of 60 /60
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET Zavod za kartografiju i fotogrametiju Marko Šibenik Internetska biciklistička karta Zagreba Diplomski rad Zagreb, rujan 2015.

Internetska biciklistička karta Zagreba · 2015-10-03 · jesu: pomorske navigacijske karte, zrakoplovne navigacijske karte, školske karte, planovi gradova, izletničke karte (intenzivno

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Internetska biciklistička karta Zagreba · 2015-10-03 · jesu: pomorske navigacijske karte,...

  • SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

    GEODETSKI FAKULTET

    Zavod za kartografiju i fotogrametiju

    Marko Šibenik

    Internetska biciklistička karta Zagreba Diplomski rad

    Zagreb, rujan 2015.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    Diplomski rad – usmjerenje geoinformatika

    Student: Marko Šibenik

    Naslov diplomskog rada:

    Internetska biciklistička karta Zagreba

    U radu je potrebno obraditi:

    - osnovne pojmove o kartama i kartografiji - osnovne biciklističke pojmove i zakonsku regulativu - osnove biciklizma i biciklističke infrastrukture - prikupljanje i obradu podataka - izradu internetske biciklističke karte

    Mentori: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš i doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

    Voditeljica: doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

    Zagreb, 25. rujna 2015.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    I. Autor

    Ime i prezime: Marko Šibenik

    Datum i mjesto rođenja: 16.05.1990., Zagreb, Hrvatska

    II. Diplomski rad

    Naslov: Internetska biciklistička karta Zagreba

    Mentori: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš i doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

    Voditeljica: doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

    III. Ocjena i obrana

    Datum zadavanja zadatka: 16. siječanj 2015.

    Datum obrane: 25. rujan 2015.

    Sastav povjerenstva pred kojim je obranjen rad:

    1. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

    2. doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

    3. doc. dr. sc. Dražen Tutić

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    Zahvala:

    Zahvaljujem se svojoj obitelji na pruženoj podršci i strpljenju tijekom mojeg studiranja. Hvala mojim kolegama i prijateljima koji su bili veliki dio mojeg studija i koji su obogatili moj studentski život.

    Hvala udruzi ˝Sindikat biciklista˝ na ustupljenim podacima i instrumentariju a naročito hvala Tomislavu Nakiću Alfireviću na pomoći i suradnji pri izradi diplomskog rada.

    Posebne zahvale mentorima prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu i doc. dr. sc. Vesni Poslončec- Petrić na pomoći i savjetima pri izradi diplomskog rada.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    Internetska biciklistička karta Zagreba

    Sažetak:

    Ovaj diplomski rad prikazuje postupak izrade internetske interaktivne biciklističke karte grada Zagreba. Rad se sastoji od dva glavna dijela, teoretskog i praktičnog. U teoretskom dijelu objašnjeni su osnovni pojmovi vezani uz karte i kartografiju, osnovni biciklistički pojmovi, zakonska regulativa vezana za biciklizam te osnove biciklizma i biciklističke infrastrukture. U praktičnom dijelu objašnjen je način na koji se izradila karta: prikupljanje podataka, izbor softvera te sama izrada karte.

    Ključne riječi: karta, internetska karta, biciklistička karta

    Web cycle map of Zagreb

    Abstract:

    This Master thesis shows the procedure of creating web interactive cycle map of Zagreb. The Master thesis consists of two major parts: theoretical and practical. In the theoretical part, major cartographic terms, major cycle terms, legal regulations and basic concepts of cycling and cycling infrastructure are described. The practical part consists of data collection, used softwares and creating the map.

    Key words: map, web map, cycle map

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    SADRŽAJ

    1. UVOD ................................................................................................................................... 1

    2. KARTOGRAFIJA .................................................................................................................... 2

    2.1. Definicija i podjela karata ............................................................................................ 2

    2.2. Definicija i podjela kartografije .................................................................................... 3

    3. OPĆE O BICIKLIZMU ............................................................................................................ 5

    3.1. Osnovni pojmovi .......................................................................................................... 5

    3.2. Zakonske odredbe ....................................................................................................... 6

    3.3. Biciklistička infrastruktura ........................................................................................... 8

    3.3.1. Zahtjevi biciklističke infrastrukture ...................................................................... 8

    3.3.2. Planiranje biciklističke infrastrukture ................................................................... 9

    3.3.3. Održavanje i funkcioniranje ............................................................................... 10

    3.3.4. Planiranje raskrižja ............................................................................................. 10

    4. Izrada biciklističke karte .................................................................................................... 11

    4.1. Uvod ........................................................................................................................... 11

    4.2. Karta ˝Biciklom kroz grad˝ ........................................................................................ 11

    4.3. Snimanje biciklističkih staza ...................................................................................... 13

    4.4. Obrada snimki ............................................................................................................ 15

    4.5. Import i obrada podataka u QGIS-u .......................................................................... 20

    4.6. Određivanje pozadinske karte u Global Mapperu .................................................... 26

    4.7. Iscrtavanje ruta u OCAD-u ......................................................................................... 27

    4.8. Definicija interakcije karte i postavljanje karte na internet ...................................... 29

    5. Rezultati istraživanja ......................................................................................................... 32

    5.1. Ciljevi istraživanja ...................................................................................................... 32

    5.2. Računanje statističkih rezultata ................................................................................. 32

    5.3. Statistički rezultati ..................................................................................................... 35

    6. Zaključak ............................................................................................................................ 37

    Literatura .................................................................................................................................. 39

    Popis priloga ............................................................................................................................. 41

    Popis slika ................................................................................................................................. 42

    Popis tablica ............................................................................................................................. 44

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    1

    1. UVOD U posljednjih nekoliko godina, biciklizam je počeo zauzimati sve važnije mjesto u prometovanju gradom. Svake godine bilježi se porast biciklista u gradu Zagrebu koji bicikl koriste i kao prijevozno sredstvo, i kao sredstvo za rekreaciju i sport. Stoga i raste potreba za što boljom biciklističkom infrastrukturom.

    Grad Zagreb spada među gradove Europe s relativno razvijenom biciklističkom infrastrukturom, iako još ima mnogo prostora za napredak. Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba predviđeno je da bi hrvatska metropola trebala imati 360 kilometara biciklističkih prometnica. Grad Koprivnica je grad s najviše kilometara biciklističkih staza po stanovniku u Republici Hrvatskoj, pa se iskustva toga grada nerijetko koriste kao primjer uspješne prakse manjih gradova u međunarodnom okruženju. Međutim, za sve gradove u RH generalno se može tvrditi kako biciklističke prometnice nisu povezane u jednu smislenu mrežu. Osim nepovezanosti biciklističkih puteva u mrežu, loša praksa koja se odnosi na infrastrukturu je i loš dizajn, poddimenzioniranost biciklističke infrastrukture te dijeljenje nogostupa između pješaka i biciklista.

    Postoji mnogo razloga zašto se koristiti biciklom kao prijevoznim sredstvom te isto tako postoji mnogo prednosti korištenja bicikla u odnosu na druga prijevozna sredstva. Bicikliranje je prije svega zabavno i fleksibilno, poboljšava kvalitetu života, isplativo je, zdravo i sigurno, ekološki prihvatljivo i pogodno, osigurava prometovanje neovisno od gužvi ili rasporeda javnog prijevoza, sociološki je pogodno itd.

    Biciklistička karta treba pružiti informacije o biciklističkim stazama ili cestama pogodnima za biciklizam. To je važan alat za planiranje rute kretanja. Karta može dati preporuke vezano uz količinu prometa ili kvalitetu površine, uputiti na postojeća biciklistička parkirališta, biciklističke dućane i servise, veze s javnim prijevozom, odmorišta i još mnogo toga. Biciklistička karta u svrhu izrade ovog diplomskog rada pokušat će detaljno prikazati biciklističke staze i trake u gradu Zagrebu, zajedno s popratnim objektima relevantnim za bicikliste i biciklizam općenito.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    2

    2. KARTOGRAFIJA

    2.1. Definicija i podjela karata Za kartu postoji više definicija.

    Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen kartografski prikaz površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i objekata povezanih s tim objektima (Borčić i dr., 1977.).

    Karta je iz mjerila proizišao i geometrijski određen strukturirani model prostornih odnosa (Frangeš, 2010/2011).

    Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti (URL-1).

    Karta je medij za pohranu i prijenos informacija (ali to su i tekstovne publikacije, radio, TV, internet). Na njoj se mogu na najbolji način, istodobno:

    - prikazati prostorni odnosi objekata

    - izvesti mjerenja položaja, duljina, površina objekata

    - stvoriti predodžbu o prostoru na temelju znakovnog modela

    Svojstva karte su:

    - prostornost - mjerljivost - modelnost - točnost - cjelovitost - estetičnost

    Osnovna podjela karata je podjela na topografske i tematske karte. Topografska karta je opća geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog područja, koje se odnose na naselja, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa Zemlje i granice teritorijalnih područja, sve dopunjeno opisom karte. Svi navedeni objekti se na topografskoj karti prikazuju s jednakom važnošću (Frangeš, 2010/2011).

    Tematske karte su kartografski prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i društvenog (gospodarskog, socijalnog i kulturnog) područja, koje su neposredno vezane za prostor. Tematska karta je karta na kojoj su jedan ili više općegeografskih objekata (naselja, prometnice, reljef, vode, vegetacija i područja) ili neki drugi objekti posebno istaknuti i prikazani s posebnom važnošću. Neke od današnjih tematskih karata u Republici Hrvatskoj jesu: pomorske navigacijske karte, zrakoplovne navigacijske karte, školske karte, planovi gradova, izletničke karte (intenzivno izdavanje planinarskih, izletničkih i auto-karata širom Republike Hrvatske) i prostorni planovi (intenzivno izdavanje širom Republike Hrvatske). Kao

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    3

    okosnica za izradu tematske karte služi temeljna karta, topografska karta s pojednostavljenim sadržajem. Osnovna karta nastaje kao rezultat neposredne geodetske izmjere topografskih objekata, odnosno opažanja, mjerenja ili prikupljanja podataka o tematskim objektima. One su izvorne karte za izradu izvedenih karata (Frangeš, 2010/2011).

