pustili oko 9000 jedinki u

prirodu radi lova koristi se i u proizvodnji krzna vrlo prilagodljiv, stvara velik broj potomaka štetan učinak na bioraznolikost, hrani se pticama močvaricama,

vodozemcima, glodavcima, gmazovima i kukcima prijenosnik bjesnoće i parazita popularnost u Aziji značajno narasla radi animiranih serija radi sve popularnijeg držanja kunopsa kao kućnog ljubimca

moguć veći broj bjegova u prirodu u Japanu se od krzna kunopsa rade kistovi za kaligrafiju postoje sporadični nalazi u RH

na Unijinom popisu

kaput od krzna kunopsaIzvor: aliexpress.com

kistovi za kaligrafiju,izvor: global.rakuten.comradi animiranih serija postao je popularan kao kućni ljubimac, izvor: pinterest.es

bizamski štakor (Ondatra zibethicus) engleski naziv: muskrat

barska nutrija (Myocastor coypus) engleski naziv: coypu

prirodno rasprostranjena u J. Americi dug cilindričan rep i dugi sjekutići

narančastog obojenja

prirodno rasprostranjen u Sjevernoj Americi godišnja šteta u Njemačkoj – 12,5 milijuna EUR

obje vrste namjerno unesene radi potrebe proizvodnje krzna prirodno širenje nakon bijega iz farmi prisutne u prirodi RH nastanjuje močvare, gdje oštećuje vegetaciju (za hranu i izgradnju svojih odsjeka), obale i

druge građevine (kopanjem) i susjedne usjeve

na Unijinom popisu

foto: I. Boršićizvor: commons.wikimedia.org

američki rakun (Procyon lotor)engleski naziv: racoon

potječe iz Sjeverne Amerike

izrazito inteligentne i spretne životinje:

https://www.youtube.com/watch?v=M5JFeTtSS3c

namjerno pušten u prirodu radi lova, bijeg iz zatočeništva (zoo vrtova, farmi za uzgoj krzna…)

zabilježen u prirodi RH (1 nalaz u Podravini, 2011.)

uništavaju voćke, hrane se ostacima iz kanti za smeće

prijenosnici bjesnoće i parazita Baylisascaris procyoniskoji je patogen u ljudi, a može biti čak i fatalan

također uzrokuju pseću toksoplazmozu

na Unijinom popisu

izvor: en.wiktionary.com

izvor: fis-and-hunt.net

nosati rakun (Nasua nasua)engleski naziv: ring-tailed coati

foto: IUCN

prirodno rasprostranjen u Južnoj Americi (Argentina, Bolivia, Brazil, Kolumbija, Urugvaj, Venezuela)

srednje veličine (4-7 kg, 85-113 cm) krzno je smeđe, sivo ili boje hrđe, glava je uska, a

nos izdužen dugi rep sa smeđim i žutkastim prstenovima svejed i agresivan u branjenju teritorija s hranom introduciran krajem 20.st na otoke Juan

Fernandez u Čileu gdje ima negativan utjecaj na zavičajne ptice

prilagodljiv na prisutnost ljudi (prisutan u parkovima u Brazilu)

nije prisutan u RH

na Unijinom popisu

jelen muntjak (Muntiacus reevesi)engleski naziv: muntjac deer

potječe iz istočne Azije, u Europu unesena 1900. godine radi lova

nije prisutna u prirodi RH u velikom broju ima štetan utjecaj na strukturu i

prizemni sloj šuma, drveće i usjeve, usporeno obnavljanje šuma

na čelu mužjaci imaju dvije tamne pruge u obliku slova V

44 do 52 cm visine u grebenu; mužjaci od 10 do 18 kg, ženke od 9 do 16 kg

nemaju definirano vrijeme parenja već se razmnožavaju tijekom cijele godine

specifično glasanje („jelen koji laje“ (bauče)): https://www.youtube.com/watch?v=TWLYfasFEOc

jelen muntjak, izvor: lovac.info.hr

na Unijinom popisu

Korištenje stranih i invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj

Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

ZAKONODAVNI OKVIR

Zabranjeno je

uvođenje stranih vrsta u prirodu i ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju uzgoj stranih vrsta stavljanje na tržište RH

