Upload
dom-zdravlja-dr-ristic
View
231
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Interni časopis Doma Zdravlja "Dr Ristić" broj 10 Decembar 2008
Citation preview
JO[ jedan prelazak iz jedne u drugu kalendarsku godinu. Niko se ne
mo`e odupreti potrebi da sa~ini bilans prethodne godine i napravi plan
za narednu. Probleme bi svakako da zaboravimo, ali mnogo je toga {to
bi valjalo i da upamtimo, upakujemo i sa~uvamo za narednu godinu.
Dobra tradicija nas navodi da i sami sumiramo rezultate ili, bar izdvoji-
mo neke od doga|aja, va`nih za Dom zdravlja Dr Risti}, a, nadamo se,
upravo onih detalja iz na{eg rada, koji su zna~ili i na{im pacijentima.
Pre svega, ovim brojem na{eg internog ~asopisa obele`avamo dve godine
od po~etka njegovog izla`enja. Nadamo se i verujemo (a, za pravo nam
daju sve va{e kritike, pohvale i sugestije) da je ovakav na~in komunikacije
sa na{im pacijentima bio obostrano "pun pogodak". Na{i stru~njaci su na
jednostavan i prihvatljiv na~in pisali o bolestima dana{njice,informisali vas,
pre svega o preventivi, a potom i o savremenim na~inima le~enja.
Verujemo da su se mnogi na{i ~itaoci upravo posle nekih tekstova odlu~ili
da posete lekare i urade neophodne testove kako bi bili sigurni da im
zdravlje ne izmi~e kontroli. Samo jedan primer iz ovog broja potvr|uje
va`nost edukacije stanovni{tva da bi se spre~ile zna~ajnije komplikacije.
Zabrinjavaju}e veliki broj ljudi, obolelih od dijabetesa, nije dovoljno upoz-
nat sa zna~ajem nege stopala kod ovog oboljenja. Zvani~ni podaci Svetske
zdravstvene organizacije govore da se svakih 30 sekundi, negde u svetu,
nekome amputira noga zbog dijabetesa. A, preko 80 odsto amputacija bi
se izbeglo pravilnom negom stopala kod dijabeti~ara.
Stoga, i u narednim brojevima nastavi}emo da vas informi{emo, upozo-
ravamo i u~imo kako da donosite pravilne odluke o svom zdravlju. Jedna
od najzna~ajnijih je - redovan odlazak kod lekara, preventivno ili kada
osetite i najmanju tegobu.
Kad ve} sumiramo, `elimo da vas informi{emo o jo{ jednoj lepoj tradici-
ji u na{oj ku}i. Proteklu godinu smo iskoristili i za edukaciju na{ih lekara.
Izdvoji}emo primer dr Ane Georgijevi} Nenadi}, oftalmologa u DZ Dr
Risti}. Naime, svake godine Evropsko udru`enje oftalmologa dodeljuje
stipendije mladim oftalmolozima iz isto~noevropskih zemalja kako bi im
omogu}ili da steknu iskustvo na nekoj od referentnih zapadnoevropskih
klinika. Dr Ana Georgijevi} Nenadi} provela je dve nedelje u O~noj klin-
ici Univerzitetske bolnice u Helsinkiju i ~etiri nedelje u O~noj bolnici
"Moorfields" u Londonu. U Helsinkiju se upoznala sa projektom skrininga
i le~enja dijabeti~ne retinopatije, koje je u Finskoj posle desetogodi{njeg
iskustva rezultiralo smanjenjem broja onih, koji su izgubili vid zbog kom-
plikacija usled {e}erne bolesti za ~ak 25 odsto. Ovo zna~ajno iskustvo }e
svakako doprineti unapre|enju na{eg oftalmolo{kog odeljenja.
Na{i lekari i ostalo medicinsko osoblje u~estvovali su i na svim zna~ajni-
jim kongresima i stru~nim seminarima u zemlji i svetu. Od 60 lekara DZ
Dr Risti} danas je sedam specijalista na supspecijalisti~kim studijama, a
jedan lekar op{te prakse na specijalisti~kim studijama.
Tako|e, organizovali smo i u~estvovali i u nekim besplatnim akcijama.
Tako, povodom Svetskog dana dijabeta organizovali smo besplatan test
za ranu dijagnostiku dijabeti~ne neuropatije, u kome je u~estvovalo 60
obolelih od dijabeta. A, oko 120 sugra|ana pro{lo je besplatno testiranje
na okultno krvarenje u stolici. Kad znamo da je karcinom debelog creva,
posle karcinoma plu}a i dojke, naju~estalije oboljenje savremenog
~oveka (u Evropi svake godine od njega umire oko 10.000 ljudi) valja
podsetiti da ovaj pregled moramo redovno obavljati. U~estvovali smo i
na prvom de~ijem sajmu u Beogradu sa namerom da podsetimo na
zna~aj preventivnih pregleda jo{ u de~ijem uzrastu. Sve ove aktivnosti
finansijski je podr`ao Fond za javno zdravlje "Dr Milutin Risti}".
Dobra iskustva iz ove godine koristi}emo i u narednoj, a o svemu vas
informisati u na{em ~asopisu. Va{i predlozi su uvek dobrodo{li kako
bismo u narednoj godini bili jo{ bolji. REDAKCIJA
365 dana uz Vas
Sadr`aj broj X decembar 2008.
Za du{u i telo 3
Masa`a le~i i relaksira
Zima, zima, e pa {ta je... 4-5
Akutne virusne respiratorne infekcije
Kad jutro postane mora 6-7
Reumatoidni artritis, sistemska bolest
Krvni sudovi pod lupom 8
Primena ultrazvuka u neurologiji
Zagonetne vibracije 9
Oslabljenji sluh mo`e da se pobolj{a
^arobna Aladinova svetiljka 10-11
Kalendarske mene ne prijaju depresivnima
[tit u temelju zdravlja 12-13
Oboljenja {titaste `lezde
Higijena vida rane 14
Nega stopala kod dijabeti~ara
^udotvorni dah 15
Reanimacija vra}a `ivot
Redakcija11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38
Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764
www.dr-ristic.com
e-mail: zcentarªdr-ristic.com
Va{a pitanja mo`ete slati na:
casopisªdr-ristic.com
Dr Risti}
2
Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
RITAM @IVOTA
365 dana uz Vas Dr Risti}
Masa`a le~i i relaksira
Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
ZA DU[U I TELOFizikalna medicina
Blagotvorna za ko`u, krvotok, limfotok, kosti, mi{i}e i nervni sistem
DREVNO isceliteljsko ume}e - masa`a, od su{tinskog zna~aja je
za na{e fizi~ko, emocionalno i duhovno zdravlje, a blagotvorno
uti~e na osobe svih `ivotnih doba. U kombinaciji sa zdravom
ishranom i redovnim ve`banjem podsti~e pove}anje energije i
vitalnosti, relaksaciju i pobolj{anje op{teg zdravstvenog stanja.
U ~ovekovom organizmu ni{ta ne funkcioni{e odvojeno i
samostalno, ve} je sve usko me|usobno povezano. Masa`om tela
delujemo preko ko`e na organizam kao celinu. Prilikom masa`e
nadra`uju se receptori u ko`i i potko`nom tkivu - to je efekat
direktnog delovanja, a isto tako se indirektnim delovanjem,
odnosno refleksnim putevima, uti~e na bu|enje celog organizma.
Prema nameni, deli se na terapijsko - medicinsku, sportsku i
estetsku. Terapijsko -medicinska masa`a namenjena je le~enju
razli~itih oboljenja, naj~e{}e reumatskih, posebno onih iz grupe
vanzglobnog reumatizma, neurolo{kih oboljenja (neuralgije, neu-
ritisi…), kao i stanja nakon sportskih povreda. Mo`e se raditi i
relaks masa`a celog tela ili parcijalno pojedinih delova (nogu,
stopala, le|a, ruku, abdomena, grudnog ko{a, vrata i lica).
Bez obzira na tip masa`e njeno dejstvo je vi{estruko. Masa`om
ko`e {ire se ko`ni kapilari i limfni sudovi, otvaraju se pore znoj-
nih i lojnih `lezda, dolazi do bolje sekrecije, osve`enja ko`e i
potko`nog tkiva, do pove}ane elasti~nosti i regeneracije, a
smanjuju se o`iljci i bore. Masa`a je blagotvorna i za krvotok i
limfotok, jer se podsti~e bolja op{ta cirkulacija bez naprezanja
srca, ubrzava se protok limfe i tako uklanjaju nepo`eljne {tetne
materije iz organizma. Efekti masa`e su dobri i za skeletni sis-
tem, jer dolazi do bolje snabdevenosti kostiju hranljivim mater-
ijama i kiseonikom, smanjuje se uko~enost i bol u zglobovima, a
pove}ava njihova pokretljivost, otklanjaju se otoci. Masa`om se
deluje i na mi{i}ni sistem po{to dolazi do bolje ishrane mi{i}a,
smanjuje se zamor, bol i napetost, deluje na opu{tanje, istezanje
i ja~anje mi{i}a, odr`ava se elasti~nost samog mi{i}a i vezivnog
tkiva. Mi{i}i se br`e opu{taju masa`om nego odmaranjem.
Nervnom sistemu, tako|e, prija masa`a, jer smiruje, stimuli{e,
stvara zadovoljstvo i relaksaciju, pobolj{ava san, deluje direktno
preko ko`e i indirektno preko hipofize lu~enjem endorfina.
Svaka masa`a predstavlja jako dobru anti - stres terapiju, a time
i dobru preventivu kod svih psihosomatskih oboljenja.
Masa`a ima jednu od najzna~ajnijih uloga i u odstranjivanju
celulita. Kroz masno i vezivno tkivo neprestano kru`e voda, krv,
limfa, koje njima raznose kiseonik i hranljive materije, ~iste}i ga
od {tetnih materija. Promene nastaju kada je usporen proces
otklanjanja, kada organizam nije u stanju da se oslobodi od {tet-
nih materija. Masa`a kao metoda za re{avanje celulita ima za cilj
pobolj{anje krvotoka, vra}anje elasti~nosti i tonusa tkiva, te
stimulaciju izlu~ivanja otpadnih materija iz organizma. Posebno
poma`e onim delovima tela na koje se te{ko uti~e ve`banjem,
kao {to su unutra{nja strana kolena ili gornji spoljni deo bedara.