    2.2. Definicija i podjela kartografije Za kartografiju kao znanstvenu disciplinu također možemo navesti više definicija.

    Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom i kartografskim prikazom. Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada i položajna određenost u datom sustavu.

    Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata (URL-1).

    Postoje dvije osnovne podjele kartografije: podjela prema objektu prikaza i podjela prema namjeni. Prema objektu prikaza kartografija se dijeli na topografsku i tematsku.

    Topografska kartografija je dio kartografije koji proučava načine zasnivanja, izrade, upotrebe i održavanja topografskih karata, a tematska kartografija se bavi zasnivanjem, izradom, upotrebom i održavanjem tematskih karata i sadržaja vezanih uz njih.

    Prema namjeni, kartografija se dijeli na vojnu i civilnu, koja se dalje dijeli na katastarsku, planersku, školsku, atlasnu kartografiju i dr.

    Web kartografija je moderan pristup kartografiji koji olakšava pristup i manipulaciju geoprostornih podataka putem interneta. Web kartiranje se sastoji od dizajniranja, implementiranja, generiranja i postavljanja karti na web (Kraak i Brown, 2001.).

    Web kartografija se odnosi na bilo koji vizualni prikaz prostora dostupan za internet ili namijenjen za internet. Pojam web kartografije pokriva karte koje su ˝user-friendly˝, kao i one koje nisu, ali su karte fiksnih pozicija, uglavnom s točkama interesa (i njihovim kombinacijama), do kartografskih usluga ponuđenih od strane velikih svjetskih korporacija i državnih agencija na njihovim geoportalima. Iako je koncept web kartografije često praćen slikom animiranih i interaktivnih karata, to je samo podskupina svih karata dostupnih ovim medijem (Frangeš i Župan, 2015.).

    Web karte se dijele na statičke i dinamičke. One mogu imati mogućnost samo gledanja karte ili mogu imati mogućnost interakcije. Statičke karte samo s mogućnošću gledanja su najčešće digitalne karte i to su uglavnom skenirane analogne karte. Statičke interaktivne karte omogućuju mogućnost pokretanja određenih radnji na samoj karti, tj. omogućuju interakciju između same karte i korisnika karte. Takve karte mogu omogućavati mnoge radnje: uvećanje/smanjivanje, pomicanje po karti, postojanje veza na drugu kartu ili web stranicu, definiranje kartografskog sadržaja isključivanjem i uključivanjem raznih slojeva.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    4

    Dinamičke interaktivne karte, osim navedenih mogućnosti kod statičkih, posjeduju i mogućnosti mijenjanja sadržaja na korisnikov zahtjev, 3D prikaz i kretanje kroz prostor, dinamički smještaj imena objekata na optimalna mjesta, umetanje detaljne karte u kartu sitnijeg mjerila, generiranje pravokutne mreže ili mreže meridijana i paralela na karti koja se stvara, stvaranje datoteke za tisak (Vučetić, 2012).

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    5

    3. OPĆE O BICIKLIZMU

    3.1. Osnovni pojmovi Za detaljno upoznavanje o pravima, odgovornostima i pravilima ponašanja u prometu, kako biciklista tako i ostalih sudionika u prometu, potrebno je poznavati odgovarajuće odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tim se Zakonom utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa, ponašanje sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe, dužnosti u slučaju prometne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima, vuča vozila, uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu na cestama (članak 1 Zakona) (URL-2).

    Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača (članak 2 Zakona).

    Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom (članak 2 Zakona).

    Biciklistička traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom (članak 2 Zakona).

    Drugi pravni dokument relevantan za prometnu infrastrukturu jest Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Tim se Pravilnikom propisuju vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama (URL-3).

    Znak ˝biciklistička staza˝ označava stazu kojom se moraju kretati bicikli, a zabranjeno je kretanje drugim vozilima (članak 31 Pravilnika) (Slika 1).

    Znak ˝pješačka i biciklistička staza˝ označava posebno izgrađenu stazu kojom se pješaci i biciklisti moraju kretati, a zabranjeno je kretanje drugim sudionicima u prometu. Bijelom crtom na površini staze odvojena je površina za pješake od površine za bicikliste (članak 31 Pravilnika) (slika 2).

    Znak ˝obilježen prijelaz biciklističke staze˝ označava mjesto na cesti na kojem se nalazi obilježen prijelaz biciklističke staze. Znak se postavlja samo neposredno ispred obilježenog biciklističkog prijelaza (članak 37 Pravilnika) (Slika 3).

    Prijelaz biciklističke staze preko kolnika je dio površine kolnika namijenjen isključivo za prijelaz biciklista (članak 77 Pravilnika) (Slika 4).

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    6

    Slika 1: Znak ˝biciklistička staza˝

    Slika 2: Znak ˝biciklistička i pješačka staza˝

    Slika 3: Znak ˝obilježen prijelaz biciklističke staze˝

    Slika 4: Znak ˝Prijelaz biciklističke staze

    preko kolnika˝

    3.2. Zakonske odredbe Uvjeti za upravljanje vozilom

    Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. Djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina (članak 215 Zakona).

    Promet bicikala

    Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka (članak 112 Zakona).

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    7

    Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga članka (članak 113 Zakona).

    Zaštitnu kacigu, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi vozači bicikla mlađi od 16 godina. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla ako za vrijeme vožnje na cesti na glavi ne nosi zaštitnu kacigu (članak 114 Zakona).

    Prijevoz osoba

    Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale. Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama članka. Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja u organizmu ima alkohola ili droga. Dijete mlađe od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu i motociklu. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama članka (članak 161 Zakona).

    Upotreba svjetala u prometu

    Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u sluĉaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, a na zaprežnom vozilu najmanje jedno svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa stražnje strane vozila crveno svjetlo. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi članka (članak 101 Zakona).

    Teret na vozilu

    Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla, mopeda ili motocikla ako postupi suprotno odredbama ovoga članka (članak 157 Zakona).

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    8

    3.3. Biciklistička infrastruktura

    3.3.1. Zahtjevi biciklističke infrastrukture

    Biciklizam može uvelike doprinijeti što učinkovitijem, održivijem i zdravijem transportnom sustavu. Prije planiranja izgradnje nove biciklističke infrastrukture treba uzeti u obzir glavne zahtjeve koje treba ispuniti biciklistički prijateljska infrastruktura. Tih pet zahtjeva prema priručniku o biciklističkom prometovanju CROW (2007) (URL-4) su:

    - kohezivnost - izravnost - sigurnost - atraktivnost - udobnost

    Kohezija

    Najelementarniji uvjet mreže je mrežna kohezija. To znači da svaki biciklist može doći do željenog odredišta biciklom. Bez kohezije ne postoji mreža, jedino akumulacija pojedinih ruta. To je pitanje stupnjevanja: što više ruta povežemo i omogućimo biciklistima da slobodno biraju svoje rute, imamo snažniju mrežu. Za bicikliste je kohezija vrlo bitna kvaliteta: to je mjera u kojoj mogu doći na svoje odredište preko rute po vlastitom izboru.

    Izravnost Izravnost mreže odnosi se na udaljenost ili vrijeme potrebno da se biciklom prijeđe između točaka polaska i odredišta. Izravnost puta može se odrediti izračunavanjem faktora zaobilaska. Što se ruta od A do B više približava ravnoj liniji, to je bolje za bicikliste. Zaobilaznice i veće udaljenosti ne samo da produljuju vrijeme putovanja, nego i povećavaju fizičke napore biciklista te ih na taj način obeshrabruju. Vremenska izravnost tiče se dostupnosti veza koje optimiziraju protok prometa. Sa što se manje zaustavljanja i zadržavanja biciklist suočava na svom putu, veza je izravnija. Osim što je zaustavljanje i pokretanje energetski vrlo zahtjevno i time povećava fizičke napore, rezultira i gubitkom vremena.

    Sigurnost

    Sigurnost je nedvojbeno osnovni zahtjev i mora biti najveća briga. Biciklisti ne uzrokuju značajnu opasnost, ali oni sami jesu i osjećaju se ranjivima kada se kreću u istom prostoru s motornim prometom. Rizik je uzrokovan glavnim razlikama u masi i brzini. Sigurnost se može osigurati na tri glavna načina.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    9

    Smanjenje prometnog intenziteta i smanjenje brzine ispod 30 km/h čini miješanje sigurnim. Odvajanje biciklista u prostoru i vremenu od brzog i teškog motornog prometa smanjuje broj opasnih susreta. Točke sukoba između motornog prometa i biciklista koje se ne mogu izbjeći (na raskrižjima i prijelazima) trebale bi biti prikazane što jasnije, tako da su svi korisnici, a ne samo biciklisti, svjesni rizika te da mogu prilagoditi svoje ponašanje.