Dopušta se

Ukoliko NE predstavljaju opasnost:

za bioraznolikost za usluge ekosustava za zdravlje ljudi za mogući štetni utjecaj na gospodarstvo

Postupanje sa stranim vrstama u RH

RJEŠENJE nijepotrebno ishoditi za:

Bijelu listu – strane vrste koje ne predstavljaju ekološki rizik u RH

NN 17/2017, Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim

vrstama

ssslakkl

slatkovodne i morske ribe ptice koralji (tropskog i suptropskog pojasa) biljke (sjemenjače i papratnjače)

Postupanje sa stranim vrstama u RH

Postupanje sa stranim vrstama u RH

uzgoj u kontroliranim uvjetima / stavljanje na tržište RH / uvođenje u prirodu RH

RJEŠENJE je potrebno ishoditi za

stranu vrstu koja izaziva zabrinutost u RH - „crna lista”

stranu vrstu koja nije na: bijeloj listi RH, na crnoj listi RH, niti je IAS vrsta koja izaziva zabrinutost u Uniji

(nema dovoljno podataka, zahtijeva praćenje / upravljanje)

stranu vrstu koja izaziva zabrinutost u Uniji- „Unijin popis”66 vrsta-23 vrste zabilježene u RH

do 2013. godineDO 2013.NVNMNVVNN

od srpnja 2013. godine

do veljače 2018. godine

od veljače 2018. godine

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/2005, 139/2008, 57/2011)

Uvoz stranih vrsta

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/2013)

čl. 68.-73.Stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta

čl. 78.-81.Uzgoj stranih vrsta

Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima(NN 15/2018, 14/2019)

Uzgoj, stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta

Izdavanje dopuštenja

Uzgoj stranih vrsta u kontroliranim uvjetimai stavljanje na tržište

Akvarijislatkovodne

akvarijske ribice morske

Terariji

gmazovi (kornjače, gušteri, zmije); mali sisavci (glodavci) - hrčci, zamorci, patuljasti kunići

Staklenici, plastenici

ukrasne biljke –hortikulturni centri

Izdavanje dopuštenja

Uvođenje strane vrste u prirodu RH

biljne vrste iz roda Paulownia -2015. i 2016. god. >100 dopuštenja fizičkim i pravnim osobama

Izdavanje dopuštenja

podnosi se na zakonski propisanom obrascu koji se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva

stavljanje na tržište stranih vrsta max.50 vrsta uzgoj stranih vrsta u kontroliranim uvjetima max.20 vrsta uvođenje u prirodu stranih vrsta max.10 vrsta

Ministarstvo izdaje dopuštenje u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik strane vrste

Zahtjev za ishođenje dopuštenja :

Izdavanje dopuštenja

Vrste sprocijenjenim

ekološkim rizikom

Odbijanje zahtjeva

rješenjem

Mogućnost pokretanja

izrade procjene rizika

invazivnosti

PROCJENA RIZIKA INVAZIVNOSTI STRANE VRSTE

IZRAĐUJE SE ZA ROK OD 5 GODINA

Procjena rizika invazivnosti strane vrste

Izdavanje dopuštenja

Dopuštenje za uvođenje u prirodu i uzgoj stranih vrsta u

kontroliranim uvjetima

poPOSEBNOM PROPISU

uz prethodnu suglasnost

Ministarstva nadležnog za poslove

zaštite prirode

ŠUMARSTVO

LOVSTVO

RIBARSTVO

POLJOPRIVREDA

Suradnja s drugim sektorima

Izdavanje dopuštenja

KAZNENA ODREDBAKazneni zakon - članak 203. prekogranični prijenos ili uvođenje strane divlje svojte protivno propisima uokoliš u kojem prirodno ne obitava i time nanese znatnu ili trajnu štetu prirodi zatvor od 5 mjeseci do 6 godina

PREKRŠAJNE ODREDBEZakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima - članci 43. do 47. 4 kategorije sankcija:

I 15.000,00 - 50.000,00 kn - kazna za fizičku osobu koja: 100.000,00 – 500.000,00 kn - kazna za pravnu osobu koja: stavlja na tržište RH, uvodi u prirodu Republike Hrvatske i uzgaja u

kontroliranim uvjetima stranu vrstu BEZ DOPUŠTENJA Ministarstva, a time nanese štetu prirodi koja nije znatna ili trajna

obavlja zabranjene aktivnosti (namjerno unosi u RH, pušta u okoliš, stavlja na tržište) s invazivnim stranim vrstama s Unijina popisa bez dopuštenja i potvrde, odnosno protivno uvjetima iz dopuštenja

