Strojarska i prometna kolaVaradin

INTERPERSONALNO KOMUNICIRANJE

Uenik:Obes Tahab

Varadin,2015Sadraj:1.Uvod.......................................................................................................................................32.Neverbalna komunikacija........................................................................................................43.Karakteristike neverbalne komunikacije.................................................................................64.Verbalna komunikacija............................................................................................................75.Strah od kumuniciranja............................................................................................................96.Zakljuak................................................................................................................................107.Literatura................................................................................................................................11

21.Uvod:Interpersonalno komuniciranje bi se moglo definirati na nain kada bi ga usporedili sa drugim vidovima komunikacije. Uveliko ovisi o kojem broju ljudi se radi, koliko su oni fiziki bliski jedni drugima u toku komunikacije, koliko kanala je koriteno i da li je dolo do povratne informacije.

Interpersonalna komunikacija je proces komuniciranja izmeu dvoje (ili vie) ljudi, obzirom da na udaljenost mogu biti:

relativno male udaljenosti (licem u lice) poveane udaljenosti (dovikivanje s brda na brdo) generike (proirive) udaljenosti (telekomunikacija upotrebom komunikacijskih tehnologija)

U prouavanju komunikacije dolazimo do sljedeih karakteristika:1. Karakteristike neverbalne komunikacije 2. Razlike izmeu verbalne i neverbalne komunikacije 3. Utjecaj kulture i roda na neverbalnu komunikaciju 4. Funkcije za koje neverbalna komunikacija moe posluiti 5. Na koji nain odreene vrste neverbalne komunikacije opisane u ovom poglavlju funkcioniraju

32.Neverbalne komunikacije: Neverbalna komunikacija ima nekoliko vanih karakteristika: Za razliku od verbalne komunikacije, neverbalna komunikacija je uvijek prisutna kada se ljudi meusobno susreu te u mnogim situacijama u kojima oni nisu fiziki prisutni. Ima veliku vrijednost prenoenja informacija o drugima i jo mnogo informacija koje netko drugi nije htio namjerno otkriti. To je osobito korisno kod upuivanja na koji nain drugi misle o tebi i o odnosu, iako su neverbalne poruke mnogo vie od dvosmislene verbalne komunikacije.Iako je neverbalna komunikacija univerzalna neki imbenici oblikuju nain na koji smo se izrazili i razumjeli druge. Kultura oblikuje mnoge neverbalne postupke. Rod ima vrlo vanu ulogu u nainu na koji komuniciramo. Neverbalna komunikacija obavlja mnoge funkcije u odnosu na verbalne poruke. Moe ponoviti, upotpuniti i naglasiti izgovorene rijei. Ponekad moe zamijeniti govor. Moe regulirati razgovor. Moe osporavati izgovorene rijei ili ak zavarati druge.

Slika.1.Neverbalna komunikacija

4Postoje mnoge vrste neverbalne komunikacije, a one ukljuuju: Stav i pokrete Lice i oi Glas Dodir Fiziki izgled i privlanost Udaljenost i podruje Vrijeme Prostorno okruenje

Postoji velika razlika izmeu onoga to ljudi kau i onoga to osjeaju. Poznanik kae: "Volio bih da smo ponovno zajedno" na nain koji vas ostavlja da sumnjate u suprotno (Kako to znate?). Govornik pokuava pokazati samopouzdanje, ali se ponaa kao da eli vrisnuti (to vam to govori?). Pitate prijatelja to nije u redu i "ne" kao odgovor zvui uplje (Zato to ne zvui kao istina?).

53. Karakteristike neverbalne komunikacije:Naa kratka definicija samo nas uvodi u bogatstvo neverbalnih poruka. Moete pokuati s razumijevanjem njihove nadmoi tako da napravite jednostavan pokus. Provedite okvirno jedan sat unutar grupe ljudi koja pria jezik koji vi ne razumijete (takvu grupu moete pronai na odsjeku sveuilita namijenjenog stranim studentima u unaprijeenom jezinom razredu ili u etnikom susjedstvu). Va cilj je uvidjeti koliko informacija moete nauiti o ljudima koje promatrate drugaije, nego verbalne poruke koje oni prenose. Ovaj pokus e otkriti nekoliko karakteristika neverbalne komunikacije.