    Atraktivnost

    Atraktivnost znači da je biciklistička infrastruktura dobro integrirana u ugodnu okolinu. To je stvar percepcije i imidža, koja može snažno potaknuti ili obeshrabriti bicikliste. Budući da su percepcije vrlo promjenjive i individualne, teško je dati opća pravila. Ali izgledu treba pridati punu pozornost pri planiranju i kada se analizira razina upotrebe i pritužbe. Osim oblikovanja, krajobrazne kvalitete i imidža područja, to uključuje i faktor stvarne i percipirane “osobne sigurnosti”. To je posebno važno u večernjim satima i noću. Motorizirani promet uvijek je izvor buke, kao i nezdravih plinova. Ako je moguće, kontakte motoriziranog i biciklističkog prometa treba svesti na minimum. Međutim, to možda nije moguće jer glavne ceste redovito nude najizravnije i najkohezivnije veze. Međutim, ako su alternative dostupne, trebale bi biti uzete u obzir.

    Udobnost

    Kada se govori o udobnosti, misli se na stvaranje ugodnog i opuštenog biciklističkog iskustva. Fizički i mentalni napor treba svesti na minimum koliko je god moguće. Za ugodnu vožnju treba izbjegavati česte napore: zaustavljanja i ponovna kretanja su zamorna i stresna. Niska kvaliteta ili neodržavanje infrastrukture uzrokuje vožnje koje su neudobne i nezgodne. To čini biciklizam složenijim zadatkom, koji zahtijeva više koncentracije i truda kako bi se zadržala ravnoteža i uočile neugodnosti unaprijed. Nadalje, pronalaženje pravog puta i pravog smjera može biti problematično. Stoga je potrebna pravilna signalizacija. Korištenje jasno vidljivih orijentira također može biti korisno.

    3.3.2. Planiranje biciklističke infrastrukture

    Jedan od najvažnijih dijelova na strateškoj razini planiranja biciklističke infrastrukture je oblikovanje kohezivne mreže. Biciklistu se mora omogućiti odlazak od njegova polazišta do što više odredišta. No, povezanost sa svim relevantnim destinacijama nije jedini uvjet. Važno je osigurati dovoljnu kvalitetu biciklističkih staza te ponuditi dodatne usluge onima kojima su potrebne.

    Planiranje je relevantan dio biciklističke promocije. Glavni su ciljevi ispraviti nedostatke u sadašnjem stanju, definirati ciljane mjere te učinkovito korištenje sredstava i resursa. U tu svrhu planiranje pomaže strukturirati i organizirati nastojanja koja treba poduzeti. Drugi

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    10

    važan dio strateškog planiranja je sposobnost posredovanja između ponekad suprotstavljenih interesa. Budući da u biciklističkom planiranju treba uzeti u obzir i druga sredstva prijevoza i urbanog razvoja, kao i nadređene teme poput financija ili opće politike, treba prilagoditi konfliktne ciljeve. Tijekom procesa planiranja ciljevi se usklađuju. Ako su oni usuglašeni s drugim planovima i interesima, lakše je provesti dobivene mjere za postizanje postavljenih ciljeva. To znači da strateško planiranje podržava biciklističku promociju tako da bude koristan alat za provedbu mjera i postizanje ciljeva na učinkovit način.

    3.3.3. Održavanje i funkcioniranje

    Održavanje biciklističke infrastrukture vrlo je važno. Zbog korištenja od strane biciklista i teških vozila, posebice na raskrižjima, infrastruktura je pod velikim opterećenjem. Vremenski uvjeti poput promjene godišnjih doba i smrzavanja uništavaju površinu prometnica i oznake. Rupe na površini prometnica uzrokovane građevinskim radovima uglavnom imaju najjači negativni utjecaj na kvalitetu biciklističke infrastrukture. Biciklistički objekti ne zahtijevaju samo dobar dizajn, nego i učinkovito upravljanje i održavanje. Oštećene površine, raslinje, razbijena stakla, loša rasvjeta, itd. utječu na bicikliste brže i ozbiljnije nego na vozače i kao takvi stalan su izvor prigovora. Stoga je bitno da se biciklističke staze nadziru i održavaju jednako kao i ostatak cestovne prometne mreže.

    3.3.4. Planiranje raskrižja

    Raskrižja su ključno pitanje u biciklističkoj infrastrukturi i zahtijevaju detaljno planiranje. Statistike pokazuju da su raskrižja mjesta s većim potencijalom za opasnost. Prema CROW-u (URL-4), “više od pola nesreća dogodi se na raskrižjima u naseljima (58%), a posebno na raskrižjima cesta s brzinom od 50 km/h (95%)”. Na raskrižjima različiti korisnici cesta (automobili, biciklisti, pješaci, kamioni, autobusi i čak tramvaji) dolaze zajedno i moraju se sigurno miješati u jednom trenutku. Činjenica je da se različita prijevozna sredstva razlikuju u brzini, potrebnom prostoru i sigurnosnim zahtjevima. Isprepletanje različitih pripadnika prometa mora biti vođeno infrastrukturom na najsigurniji mogući način.

    U području raskrižja biciklistička staza treba biti odvojena od ceste kako bi se dalo dovoljno prostora pješacima koji žele prijeći cestu a čekaju zeleno svjetlo. Raskrižja su najopasnija mjesta za bicikliste zbog skretanja automobila i bicikla te se dva različita prijevozna sredstva moraju ispreplesti na raskrižjima. Osim toga, tu su pješaci, autobusi, kamioni ili čak tramvaji koji se moraju uzeti u obzir. Stanje na cestama na raskrižjima može biti vrlo složeno, pogotovo kada se različiti načini prijevoza približavaju raskrižju velikim brzinama. Zbog toga nadležno osoblje za planiranje prometne infrastrukture mora stvoriti sustav skretanja koji je jednostavan za razumijevanje.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    11

    4. IZRADA BICIKLISTIČKE KARTE

    4.1. Uvod Prvotna ideja za izradu biciklističke karte bila je eksportiranje podataka o biciklističkim stazama iz Open Street Mapa te snimanje novih staza koje nisu evidentirane niti na jednoj od javnih karata. Informacije o postojanju novih staza bi se prikupile od strane tijela nadležnih za prometnu infrastrukturu u Zagrebu: Gradskog ureda za prostorno uređenje i ZG Cycle Unita. Pridobiveni su podaci o približnim duljinama pojedinih biciklističkih staza po pojedinim ulicama u obliku Excel datoteke. No, ta je datoteka stara približno 18 mjeseci što ukazuje na određeni stupanj neznanja o tim podacima samih tijela nadležnih za prometnu infrastrukturu. Isto tako, osim označenih biciklističkih staza sadrži i podatke o stazama isključivo rekreativne prirode, koje nisu prvenstveno namijenjene prometovanju po gradu kao npr. šumske staze na Medvednici ili savski nasip.

    Upit o postojanju podataka o novim, ali i ˝starim˝ biciklističkim stazama proslijeđen je i udruzi ˝Sindikat biciklista˝ koja je, osim izuzetne susretljivosti i željom za pomoći, pokazala i najveći stupanj znanja i poznavanja stanja biciklističke infrastrukture u Zagrebu. Na sastanku sa članom Sindikata utvrđeno je kako je i sam Sindikat imao u planu izraditi novu biciklističku kartu Zagreba. Nakon razmjene ideja i planova dogovorena je suradnja u izradi karte. Plan izrade se sastojao od snimanja svih postojećih biciklističkih staza u Zagrebu te detaljne obrade snimki u svrhu izrade detaljne biciklističke karte. Potreba za detaljnom biciklističkom kartom postoji zbog mnogo razloga:

    - svakodnevnog povećanja broja biciklista u Zagrebu - lošeg stanja biciklističke infrastrukture - ˝idealiziranog˝ prikaza biciklističkih staza na postojećim kartama - ukazivanja na probleme biciklističke infrastrukture - podizanja svijesti korisnicima biciklističkih staza - sigurnosti biciklista, ali i ostalih sudionika u prometu - ...

    4.2. Karta ˝Biciklom kroz grad˝ Sindikat biciklista je već izradio jednu biciklističku kartu nazvanu ˝Biciklom kroz grad˝ (URL-5). Na toj se karti, osim postojećih biciklističkih staza, klasificiralo i određene ceste i puteve koji bi se mogli koristiti za prevoženje po gradu na mjestima gdje ne postoji nikakva biciklistička infrastruktura. Odlučeno je da se karta ˝Biciklom kroz grad˝ koristi kao referenca pri izradi nove karte koja bi predstavljala poboljšanu verziju te karte.

    Karta ˝Biciklom kroz grad˝ izrađena je zbog djelomične pokrivenosti biciklističke infrastrukture kroz grad ,a takva infrastruktura ne tvori cjelovitu mrežu za efikasno i udobno kretanje biciklom. Zbog toga će još neko vrijeme za smisleno kretanje biciklom po Zagrebu,

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    12

    osim biciklističkih staza, biti potrebno koristiti i dodatne mogućnosti: ulice s niskim intenzitetom motornog prometa, nasipe i parkove.

    Glavna prednost te karte je da materijalizira veliku količinu iskustva vožnje po Zagrebu i to joj je velika vrijednost. To je ujedno i glavni razlog zašto ima smisla nastaviti rad na njoj, umjesto kretanja od početka. Potreba za takvom kartom proizlazi u prvom redu iz lošeg stupnja razvoja biciklističke infrastrukture i ona predstavlja polazni materijal za bilo kakvo savjetovanje građana o kretanju gradom biciklom.