Zbog svih pozitivnih reakcija na kompletan organizam, jasno je
za{to je masa`a postala neizbe`an deo svakodnevnice, {to zbog
terapije, li~ne higijene, ili samo radi ~istog u`ivanja.
dr Milica Krsti},
spec. fizikalne medicine
3
AKUTNE virusne respiratorne infekcije su naj~e{}e bolesti
danas. Oboljevanje od akutnih respiratornih infekcija je u 30-50
odsto slu~ajeva razlog za odsustvovanje odraslih sa posla,
odnosno 60-80 odsto odsustvovanja dece iz {kole. Upotreba
antibiotika u le~enju akutnih virusnih respiratornih infekcija
predstavlja glavni razlog zloupotrebe ove kategorije lekova.
Poznato je vi{e od 200 razli~itih virusa iz osam razli~itih rodova,
koji su uzro~nici akutnih respiratornih infekcija: rinovirusi,
korona virusi, respiratorni sincicijalni virusi, virusi parainfluence,
adenovirusi, virusi influence A i B, enterovirusi, herpes simpleks
virusi. Najve}i broj ovih virusnih infekcija zahvata gornje, ali je
mogu}a i bolest donjih disajnih puteva u mla|im uzrastima i
odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. Bolesti, izazvane res-
piratornim virusima su podeljene u razli~ite sindrome kao {to
su: obi~na prehlada (nazeb), zapaljenje `drela (pharyngitis), krup
(laryngotracheobronchitis), zapaljenje sluzoko`e du{nika (tra-
cheitis), zapaljenje sluzoko`e bronha (bronchitis i bronchiolitis)
i zapaljenje plu}a (pneumonia). Svaka od ovih bolesti ima
odre|ene epidemiolo{ke i klini~ke karakteristike: npr. krup se
javlja isklju~ivo kod veoma male dece i ima karakteristi~an tok.
Neki tipovi respiratornih infekcija su verovatno povezani sa
odre|enim virusima: npr. nazeb sa rinovirusima, dok drugi
poga|aju epidemiolo{ki odre|ene grupe - npr. adenovirusi i res-
piratorne infekcije vojnika.
SAMO OBI^AN NAZEB
Ve}ina respiratornoh virusa ima sposobnost da uzrokuje vi{e od
jednog tipa respiratornih infekcija, a ~esto jedan bolesnik ima
simptome nekoliko razli~itih bolesti. Tako|e, klini~ki simptomi
infekcija, izazvanih ovim virusima su retko specifi~ni da bi
omogu}ili postavljanje uzro~ne dijagnoze samo na osnovu
klini~kih karakteristika, mada epidemiolo{ke okolnosti mogu da
uka`u na verovatno}u da je pre uzro~nik jedna grupa virusa, a
ne druga. Za postavljanje specifi~ne dijagnoze virusnih infekcija
treba se osloniti na laboratorijske metode.
Naj~e{}a manifestacija rinovirusnih infekcija je obi~na prehlada
(nazeb). U~estalost infekcije je ve}a kod male dece i opada sa
uzrastom. Javljaju se ~itave godine. Naj~e{}e, rinovirusnu infek-
ciju u porodicu unose pred{kolska i {kolska deca. U krugu
porodice i do 75 odsto inicijalnog oboljevanja je pra}eno
sekundarnim slu~ajevima bolesti, s najvi{om u~estalo{}u kod
mla|e bra}e i sestara. Rinovirusi se {ire direktnim kontaktom
sa sekretima disajnih puteva - "kaplji~ni" put infekcije. U
nekim slu~ajevima je mogu} i prenos preko ruku, a virusi se
mogu na}i i na povr{inama plasti~nih materija i do tri sata
nakon njihovog inficiranja, {to zna~i da i predmeti iz oko-
line obolelog mogu u~estvovati u preno{enju infekcije.
Virusi inficiraju povr{ne }elije disajnih puteva preko
odre|enih prijemnika na njihovoj povr{ini - receptora,
prodiru u }elije gde se razmno`avaju i dovode do razaranja }elija
i zahvatanja istim procesom susednih. Inkubacioni period (peri-
od od inficiranja do ispoljavanja klini~ke slike oboljenja) je
kratak, obi~no dan do dva. Izlu~ivanje virusa u spoljnu sredinu se
podudara sa po~etkom bolesti ili kratko vreme po{to se razviju
simptomi. Bolest po~inje curenjem nosa i kijanjem, udru`enim
sa otokom sluzoko`e nosa. Gu{a je bolna, a nekada je to i prva
tegoba. Mogu biti prisutni i glavobolja i malaksalost. Telesna
temperatura je obi~no normalna. Bolest traje ~etiri do devet
dana i spontano se povla~i bez posledica. Rinovirusi mogu da
pogor{aju astmu i hroni~nu opstrukcijsku bolest plu}a odraslih.
Komplikacije su i zapaljenja srednjeg uha i sinusa.
Dijagnoza rinovirusne infekcije se postavlja izolacijom virusa iz
ispirka nosa na kulturi tkiva. Le~enje obi~no nije neophodno.
Ako su simptomi nagla{eni, primenjuju se antihistaminici
(Klaritin, Aerius, Loratadin i sl.) ili nesteroidni antiinflamatorni
lekovi (Brufen, Diklofenak i sl.). Antibiotike treba koristiti samo
kod bakterijskih komplikacija. Pranje ruku, odr`avanje higijene
spoljne sredine, za{tita od uno{enja virusa, podizanje op{teg
imuniteta organizma, mogu pomo}i u smanjenju preno{enja
infekcije.
^UVAJTE BEBE
Korona virusne respiratorne infekcije su: obi~na prehlada ili
nazeb i sli~ne su rinovirusnim infekcijama. Inkubacioni period je
oko tri dana, a bolest obi~no traje {est-sedam dana. Terapijski
pristup je isti kao kod le~enja rinovirusnih infekcija. Respiratorni
sincicijalni virusi su vode}i uzro~nik respiratornih infekcija kod
male dece i glavni su uzro~nik bolesti donjeg respiratornog trak-
ta novoro|en~eta. Ove infekcije se javljaju {irom sveta kao epi-
demija u kasnu jesen, zimi i rano prole}e. Naj~e{}e oboleva
novoro|en~ad uzrasta do {est meseci. Kod starije dece i odraslih
ove infekcije su ~este, ali je bolest
bla`a nego kod novoro|en~eta.
Sindrom, sli~an obi~noj
prehladi je bolest, koja se
ZIMA, ZIMA, E PA [TA JE ...Bilo da je re~ samo o obi~noj prehladi, te`oj respiratornoj infekciji ili gripu
valja se obratiti lekaru i nikako posezati za lekovima "na svoju ruku"
Pulmologija Akutne virusne respiratorne infekcije
365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
4
naj~e{}e povezuje sa respiratornim sincicijalim virusima kod
odraslih. Te{ka bolest donjih respiratornih puteva sa zapaljenjem
plu}a mo`e da nastane kod starijih osoba (~esto onih koji `ive u
ustanovama za sme{taj odraslih) kao i kod bolesnika sa smanj-
enom otporno{}u organizma. ^est su uzro~nik bolni~kih infekci-
ja, tako da u epidemijama, pored dece se inficira i 25-50 odsto
osoblja u pedijatrijskim odeljenjima.
[irenje virusa me|u ~lanovima familije je tako|e ~esto. Ova
infekcija se prenosi bliskim dodirom sa inficiranom osobom ili
zara`enim predmetima iz okoline, odakle se prenosi na prednje
nozdrve ili ve`nja~e oka. Virusi se prenose i kaplji~nim putem.
Inkubacioni period je ~etiri do {est dana, a virus se izlu~uje oko
dve nedelje. Kod novoro|en~adi u 25-40 odsto slu~ajeva infek-
cija zahvata donji respiratorni trakt: zapaljenja plu}a, zapaljenja
sluzoko`e du{nika i broha (bronhitis i bronhiolitis.). Bolest
po~inje curenjem nosa, blago povi{enom temperaturom i blagim
op{tim simptomima (kijanje, ka{alj).
Ve}ina dece se oporavi za nedelju do dve. U te`im slu~ajevima
se javljaju: ote`ano i ubrzano disanje, te`ak poreme}aj razmene
gasova i na kraju zastoj disanja. Dijagnoza se postavlja: fizi~kim
pregledom, radiografijom plu}a i anamnesti~kim podacima o
sli~nim bolestima u okru`enju. Bolest je naro~ito te{ka kod pre-
vremeno ro|ene dece kao i dece sa uro|enim anomalijama srca
i plu}a. Kod odraslih, simptomi infekcije su nalik nazebu sa
curenjem nosa, gu{oboljom i ka{ljem. Od op{tih simptoma su
prisutni malaksalost, glavobolja i povi{ena temperatura. Kod
starih i osoba sa oslabljenim imunitetom respiratorni sencicijalni
virusi izazivaju infekcije donjih disajnih puteva, uklju~uju}i i te{ka
zapaljenja plu}a. Le~enje infekcija gornjeg respiratornog trakta
se svodi na ubla`avanje simptoma bolesti, kao i kod drugih virus-
nih infekcija. Kod te`ih infekcija donjih disajnih puteva primenju-
ju se: nadoknada te~nosti, aspiriranja sekreta, vla`ni kiseonik i
bronhodilatatori.
OPASNI KA[ALJ
Infekcije parainfluenca virusom su rasprostranjene u svetu.
Postoje ~etiri podtipa i oni uzrokuju infekcije u svim sezonama.
Tip 1 je naj~e{}i uzro~nik krupa kod dece. Tip 3 izaziva brionhi-
olitis i zapaljenje plu}a odoj~adi. Infekcija se prenosi kaplji~nim
putem i kontaktom sa inficiranim respiratornim sekretima.