Sankcije

PREKRŠAJNE ODREDBE

II 7.000,00 - 30.000,00 kn (fizička)---- 25.000,00 – 200.000,00 kn (pravna)

stavlja na tržište RH, uvodi u prirodu Republike Hrvatske ili uzgaja u kontroliranim uvjetima stranu vrstu PROTIVNO UVJETIMA iz dopuštenja

koristi IAS s crne liste RH bez dopuštenja ili protivno uvjetima iz dopuštenja unosi iz trećih zemalja u RH vrstu s Unijina popisa i vrstu s crne liste RH BEZ

obvezne službene kontrole, važećeg dopuštenja i važeće potvrde doprema u RH, premješta unutar RH robu koja je ili sadržava vrste s crne liste

RH BEZ dopuštenja

III 5.000,00 - 20.000,00 kn (fizička)---- 15.000,00 – 25.000,00 kn (pravna)

posjednik životinje s crne liste RH istu nabavlja nakon njena uvrštenja na crnu listu RH ili je ne drži u kontroliranim uvjetima

posjednik životinje s Unijina popisa istu nabavlja nakon njena uvrštenja na popis IAS vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili je ne drži u kontroliranim uvjetima

postupa suprotno naredbama ministra o mjerama sprječavanja unošenja, širenja, uklanjanja strane vrste s Unijina popisa, kao i strane vrste sa crne liste

Sankcije

IV 500,00 – 1.000,00 kn (fizička)---- 2.000,00 – 7.000,00 kn (pravna)

ne izvijesti ministarstvo o korištenju strane /invazivne strane vrste po dopuštenju za uzgoj /stavljanje na tržište /uvođenje u prirodu;

ne izvijesti ministarstvo o korištenju vrste s crne liste RH i vrste s Unijina popisa

PREKRŠAJNE ODREDBE

Sankcije

Travanj – svibanj 2013. godine

Agencija Target(za Državni

zavod za zaštitu prirode)

Istraživanje javnog mijenja o informiranosti o

invazivnim vrstama s

naglaskom na kućne ljubimce

Uzorak od 1000 ispitanika mlađih

od 15 god.

63% ispitanika nikad nisu čuli niti

znaju što su invazivne vrste;

18% čuli su i znaju što su IAS

oko 60%ispitanika svog je ljubimca nabavilo u specijaliziranim

trgovinama za kućne ljubimce, a oko 28% dobilo je ljubimca na poklon

oko 50%ispitanika udomilo bi svog egzotičnog ljubimca kada bi

postao prevelik za akvarij / terarij, a oko 12% pustili bi svog ljubimca u

prirodu

Istraživanje javnog mijenja o IAS vrstama

PROBLEMI:

neregulirana prodaja putem interneta, sajmova i sl.(niske cijene pojedinih vrsta)

https://www.njuskalo.hr/

brzo rastuće, agresivne vrste, brzo se razmnožavaju u zatočeništvu slični klimatski uvjeti kao iz područja iz kojeg potječu

relativno mali broj vrsta koje se drže kao kućni ljubimci postao je invazivan

Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste

POTREBNO JE:

podizati razinu svijesti javnosti o problemima koje uzrokuje nenamjerno i/ili namjerno puštanje u prirodu stranih vrsta, te metodama sprječavanja bijega kućnih ljubimaca u prirodu (kontrolirani uvjeti držanja)

izbjeći napuštanje i osigurati zbrinjavanje neželjenih ljubimaca (skloništa za životinje, ponovo udomljavanje…)

upozoravati javnost o zabrani puštanja egzotičnih ljubimaca u prirodu, tj. „na slobodu” (javni mediji, tisak…)

približiti dionicima važeće zakonodavstvo podizati razinu svijesti javnosti o zavičajnim i stranim vrstama na

određenom području promicati svijest o globalnom zatopljenju i utjecaju na invazivnost

vrsta osigurati kupcima podatke o stranoj vrsti koju kupuju (ponašanje

životinje, životni vijek, veličina odrasle jedinke) i sl.

Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste

Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste

Naslov: Valerija i njena nova biljka Autor: Milan TrencImpresum: Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2014. ISBN: 978-953-7169-94-7 Pristup: Državni zavod za zaštitu prirode

Naslov: Boris ide na pecanje Autor: Milan Trenc Impresum: Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2014 ISBN: 978-953-7169-93-7 Pristup: Državni zavod za zaštitu prirode

Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste

Dopuštenja za korištenje stranih i invazivnih stranihvrsta

Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

Vrste biljaka i životinja koje su navedene na:

bijeloj listi - Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim vrstama (NN 17/17),

crnoj listi - invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj,

Unijinom popisu - invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji prema Uredbi (EU) br. 1143/2014

ili

koje nisu navedene na tim listama i popisu.

Strane i invazivne strane vrste

Mogu se izdati:

pravnim i fizičkim osobama za korištenje stranih vrsta koje nisu navedene na bijeloj listi niti su navedene na crnoj listi, niti su invazivne stranevrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji,

samo pravnim osobama za korištenje invazivnih stranih vrsta

Dopuštenja

Temeljem Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19), može se dopustiti korištenje stranih vrsta u svrhu:

uzgoja u kontroliranim uvjetima (članak 17. Zakona),

uvođenja u prirodu Republike Hrvatske (članak 14. Zakona),

stavljanja na tržište Republike Hrvatske (članak 12. Zakona),

ukoliko ne postoji ekološki rizik stranih vrsta i ako će se uzgoj provoditi u kontroliranim uvjetima.

Dopuštenja za korištenje stranih vrsta

Temeljem Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, može se dopustiti korištenje invazivnih stranih vrsta navedenih na:

crnoj listi u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda (članak 10. Zakona),

Unijinom popisu u svrhu provedbe istraživanja ili ex-situočuvanja tih vrsta (članak 26. Zakona), kao i u ostale svrhe u slučaju velikog javnog interesa utvrđenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a nakon zaprimanja odobrenja Europske komisije (članak 28. Zakona)

Dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta

U odnosu na:

status vrste - Prilozi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima,

lokaciju aktivnosti te imovinsko - pravne odnose - uzgoj, uvođenje u prirodu i/ili stavljanje na tržište strane vrste / korištenje invazivne strane vrste,

posebne propise - područje lovstva, poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva,

sprječavanje bijega ili uvođenja jedinki u prirodu - uzgoj u kontroliranim uvjetima,

upozoravanje kupaca - prekršajna odgovornost i zabrana puštanja jedinki u prirodu,

dostavu izvješća - provedene aktivnosti

Uvjeti dopuštenja

Dopuštenje je upravno rješenje, a sastoji se od zaglavlja te od:

uvoda - članak Zakona temeljem kojeg se donosi rješenje po zahtjevu određene stranke u određenu svrhu,

izreke - dopušta se određena aktivnost uz određene uvjete i pridržaj ukidanja rješenja u određenom roku,

kao i obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe i otiska službenog pečata ovog Ministarstva

Prilog dopuštenja za korištenje invazivne strane vrste s Unijina popisa je potvrda na hrvatskom i engleskom jeziku

Izgled dopuštenja

Izgled dopuštenja za stavljanje na tržište RH stranih vrsta

Izgled dopuštenja za stavljanje na tržište RH stranih vrsta

Izgled dopuštenja za korištenjeIAS s Unijina popisa

Izgled dopuštenja za korištenjeIAS s Unijina popisa

Dokument uz dopuštenje koje izdajunadležna tijela DČ

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/145 оd 4. veljače 2016. o donošenju formata dokumenta koji služi kao dokaz za dopuštenje koje izdaju nadležna tijela država članica omogućujući ustanovama provedbu određenih aktivnosti u vezi s IAS koje izazivaju zabrinutost u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014

propisuje format dvojezičnog dokumenata koji služi kao dokaz o izdanom dopuštenju nadležnog tijela država članica za iznimno korištenje IAS s Unijina popisa u svrhu istraživanja, ex-situ očuvanja ili proizvodnje medicinskih proizvoda i dopuštenju u slučajevima od velikog javnog interesa

Ostala rješenja i prethodna suglasnost

Rješenjem se može dopustiti određena aktivnost, ali se može i odbaciti ili odbiti zahtjev stranke.