    Nedostaci karte su da u određenoj mjeri podržava i nepropisno kretanje biciklom, jer bi se na mjestima gdje nema biciklističkih staza ili traka trebalo voziti po cesti, a ne na nogostupu. Također, u nekim dijelovima postoje bolja rješenja ili određena rješenja nisu dovoljno točna. Isto tako, nedostatak je da karta navodi samo mjesta gdje postoje biciklističke staze ili trake, ne klasificirajući ih dovoljno temeljito. Na slikama 5 i 6 prikazana je karta ˝Biciklom kroz grad˝

    Slika 5: Karta ˝Biciklom kroz grad˝ (izvor: URL-5)

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    13

    Slika 6: Karta ˝Biciklom kroz grad˝ samo s uključenim slojem ˝biciklističke staze ili trake˝ (izvor:URL-5)

    4.3. Snimanje biciklističkih staza Snimanje biciklističkih staza obavljeno je uređajem Garmin Virb Elite (Slika 7). Glavne karakteristike uređaja su:

    - snimanje videozapisa u HD 1080 p rezoluciji s CMOS procesorom slika od 16 MP - Chroma zaslon: boja, visoka rezolucija, jednostavna kontrola postavki, reprodukcije i

    prilagodbi - Iznimno osjetljiv GPS, brzinomjer i barometrijski visinomjer - Wi-Fi povezivost; koristi se s besplatnim aplikacijama za uređaje Iphone i uređaje sa

    sustavom Android - Dugotrajna punjiva litij-ionska baterija od 2000 mAH za do 3 sata snimanja u

    rezoluciji 1080 p

    Slika 7: Garmin Virb Elite

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    14

    Kameru Garmin Virb Elite karakterizira vrlo jednostavno korištenje, koje osigurava klizni prekidač za trenutni početak snimanja koji se nalazi na bočnoj strani kamere. Istovremeno je elegantna i robusna te ju se pomoću nosača vrlo jednostavno može postaviti na bicikl. Uz samu videosnimku, vrlo važan dokument za snimanje biciklističkih staza je gpx datoteka koju kamera generira pri snimanju i služi za orijentaciju u prostoru.

    Snimanje biciklističkih staza obavljeno je u razdoblju od 13. svibnja do 15. srpnja 2015. godine. Snimljene su sve poznate postojeće staze u Zagrebu koje su evidentirane kako na postojećim kartama tako i na registru preuzetom od Sindikata biciklista.

    Međutim, tijekom snimanja utvrđeno je postojanje novih staza koje do sada nisu bile evidentirane. Takve staze su isto snimljene i ucrtane na kartu. No, ta činjenica ulijeva sumnju u postojanje još nekih novih ili neevidentiranih staza i zbog toga ta karta ne garantira prikaz apsolutno svih biciklističkih staza u gradu Zagrebu.

    Snimanju se pristupilo na način da svaka snimka obuhvati područje jedne ulice u jednom smjeru. Izuzetak je, kada se više ulica nastavlja jedna u drugu, a biciklistička staza je u tom dijelu neprekinuta ili prekinuta na relativno maloj udaljenosti. Pojedine staze u istoj ulici su snimane po segmentima, ukoliko je prekid staze prevelik (oko 150 m i više), ukoliko signalizacija nalaže nepropisnu vožnju u nastavku toga smjera ili ako prekid predstavlja prepreku preko koje se ne može voziti (npr. pothodnik). Također, ako se s jedne strane ulice nalazi dvosmjerna biciklistička staza, ona je snimljena samo u jednom smjeru.

    Uz pripadajuću video snimku, za pojedinu snimku generirana je i gpx datoteka koja služi za orijentaciju u prostoru i pregled pojedine putanje (Slika8).

    Slika 8: gpx datoteka prikazana u Google Earthu (dio Avenije Marina Držića)

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    15

    4.4. Obrada snimki Obrada i uređivanje snimljenih podataka obavljena je u OpenStreetMapu.

    OpenStreetMap (OSM) je projekt virtualne zajednice sa ciljem stvaranja slobodne, svima dostupne karte koju svatko može sam pretraživati i dorađivati. Svatko s pristupom na internet je u mogućnosti, nakon otvorenog korisničkog računa, kartu uređivati sa ciljem da bude što pouzdanija. Kartografski podaci na OSM-u su doprinosi suradnika, a uglavnom nastaju korištenjem GPS uređaja, fotografijom te drugim izvorima ili jednostavno poznavanjem određenog područja (URL-6).

    Za obradu biciklističkih staza korišten je OSM-ov online alat za uređivanje Potlach 2.

    Prije same obrade potrebno je bilo napraviti strategiju i detaljan plan obrade. Uređivanje podataka i kartiranje u OSM-u predstavlja odgovoran posao, jer se radi o javnoj karti koju svatko s pristupom na internet ima mogućnost pretraživati i s otvorenim računom uređivati.

    U OSM-u su definirani određeni atributi vezani za biciklističke staze. No, kako u Zagrebu ne postoje zasebne biciklističke staze koje su odvojene, kako od kolnika, tako i od pločnika gdje se kreću pješaci, biciklističke staze definiraju se unutar ˝Generic path˝ što definira da je taj prostor namijenjen za više vrsta prometovanja. Tako da, ukoliko se označi da je na određenom potezu promet namijenjen za pješake (Pedestrians permitted=designated) i za bicikliste (Bicycles permitted=designated), znamo da se radi o biciklističkoj stazi. Ukoliko se radi o biciklističkoj traci potrebno je, unutar atributa ceste na kojoj se biciklistička traka nalazi, dodati atribut Bicycles permitted=designated, te označiti da postoji zasebna traka namijenjena za bicikliste, tako da se atributu ˝Bike lanes˝ pridoda vrijednost ˝On-road bike lane˝.

    Osim već definiranih atributa u OSM-u, definiran je atribut ˝Signalisation˝ koji će se koristiti za prikaz izblijedjelih ili zapuštenih staza (˝faded˝) i nepropisnih biciklističkih prijelaza (˝illegal˝).

    Odabrani pristup uređivanju biciklističkih staza je temeljit, detaljan i poprilično rigorozan iz razloga što se jedino na takav način može zbilja prikazati stvarno stanje biciklističkih staza u gradu. Stoga je bilo potrebno utvrditi određene kriterije pri uređivanju karte poštujući postojeće konvencije koje koristi OSM, kao i konvencije već uvedene od pojedinih korisnika i uređivača karte.

    Utvrđeni kriteriji:

    - zapuštena/izblijedjela signalizacija: staza kojom se vozi, ali signalizacija zapuštena (signalisation=faded)

    - ne želi se ometati automatsko računanje putanje - neoznačen prijelaz: staza kojom se bicikl gura (bicycle=dismount) - loše označen prijelaz : staza kojom se vozi, ali je signalizacija nepropisna

    (signalisation=illegal) - maksimalni prekid signalizacije (zbog dotrajalosti ili radova): cca 10m

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    16

    - svaki namjerni prekid signalizacije evidentiran kao prekid - početak staze odvojen od ceste - može biti zajedno biciklistička i pješačka staza, ali se režu segmenti gdje je potrebno

    za biciklističku stazu - općenito ne može biti zajedno biciklistička staza i cesta, jer su osobine biciklističke

    staze s jedne i druge strane različite

    Primjer uređivanja biciklističke staze u OSM-u prikazan je na slici 9.

    Slika 9: Primjer uređivanja biciklističke staze u OSM-u

    Za uređivanje i dodavanje biciklističkih dućana korišteni su postojeći atributi definirani u OSM-u:

    - ime dućana

    - adresa i kućni broj

    - poštanski broj

    - grad

    - web adresa

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    17

    Primjer uređivanja biciklističkog dućana u OSM-u prikazan je na slici 10.

    Slika 10: Primjer uređivanja biciklističkog dućana u OSM-u

    Za parkirališta sustava javnih bicikala Next bike OSM ne nudi mnogo atributnih podataka. Stoga će se iz OSM-a preuzeti samo geometrijski podaci o njima a u daljnjoj izradi karte će se dodijeliti njima relevantni atributi.

    Posebna pozornost pri uređivanju karte obraćena je na raskrižjima, odnosno biciklističkim prijelazima preko zebre. Po Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama pravilan biciklistički prijelaz čini pojas odvojen od prijelaza za pješake dvama redovima kvadrata. Označeni biciklistički prijelaz prikazan je na slici 4 te na ilustraciji (Slika 11).

    Ispravno označenih biciklističkih prijelaza u Zagrebu ima vrlo malo. Većina označenih biciklističkih prijelaza je označena na način da je preko prijelaza potegnut pojas crvene boje koji nije odvojen od prijelaza za pješake. To naizgled izgleda kao ispravno označen biciklistički prijelaz, no svakog poznavatelja Pravilnika bi mogao dovesti do konfuzije. Posljedica toga bi mogla biti da prilikom prometne nesreće u kojoj bi sudjelovali automobil i biciklist na takvom

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    18

    prijelazu, vozač automobila ima vrlo uvjerljive argumente u svoju stranu. U praksi, ostaje pravno pitanje što bi se u takvom slučaju tretiralo kao prekršaj i tko bi bio krivac (ako bi ga uopće bilo).

    Slika 11: Ilustracija ispravno označenog biciklističkog prijelaza (izvor: URL-7)

    Stoga je vrlo bitno razlikovati određene prijelaze i svaki nepropisni prijelaz označiti na karti kao takav. U stvarnosti, ispravno i neispravno označeni prijelazi izgledaju kao na slikama 12 i 13.

    Slika 12: Ispravno označen biciklistički prijelaz

    U slučajevima kao na slici 13, na karti je takav prijelaz označen atributom kojim se okarakterizirava signalizacija kao signalisation=illegal, što ukazuje na nepropisnost takvog prijelaza.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    19

    Slika 13: Neispravno označen biciklistički prijelaz

    Na područjima gdje postoje biciklističke staze, ali su neposredno prije pješačkog prijelaza prekinute i na njima ne postoji niti propisno niti nepropisno označen prijelaz, označen je segment na kojemu je po zakonu potrebno gurati bicikl da se doda atribut: Cyclist dismount.

    Slika 14 prikazuje prekid biciklističke staze prije pješačkog prijelaza a slika 15 prikazuje u OSM-u prikazan odgovarajući prekid.