Postojanje neverbalne komunikacije: Tvoje promatranje u pokusu jasno pokazuje da i bez razumijevanja govora postoji mogunost uvida u tue osjeaje. Vjerojatno ste primijetili da su neki ljudi bili u urbi, dok su se drugi inili sretni, zbunjeni, povueni ili zamiljeni. Bit je u tome da ste i bez potvrenog iskustva bili u mogunosti prepoznati i u odreenom stupnju interpretirati poruke koje su drugi ljudi izrazili. U ovom poglavlju elimo izotriti vjetine koje ve imate i omoguiti vam bolje shvaanje rjenika neverbalnog jezika.

Neverbalno ponaanje ima komunikativnu vrijednost: Nadmoi neverbalne komunikacije dovode nas do njene druge karakteristike. Jednostavno je nemogue ne komunicirati neverbalno. Zamislite da ste primorani izbjegavati komunikaciju i poruke openito. to biste uinili? Zatvorili oi, gurnuli glavu u pijesak? Napustili prostoriju kao to slika na ovoj stranici prikazuje? Znaenje nekog neverbalnog ponaanja moe biti dvosmisleno, ali uvijek ima komunikacijsku vrijednost.

Neverbalna komunikacija je drugaija od verbalne komunikacijeNeverbalna komunikacija se razlikuje u nekoliko vanih naina od izgovorenog i napisanog jezika. Ove razlike donose nekoliko razloga za to zato se toliko vano usredotoiti na neverbalno ponaanje. Primjerice, dok su verbalne poruke uglavnom namjerne, neverbalni su znakovi esto nenamjerni i ponekad nesvjesni.

64.Verbalna Komunikacija:Verbalna komunikacija komunikacija koju pojedinac ostvaruje govorom (i pismom, kao zapisom govora).

Prenose se stajalita, upute, uvjerenja, ideje, osjeaji.Sastoji se od sluanja i govorenja.

Uspjenost verbalne komunikacije ovisi o: -onome tko prenosi informaciju -onome tko prima informaciju

Uspjena verbalna komunikacija: - to manje stranih rijei -reenice u slubenim susretima trebaju biti kratke -izbjegavati zamjenice ( oni, neki neke, to, prema ovome) -ne pretjerivati sa upotrebom pridjeva -prilagoditi se govoru sugovornika -ne govoriti samom sebi

Slika.2.Verbalna komunikacija7Naela verbalne komunikacije:

1. Znaenje je u ljudima, a ne u rijeima. 2. Znaenje je vezano uz kontekst. 3. Znaenje je kulturalno uvjetovano. 4. Rijei imaju denotativno i konotativno znaenje. 5. Verbalne poruke mogu biti direktne ili indirektne.