Umjesto dopuštenja u postupku ovog Ministarstva, može se izdati prethodna suglasnost u postupku Ministarstva nadležnog za poslove lovstva, ribarstva i akvakulture za uzgoj strane vrste u kontroliranim uvjetima.

Prethodna suglasnost

Provedba službenih kontrola

Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

Službene kontrole prometa, korištenjai posjedovanja IAS i stranih vrsta

nadležnost za službene kontrole propisana Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19) – članci 41. i 42.

službene kontrole provode nadležna tijela u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje njihov djelokrug i ovlasti:

• ovlašteni carinski službenici

• inspektori zaštite prirode

• veterinarski inspektori

• fitosanitarni inspektori

• šumarski inspektori

• lovni inspektori

• ovlašteni policijski službenici

Službene kontrole prometa, korištenjai posjedovanja IAS i stranih vrsta

dokumentacijska, identifikacijska i prema potrebi fizička kontrola, od čega je dokumentacijski pregled obvezan

za promet IAS s Unijinog popisa i crne liste RH kontrola izdanog dopuštenja, a za IAS s Unijinog popisa i dvojezične potvrde o izdanom dopuštenju

nadležna tijela dužna obavijestiti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) o pronalasku ili prijavi jedinki vrsta koje mogu biti predmetom kršenja odredbi Zakona

izdaju prekršajni nalog ili podnose optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja, odnosno podnose kaznenu prijavu

o provedenim službenim kontrolama izvještavaju MZOE, koje podnosi izvješće RH Europskoj komisiji (predviđen pravilnik)

Granični prijelazi za prekogranični promet

prekogranični promet IAS na koje se odnose odredbe Uredbe (EU) br. 1143/2014 dopušten je samo preko graničnih prijelaza određenih za prekogranični promet robe koja podliježe veterinarskom ili fitosanitarnompregledu

carinski službenici provjeravaju prekogranični promet i zatečenu robu pri carinskoj kontroli u unutarnjem prometu – IAS i/ili sadržava IAS koje izazivaju zabrinutost u Uniji tj. pripada u kategorije robe obuhvaćene oznakama kombinirane nomenklature navedene na Unijinom popisu, te IAS s crne liste RH

u slučaju kršenja Uredbe (EU) br. 1143/2014 ili Zakona – vraćanje robe u zemlju podrijetla ili utovara tj. uništenje

izvor: hawaiipublicradio.com

1. Radi li se o IAS s Unijina popisa ili crne liste RH?

2. Radi li se o robi koja sadrži IAS s Unijina popisa ili crne liste RH?

3. Pripada li roba u kategoriju robe obuhvaćene oznakama kombinirane nomenklature?

Postupanje s robom koja je ili sadrži navedene IAS suprotno Uredbi (EU) br. 1143/2014 i Zakonu o IAS

Službene kontrole pri unošenju robe iz trećih zemalja

ovlašteni carinski službenik, granični veterinarski inspektor ili fitosanitarni inspektor donosi:

Rješenje o vraćanju robe u treću zemlju podrijetla ili

utovara pošiljke

Rješenje o uništenju robe u najbližem za to

odobrenom objektu

ILI

Determinacija strane vrste

obveza osobe koja unosi u Uniju ili je posjednik strane vrste je dokazati taksonomsku pripadnost predmetne vrste i taksonomsku pripadnost kategorija robe obuhvaćenih oznakama kombinirane nomenklature

u slučaju potrebe nadležna tijela će zatražiti od Ministarstva dostavu pisanog mišljenja o taksonomskoj pripadnosti predmetne vrste

Privremeni smještaj IAS koje vlasnici više ne žele

u oporavilištu do donošenja odluke o daljnjem postupanju

Determinacija strane vrste i privremeni smještaj IAS

izvor: https://circabc.europa.eu/sd/a/2535b9ce-80a9-4c30-9de2-1077eae21aaf/2018-identification-guide.pdf

troškove provjere, uništenja i/ili povrata robe snosi osoba od koje je roba oduzeta, koja unosi robu u Uniju ili RH ili je vlasnik robei to odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana dostave odluke

žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje

sve troškove nastale povredom Uredbe (EU) br. 1143/2014 i/ili odredbi ovoga Zakona snosi fizička ili pravna osoba koja je posjednik strane vrste ili invazivne strane vrste ili robe koja ih sadržava, odnosno koja je unijela invazivne strane vrste ili robu koja ih sadržava u Uniju.

ako je počinitelj nepoznat i nije ga moguće utvrditi, svi troškovi stavljaju se na teret državnog proračuna RH

Troškovi

izvor: pixabay.com

Primjeri iz prakse u kontroli unosa IAS

Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001

nedostatak kontrole ilegalne internetske trgovine zabranjenim vrstama prodaja putem interneta olakšava dostupnost IAS, a svjetska internetska

trgovina se između 2013. i 2018. godine udvostručila IAS s Unijina popisa i dalje dostupne u prodaji

Prodaja IAS putem interneta

američki lisihiton (Lysichiton americanus), engl. American skunk cabbage

fizička osoba je podnijela zahtjev Ministarstvu radi ishođenja dopuštenja za uzgoj u kontroliranim uvjetima i stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta

u zahtjevu navedeno i 10 sjemenki IAS s Unijina popisa Lysichiton americanus nabavljenih putem interneta iz Španjolske

Prodaja IAS putem interneta

proveden je inspekcijski nadzor i oduzeto je klijalište

nije podnesen optužni prijedlog jer stranka nije znala da se radi o zabranjenoj vrsti

MZOE obavijestilo nadležno tijelo u Španjolskoj o prodaji zabranjenog sjemena

oduzeto klijalište za sjemenke am. lisihitona, foto: P. Kutleša

izvor: neophyten-schweiz.ch

jedna od najčešće krijumčarenih vrsta puževa

štetnik u poljoprivredi i prijenosnik parazita i bolesti

narastu do 25 centimetara i žive do sedam godina

putem internetskih portala u HR samozvani uzgajivač afričkih divovskih puževa iz Selnica pored Čakovca ih reklamirao kao „hit kućni ljubimac”

2011. godine inspekcija zaštite prirode oduzela jedinke (ukupno dvije)

smješteni u ovlašteno oporavilište MZOE

afrički divovski puž (Achatina fulica)

izvor: iucn.gisd.com

najrašireniji invazivni rakovi na svijetu

12. studenog 2018. nizozemski carinski službenici u međunarodnoj zračnoj luci Schiphol presreli avionsku pošiljku iz Indonezije i Italije koja je bila namijenjena trgovcu u Nizozemskoj

pošiljka sadržavala dvije plastične vrećice s mutantima raka Procambarus clarkii(jedinke u 40 različitih obojenja) - vrsta s Unijina popisa

rakovi su zaplijenjeni jer se radilo o uvozu bez posebnog dopuštenja za istraživanje ili ex-situ očuvanje IAS s Unijina popisa

proveden je prekršajni postupak

Indonezija je informirana o toj zaplijeni

crveni močvarni rak (Procambarus clarkii)

izvor: garnelenhaus.de

izvor: EU-TWIX

u svibnju 2018. u luci u Bakru dvije velike bijele zmije dužine oko 2 m u rasutom teretu

prenesene u kontejneru teretnog broda iż SAD-a koji je iskrcan na terminalu Luke Rijeka u Bakru

Grad Bakar nema nadležnost nad terminalima koji su u vlasništvu Luke Rijeka

Luka Rijeka kontaktirala vatrogasce, Lučku kapetaniju, Nastavni zavod za javno zdravstvo i ostale nadležne institucije, herpetologe i držatelje zmija…

zmije su se u međuvremenu udaljile s mjesta na kojem su prvotno zabilježene

Zmije u luci Bakar

https://www.youtube.com/watch?v=aZ2xI1mMfLs

snimka divlje mačke s GPS ogrlicom u blizini naselja Rakitovec (Zagrebačka županija) - nalaznik mislio da je ris

radilo se o servalu (Leptailurus serval) – vrsta s Dodatka II CITES konvencije / Prilog B Uredbe EU 338/97

MZOE do sada nije izdalo niti jedno dopuštenje za uzgoj ili stavljanje na tržište strane vrste servala u RH

utvrđeno da je serval pobjegli kućni ljubimac slovenskih državljana

prema čl. 62. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17 i 32/19) jedinice lokalne samouprave na svom području organiziraju, financiraju i obavljaju poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja te propisuju način postupanja s njima