    Slika 14: Biciklistička staza prekinuta prije prijelaza

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    20

    Slika 15: Primjer prikaza prekida biciklističke staze

    4.5. Import i obrada podataka u QGIS-u Nakon obrađenih biciklističkih staza i traka te biciklističkih dućana i next bike parkirališta u OSM-u, te je podatke potrebno eksportirati i importirati u određeni softver u kojem će se provesti daljnja obrada u procesu izrade biciklističke karte. Obrada je provedena u programu QGIS.

    QGIS je računalna GIS aplikacija koja omogućuje vizualizaciju, upravljanje, uređivanje i analiziranje geopodataka. Iako je u prvom planu GIS softver, često se koristi i u izradi karata, jer nudi niz mogućnosti i pogodnosti kao što je rad i manipulacija sa slojevima, korištenje raznih koordinatnih sustava i projekcija, podržavanje raznih formata, mogućnost analiziranja podataka itd. Pošto je otvorenog koda, QGIS pruža mogućnost integracije s drugim GIS softverima otvorenog koda kao što su GRASS GIS, PostGIS i MapServer koji korisniku omogućuju dodatne mogućnosti. Isto tako, dodatne mogućnosti pružaju i mnogi priključci (eng. plugin) koje je po potrebi moguće i osobno izraditi u programskim jezicima Phyton ili C++ koje QGIS koristi (URL-8).

    OSM razlikuje 3 glavne vrste prostornih podataka i razvrstava ih po tim kategorijama. To su točke, linije i poligoni. Točkastim objektima prikazani su uglavnom objekti relativno malih dimenzija i naznačeni odgovarajućim signaturama. Tako su, primjerice, točkastim signaturama naznačeni biciklistički dućani i next bike parkirališta. Eksportirani podaci iz OSM-a su shape formata i sadrže sve objekte za određeno eksportirano područje koje je najprije potrebno definirati. QGIS ima definiran OSM priključak koji se nalazi u alatima za upravljanje

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    21

    vektorima i pomoću kojega je moguće direktno ˝pozvati˝ podatke iz OSM-a. Potrebno je ručno upisati krajnje koordinate eksportiranog područja za koje se radi osm datoteka za koju nadalje treba definirati topologiju kreiranjem baze podataka u kojoj su definirani prostorni odnosi i veze među podacima. Postupak je prikazan na slikama 16 i 17.

    Slika 16: Eksportiranje podataka iz OSM-a

    Slika 17: Kreiranje baze prostornih podataka

    Načinjena datoteka sadrži geometrijske i atributne podatke eksportiranog područja svih triju glavnih kategorija podataka. Za eksport i vizualizaciju određenih podataka potrebno je u prozoru ˝Export Topolgy to SpatiaLite˝ definirati želimo li eksportirati točkaste, linijske ili površinske podatke. Pošto su biciklističke staze i trake linijski objekti odabire se eksport linijskih objekata. Nadalje, ako se želi među silnim linijskim objektima izdvojiti biciklističke staze i trake, potrebno je definirati polja za koje će određeni atributi poprimati vrijednost. U tom slučaju potrebno je definirati da atribut ˝bicycle˝ poprima vrijednost tako da se u prozoru označi polje ˝Not null˝. Također, označavaju se i atributi koji su relevantni za biciklističke staze i koji će biti sadržani u atributnoj tablici biciklističkih staza. Atributi koji su odabrani su: id (identifikacijski broj), name (ime ulice), highway (vrsta puta), foot (pješaci), segregated (odvojenost biciklističke i pješačke staze), oneway (jedan smjer) i signalisation (stanje signalizacije). Ti atributi ne moraju poprimati vrijednost u atributnoj tablici i stoga se ne označavaju kao ˝Not null˝ pa će svaka nedefinirana vrijednost za određeno polje određenog linijskog objekta poprimiti u atributnoj tablici vrijednost ˝Null˝.

    Tim korakom izdvajaju se i vizualiziraju svi podaci koji imaju vrijednost ˝bicycle˝. Takvih podataka bit će više nego što ima biciklističkih staza i traka iz razloga što je za mnoge puteve i ceste u OSM-u definirana vrijednost ˝bicycle˝ pošto su mnogi uređivači karte za određene prometnice definirali smije li se ili ne smije tom prometnicom prometovati biciklom. Isto tako, određene rekreativne i šumske staze namijenjene za biciklizam isto poprimaju vrijednost . No, kako nas samo zanimaju biciklističke staze i trake, takve podatke potrebno je ukloniti. Pošto nisu mnogobrojni i vrlo su uočljivi, relativno lagano i brzo ih je moguće ukloniti ručno odabirom i potom brisanjem.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    22

    Tip procesom filtriraju se podaci tako da se dobiju samo geometrijski i atributni podaci biciklističkih staza i traka (Slika 18). Kada je to učinjeno, potrebno je cijeli sloj postaviti u odgovarajuću projekciju. Odabrana projekcija je službena referentna projekcija za Republiku Hrvatsku HTRS96/TM. Biciklističke staze i trake u Zagrebu prikazane su na slici 19, a dio atributne tablice biciklističkih staza i traka prikazan je na slici 20.

    Slika 18: Izdvajanje biciklističkih staza i traka te odabiranje atributa

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    23

    Slika 19: Prikaz biciklističkih staza i traka u Zagrebu s OpenStreetMap pozadinskom kartom

    Slika 20: Atributna tablica biciklističkih staza i traka

    Za potrebe vizualizacije moguće je pomoću priključka ˝OpenLayersPlugin˝ postaviti pozadinsku kartu. Priključak nudi mogućnost postavljanja nekoliko vrsta pozadinskih karata

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    24

    kao što su Google maps, Bing maps, OpenStreetMap itd. Pošto su podaci eksportirani iz OpenStreetMapa, za pozadinsku kartu je odabrana OpenStreetMap karta.

    Za importiranje biciklističkih dućana i next bike parkirališta potrebno je ponoviti postupak importa eksportiranih podataka iz OSM-a u QGIS. Razlika u odnosu na import biciklističkih staza je u tome što su biciklistički dućani i next bike parkirališta točkasti objekti. U prozoru ˝Export Topology to SpatiaLite˝ ponovno se kao ulazna datoteka odabire kreirana db datoteka i označava se export točkastih objekata te se među atributima označava bicycle shops za biciklističke dućane i next bike za next bike parkirališta. Na slici 21 je prikaz biciklističkih staza i traka zajedno s biciklističkim dućanima i next bike parkiralištima a na slikama 22 i 23 su pripadajuće atributne tablice.

    Slika 21: Prikaz biciklističkih staza i traka s biciklističkim dućanima i next bike parkiralištima

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    25

    Slika 22: Atributna tablica biciklističkih dućana

    Slika 23: Atributna tablica next bike parkirališta

    Biciklistički dućani i next bike parkirališta spremljeni su u zasebne slojeve i postavljeni u odgovarajuću projekciju HTRS96/TM te kao takvi pohranjeni u shape format.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    26

    4.6. Određivanje pozadinske karte u Global Mapperu Za što vjerniji prikaz biciklističke karte potrebno je odabrati kvalitetnu pozadinsku kartu. Za pozadinsku kartu preuzeta je OpenStreetMap karta. Pošto se izrađuje biciklistička karta grada Zagreba, dovoljno je imati pozadinsku kartu samo za određeno područje što znači da se pozadinska karta treba ˝izrezati˝ na područje interesa. To je učinjeno pomoću sofvera Global Mapper.

    Global Mapper je GIS programski paket koji omogućuje manipulaciju, upravljanje, vizualizaciju i analizu prostornih podataka. Posjeduje niz funkcionalnosti kojima se iz ulaznih podataka mogu dobiti željena rješenja. Relativno je jedostavnog sučelja i prikladan je, kako i naprednim tako i početnim korisnicima. Programski paket Global Mapper nudi niz uputstava za upoznavanje s programom za različite razine (URL-9).

    Za preuzimanje karte potrebno je nakon pokretanja programa odabrati mogućnost preuzimanja besplatnih karata s online izvora. Nakon toga ponuđen je velik izbor karata gdje je odabrana OpenStreetMap karta Nakon spajanja potrebno je odabrati odgovarajuću kartografsku projekciju što se obavlja u prozoru ˝tools˝>˝configure˝. Za kartografsku projekciju odabrana je projekcija HTRS96/TM. Zatim se odabire mogućnost eksportiranja gdje se odabire eksport karte u rasterskom obliku i GeoTIFF formatu. U sljedećem prozoru potrebno je odabrati područje eksportiranja, što je moguće obaviti ručno upisivanjem koordinata rubova pravokutnika eksportiranog područja ili se takav pravokutnik jednostavno nacrta. Proizvoljno se odabire i razlučivost rastera i označi da se uz raster generira i TFW datoteka koja sadrži podatke o prostornom položaju karte u odabranoj projekciji pomoću koje se karta automatski georeferencira. Kada su svi parametri podešeni, raster je spreman za eksport. Na slici 24 prikazano je sučelje Global Mappera uz pripadajuću OpenStreetMap kartu zumiranu na područje interesa.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    27

    Slika 24: OpenStreetMap karta unešena u Global Mapper

    4.7. Iscrtavanje ruta u OCAD-u Nakon uređivanja i ažuriranja svih podataka o biciklističkim stazama i trakama te biciklističkim dućanima i next bike parkiralištima, odgovarajuće shape datoteke su importirane u OCAD.