Inkubacioni period je tri-{est dana. Zatim se javljaju kijavica,
gu{obolja, promuklost, ka{alj. Temperatura je povi{ena i
odr`ava se. Ka{alj je zvonak, nalik na lave` i mo`e da napreduje
do veoma ote`anog, ~ujnog disanja (stridor). Ve}ina dece se
brzo oporavi, ali mo`e do}i i do progresivnog su`enja disajnih
puteva sa te{kim poreme}ajima disanja i razmene gasova u
plu}ima. Ako se bolest komplikuje i razvijaju bronhiolitis i zapa-
ljenje plu}a, ka{alj se poja~ava i udru`en je sa sviranjem i pi{ta-
njem u grudima i kori{}enjem pomo}ne disajne muskulature.
Kod starije dece bolest je obi~no blagog toka, a donji respira-
torni trakt je retko zahva}en. Te{ke, produ`ene infekcije dece i
odraslih se vi|aju u stanjima smanjene otpornosti organizma.
Dijagnoza se ne mo`e postaviti samo na osnovu klini~ke slike.
Specifi~na dijagnoza se postavlja nalazom virusa u sekretima res-
piratornog trakta i brisu gu{e. Le~enje je kao i kod ostalih virus-
nih infekcija -simptomatsko. Specifi~ni antivirusni lekovi ne pos-
toje. Ako nastanu bakterijske komplikacije treba uklju~iti i
antibiotike. Bla`i oblici krupa se le~e mirovanjem i vla`enjem
vazduha. Te`i slu~ajevi se le~e bolni~ki. Korisna je i primena
glikokortokoidnih hormona u vidu aerosola. Jo{ nije prona|ena
efikasna vakcina protiv virusa parainfluence.
Adenovirusne infekcije su naj~a{}e kod odoj~adi i dece. Infekcija
se prenosi udisanjem virusa, prodiranjem virusa preko ve`nja~e
oka, a verovatno i preko prljavih ruku. Naj~e{}e se javljaju kijavi-
ce, faringokonjunktivalne groznice dece i akutne respiratorne
infekcije (naj~e{}e u vojnim kolektivima). Bolest karakteri{e jaka
gu{obolja i postepeno pove}anje temperature i do 39 (drugog ili
tre}eg dana). Gotovo uvek, prisutni su ka{alj i uve}anje limfnih
`lezda na vratu. Pregledom se uo~i crvenilo gu{e i krajnika, a
sumnja na zapaljenje plu}a obavezno zahteva i rendgenski pre-
gled plu}a. Adenovirusi ne izazivaju samo akutne respiratorne
infekcije ve} i druge bolesti (akutni prolivi, zapaljenje mokra}ne
be{ike sa krvarenjem, epidemijsko zapaljenje ro`nja~e i
ve`nja~e, zapaljenje sr~anog mi{i}a). ^esto izazivaju i te{ke
infekcije kod bolesnika sa oslabljenim imunitetom. Le~enje se
svodi na ubla`avanje simptoma bolesti, po{to specifi~ni
antivirusni lekovi ne postoje. @iva vakcina se sprovodi u vojnim
kolektivima. Danas se adenovirusi prou~avaju kao `ivi virusni
prenosioci za nastajanje vakcinalnih antigena za gensku terapiju.
dr Dragoljub Popovi},
spec. za plu}ne bolesti i tuberkulozu
> GRIP NEMA MILOSTI
Grip (influenca) je akutna respiratorna infekcija izaz-
vana virusom influence. Bolest zahvata gornje i/ili
donje partije respiratornog trakta i pra}ena je
povi{enom temperaturom, glavoboljom, bolovima u
mi{i}ima, op{tom slabo{}u, ka{aljem. Javlja se skoro
svake zime sa razli~itim stepenom rasprostranjenos-
ti i te`ine oboljenja, {to dovodi do masovnog obolje-
vanja i do pove}anog rizika, uglavnom plu}nih kom-
plikacija. Virus influence se ozna~ava kao A, B i C. Sa
izuzetkom poslednje dve decenije, globalne epi-
demije ili pandemije se de{avaju svakih 10-15 godina
i obja{njavaju se promenom strukture virusa (karak-
teristi~no za influencu A). Poreklo pandemi~nih soje-
va nije poznato. Influenca A epidemije po~inju naglo,
dosti`u maksimum za dve do tri nedelje i obi~no
traju jo{ dva do tri meseca, potom jenjavaju. Prvo {to
ukazuje na pojavu gripa me|u stanovni{tvom je
pove}an broj dece sa povi{enom temperaturom i
akutnom respiratornom infekcijom. Zatim se
pove}ava broj obolelih me|u odraslima. Na kraju se
pove}ava broj bolesnika sa zapaljenjem plu}a,
pogor{anjem zastojne sr~ane slabosti i pogor{anjem
hroni~ne opstrukcijske bolesti plu}a. Broj obolelih se
kre}e od 10 do 20 odsto op{te populacije. Influenca
B virus izaziva bolest, koja je manje ekstenzivna i
bla`a. Broj obolelih i smrtnost, koje uzrokuje grip su
jo{ uvek zna~ajni. Ve}ina osoba umrlih zbog gripa
imala je neko drugo osnovno oboljenje, koje se kom-
plikovalo u toku gripa (hroni~ne sr~ane, plu}ne i
bubre`ne bolesti, bolesti metabolizma).
365 dana uz Vas Dr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
5
JUTARNJA UKO^ENOST
Ipak, u ve}ini slu~ajeva, bolest se javlja bez nekog vidljivog povo-
da. Uglavnom ima spor, ali progresivan tok, a u re|im slu~ajevi-
ma javlja se veoma buran po~etak sa te{kom klini~kom slikom.
U po~etku, obi~no dominiraju nespecifi~ni simptomi tipa op{te
365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
6
Interna medicina
REUMATOIDNI artritis je hroni~na, progresivna, sistemska
zapaljenska bolest, koja prvenstveno napada zglobove, ali i
unutra{nje organe (plu}a, srce...). Dominantno bivaju o{te}eni
mali zglobovi {aka i stopala, ali mo`e biti zahva}en bilo koji
zglob, uklju~uju}i i ki~meni stub.
Bolest je ra{irena u celom svetu. Otprilike 0,5 % populacije
boluje od reumatoidnog artritisa, a u na{oj zemlji taj broj se
kre}e oko 35.000, od toga skoro 10.000 ima te`i oblik bolesti.
Uglavnom oboljevaju osobe srednje `ivotne dobi i to 3-4 puta
~e{}e `ene. Uzrok reumatoidnog artritisa nije poznat i za sada
se smatra da nastaje kao posledica genetske predispozicije i
infekcije, ali se ne isklju~uje i odre|ena uloga hormona i
izlo`enosti stresu. Pripada grupi autoimunih oboljenja, a lai~ki to
zna~i da iz nekog, za sada neutvr|enog razloga na{ imuni sistem
napada i uni{tava sam sebe. Iako se uglavnom javlja u starijem
`ivotnom dobu, od juvenilnog idiopatskog artritisa (koji je po
odre|enim osobinama sli~an reumatoidnom artritisu) oboljevaju
i deca. Kod mladih `ena ponekad se po~etak bolesti vezuje za
prethodnu stresnu situaciju, jaku infekciju, poro|aj ili poba~aj.
KAD JUTRO POSTANE MORA
Reumatoidni artritis, sistemska bolest
Uglavnom oboljevaju osobe srednje `ivotne dobi, a tri do ~etiri puta
~e{}e `ene. Reumatoidni artritis je do`ivotna bolest, a oboleli imaju
izra`enije tegobe no}u i izjutra
> [ETNJE I VE@BE
Sem lekova, nezaobilazna je i fizikalna terapija, ali
i svakodnevna umerena fizi~ka aktivnost (sem
{etnji obavezne su i dinami~ke ve`be, koje bi paci-
jent sam trebalo da izvodi kod svoje ku}e).
Preporu~uje se no{enje udobne obu}e sa anatom-
skim ulo{cima. U uznapredovaloj bolesti sa ispo-
ljenim deformitetima, dolazi u obzir i hirur{ko
le~enje (razli~ite endoproteze).
slabosti, bezvoljnosti, oslabljenog apetita ili nesanice. Tada je
te{ko posumnjati na reumatoidni artritis, jer na ovaj na~in mogu
po~eti mnoge bolesti, uklju~uju}i i depresiju ili sindrom hroni~nog
umora. Kasnije se javljaju bolovi i otoci u zglobovima, naj~e{}e u
{akama i stopalima, a potom i ose}aj jutarnje uko~enosti. Ona se
smatra jednim od najkarakteristi~nijih simptoma ove bolesti, traje
i po nekoliko sati, a popu{ta u popodnevnim satima kada se
bolesnik "razmrda i razgiba". Naredno jutro se opet pojavljuje i
pacijent se budi sa ose}ajem potpune uko~enosti, koja ide do
toga da ne mo`e da ustane iz kreveta. Karakteristika reuma-
toidnog artritisa, kao i ostalih zapaljenskih reumatskih bolesti je
bol koji je najja~i tokom mirovanja i posebno je izra`en no}u.
Bolesniku prija umerena fizi~ka aktivnost, jer se tegobe tada
ubla`avaju, za razliku od degenerativnog reumatizma gde pokret
poja~ava bol u zglobu, a odmor ga smanjuje.
Kako bolest napreduje, javljaju se razli~ite deformacije na
zglobovima, najvidljivije na prstima {aka i stopala. Zbog hroni~nog
zapaljenja zglobova i posledi~ne inaktivnosti javlja se atrofija
mi{i}a i osteoporoza. Sem na ko{tano zglobnom sistemu,
promene se javljaju i na ko`i u vidu potko`nih ~vori}a, potom na
srcu, plu}ima, bubrezima, nervnom sistemu, oku..., a to sve ~ini
klini~ku sliku te`om i zna~i lo{iju prognozu. Iscrpljeni svakod-
nevnim bolovima, posebno tokom no}i, pacijenti su stalno
umorni, bezvoljni, depresivni.