MZOE nije nadležno za postupanje u slučaju potrebe za zbrinjavanjem opasne životinje, odnosno napuštenog ili izgubljenog kućnog ljubimca

u dogovoru s vlasnicima iz Slovenije hrvatski veterinari uhvatili servala i vratili ga vlasnicima

https://youtu.be/DUQ87W8z-Rk

izvor: kronikevg.com

Serval (Leptailurus serval) u Turopolju

trgovačko društvo Big Win j.d.o.o. iz Požege je prijavila konkurentska tvrtka radi prodaje stranih vrsta biljaka bez dopuštenja

proveden nadzor inspektora zaštite prirode

čl. 43. st. 1. Zakona o stranim vrstama - prekršajna odredba: novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

pravna osoba koja uvodi strane vrste u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgaja strane vrste i stavlja na tržište Republike Hrvatske strane vrste bez dopuštenja, a time nanese štetu prirodi koja nije znatna ili trajna

prekršajna prijava nije primjenjiva u ovom slučaju jer nema dokaza da je nastala šteta radi prodaje stranih vrsta bez dopuštenja

zabranjena daljnja prodaja stranih vrsta dok tvrtka ne podnese zahtjev i ishodi dopuštenje za stavljanje na tržište RH

čl. 127. st.1. Zakona o DIRH-u: novčanom kaznom od 30.000-120.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne

izvrši izvršno rješenje inspektora

Slučaj „Big Win”

u ožujku 2017. u dva kontejnera s vrećama smeđeg šećera pristiglog u Luku Rijeka s otoka Reunion (Afrika) nađena je manja kolonija mrava, koji su pritom fotografirani, ali nikada nije određena vrsta

mnoge vrste mrava imaju potencijal unosa u Hrvatsku putem trgovine ili putničkog prometa

invazivna vrsta mrava, čije trenutno rasprostranjenje u Europi ukazuje na velik potencijal skorog unosa u Hrvatsku, je argentinski mrav (Linepithema humile)- jedna od najinvazivnijih i najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu

zbog vrsta vatrenih mrava iz roda Solenopsis koje su na prijedlogu za uvrštenje na Unijin popis, argentinskog mrava i mnogih drugih potencijalno invazivnih mrava potrebno je uspostaviti efikasniji sustav postupanja prilikom presretanja mogućih stranih vrsta mrava

Mravi u pošiljci šećera iz Afrike

Mravi pronađeni u pošiljci šećera u Luci Rijeka 2017. godine izvor: Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Rijeka

u Srbiji zaplijenjeno 6 jedinki rakuna od privatne osobe zbog držanja divlje životinje bez dozvole nadležnog Ministarstva s namjerom prodaje putem interneta

vrsta s Unijina popisa koju je prema Uredbi (EU) br. 1143/2014 zabranjeno držati, uzgajati i prodavati

rakun se u Italiji vrlo brzo širi zbog ilegalnih unosa i držanja rakuna kao kućnog ljubimca - od 1992. godine fizičkim osobama zabranjeno držati tzv. „opasne životinje”, a na listi se nalazi i rakun

nailazi se na probleme pri zapljenama, sudskim postupcima te uklanjanju rakuna iz prirode jer su rakuni ljudima „jako slatki”

unatoč zabranama na razini EU-a, u nekim državama članicama (npr. Češka) su i dalje dostupni za kupnju putem interneta

rakun (Procyon lotor)

izvor: delta-optimist.com

trgovačko društvo Dravacel d.o.o. iz Slatine započelo je sa sadnjom strane vrste Mischanthus x gigantheus bez dopuštenja Ministarstva

2017. godine naknadno zatražilo dopuštenje MZOE za uvođenje u prirodu strane biljne vrste