    OCAD je softverski paket za izradu karata svih vrsta (topografske karte, gradske karte, planinarske i biciklističke karte, internetske karte itd). Međutim, OCAD je više od samo kartografskog softvera i predstavlja moćan softverski paket za proizvodnju svih vrsta karata pomoću razmjene unutar određenih područja: prikupljanje geoprostornih podataka (mobilne aplikacije), importiranje i eksportiranje geopodataka, stolno izdavaštvo i izrada internetskih karata (URL-10).

    Ono što predstoji napraviti u OCAD-u je iscrtavanje ruta, tj. određivanje i klasifikacija prometnica pogodnih za prometovanje biciklom na područjima gdje nema biciklističke infrastrukture, a na način da se postojeća biciklistička infrastruktura na što smisleniji i efikasnijii način spoji. Time se, dakle, importirane postojeće biciklističke staze i trake spajaju s alternativnim putevima i prometnicama koje su na subjektivan način određene kao prikladne za prometovanje biciklom. Kao što je ranije navedeno, to je bitan korak pri izradi biciklističke karte Zagreba iz razloga što postojeća biciklistička infrastruktura ne tvori smislenu mrežu biciklističkih staza i traka i stoga je za prijevoz od točke A do točke B uglavnom potrebno dodatno koristiti i druge prometnice. To mogu biti ceste, pločnici,

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    28

    parkovi, nasipi i sl. Dakle, konačan cilj ove karte jest da nudi odgovor na pitanje kako na što je moguće brži, efikasniji i ponajviše sigurniji način doći s polazišta do odredišta, a da se pritom maksimalno koristi postojeća biciklistička infrastruktura.

    To definitivno nije lak zadatak iz više razloga. Prvenstveno, ni same biciklističke staze ne ulijevaju dovoljnu sigurnost, udobnost i efikasnost pa je teško odrediti i ostale puteve koji bi mogli zadovoljiti takve uvjete. No, ponekad je čak pogodnije voziti se određenim alternativnim putevima nego koristiti biciklističke staze. Primjerice, za doći od Savice do Savskog mosta najpogodnije rješenje je vožnja nasipom uz Savu zbog više razloga: to je najdirektniji put, nema motornih vozila, dovoljno široka staza, ugodna i sigurna vožnja itd. Također, u mnogim slučajevima sigurnije je voziti cestom s malim intenzitetom prometa nego na biciklističkoj stazi koja se nalazi na uskom pločniku uz gust intenzitet pješaka. Ipak, potrebno je naglasiti kako takav pristup izradi karte ne može jednoznačno odgovarati svim skupinama vozača. Mladim i neiskusnim vozačima, djeci s roditeljima pa tako i starijim vozačima teže će odgovarati vožnja po cesti i za njih će predstavljati veću opasnost nego ˝iskusnim˝ i ˝sigurnim˝ vozačima. Također, vožnja nogostupom na područjima gdje nema biciklističkih staza nije propisna, ali na cestama gustog prometa po pitanju sigurnosti predstavlja bolje rješenje.

    Izrada karte u OCAD-u započinje unošenjem pozadinske karte, shape datoteka biciklističkih staza i traka te biciklističkih dućana i next bike parkirališta. Za svaki od navedenih slojeva potrebno je u OCAD-u stvoriti signaturu. Biciklističkim stazama i trakama dodjeljuje se linijska signatura a biciklističkim dućanima i next bike parkiralištima dodjeljuje se točkasta signatura. OCAD sadržava niz definiranih signatura koji mogu biti iskorišteni ili se mogu izrađivati proizvoljne signature. Za crtanje alternativnih ruta kreirala se linijska signatura.

    Bez obzira na subjektivni karakter odabranih alternativnih ruta, za njihovo definiranje i povezivanje s biciklističkim stazama i trakama u smislenu ˝biciklističku mrežu˝ potrebno je utvrditi određene kriterije prema kojima će se takve rute određivati i klasificirati. U obzir su uzeta dva glavna kriterija: količina prometa na prometnici i stanje nogostupa. Na taj način se korisniku daje do znanja kakve su mu mogućnosti ukoliko se želi voziti ili kolnikom ili pločnikom na istoj prometnici. Količina prometa definirana je s tri vrijednosti: gust, umjeren i rijedak. Količina prometa određena je subjektivnim putem, praćenjem prometa uslijed prometovanja gradom te iskustvom stečenim prometovanjem gradom. Stanje nogostupa definirano je također s tri vrijednosti: loš, solidan i dobar. Stanje nogostupa je subjektivno procijenjeno i najviše se očituje svojom širinom, kvalitetom površine, niskim ili visokim rubnjacima, preprekama (rasvjetni stupovi, ograde, reklamni plakati itd.). Za napomenuti je kako je stanje nogostupa u ovom konkretnom slučaju određeno isključivo iz perspektive biciklista i ne odnosi se na pješake. Ukoliko je odabrana prometnica na kojoj nema nogostupa, atribut stanja nogostupa poprima vrijednost ˝nema˝.

    Uz količinu prometa i stanje nogostupa, atributi vezani za alternativne rute su identifikacijski broj (id) i ime ulice. Dodan je i atribut ˝ostalo˝ gdje su upisane vrste puteva koje su odabrane kao alternativne rute a ne spadaju pod ceste (šetališta, parkovi, nasipi...). Ukoliko

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    29

    je odabran put na kojemu nema automobilskog i motornog prometa, u tom slučaju za količinu prometa se dodaje vrijednost ˝nema˝.

    Kao kriterij kojem se najviše posvetilo vremena, očituje se kriterij sigurnosti prometovanja određenim alternativnim rutama. Tako su se pokušale u što većoj količini izbjeći prometnice koje niti na kolniku niti na pločniku ne daju prihvatljivo rješenje za prometovanje biciklom.

    Također, pokušale su se odabrati prometnice koje što direktnijim putem spajaju biciklističke staze, ili već određene alternativne rute, a da pritom zadovoljavaju određene uvjete vezane za sigurnost i efikasnost prometovanja.

    Na slici 25 prikazan je dio izrađene biciklističke karte grada Zagreba.

    Slika 25: Dio biciklističke karte Zagreba u OCAD-u

    4.8. Definicija interakcije karte i postavljanje karte na internet Nakon ucrtavanja kompletnog sadržaja karte, potrebno je definirati interakciju karte. Za definiranje interakcije potrebno je da su objekti na karti povezani s bazom podataka. Baza podataka definirana je posebno za pojedini tip objekta. Sukladno tome, na karti su definirane 4 zasebne baze podataka koje se odnose na: biciklističke staze i trake, alternativne rute, biciklističke dućane i next bike parkirališta.

    U alatnoj traci odabire se funkcija Export, te se u idućem izborniku za željenu kartu odabire OCAD Internet Map i željena rezolucija. Nakon toga otvara se dijaloški okvir u kojem se nalaze podokviri General, Layout, Maps i Find.

    U podokviru General odabire se Java Appelt ili Flash ovisno željenom tipu karte. Za izradu ove karte korišten je Java Appelt tip. U istom podokviru upisuje se željena vrijednost za polje

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    30

    Zoom range koje definira udaljenost početnog pogleda na kartu, kao i vrijednost za polje Zoom levels koje predstavlja broj nivoa promjene mjerila karte.

    U podokviru Layout upisuju se vrijednosti pixela za visinu i širinu karte.

    U podokviru Find dodaju se baze podataka i polja unutar pojedine baze koja želimo uključiti u interakciju. Također, u tom podokviru odabere se oblik i boja pokazivača, te se određuje razina zooma za prikaz pokazivača.

    Postupak je prikazan na slikama 26, 27 i 28.

    Slika 26: Podokvir General

    Slika 27: Podokvir Layout

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    31

    Slika 28: Podokvir Find

    Nakon zadanih parametara, program automatski izvršava proces interakcije, te za svaki pojedini objekt izvodi nove datoteke. Načinjene nove datoteke su slike i njima pripadajuće datoteke koje definiraju položaj tih slika u prostoru, te xml datoteke koje sadrže popis objekata koji su preuzeti iz baze podataka. Uz navedene datoteke, izvedena je i html datoteka koja predstavlja interaktivnu kartu.

    Izrađena karta postavljena je na server fakulteta tako što su na adresu http://www.geof.unizg.hr/~masibenik prenesene datoteke nastale definiranjem interaktivne karte.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    32

    5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

    5.1. Ciljevi istraživanja

    U okviru diplomskog rada definirana su pitanja na koja se želi odgovoriti nakon izrade karte:

    - Gdje postoje biciklističke staze i trake u gradu Zagrebu?

    - Kolika je ukupna duljina biciklističkih staza i traka?:

    o Brojeći samo u jednom smjeru

    o Brojeći u oba smjera

    - Kolika je duljina biciklističkih staza i traka u pojedinim ulicama?:

    o Brojeći samo u jednom smjeru

    o Brojeći u oba smjera

    - Kolika je ukupna duljina biciklističkih staza i traka zapuštene/izblijedjelje

    signalizacije?

    - Kolika je duljina zapuštene/izblijedjele signalizacije u pojedinoj ulici?

    - Koliko je ukupno nepropisno označenih prijelaza za bicikliste u gradu Zagrebu?

    5.2. Računanje statističkih rezultata Za potrebe dobivanja statističkih podataka o biciklističkim stazama i trakama u gradu Zagrebu korišten je softver QGIS.

    Za izračunavanje duljina pojedinih segmenata biciklističkih staza i traka potrebno je u atributnoj tablici definirati novi atribut. U atributnoj tablici otvori se prozor kalkulator polja, dodjeljuje se ime atributa, za tip atributa dodjeljuje se decimalni broj uz proizvoljnu preciznost (odabrano na dva decimalna mjesta) i među funkcijama pronađe i odabire geometrijska funkcija dužine. Postupak je ilustriran na slici 29.