Me|utim, nema svaki pacijent, koji se `ali na bol i uko~enost u
zglobovima, reumatoidni artritis. Postoje i druge bolesti zglobo-
va, koje mogu podse}ati na ovo oboljenje. Bitno je {to ranije
postaviti dijagnozu, jer od toga naj~e{}e zavisi i bolja prognoza.
Sem samog pregleda i to najpre zglobova, rade se i laboratorijske
analize u kojima naj~e{}e postoji povi{ena sedimentacija eritroci-
ta (SE), pozitivan C reaktivni protein (CRP), anemija, a od nekih
specijalnih pretraga radi se reumatoidni faktor (RF), koji je
uglavnom pozitivan, mada i odre|eni broj potpuno zdravih ljudi
mo`e imati pozitivan RF, potom anti CCP antitela, itd. U samom
po~etku bolesti rendgenolo{ki nalaz je normalan, ali kako bolest
napreduje uo~avaju se karakteristi~ne promene na zahva}enim
zglobovima. Nuklearna magnetna rezonanaca mo`e pomo}i u
ranoj dijagnozi, ali se ova metoda u na{oj zemlji ne radi kao ruti-
nska dijagnosti~ka procedura.
Reumatoidni artritis je do`ivotna bolest. Mo`e biti bla`eg ili te`eg
toka i tipi~no prolazi kroz faze pobolj{anja i pogor{anja. Zbog
nastalih deformacija na zglobovima, bolesnici su ~esto
onemogu}eni da obavljaju svakodnevne aktivnosti tipa obla~enja
ili jela. Vremenom dolazi ~ak i do trajnog invaliditeta, a prema
nekim podacima polovina obolelih postaje nesposobna za rad u
roku od 3-10 godina od po~etka bolesti.
UPORNOST I TERAPIJA
Reumatolozi, koji se bave terapijom reumatoidnog artritisa,
generalno nisu zadovoljni dosada{njim na~inom le~enja. Osnovni
cilj jeste da se bolesniku ubla`e svakodnevni bolovi, da se zaustavi
dalja progresija bolesti i odr`i funkcionalnost ko{tano-zglobnog
sistema. Sa le~enjem bi trebalo zapo~eti {to ranije. Bazi~nu tera-
piju ~ine takozvani bolest modifikuju}i lekovi (BML). Lek prvog
izbora je svakako Metotreksat, a koriste se i antimalarici, sul-
fasalazin, soli zlata, itd. Svi ti lekovi su u izvesnoj meri opasni za
organizam i dugotrajno uzimanje pove}ava rizik od ne`eljenih
dejstava. Zbog toga je potrebna dobra saradnja lekara i pacijenta
i redovno pra}enje, kako pozitivnih tako i eventualnih ne`eljenih
efekata primenjene terapije. Sastavni deo terapije ~ine i analgeti-
ci (Paracetamol) i nesteroidni antiinflamatorni lekovi (Meloksi-
kam, Diklofenak, Nimesulid). U poslednjih 10-ak godina aktuelna
je biolo{ka terapija, a to su lekovi koji direktno deluju na imuno-
lo{ki sistem (T i B limfocite). Za sada daju zadovoljavaju}e rezul-
tate, mada i tu postoje velike razlike u terapijskom odgovoru
svakog pacijenta ponaosob. U visokorazvijenim zemljama ovi
lekovi se nalaze na pozitivnoj listi, jer su veoma skupi, ali je pro-
cenjeno da je isplativije ulo`iti u aktivno le~enje obolelih nego
kasnije socijalno zbrinjavanje osoba sa ispoljenim invaliditetom. U
na{oj zemlji zdravstveni fond odobrava sredstva samo za obolelu
decu i manji broj odraslih bolesnika, ali postoje indicije da }e u
budu}nosti taj broj biti ve}i.
Generalno, prognoza bolesti je nepovoljna. Pritom se ne misli na
smrtni ishod, ve} na nemogu}nost obavljanja svakodnevnih
poslova i potrebu za tu|om negom i pomo}i. Ono {to se ~esto
sre}e u svakodnevnoj lekarskoj praksi je da mnogi pacijenti
samoinicijativno prekidaju sa uzimanjem lekova, neki jer se pla{e
ne`eljenih efekata, neki jer im na primenjenu terapiju bude bolje
i smatraju da im lek vi{e nije potreban, a na`alost ima i onih koji
nisu u materijalnoj mogu}nosti da nabave odre|eni lek.
Zbog toga je veoma va`no da se izme|u lekara reumatologa i
bolesnika uspostavi dobar odnos zasnovan na poverenju. Lekar je
du`an da primeni najsavremeniju dostupnu terapiju, da bude uz
svog pacijenta, objasni koliko je va`no da uzima redovno lekove i
da svakodnevno ve`ba, i da mu pru`i volju da istraje u le~enju,
koje je do`ivotno. Najbolji rezultati se posti`u upravo kod onih
bolesnika gde je ostvarena saradnja lekara op{te prakse, reuma-
tologa, fizijatra, dijeteti~ara, fizioterapeuta i socijalnog radnika, a
sve to uz podr{ku i ljubav porodice obolelog.
dr Tatjana Jovi},
spec. interne medicine
7
365 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
>MO@E DA POMOGNE
Prema nekim istra`ivanjima, odgovaraju}i na~in
ishrane mo`e da pomogne. Tu se prvenstveno misli
na izbegavanje mesa, jaja, citrusa, belog {e}era i
kofeina, a forsiranje ribljeg ulja, integralnog pirin~a,
lisnatog povr}a, vo}a kao {to su tre{nje ili ananas i
`itarica. Trebalo bi te`iti idealnoj telesnoj masi.
Pu{enje je zabranjeno. Oboleli od reumatoidnog
artritisa ne bi smeli da se bave poslovima, koji se
obavljaju u vla`nim i neprovetrenim prostorijama.
@ene u reproduktivnom periodu bi trebalo da u zav-
isnosti od aktivnosti bolesti planiraju trudno}u.
8
VI[E decenija primena ultrazvu~ne dijagnostike u raznim grana-
ma medicine zauzima centralno mesto, pre svega zbog ~injenice
da se radi o efikasnoj, bezbednoj i relativno jeftinoj dijagnosti~koj
proceduri. Od uvo|enja u prakti~nu primenu pa sve do danas
ultrazvu~ni aparati su do`iveli veliki tehnolo{ki napredak, te
danas omogu}uju da se vizuelizuju ne samo grube strukturne
karakteristike organa, ve} i suptilni anatomski detalji, kao i
razli~ite funkcionalne osobine tkiva i organa.
Primena ultrazvuka u neurologiji po~ela je {ezdesetih godina
pro{log veka, kada je postalo jasno da promene na arterijskim
krvnim sudovima, koji odvode krv u mozak, igraju najzna~ajniju
ulogu u nastanku mo`danog udara. Danas je primena ultrazvu-
ka u dijagnostici cerebrovaskularnih bolesti i ne samo njih neza-
obilazna procedura, koja i dalje potvr|uje da je visoko efikasna,
bezbedna i ne{kodljiva za pacijenta i u pore|enju sa drugim
dijagnosti~kim procedurama relativno jeftina.
VENSKA MAPARe~ je o dijagnosti~koj, ultrazvu~noj metodi, baziranoj na tzv.
Doplerovom efektu, odnosno fizi~kom principu, koji omogu}ava
da primenom ultrazvuka odredimo brzinu protoka krvi u krvnim
sudovima. Dopler ultrazvuk magistralnih krvnih sudova vrata
omogu}uje da vrlo detaljno sagledamo strukturne karakteristike
krvnih sudova vrata, zatim da u realnom vremenu prika`emo
protok krvi kroz njih, kao i da izmerimo sve bitne karakteristike
protoka, kao {to su brzina ili otpor protoku.
Magistralni krvni sudovi vrata su: zajedni~ka karotidna arterija
(ACC), unutra{nja karotidna arterija (ACI), spoljna karotidna arter-
ija (ACE), vertebralna arterija (AV) i unutra{nja jugularna vena (VJI).
Zajedni~ka karotidna arterija nastaje iz krvnih sudova koji direk-
tno izlaze iz srca i ona se ra~va u unutra{nju i spolja{nju karotid-
nu arteriju. Unutra{nja karotidna arterija je klju~ni krvni sud koji
ulazi u lobanju i daljim grananjem daje krvne sudove, koji ishran-
juju i samo mo`dano tkivo. Spoljnja karotidna arterija snadbeva
krvlju strukture glave, van unutra{njosti lobanje i nema klju~ni
zna~aj u snadbevanju mozga krvlju. Pomo}u Dopler UZ krvnih
sudova vrata mo`emo precizno odrediti pravac pru`anja krvnog
suda, utvrditi da li ima nekih anomalija te vrste, kao {to su savi-
janje arterije pod o{trim uglom, vi{estruki pregibi arterija, kao i
uvrtanje arterija. Navedene anomalije mogu i ne moraju imati
zna~aja za protok krvi kroz ove krvne sudove, {to tako|e
mo`emo potvrditi ili isklju~iti ovom dijagnosti~kom procedurom.
Dopler UZ krvnih sudova vrata mogu}e je precizno odrediti
pre~nik krvnog suda, a ono {to je mo`da njegova najzna~ajnija
uloga jeste mogu}nost vrlo precizne analize same strukture zida
krvnog suda. Zid arterijskog krvnog suda je sastavljen iz tri sloja.
Unutra{nji sloj ili intima sastoji se iz prakti~no jednog sloja }elija,
koje ~ine endotel. Ovaj sloj je najva`niji kako u strukturnom tako i
u funkcionalnom smislu. Srednji sloj ili medija sastoji se od mi{i}nih
i elasati~nih vlakana. Spoljni sloj ili adventicija je sloj koji se sastoji od
vezivnog tkiva. Unutra{nji i srednji sloj zajedno ~ine intimomedijal-
ni kompleks (IMK), ~iju debljinu mo`emo meriti ultrazvukom.