MZOE odbacilo zahtjev jer nisu postojale zakonske pretpostavke za pokretanje postupka obzirom da je stranka zahtjev podnijela nakon već provedenog uvođenja vrste u prirodu

trgovačko društvo podnijelo tužbu i tužbeni zahtjev za poništenje rješenja MZOE

tužbeni zahtjev odbijen na Upravnom sudu u Osijeku, a Visoki upravni sud RH odbio žalbu stranke i potvrdio presudu Upravnog suda u Osijeku

naloženo je uklanjanje predmetnog nasada

Uklanjanje nasada biljke Miscanthus

na najvećem tržištu kućnih ljubimaca u Kini procjena da se s 50% vrsta kornjača trguje ilegalno

carinici u međunarodnoj zračnoj luci u Chennai u Indiji radi sumnjivog ponašanja zaustavili dva putnika koji su doletjeli iz Bagdada

svaki od njih u kartonskoj kutiji u prtljazi pokušao prokrijumčariti po 2400 crvenouhih kornjača (Trachemys scripta)

kornjače su vraćene u zemlju porijekla

Krijumčarenje kornjača

pokušaj krijumčarenja 51 kornjača iz SAD-a u Kanadu od strane kanadskog državljanina kineskog porijekla (41 kornjače zalijepljene za njegove noge i 10 skrivene između njegovih nogu)

radilo se o nekoliko ugroženih vrsta kornjača koje mogu doseći cijenu i po 800 $ po jedinki i invazivnoj vrsti Trachemys scripta

optužen je za krijumčarenje, ilegalno trgovanje i izvoz

u slučaju osude, suočava se s do 10 godina u saveznom zatvoru

Krijumčarenje kornjača

„Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“,

KK.06.5.2.02.0001

Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“ KK.06.5.2.02.0001 financira

se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i pridonosi ispunjenju investicijskog

prioriteta 6iii „Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, uključujući Natura

2000 i zelenu infrastrukturu“ i specifičnog cilja 6iii2 „Uspostava okvira za održivo upravljanje

bioraznolikošću (primarno Natura 2000)“. Razdoblje provedbe projekta je od listopada 2017. godine

do listopada 2021. godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi 11.008.381,72 HRK. Glavna svrha

projekta je doprinijeti razvoju sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta kroz izradu akata

planiranja - akcijskih planova i planova upravljanja, radi kontrole i ublažavanja njihovog štetnog

utjecaja na zavičajne vrste i staništa te Priručnika o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim

vrstama u cilju jačanja kapaciteta djelatnika u sustavu službenih kontrola prometa invazivnim stranim

vrstama na granici i u unutarnjem prometu. Provedbom javne kampanje i izradom edukativnih

materijala ojačat će se svijest javnosti o problemima koje uzrokuju invazivne strane vrste, načinima

sprječavanja njihova unošenja i širenja te o upravljanju invazivnim stranim vrstama koje su već

prisutne u Republici Hrvatskoj.

KONTAKTI:

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE

UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE

Služba za bioraznolikost

Radnička cesta 80/3

10000 Zagreb

www.mzoe.hr

e-mail: ias-projekt@mzoe.hr

Zrinka Domazetović

Voditeljica Službe za bioraznolikost

Tel. + 385 1 4866 127

Fax + 385 1 4866 100

e-mail: zrinka.domazetovic@mzoe.hr

Anselma Penava

Viša stručna savjetnica u Službi za

bioraznolikost

Tel. + 385 1 4866 128

Fax + 385 1 4866 100

e-mail: anselma.penava@mzoe.hr

Marko Trošić

Viši stručni savjetnik u Službi za bioraznolikost

Tel. + 385 1 4866 120

Fax + 385 1 4866 100

e-mail: marko.trosic@mzoe.hr

ZAVOD ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE

Služba za ekološku mrežu i održivost

korištenja prirodnih dobara

Radnička cesta 80/7

10000 Zagreb

www.mzoe.hr i www.haop.hr

Petra Kutleša

Voditeljica Odjela za strane vrste

Tel. + 385 1 5502 973

Fax + 385 1 4826 173

e-mail: petra.kutlesa@mzoe.hr

Sandra Slivar

Stručna savjetnica u Odjelu za strane vrste

Tel. + 385 1 5502 932

Fax + 385 1 4826 173

e-mail: sandra.slivar@mzoe.hr

dr.sc. Martina Cigrovski Mustafić

Viša stručna savjetnica u Odjelu za strane

vrste

Tel. + 385 1 4693 094

Fax + 385 1 4826 173

e-mail: martina.cigrovskiMustafic@mzoe.hr