    Izlazno polje izražava duljine svih pojedinih segmenata biciklističkih staza i traka pomoću kojih se mogu dobiti svi traženi podaci vezani za duljine.

    Za ukupnu duljinu biciklističkih staza i traka potrebno je filtrirati podatke iz sloja tako da se izdvoje samo segmenti gdje je vrijednost polja ˝bicycle˝ = ˝designated˝ iz razloga što se za duljine neće uzimati u obzir prekidi biciklističkih staza i traka. Na sloju biciklističke staze i trake odabire se funkcija ˝filter˝ u kojoj je moguće izgraditi SQL upit kojime se ti segmenti odvajaju. Princip filtriranja podataka prikazan je na slici 30.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    33

    Slika 29: Računanje duljina u kalkulatoru polja

    Slika 30: Filtriranje podataka

    Nakon upita odabiremo funkciju ˝vektor˝ > ˝alati analize˝ > ˝Osnovna statistika˝. Otvara se prozor u kojem odabiremo ulazni sloj vektora gdje se odabire sloj biciklističke staze i trake a za ciljno polje odabire se polje ˝duljina˝. Izlazna statistika daje mnoge statističke podatke među kojima je i podatak ˝Sum˝ koji predstavlja ukupnu duljinu biciklističkih staza i traka u gradu Zagrebu. Postupak izračunavanja ukupne duljine ilustriran je na slici 31.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    34

    Slika 31: Izračunavanje statistike biciklističkih staza i traka

    Za duljinu biciklističke staze ili trake u pojedinoj ulici potrebno je filtrirati podatke tako da se izdvoji svaka pojedina ulica i za nju računa ukupna duljina segmenata. Ponovno se izgrađuje SQL upit na način da se odabere ime pojedine ulice (˝name˝) i izdvoje samo dijelovi biciklističke staze ili trake gdje je vrijednost polja ˝bicycle˝=˝designated˝. Princip filtriranja podataka prikazan je na slici 32.

    Slika 32: Filtriranje podataka za pojedinu ulicu

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    35

    Nakon upita ponovno se pomoću alata ˝Osnovne funkcije˝, na jednak način kao i za ukupnu duljinu, računa i duljina za pojedinu ulicu. Taj postupak ponavlja se za svaku pojedinu ulicu.

    Dobiveni podaci o ukupnoj duljini biciklističkih staza i traka u Zagrebu, te staza i traka u pojedinim ulicama odnosi se samo ako ne uzimamo u obzir da se dvosmjerne biciklističke staze i trake računaju dvostrukom duljinom. Ako se želi dobiti duljina da se dvosmjerne staze i trake računaju dvostruko tada treba zasebno filtrirati podatke da se najprije filtriraju staze i trake koje poprimaju vrijednost polja ˝oneway˝ = ˝yes˝ te za njih posebno računa duljina, a zatim se filtriraju staze i trake koje poprimaju vrijednost polja ˝oneway˝ = ˝no˝ te za njih posebno računa duljina koja se udvostručuje.

    Za izračun duljine zapuštene/izblijedjele signalizacije filtriraju se podaci tako da se, uz odabir imena ulice i izdvajanja staza od prekida staza, doda u upit još i vrijednost polja ˝signalisation˝ = ˝faded˝ te ponavlja postupak računanja osnovnih statistika.

    Broj nepropisno označenih prijelaza za bicikliste računa se da se SQL upitom filtriraju samo dijelovi staze za koje polje ˝signalisation˝ poprima vrijednost ˝illegal˝ i otvaranjem atributne tablice saznaje se broj takvih elemenata.

    5.3. Statistički rezultati Kao što je ranije navedeno, od grada Zagreba preuzet je excel dokument s navedenim ulicama gdje postoje biciklističke staze ili trake s pripadajućim približnim duljinama staza ili traka izraženih u metrima. Navedene duljine računate su na način da se duljina svake dvosmjerne biciklističke staze ili trake udvostručuje. Tablica 1 prikazuje gradsku dokumentaciju biciklističkih staza i traka u Zagrebu s pripadajućim duljinama.

    Temeljem snimanja svih navedenih biciklističkih staza i traka te njihove detaljne obrade dobiveni su rezultati prikazani u tablici 2.

    Duljine biciklističkih staza i traka su približnog karaktera iz više razloga: metoda snimanja, metoda obrade, tražena točnost, subjektivnost... Iz tog razloga izračunate duljine zaokruživane su na 5 metara.

    Prema tablici 2, ukupna duljina svih biciklističkih staza i traka u gradu Zagrebu, ako se računa samo u jednom smjeru, iznosi približno 160 km, a ako se računa u oba smjera približno 218 km. Također, ukupna duljina zapuštene/izblijedjele signalizacije iznosi približno 9 km, što znači da je, ako se računa u samo jednom smjeru, preko 5% biciklističkih staza i traka u zapuštenom stanju.

    Uz duljine izračunato je da na biciklističkim stazama i trakama postoji 360 nepropisno označenih prijelaza za bicikliste.

    Uspoređujući tablicu gradske dokumentacije i tablicu utemljenu snimkama i obradom, mogu se uvidjeti velike varijacije i razlike među pojedinim duljinama. Te razlike ponajviše su razlog toga što je gradska dokumentacija zastarjela i nedovoljno točna te se nisu uzimali u obzir

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    36

    učestali prekidi biciklističkih staza i traka. Isto tako, za određene su se ulice duljine zbrajale i postavljale u cjelini u tablicu. Tako je, primjerice, dana duljina biciklističkih staza i traka na ˝zelenom valu˝ kao cjelini, a ne po pojedinačnim ulicama koje tvore ˝zeleni val˝. Tablica 2 predstavlja ažurno stanje biciklističke infrastrukture u gradu Zagrebu s obzirom na datum snimanja pojedine biciklističke staze ili trake.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    37

    6. ZAKLJUČAK

    Detaljna biciklistička karta potrebna je iz razloga što postojeća biciklistička infrastruktura u Zagrebu nije dostatna za efikasnu i sigurnu vožnju gradom. Dosadašnje biciklističke karte su uglavnom ukazivale na postojanje biciklističke staze i trake u određenoj ulici ili na određenoj cesti, ne ukazujući pritom na stanje same staze i učestale prekide staza. Neiskusnim biciklistima, kao i bicikistima koji nisu upoznati s gradom (turisti, studenti iz drugih gradova, školarci...) važno je ukazati na stanje biciklističke infrastrukture kako bi im kretanje biciklom bilo u što je moguće većoj mjeri olakšano.

    No, važno je napomenuti kako takva detaljna biciklistička karta nema dugoročnu svrhu ukoliko ne bude redovno ažurirana (primjerice na godišnjoj razini). Stanje biciklističke, i općenito prometne infrastrukture učestalo se mijenja i potrebno je redovito pratiti i dokumentirati sve novonastale promjene u biciklističkoj infrastrukturi.

    Isto tako, potrebno je naglasiti kako je ova biciklistička karta subjektivne naravi što se ponajviše očituje u odabiru alternativnih ruta za prijevoz biciklom. No, zbog mnogih situacija koje nisu u skladu sa stavkama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, a tiču se biciklističke infrastrukture, vrlo je teško na objektivan način prikazati stvarno stanje biciklističke infrastrukture u Zagrebu. Iz razloga što definicija biciklističkih staza i traka nije jednoznačno definirana, kako u teoriji, tako i u stvarnom stanju, percepcije prepoznavanja istih variraju od osobe do osobe.

    Zašto je potrebna promocija biciklizma?

    Bicikl i biciklizam se diljem Europe percipiraju vrlo različito. U mjestima s relativno velikim brojem biciklista percepcija biciklizma općenito je pozitivna ili barem neutralna. U drugim mjestima, međutim, bicikli mogu izazvati negativne asocijacije ili čak predrasude da su staromodni, opasni, spori ili samo za sportaše, da nisu pogodni za prijevoz stvari ili se jednostavno mogu percipirati kao simbol siromaštva. Takav način razmišljanja obično imaju obični građani, ali i političari i donositelji odluka. Međutim, s obzirom na to da negativni učinci motoriziranog prometa postaju sve očitiji, idealno je vrijeme za istraživanje golemog potencijala biciklističke mobilnosti u našem urbanom društvu.

    Grad Zagreb je, kako mu i geografski položaj nalaže, upravo u sredini te priče. Ne može se uspoređivati s biciklističkim metropolama kao što su Kopenhagen ili Amsterdam, no nastojanja da se potakne biciklizam i bicikl kao prijevozno sredstvo u nekim mjerama postoje. Ipak, od samih duljina biciklističkih staza diljem grada, mnogo je bitnija njihova izvedba u smislu da trebaju osigurati sigurnost i efikasnost prometovanja te trebaju biti spojene u smislenu mrežu. Te uvjete biciklističke staze i trake u gradu Zagrebu u velikoj mjeri ne ispunjavaju te je stoga potrebno koristiti mnoge alternativne puteve kako bi se stiglo do željenog odredišta. Ostaju nadanja kako će gradske vlasti prepoznati potencijal bicikla kao

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    38

    ravnopravnog sudionika u prometu i u skladu s time postupati kako bi svim sudionicima u prometu bilo osigurano što sigurnije, lakše i ugodnije prometovanje gradom.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    39

    Literatura

    Borčić, B., Kreiziger, I., Lovrić, P., Frančula, N. (1977): Višejezični kartografski rječnik, Zbornik radova br 15, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Frangeš, S. (2010/2011): Predavanja iz kolegija Kartografija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Frangeš, S., Župan, R. (2015): Skripta iz predavanja iz kolegija Web cartography, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Kraak, M., Brown, A. (2001): Web cartography-developments and prospects, London i New York.