BEZBOLNO, A PRECIZNODebljina IMK je klju~ni pokazatelj naperedovanja procesa arte-
rioskleroze krvnih sudova uop{te, pa tako i magistralnih krvnih
sudova vrata. IMK normalno postaje deblji kako osoba stari, ali
postoje dozvoljene granice za odre|enu `ivotnu dob, unutra
kojih treba da se kre}e debljina IMK. Ukoliko je IMK ve}i od
dozvoljenog, to je ve}i rizik od iznenadnih vaskularnih akcide-
nata, kao {to su sr~ani ili mo`dani udar.
Drugi klju~ni aspekt upotrebe Doplera UZ magistralnih krvnih
sudova vrata u analizi strukture zida arterijskih krvnih sudova je
mogu}nost otkrivanja fokalnih zadebljanja zida krvnog suda, ili
arteriosklerotskih plakova, koji predstavljaju posledicu uznapre-
dovalog procesa arterioskelroze, odnosno velikog nakupljanja
masti i drugih {tetnih supstanci u zidu krvnog suda. Ovom dijag-
nosti~kom procedurom mo`e se precizno definisati veli~ina
arteriosklerotskog plaka, i procenta do koga taj plak su`ava sam
krvni sud, {to je od klju~nog zna~aja u proceni daljeg tretmana,
odnosno opredelenja za dalje konzervativno, odnosno medika-
mentozno le~enje ili pak za hirur{ko le~enje.
Kriterijum, koji opredeljuje lekara da pacijenta po{alje na dalje
hirur{ko le~enje je postojanje su`enja pre~nika krvnog suda
plakom za vi{e od 70%, pri ~emu se na mestu su`enja i oko
njega konstatuju i promene protoka krvi, za koje se zna da su od
zna~aja za celokupan protok krvi u mozgu. Postojanje su`enja u
manjem procentu zahteva medikamentozno le~enje, te
redovne kontrole neurologa i laboratorijskih parametara, pre
svega nivo masno}a u krvi. Druge klju~ne karakteristike arte-
riosklerotskog plaka, koje defini{emo Dopler UZ su struktura,
izgled povr{ine i postojanje eventualnih komplikacija samog
plaka, kao {to su krvarenje u plaku ili pukotina, odnosno ruptura
povr{ine, {to predstavlja znake tzv. nestabilnosti plaka i tako|e
indikaciju za hitan pregled vaskularnog hirurga i eventualan
hirur{ki tretman.
Upotreba Dopler UZ krvnih sudova vrata smatra se nezaobi-
laznom procedurom u dijagnosti~kom postupku kako kod osoba
koje nemaju simptome neurolo{ke bolesti, ali imaju faktore
rizika za cerebrovaskularnu bolest (pu{enje, pove}ane masno}e
u krvi, pove}an krvni pritisak, gojaznost, {e}erna bolest, sr~ane
bolesti), tako i kod osoba, koje su imale ili imaju neurolo{ke
tegobe kao {to su: prolazna slabost ili trnjenje jedne strane tela
u trajanju manjem od jednog sata, prolazni gubitak vida na jed-
nom oku, vrtoglavica, nestabilnost pri stajanju i hodu, nesvestica,
gubici svesti. Tako|e, primena ove dijagnosti~ke metode se save-
tuje kod osoba koje imaju novonastale glavobolje, posebno jedne
polovine glave, zatim povrede ili udarce u vrat i prisustvo pulsir-
aju}ih masa u vratu, te zujanje u u{ima. Dopler UZ magistralnih
krvnih sudova vrata slu`i nam i za pra}enje ve} ranije dijagnos-
tikovane arteriosklerotske bolesti karotidnih krvnih sudova. U
zavisnosti od stepena su`enja krvnih sudova kontrolni pregledi
Dopler UZ metodom obavljaju se u periodima od 6 do 24 mese-
ca. Primenju je se, tako|e i u preoperativnoj pripremi za ve}e
hirur{ke intervencije na srcu i krvnim sudovima.
Jo{ jednom treba naglasiti da se radi o ne{kodljivoj, bezbolnoj,
neinvazivnoj proceduri, koja je visoko pouzdana u navedenim
indikacijama, pri ~emu je cena pregleda relativno jeftina u
pore|enju sa drugim dijagnosti~kim metodama.
dr Miodrag Manigoda, spec. neurologije
Neurologija
Dopler ultrazvuk magistralnih krvnih sudova vrata daje detaljnju sliku protoka krvi kroz njih
KRVNI SUDOVI POD LUPOM
Primena ultrazvuka u neurologiji
365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
9
ORL
O{te}enje sluha ne mora da bude trajno. Ve}ini nagluvih osoba se sluh mo`e
pobolj{ati hiru{kom intervencijom. Mali slu{ni aparati - velika pomo}
ZAGONETNE VIBRACIJE
Oslabljeni sluh mo`e da se pobolj{a
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
^ULO sluha ima jednu od najva`nijih uloga u prilago|avanju ~oveka
spoljnoj sredini. Danas se zna da je 17 odsto ukupnog stanovni{tva
pogo|eno lak{im ili te`im oblicima o{te}enja sluha, a zahteva
pobolj{anje sluha ili slu{ni aparat (dve tre}ine pripada tzv. stara~kim
nagluvostima usled degenerativnog propadanja ~ula sluha).
Uporedo sa slu{nim o{te}enjima mogu se javljati i o{te}enja ~ula
za ravnote`u pra}ena vrtoglavicama. O{te}enje sluha mo`e da
ima i novoro|en~e, koje se sa tim hendikepom ra|a (genetska
o{te}enja), a sva kasnije nastala o{te}enja nazivamo ste~enim.
Uro|eno o{te}en sluh kod deteta mora se dijagnostikovati na
vreme kako bi se {to pre po~elo s odgovaraju}im le~enjem, tj.
kako bi se omogu}io normalan razvoj i u~enje govora.
Kada govorimo o o{te}enjima sluha moramo re}i da nije svako
o{te}enje sluha trajno, ve} da ono mo`e biti i prolaznog karak-
tera. Do o{te}enja mogu dovesti kako bolesti samog uha tako i
procesi u njegovoj okolini ili ponekad neka druga oboljnenja
organizma (dijabetes). Bolesti uha mogu zahvatiti sva tri njegova
dela tj. spolja{nje, srednje i unutra{nje uho, a spram toga koje je
od njih zahva}eno razlikujemo konduktivna ili sprovodna i sen-
zorineuralna ili perceptivna o{te}enja sluha. Senzorineuralna
o{te}enja se dele na periferna i centralna, a periferna dalje na
kohlearna i retrokohlearna. Tako|e, o{te}enja sluha mogu
biti i psihogena. Ova podela je va`na, jer tip o{te}enja
diktira vrstu tretmana, koji }emo u terapiji sprovesti,
a pogotovo odre|uje prognozu i ishod le~enja.
Senzorineuralna o{te}enja su u najve}em broju
slu~ajeva nepovratna {to zna~i da se ni sa pre-
duzetim metodama le~enja sluh nikada
ne}e vratiti na nivo pre o{te}enja.
Manje ili ve}e o{te}enje sluha mogu
da izazovu: zapu{enost u{nog
kanala cerumenom ili u{nom
smolom, upale spolja{njeg u{-
nog kanala bakterijske ili glji-
vi~ne prirode, upale srednjeg
uha, strana tela u spolja-
{njem slu{nom hodniku,
katar tube ili o{te}ena fun-
kcija Eusta-hijeve tube, a
kod dece moramo uvek
misliti i na mogu}i sekre-
torni otitis sa nakupljanjem
`ilavog sekreta u predelu iza
bubne opne. U re|e uzroke,
ali na koje uvek moramo misliti,
ubrajaju se uro|ene anomalije uha,
povrede i tumori.
Konduktivna o{te}enja sluha mogu nasta-
ti kao posledica za~epljenosti u{nog
kanala ili zapaljenja, a neretko i zbog
rupture ili prskanja bubne opne. Tako|e se ova vrsta o{te}enja
javlja i kod upalnih procesa srednjeg uha, ali i kod nekih nezapal-
jenskih oboljenja srednjeg uha kao {to je otoskleroza. Ova stanja
se obi~no mogu korigovati, lekovima ili hirur{ki. Kod ove vrste
o{te}enja npr. bolesnik ~uje telefon sasvim dobro i nikada ne}e
sasvim da ogluvi.
Senzorineuralna o{te}enja sluha mogu biti posledica poreme}aja
u cirkulaciji ili pritiska te~nosti u unutra{njem uhu ili nastaju zbog
poreme}aja u transmisiji nerva. Ona ~esto dovode do gluvo}e i
ne mogu se korigovati. Ovi pacijenti tvrde da ~uju, ali da slabije
razumeju o ~emu se govori.
U dijagnostici o{te}enja sluha pored obavezne anamneze koris-
timo testove zvu~nim vilju{kama, tonalnu liminarnu audiometri-
ju, tonalnu supraliminarnu audiometriju, govornu audiometriju,
timpanometriju, test kohleostapedijalnog refleksa, auditivne
evocirane potencijale i otoakusti~ke emisije. Le~enje mo`e biti
medikamentozno, hirur{ko ili kombinovano.
Ve}ini nagluvih osoba se sluh mo`e pobolj{ati hirur{kom inter-
vencijom. Ona se mo`e primeniti kod razli~itih bolesti srednjeg
uha (sekretorni otitis, hroni~na zapalje-
nja srednjeg uha, povrede), zatim kod
nekih uro|enih malformacija (atrezija
ili potpuna neprohodnost spolja{njeg
slu{nog hodnika). Na kraju, pre-
ostaje primena slu{nog aparata.
Primenu slu{nog aparata prati
obuka: ~itanje govora, slu{ni tre-
ning, konverzacija i pobolj{avanje
govora uz uputstva za kori{}enje
slu{nog pomagala. Dana{nji slu{ni
aparati predstavljaju vrhunac tehni-
~kog dostignu}a, nose se u slu{nom
kanalu (kanalni), ugra|uju se u ram
nao~ara ili se nose iza uha. Kod totalnih
gluvo}a se preporu~uje operativno le~enje
- kohlearna implantacija, koja se kod nas
uspe{no sprovodi u vi{e zdravstvenih cen-
tara.