Slika.3.Verbalna komunikacija koritenjem moderne tehnologije

85.Strah od komunikacije:Strah od komunikacije karakterizira pretjerani strah osobe da e se osramotiti ili da e ispasti smijena u razliitim socijalnim situacijama. Naglaen je takoer strah te osobe da ju drugi promatraju. U podlozi ovog poremeaja obino se nalazi nisko samopotovanje ili strah od kritike. Najee se manifestira kao munina, drhtanje ruku, nagon za mokrenjem, strah od crvenjenja, a intenzitet simptoma ponekad moe biti takav da dovede do razvoja paninog napada. Ove smetnje u znatnoj mjeri ograniavaju svakodnevno funkcioniranje, a u pokuaju da se izbjegne osjeaj neugodnosti mogu se propustiti razliite stvari kao to su zapoinjanje emocionalnih relacija, prihvaanje novih zadaa ili promaknua, razliiti socijalni kontakti, itd.Uestalost ovog poremeaja varira od 3 do 13%, a podjednako esto je zastupljen kod ena i mukaraca. Obino se pojavljuje u kasnom djetinjstvu ili ranoj adolescenciji i ima tendenciju kroninog tijeka. Istraivanja su pokazala da su roditelji takvih osoba ee patili od paninog poremeaja. Kod generaliziranog tipa straha od komunikacije osoba ima strah od razliitih socijalnih situacija u kojima bi se mogla nai u sreditu pozornosti drugih ljudi, odnosno openito ima strah od komuniciranja s drugim ljudima. Moe biti prisutan i strah od autoriteta. Kod specifinog tipa straha komunikacije prisutan je strah od jedne ili nekoliko socijalnih situacija. Ukljuuje strah od kontakta s odreenim ljudima (npr. susret s osobom suprotnog spola ili s nepoznatim osobama), uzimanja hrane pred drugim ljudima, javnog nastupa ili govora, rukovanja, ispita i slino. Kako bi izbjegle osjeaj izloenosti pred drugima, takve osobe mogu izbjegavati odlaske na plau, u restorane ili openito boravak u veoj skupini ljudi. U svim ovim sitaucijama osoba ima osjeaj kao da svi gledaju u nju i procjenjuju je. U podlozi te nelagode je bojazan da e ih drugi ljudi odbaciti, ismijati ili negativno doivjeti. Dodatnu neugodnost predstavljaju tjelesni simptomi tjeskobe kao to su lupanje srca, drhtavica, suenje usta, znojenje, probavne smetnje, osjeaj smuenosti to moe dovesti do potpune "paralize". I nakon to zavri takva neugodna situacija osoba je i dalje zabrinuta i optereena analiziranjem detalja "to je sve krivo uinila i kako je drugaije mogla postupiti". Treina bolesnika sa strahom od komunikacije boluje od pridruene depresije. Strah od komunikacije moe se javiti i u sklopu paninog poremeaja. Alkoholizam (i openito ovisnost o psihoaktivnim tvarima) je takoer dvostruko ei nego u opoj populaciji jer se alkohol (i druga sredstva ovisnosti) esto koristi kao sredstvo oputanja u neugodnim situacijama. U lijeenju ovog poremeaja primjenjuju se psihoterapijske i farmakoterapijske metode. Korisne su metode relaksacije. Od medikamentozne terapije lijek prvog izbora su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Anksiolitici se daju privremeno, u akutnoj fazi bolesti. Koriste se takoer beta-blokatori koji se inae primjenjuju u lijeenju povienog krvnog tlaka, a u manjim dozama umanjuju osjeaj straha i njegove tjelesne manifestacije.

96.Zakljuak:Moje miljenje i zakljuak je taj da bi trebali spoznavati osnovnu znanost o komunuciranju, a razlog tome jest da bi razumjeli komunikaciju i pomogli ljudima, pogotovo onih koji imaju strah komuniciranja(uputiti ih na ljeenje). Trebali bismo biti u mogunosti:1. Prepoznati i opisati neverbalna ponaanja sebe i drugih. 2. Prepoznati neverbalna ponaanja koja se ponavljaju, zamjenjuju, nadopunjuju, naglaavaju, reguliraju i koja se suprotstavljaju verbalnim porukama. 3. Prepoznati emocionalnu i relacijsku dimenziju vlastitog neverbalnog ponaanja. 4. Podijeliti svoje tumaenje neverbalnog ponaanja drugih ljudi u okvirima kada je takva podjela prikladna.Komunikacija je vrlo bitna jer ona je glavni sporazumitelj osoba. Njome prenosimo informacije drugim osobama te djelimo ono to elimo podjeliti.

107.Literatura:1.Komunikacije http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije2.Neverbalna komunikacija http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije3.Socijalna fobija http://www.zdravobudi.hr/7442/socijalna-fobija4.Interpersonalno komuniciranje http://hr.wikipedia.org/wiki/Interpersonalna_komunikacija

11