Kada govorimo o budu}nosti ona je svakako
vezana za biolo{ke metode regeneracije
unutra{njih senzornih }elija Kortijevog organa.
Rano otkrivanje o{te}enja (posebno kod dece)
je uslov uspe{ne rehabilitacije, resocijalizacije i
integracije u normalno okru`enje, pa se u
svetu, a u poslednje vreme i kod nas, insistira na
skriningu o{te}enja sluha jo{ u porodili{tu.
dr Milena Pavlovi},
speci. otorinolaringologije
NAGLE vremenske i temperaturne promene, hladno}a, vetrovi,
magle...Tmurno vreme izaziva neraspolo`enje i deluje negativno,
kako na hroni~ne bolesnike, tako i na sasvim zdrave ljude.
Vremenske promene te{ko podnose i psihi~ki labilne osobe i neu-
roti~ari, {to mo`e dovesti do manifestacija pove}ane agresije,
depresije i smanjene koncentracije. Prilagoditi se vremenskim
promena nije uvek lako. Promene godi{njih doba za organizam
predstavljaju stres koji, sre}om, ipak mo`ete prevladati: pravilnom
i umerenom ishranom, redovnom i umerenom fizi~kom
aktivno{}u, dovoljnom koli~inom kvalitetnog sna...Jo{ nije sasvim
potvr|en razlog za promene u skladu sa godi{njim dobima, ali
nau~nici veruju da je veoma va`na izlo`enost svetlosti, jer sve
ukazuju na to. Upravo bi na tome mogla biti zasnovana prevencija.
365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
10
Psihologija Kalendarske mene ne prijaju depresivnima
^AROBNA ALADINOVA SVETILJKA
> HORMON SRE]EKanadski nau~nici otkrili su da, u zavisnosti od godi{njih
doba, ljudski mozak prolazi kroz faze sa razli~itim
nivoima hormona sre}e (serotonina). Veruju da to
obja{njava zbog ~ega se sa kra}im danima i
raspolo`enje menja na gore. Ovo je jedno od prvih
istra`ivanja ove vrste i daje nadu da }e biti obja{njene
promene kod normalnog i patolo{kog pona{anja.
Pokazano je da je u jesen i zimu u organizmu zna~ajno
vi{i nivo proteina, koji uklanjaju serotonin - klju~an u
regulaciji raspolo`enja i sna.
Isrpljenost, umor,
gubitak energije,
bezvoljnost i apatija, sig-
nali su hroni~nog umora
iza kojeg se ~esto krije
depresija. Godi{nja
doba odre|uju intezitet
depresije. Unesite
svetlost u dom, {etajte,
obojite zidove toplim i
svetlijim bojama
Iscrpljenost, umor, gubitak energije, bezvoljnost i apatija, signali
su hroni~nog umora iza kojeg se ~esto krije depresija. Depresija
je jedna od najranije opisanih bolesti u istoriji medicine, postoji
skoro onoliko koliko i samo ~ove~anstvo. Me|utim, dana{nji
~ovek je daleko depresivniji nego njegovi preci, stoga se ~esto za
depresiju ka`e da je ona bolest savremenog doba. @ene su ~e{}e
depresivne u odnosu na mu{karce, verovatno, zbog postojanja
razli~itih mehanizama kontrole i eliminacije negativnih ose}anja i
energije. Po procenama Svetske zdravstvene organizacije ovo je
zdravstveni problem broj dva kod `ena, ~etvrti zdravstveni prob-
lem u ~itavoj populaciji, a prvi na listi psihi~kih poreme}aja.
Istra`ivanja su pokazala, kao i praksa, da postoje razli~iti oblici i
intenziteti depresije, koji su usko povezani sa godi{njim dobima.
Otuda, ~esto govorimo o jesenjim depresijama.
Promenu godi{njih doba, ako `ivite na ovim prostorima, ne
mo`ete izbe}i. Preostaje vam, jedino, da svoj organizam
pripremite na promene, koje ta godi{nja doba sa sobom donose,
kako biste lak{e prevladali stres.
Uzimaju}i u obzir nau~na istra`ivanja (Kanada, SAD, Austrija,...) i
njihove rezultate, evo nekoliko preporuka: Svakog dana
provedite bar 20 minuta izlo`eni dnevnoj svetlosti (na
otvorenom). U stanu promenite zavese i postavite one koje bolje
propu{taju dnevnu svetlost. Name{taj u dnevnoj sobi razmestite
tako da kada se odmarate budete {to bli`i izvoru dnevne svet-
losti. U toku rada i u~enja poku{ajte da {to vi{e koristite dnevno
svetlo. Ako kre~ite stan, zidove obojte toplijim i svetlijim bojama,
ili bar ih osve`ite detaljima veselih i toplih boja (tapiserije, slike...).
Dan zapo~nite sa nekoliko minuta laganog istezanja uz otvoren
prozor i udisanje sve`eg vazduha. Svakog dana na|ite vremena za
kratku {etnju, koju }ete zapo~eti laganim hodom, potom blago
ubrzanim i opet laganim hodom, vode}i ra~una o svojim
hroni~nim tegobama. Za smanjenje faktora rizika preporu~uje se
od 30-60 minuta svakodnevne fizi~ke aktivnosti. Kada god ste u
prilici, koristite stepenice umesto lifta, bicikl umesto automobila.
Autogeni trening obuhvata seriju "mentalnih" ve`bi, koje prate
blage pokrete tela (samo do granice prijatnosti), koje su namenje-
ne mi{i}noj relaksaciji. Relaksacija doprinosi smanjenju napetosti,
straha, strepnje i psihosomatskih tegoba, ali i postizanju bolje
koncentracije i spremnosti za radne aktivnosti. Psihosomatske
tegobe se javljaju kao posledica stalnog izlaganja organizma stre-
su i predstavljaju na~in telesnog reagovanja na stres. Naj~e{}e
tegobe ove vrste su: glavobolje, nesanice, izmenjen ritam rada
srca (tahikardije, aritmije...), gu{enja (poreme}en ritam disanja),
stoma~ne tegobe (gastriris).
Planirajte bar jednom nedeljno da odete na kra}i izlet negde u
prirodu. U stanu vodite ra~una o temperaturi vazduha (da ne
bude pretoplo), provetravajte {to ~e{}e (vi{e nego leti) prostori-
je u kojima boravite.
Pravilna ishrana je, tako|e, va`na. Izbegavati jako za~injenu
hranu, koristiti blagu i ne previ{e kalori~nu hranu, podeljenu u
najmanje pet obroka. Doru~ak nikako ne smete "zaboravljati", to
je obrok koji je neophodan svakom organizmu, bez obzira na
njegove dalje aktivnosti. Jedite lagano, u malim zalogajima i dobro
sa`va}ite hranu. U ishrani koristite {to vi{e sve`eg vo}a i povr}a,
jer bogatstvo vitamina smanjuje rizike od infekcija, pove}eva imu-
nitet organizma, kako fizi~ki tako i psihi~ki. Vodite ra~una i o
unosu te~nosti - najmanje 2 - 2,5 litre tokom dana.
Svakom organizmu je potreban kvalitetan i optimalan san (6-8
sati). Preporu~uje se lak{i obrok najmanje dva sata pre odlaska u
krevet, izbegavanje alkohola, kofeina i jako za~injene i slatke
hrane. Pre odlaska u krevet preporu~uje se lagana fizi~ka
aktivnost, jer se kroz fizi~ki napor izbacuje negativna energija, pa
se organizam lak{e uvodi u san.
Tmurne, ki{ovite, maglovite i vetrovite dane provodite bave}i se
nekim hobijem, rade}i neobavezne stvari, koje vas ~ine sre}nim.
Slu{ajte muziku, koja vam podi`e raspolo`enje i skre}e tmurne
misli na lepe doga|aje iz `ivota.
Kad uspe{no prevladate i prebrodite krizu jesenjih depresija,
~eka vas nova promena - zima. Zimi je organizam podlo`niji
napadima bakterija i virusa, infekcija i zaraza se brzo {ire zato {to
mnogo vremena provodimo u zatvorenim prostorijama u
bliskom kontaktu sa ljudima. Primenite tehnike, koje ste koristili
i tokom jeseni. U`ivaje u belini snega i zimskim sportovima, uz
tople i osve`avaju}e napitke.
Milica Petrovi}, psiholog
11
365 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
> DRU@ITE SE!
Trudite se da {to manje vremena provodite sami,
budite u okru`enju ljudi, koji su vam dragi. Ako ste
pak sami, organizujte svoje vreme tako da {to manje
vremena provodite sami u stanu i posmatrajte svoj
sama~ki `ivot sa one vedrije strane, jer "svaka
medalja ima i sjajnu i lo{u stranu".
> SAVET PLUS
Zatvorite o~i i zamislite medaljon sa dva lica: na jed-
noj strani {arenilo toplih boja, koje se prepli}u i
dopunjuju, sa odsjajem ranijih i zra~kom budu}ih
boja i dana - na drugoj strani tmurne, nejasne,
hladne i odbojne boje sa asocijacijama na neprijat-
nost i neizvesnost. Odaberite svoju stranu medalje!
[TITASTA ̀ lezda je najve}a endokrina ̀ lezda u na{em organizmu.
Ima izgled {tita ili leptira i sme{tena je na prednjoj strani vrata,
ispred du{nika, izme|u krikoidne hrskavice i suprasternalne jame.
[titasta `lezda stvara i sekretuje hormone tiroksin (T4) i tironin
(T3), koji reguli{u metabolizam svih ostalih tkiva u telu.
Parafolikularne ili C - }elije {titaste `lezde lu~e hormon kalcitonin,
koji u~estvuje u homeostazi kalcijuma u organizmu.
Svaka }elija i tkivo u na{em organizmu zavise od tiroidnih hor-
mona. Hormoni {titaste `lezde uti~u na rast i sazrevanje,
pove}avaju bazalnu potro{nju kiseonika i stvaranje toplote,
pove}avaju sintezu proteina, pove}avaju minutni volumen srca,
ubrzavaju razgradnju masti i smanjuju njihovu koli~inu u telu.
Tiroidni hormoni imaju klju~nu ulogu u razvoju nervnog sistema,
podsti~u budnost, pove}avaju osetljivost na razli~ite stimuluse,
uti~u na ose}aj gladi, pam}enje i sposobnost u~enja, kao i na nor-
malan emocionalni tonus. Tako|e, imaju va`nu ulogu u reproduk-
ciji mu{karca i `ene i na odr`avanje normalne trudno}e. Uti~u na
rast i razvoj mozga u fetalnom periodu i tokom prvih godina
`ivota. Nedostatak tiroidnih hormona u ovom periodu mo`e da
dovede do mentalne zaostalosti (kretenizma).
365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
12
[TIT U TEMELJU ZDRAVLJA
Endokrinologija Oboljenja {titaste `lezde
Hormoni {titaste `lezde uti~u na rast i
sazrevanje, pove}avaju sintezu proteina,
ubrzavaju razgradnju masti, imaju klju~nu
ulogu u razvoju nervnog sistema …
Organizmu ne prija ni smanjen ni uve}an
rad `lezde
JOD "MERI" @LEZDU
Struma ozna~ava svako uve}anje {titaste `lezde. Ovo uve}anje
mo`e biti pra}eno njenom smanjenom, normalnom ili pove}anom
funkcijom. Tako|e, {titasta `lezda mo`e biti uve}ana difuzno (u
celini) ili nodozno ({to podrazumeva postojanje jednog ili vi{e
~vorova u {titastoj `lezdi).
Naj~e{}i poreme}aj rada ove `lezde jeste hipotireoidizam, koji
nastaje kada {titasta `lezda ne proizvodi dovoljno hormona. Mo`e
nastati usled poreme}aja u samoj `lezdi ili poreme}aja nadzornih
mehanizama u vi{im strukturama mozga (hipofiza, hipotalamus).
Naj~e{}i uzrok nastanka primarne hipotireoze jeste hroni~ni
autoimuni (Hashimoto) tireoiditis. Nastaje kao posledica
o{te}enja }elija {titaste `lezde imunolo{kim mehanizmima (kada
porema}aj imunolo{kog sistema organizma uzrokuje napadanje
sopstvenog tkiva). U ovom slu~aju mo`e do}i do pove}anja ili
smanjenja {titaste `lezde (atrofije). Drugi uzroci hipotireoze su
hirur{ko odstranjenje `lezde, le~enje radioaktivnim jodom ili spo-
lja{nje zra~enje u bolesnika sa tumorom glave i vrata.
I manjak i vi{ak joda mogu uzrokovati hipotireozu. Manjak joda je
naj~e{}i uzro~nik hipotireoze {irom sveta, posebno u planinskim
podru~jima. Lekovi mogu uzrokovati hipotireozu, kao {to su meti-
mazol, propiltiouracil (koji se koriste u terapiji hipertireoze),
amiodaron, interferon alfa. Infiltrativne bolesti, kao {to su fibroz-
na upala {titaste `lezde, hemohromatoza, sklerodermija,
amiloidoza, sarkoidoza mogu biti uzroci hipotireoze.
Hipotireoza kod nekih osoba ne dovodi do pojave simptoma, a
kod nekih su simptomi jako izra`eni. Naj~e{}e se javljaju umor,
malaksalost, usporenost, bezvoljnost, emocionalna labilnost,
pospanost, nepodno{enje hladno}e, zaboravnost, te{ko}e sa kon-
centracijom, depresija, slabiji apetit, porast u telesnoj te`ini. Ko`a
je bleda, suva, zadebljala. Kosa opada, javlja se blago oticanje oko
o~iju i periferni edemi. Pacijenti mogu imati usporen rad srca,
blagu hipertenziju i porast nivoa holesterola u krvi, oslabljen sluh,
zatvor, poreme}aj menstruacionog ciklusa.
Pri sumnji na hipotireozu obavlja se merenje nivoa TSH i slo-
bodnog tiroksina u krvi. TSH je tireostimuli{u}i hormon koga lu~i
hipofiza, koji, kako ime ka`e, stimuli{e proizvodnju hormona
{titaste `lezde. Predstavlja najosetljiviji test i kada je povi{en
ukazuje na hipotireozu. Bolesnici, koji imaju hroni~nu hipotireozu
zahtevaju do`ivotno le~enje sinteskim tiroksinom.
HORMON, KOJI DONOSI MIR
Hipertireoza ili poja~ana funkcija {titaste `lezde se mo`e javiti u
bilo kom `ivotnom dobu, naj~e{}e izme|u 20-50 godine `ivota,
~e{}e u `ena. Naj~e{}i uzrok u 70-80 odsto bolesnika jeste
preterana aktivnost cele `lezde, uzrokovana autoimunim proce-
som, koji se jo{ zove i difuzna toksi~na struma ili Gravesova ili
Basedovljeva bolest. Hipertireoza mo`e nastati i zbog pove}anog
lu~enja TSH usled tumora, odnosno adenoma hipofize (sekun-
darni hipertireoidizam). Trofoblastni tumor, horiokarcinom ili
hidatifomna mola tako|e mogu uzrokovati prekomernu proizvod-
nju ovog hormona.
Simptomi su posledica poja~anog delovanja hormona {titaste
`lezde na celo telo. Bolesnici se `ale na nervozu, nemir, emo-
cionalnu labilnost, nesanice, ~este stolice, preterano znojenje,
nepodno{enje toplote, ubrzan rad srca, hipertenziju, dobar apetit
uz smanjenje telesne te`ine, slabost proksimalne muskulature,
porem}aj menstrualnog ciklusa. Ko`a je topla, vla`na, bar{unasta.
Prisutno je fino drhtanje prstiju i poja~ani refleksi. O~i su ~esto
suzne, postoji retko treptanje, smanjena o{trina vida. Terapija
podrazumeva primenu antitiroidnih lekova, odnosno tireostatika.
Razlikujemo akutni i subakutni tireoiditis. Akutni tireoiditis nastaje
usled bakterijskih, gljivi~nih infekcija, ili kao posledica tretmana
radioaktivnim jodom (radiacioni tireoiditis). Subakutni tireoditis
predstavlja hipermetaboli~ko stanje, koje nije rezultat poja~ane
funkcije {titaste `lezde ve} nastaje usled o{te}enja tkiva i izlaska
velike koli~ine tiroidnih hormona u cirkulaciju, delovanjem virusne
infekcije. Terapija u ovom slu~aju je simptomatska. Povremeno se
javlja i upala {titaste `lezde nakon poro|aja kada govorimo o
postpartalnom tireoiditisu.
Re|e se de{ava da jedan ili vi{e ~vorova u {titastoj `lezdi budu
preterano aktivni i izlu~uju vi{ak hormona, kada govorimo o
toksi~nom adenomu ili toksi~noj polinodoznoj strumi. Nodusi u
{titastoj `lezdi znatno ~e{}e predstavljaju dobro}udne promene,
koje ne zahtevaju i obavezno le~enje. Tvrdo}a ~vorova varira od
mekanih do ~vrstih, kalcifikovanih ~vorova. Pojava tvrdog ~vora,
posebno ako je fiskiran za okolno tkivo ili su prisutni uve}ani limfni
~vorovi na vratu, pobu|uje sumnju na maligni karakter.
Karcinomi {titaste `lezde su najre|e bolesti {titaste `lezde, ve}ina
sporo raste, smrtnost je niska kao i postoperativne komplikacije,
posebno kod dobro diferentovanih karcinoma (papilarni i foliku-
larni). Priroda ~vora mo`e se dokazati ultrazvu~nom dijagnos-
tikom, scintigrafijom kao i citolo{kom punkcijom. Terapija
nodozne strume zavisi od njene prirode. Nekada je potrebno
samo pra}enje, a nekada operativno le~enje ili primena radioak-
tivnog joda, retko medikamentna terapija.
dr Sla|ana Drobnjak,
spec. interne medicine
13
365 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
> @ENE ^E[]E OBOLJEVAJU
Preko 200 miliona ljudi u svetu ima neki oblik obo-
ljenja {titaste `lezde. U razvijenim zemljama sveta
jedna osoba od 20 ima neki oblik tiroidnog
poreme}aja ili oboljenja, a 5-7 puta je ~e{}i u `ena
nego u mu{karaca. Tiroidne bolesti su u najve}em
broju slu~ajeva le~ive i izle~ive, ali ako se ne le~e
mogu da dovedu do te{kih poreme}aja i smrti.
O DIJABETESU kao bolesti, koja je u naglom porastu u svetu, u
poslednje vreme se mnogo govori, ali se malo ili nedovoljno zna
o nezi stopala dijabeti~ara. Zabrinjavaju}e veliki broj ljudi
obolelih od dijabetesa nije dovoljno upoznat sa ovim, za njih,
`ivotno va`nim problemom. Da bi se naglasio zna~aj nege
stopala kod dijabeti~ara uvek se ka`e da "veliki problemi dija-
beti~ara po~inju malim ranicama na stopalu". Ovim je izre~ena
brutalna i surova istina, ali i nepobitna ~injenica, jer zvani~ni
podaci Svetske zdravstvene organizacije govore da se svakih 30
sekundi, negde u svetu, nekom amputira noga zbog dijabetesa.
^ak preko 70 odsto svih amputacija nogu se de{ava osobama sa
dijabetesom. Problemi sa ranama na stopalima su naj~e{}i uzrok
prijema u bolnicu osoba sa dijabetesom, a ve}ini amputacija
prethodi ulceracija na stopalu. Veliki broj amputacija (~ak preko
80 odsto) mo`e se izbe}i pravilnom negom stopala kod dija-
beti~ara.
Za{to nastaju rane na stopalu? Glavni uzrok je o{te}enje nerava
u dijabetesu, {to dovodi do smanjenja ili potpunog gubitka senzi-
biliteta (ose}aja) na stopalima, ~ine}i ih osetljivim na o{te}enje,
jer nema ose}aja bola i rane prolaze neopa`eno. Na to se
nadovezuje i bolest krvnih sudova (i velikih arterijskih i sasvim
malih) zbog ~ega rane te{ko zarastaju. Na nastanak uti~e i du`ina
trajanja bolesti, stepen regulisanosti oboljenja, deformiteti
stopala, neudobna obu}a i dr. Tako nastaje dijabetesno stopalo,
koje predstavlja vrlo kompleksan klini~ki problem i vrlo ozbiljno
naru{ava zdravlje obolelog, direktno mu ugro`avaju}i `ivot.
Oboleli od dijabetesa bi trebali da znaju da je prevencija prvi i
najva`niji korak u re{avanju (spre~avanju) problema dijabetesnog
stopala i da zbog toga zahtevaju detaljna uputstva o nezi stopala
od svog lekara ili medicinske sestre. Ako od njih ne dobiju odgo-
varaju}a uputstva, mogu da se obrate u dijabetolo{kom saveto-
vali{tu lekaru ili sestri, koji tu rade. Preventivna edukacija pacije-
nata obolelih od dijabetesa je neophodna kroz pojedina~ne
razgovore, postere, bro{ure, predavanja.
Pravilna nega stopala je va`na i za zdrave osobe, a posebne mere
opreza su zna~ajne za one, koji su ve} oboleli od dijabetesa te je
nekoliko jednostavnih saveta uvek dobrodo{lo. Svakodnevno
perite stopala mlakom vodom i blagim sapunom, prosu{ite ih
pa`ljivo, naro~ito izme|u prstiju (vla`na ko`a pogoduje nastanku
gljivi~nih infekcija). Nama`ite stopala hranljivom kremom ili lano-
linom. Nokte secite nakon kupanja i pa`ljivo turpijajte. Nosite
bele pamu~ne ~arape, koje }ete menjati svakodnevno (svake
ve~eri izvrnite ih i pogledajte pri dobrom svetlu da li postoji kap
krvi ili gnoja, jer }e vam to ukazati na ranicu koju niste osetili).
Preko njih mo`ete nositi ~arape u boji, ali bez lasti{a ili podvez-
ice. Zadu`ite nekog iz porodice u koga imate poverenje da vam
makar jednom sedmi~no detaljno pregleda ko`u stopala pri
dobrom svetlu - bolje }e to uraditi nego vi sami i u slu~aju bilo
kakve ranice, plika, uraslog nokta ili `ulja odmah se javite lekaru.
Budite oprezni sa novom obu}om - nosite ih u po~etku jedan do
dva sata dnevno. Ne`no sastru`ite zadebljanja na ko`i kamenom
za pete. Kontroli{ite redovno nivo {e}era i masno}a u krvi.
Ve`bajte svakodnevno! Utoplite noge, ali bez kori{}enja termo-
fora ili drugog sli~nog izvora toplote.
Ako ste osoba koja boluje od dijabetesa i pridr`avate se svega
navedenog i nemate nikakvu promenu na ko`i stopala dovoljno
je da se detaljan pregled stopala obavi jednom godi{nje kod
lekara (hirurga, vaskularnog hirurga, ortopeda, obu~enog lekara
op{te prakse). Za sve ostale obolele od dijabetesa lekarske kon-
trole i pregledi stopala se zakazuju u intervalu od jedan do {est
meseci, a za najugro`enije na jedan do sedam dana (IV grupa - sa
najvi{im rizikom po engleskoj klasifikaciji). Le~enje dijabetesnog
stopala uvek zahteva multidisciplinarni tim (endokrinolog, vasku-
larni hirurg, hirurg, ortoped, neurolog) i vrlo je kompleksno.
dr Borisav Mandi},
spec. op{te hirurgije
Hirurgija Nega stopala kod dijabeti~ara
HIGIJENA VIDA RANE
14
365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
Svakih 30 sekundi u svetu se nekome amputira noga zbog dijabetesa.
Pravilnom negom stopala ~ak 80 odsto amputacija se mo`e izbe}i
>NIKAD BOSONOGIO ~emu bi posebno trebalo voditi ra~una ako bolu-
jete od dijabetesa?
Ne hodajte bosonogi, ~ak ni u ku}i. Ne obuvajte
nikada cipele ili patike na bosu nogu. Ne secite
nokte suvi{e duboko. Ne dozvolite da vam ko`a
stopala bude suvi{e suva i ispucala. Ne secite
no`i}ima `uljeve i zadebljanja na ko`i i ne koristite
sredstva za uklanjanje `uljeva. Ne koristite suvi{e
toplu vodu. Ne dopustite da vam noge budu hladne
i vla`ne. Prestanite sa pu{enjem odmah.
LJUDSKO bi}e je jedinstvena, harmoni~na celina mnogobrojnih
tkiva, organa i organskih sistema. O{te}enje strukture i/ili
poreme}aj u funkcionisanju bilo kog organa ~ovekovog tela
dove{}e do razli~itog oblika i stepena oboljevanja. Najozbiljniji
zdravstveni problemi su vezani za poreme}aje funkcija disanja i
cirkulacije, jer su ove dve funkcije ljudskog organizma
neophodne za `ivot te se i nazivaju vitalnim funkcijama.
Sistem organa za disanje ostvaruje permanentno dopremanje
kiseonika iz spolja{ne sredine i eliminaciju ugljendioksida iz orga-
nizma ~oveka u atmosferski vazduh. Sistem organa za cirkulaciju,
sa srcem kao centralnim, omogu}uje distribuciju kiseonika i
ostalih neohodnih materija po svim tkivima i eliminaciju pro-
dukata metabolizma iz tkiva.
Nagli prestanak rada srca i disanja, kao posledica sr~ane bolesti,
naj~e{}i je uzrok smrti u savremenom dru{tvu. Tako|e, to je i
naj~e{}i neposredan uzrok smrti u slu~aju raznih akcidentalnih
stanja kao {to su udar struje, utapanje, povrede i sl. U visokom
procentu ove naprasne smrti se de{avaju u toku svakodnevnih
~ovekovih aktivnosti: na poslu, u {etnji, kupovini, pri rekreaciji.
Izuzetno je va`no znati da prestanak disanja i sr~anog rada ne
mora uvek zna~iti smrt. Adekvatnom intervencijom mogu}e je
spre~iti je. Postupak, koji ima za cilj ve{ta~ko odr`avanje naglo
prekinutih vitalnih funkcija i ponovo uspostavljanje njihove spon-
tane aktivnosti, naziva se reanimacija, tj. o`ivljavanje. Postoje
pouzdani dokazi da se ~ovek nikada nije mirio sa neumitnim pro-
cesom umiranja i da je imao potrebu da interveni{e i taj proces
u~ini povratnim, naro~ito kada se radilo o naprasnom umiranju
mladih ljudi. Zabele`eni reanimacioni postupci u pro{losti
naj~e{}e imaju samo istorijski zna~aj, a ne i nau~no pokri}e.
Me|utim, neki postupci davno zabele`eni, kao {to je ve{ta~ka
ventilacija usta na usta, predstavljaju osnov savremene reanima-
tologije. Danas, reanimatologija predstavlja skup nau~nih i
tehni~kih dostignu}a, koja su se tokom vremena samostalno
razvijala i primenjivala. Njihovo povezivanje, standardizacija i
pojednostavljivanje u primenjenoj nauci o o`ivljavanju, mnogi
medicinski autoriteti smatraju jednim od najve}ih dostignu}a
medicine 20. veka.
Uslov da reanimacija bude uspe{na je rano prepoznavanje
odsustva vitalnih funkcija i zapo~injanje o`ivljavanja odmah. U
vrlo kratkom vremenskom intervalu od prestanka disanja i
sr~anog rada, koji u uobi~ajenim ambijentalnim uslovima iznosi
3-5 minuta, dolazi do definitivnog o{te}enja mozga, koji nije u
stanju da funkcioni{e bez neprestanog dopremanja kiseonika
putem krvi. Zato je neophodno reanimaciju po~eti {to pre, u
periodu dok nije do{lo do mo`danih o{te}enja zbog prekida
cirkulacije.
Skup preporu~enih postupaka zbog {to efikasnijeg o`ivljavanja
metafori~ki zovemo "lancem pre`ivljavanja". Svaka karika ovog
lanca je neraskidivo vezana sa ostalim u jedinstvenu celinu i samo
takva celina obezbe|uje uspeh reanimacije. Prva karika u lancu
pre`ivljavanja je rano prepoznavanje prestanka sr~anog rada i
alarm sistema hitne medicinske pomo}i. Druga karika je prime-
na reanimacionih mera {to pre, na licu mesta. Tre}a i ~etvrta
karika u lancu pre`ivljavanja vezane su za profesionalnu medicin-
sku pomo}.
Po`eljno je da reanimaciju odmah po~nu o~evici doga|aja.
Izuzetno je va`no sa~uvati prisebnost u takvim situacijama i biti
svestan ~injenice da od na{e adekvatne akcije zavisi dalji razvoj
doga|aja.
Samo svojim rukama i svojim pozajmljenim dahom mo`emo
odr`avati vitalne funkcije na mestu incidenta. Za ovakav postu-
pak neophodno je da smo spremni da uka`emo pomo}
unesre}enom i da smo upoznati sa na~inom kako se to radi. Sam
postupak je jako jednostavan, ali zahteva odre|enu obuku. Za
obuku u osnovnim reanimacionim postupcima nije potrebno
prethodno medicinsko obrazovanje niti neka tehni~ka pomagala.
Obuka ima za cilj da ohrabri sve one, koji se na|u u neposred-
nom okru`enju unesre}ene osobe da joj pomognu i da korekt-
nom primenom reanimacionih mera pove}aju {anse za pre`ivlja-
vanje.
Ne smemo nikada zaboraviti pravilio: U reanimaciji se ni{ta ne
mo`e izgubiti, a sve se mo`e dobiti!
dr Mirjana Isailovi},
spec. urg. med.
Urgentna medicina Reanimacija vra}a `ivot
^UDOTVORNI DAH
15
365 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
U reanimaciji se ni{ta ne mo`e izgubiti, a sve se mo`e dobiti
11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38, Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu, e-mail: zcentarªdr-ristic.co.yu