    Vučetić, N. (2012): Predavanja iz kolegija Digitalna kartografija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    40

    Internetski izvori:

    URL-1: International Cartographic Association

    http://icaci.org/; (19.05.2015.)

    URL-2: Zakon o sigurnosti prometa na cestama

    http://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama/; (19.05.2015.)

    URL-3: Pravilnik o prometnim znakovima,signalizacijii opremi na cestama

    http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_03_33_662.html/; (19.05.2015.)

    URL-4: Design manual for bicycle traffic, CROW

    http://www.crow.nl/publicaties/design-manual-for-bicycle-traffic/; (19.05.2015.)

    URL-5: Sindikat biciklista: Biciklom kroz grad

    http://sindikatbiciklista.hr/biciklom-kroz-grad/; (21.05.2015.)

    URL-6: OpenStreetMap

    https://www.openstreetmap.org/; (23.05.2015.)

    URL-7: Skycraper City

    http://www.skyscrapercity.com/; (20.05.2015.)

    URL-8: QGIS

    http://www.qgis.org/; (23.05. 2015.)

    URL-9: Global Mapper

    http://www.bluemarblegeo.com/products/global-mapper.php/; (18.08.2015.)

    URL-10: OCAD

    https://www.ocad.com/; (03.08.2015.)

    http://icaci.org/http://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestamahttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_03_33_662.htmlhttp://www.crow.nl/publicaties/design-manual-for-bicycle-traffichttp://sindikatbiciklista.hr/biciklom-kroz-grad/https://www.openstreetmap.org/http://www.skyscrapercity.com/http://www.qgis.org/http://www.bluemarblegeo.com/products/global-mapper.php/https://www.ocad.com/

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    41

    Popis priloga

    1.CD s digitalnom verzijom diplomskog rada

    a) Diplomski rad.Docx

    b) Diplomski rad.ocd

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    42

    Popis slika

    Slika 1: Znak ˝biciklistička staza˝ ............................................................................................... 6

    Slika 2: Znak ˝biciklistička i pješačka staza˝ ............................................................................... 6

    Slika 3: Znak ˝obilježen prijelaz biciklističke staze˝ ................................................................... 6

    Slika 4: Znak ˝Prijelaz biciklističke staze preko kolnika˝ ........................................................... 6

    Slika 5: Karta ˝Biciklom kroz grad˝ (izvor: URL-5) .................................................................... 12

    Slika 6: Karta ˝Biciklom kroz grad˝ samo s uključenim slojem ˝biciklističke staze ili trake˝ (izvor:URL-5) ............................................................................................................................. 13

    Slika 7: Garmin Virb Elite .......................................................................................................... 13

    Slika 8: gpx datoteka prikazana u Google Earthu (dio Avenije Marina Držića) ........................ 14

    Slika 9: Primjer uređivanja biciklističke staze u OSM-u............................................................ 16

    Slika 10: Primjer uređivanja biciklističkog dućana u OSM-u .................................................... 17

    Slika 11: Ilustracija ispravno označenog biciklističkog prijelaza (izvor: URL-7) ........................ 18

    Slika 12: Ispravno označen biciklistički prijelaz ........................................................................ 18

    Slika 13: Neispravno označen biciklistički prijelaz .................................................................... 19

    Slika 14: Biciklistička staza prekinuta prije prijelaza ................................................................ 19

    Slika 15: Primjer prikaza prekida biciklističke staze ................................................................. 20

    Slika 16: Eksportiranje podataka iz OSM-a............................................................................... 21

    Slika 17: Kreiranje baze prostornih podataka .......................................................................... 21

    Slika 18: Izdvajanje biciklističkih staza i traka te odabiranje atributa ...................................... 22

    Slika 19: Prikaz biciklističkih staza i traka u Zagrebu s OpenStreetMap pozadinskom kartom 23

    Slika 20: Atributna tablica biciklističkih staza i traka ............................................................... 23

    Slika 21: Prikaz biciklističkih staza i traka s biciklističkim dućanima i next bike parkiralištima 24

    Slika 22: Atributna tablica biciklističkih dućana ....................................................................... 25

    Slika 23: Atributna tablica next bike parkirališta...................................................................... 25

    Slika 24: OpenStreetMap karta unešena u Global Mapper ..................................................... 27

    Slika 25: Dio biciklističke karte Zagreba u OCAD-u .................................................................. 29

    Slika 26: Podokvir General........................................................................................................ 30

    Slika 27: Podokvir Layout ......................................................................................................... 30

    Slika 28: Podokvir Find ............................................................................................................. 31

    Slika 29: Računanje duljina u kalkulatoru polja........................................................................ 33

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    43

    Slika 30: Filtriranje podataka .................................................................................................... 33

    Slika 31: Izračunavanje statistike biciklističkih staza i traka ..................................................... 34

    Slika 32: Filtriranje podataka za pojedinu ulicu ....................................................................... 34

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    44

    Popis tablica

    Tablica 1: Biciklističke staze i trake u Zagrebu s pripadajućim duljinama (gradska dokumentacija) ......................................................................................................................... 45

    Tablica 2: Biciklističke staze i trake u Zagrebu s pripadajućim duljinama (temeljem snimanja i obrade snimki) .......................................................................................................................... 47

    Tablica 3: Popis lokacija next bike parkirališta ......................................................................... 51

    Tablica 4: Popis biciklističkih dućana i servisa .......................................................................... 52

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    45

    Tablica 1: Biciklističke staze i trake u Zagrebu s pripadajućim duljinama (gradska dokumentacija)

    Naziv ulica Dužina u m Opis

    Antuna Šoljana 1435 Biciklističke staze

    Avenija Dubrava 600 Biciklističke staze

    Avenija Dubrovnik 7400 Biciklističke staze

    Avenija V.Holjevca (od Antalove do Horvatove) 4150 Biciklističke staze

    Avenija V.Holjevca (od sredine mosta do Antalove) 1300 Biciklističke staze

    Avenija V.Holjevca (od sredine mosta do Av. Vukovar) 2400 Biciklističke staze

    Bani ulica 1800 Biciklističke staze

    Baruna Filipovića 3000 Biciklističke staze

    Bistrička ulica 1500 Biciklističke staze

    Borovje 3000 Biciklističke staze

    Bundek 2500 Biciklističke staze

    Domovinski most 3000 Biciklističke staze

    Držićeva avenija 5500 Biciklističke staze

    Dugave 2900 Biciklističke staze

    Gavranova 3250 Biciklističke staze

    Gojka Šuška 3800 Biciklističke staze

    Grada Vukovara(od Držićeve do Koledovčine) 5450 Biciklističke staze

    Grada Vukovara(od Savske do Držićeve) 5360 Biciklističke staze

    Gundulićeva 1600 Biciklističke staze

    Heinzelova 5000 Biciklističke staze

    Horvačanska 9500 Biciklističke staze

    I.B.Mažuranić 3000 Biciklističke staze

    Islandska-Ukrajinska 3600 Biciklističke staze

    Ivana Lučića 800 Biciklističke staze

    J.Šižgorića i G.Krkleca 3600 Biciklističke staze

    Jarun 12500 Biciklističke staze

    Jarunska ulica 4000 Biciklističke staze

    Jarušćica 1500 Biciklističke staze

    Jozefa Antala 2100 Biciklističke staze

    Klaićeva 1800 Biciklističke staze

    Krapinska 2500 Biciklističke staze

    Kustošijanska 400 Biciklističke staze

    Ljudevita Posavskog 5000 Biciklističke staze

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    46

    Maksimirska (pd Ravnica do okr. Dubrava) 1300 Biciklističke staze

    Martićeva 1500 Biciklističke staze

    Nova Branimirova 3500 Biciklističke staze

    Oporovečka i R. Kolaka 3200 Biciklističke staze

    Palmotićeva 735 Biciklističke staze

    Petrinjska 800 Biciklističke staze

    POS Špansko 2800 Biciklističke staze

    Aleja Bologne 2500 Biciklističke staze

    Prisavlje i Marohnićeva 2500 Biciklističke staze

    Vlaćića Ilirika 600 Biciklističke staze

    Radnička 8200 Biciklističke staze

    Remetinečka 2450 Biciklističke staze

    Sarajevska 500 Biciklističke staze

    Savska 2500 Biciklističke staze

    Selska 1200 Biciklističke staze

    Selska cesta 1200 Biciklističke staze

    Sopnica 6000 Biciklističke staze

    Radnička Nova 1300 Biciklističke staze

    SR Njemačke 3670 Biciklističke staze

    Stara Branimirova 1000 Biciklističke staze

    Siniše Glavaševića 1300 Biciklističke staze

    Škorpikova 4000 Biciklističke staze

    Bauerova 550 Biciklističke staze

    Travno 1200 Biciklističke staze

    Aleja Bologne 1600 Biciklističke staze

    Vatikanska 2180 Biciklističke staze

    Vice Vukova 900 Biciklističke staze

    Vrbani 3 1800 Biciklističke staze

    Vukovarska-Trakoščanska 1250 Biciklističke staze

    Zagrebačka avenija i Slavonska av. 23700 Biciklističke staze

    Medveščak 1800 Biciklističke staze

    Strojarska 1600 Biciklističke staze

    Naselje Travno 3800 Biciklističke staze

    Zeleni valovi 2500 Biciklističke staze

  • Marko Šibenik - Diplomski rad

    47

    Tablica 2: Biciklističke staze i trake u Zagrebu s pripadajućim duljinama (temeljem snimanja i obrade snimki)

    Naziv ulice Duljina u m (jedan

    smjer)

    Duljina u m (oba smjera)

    Opis Duljina

    zapuštene signalizacije u m

    Antuna Šoljana 1620 1690 Biciklistička staza

    Avenija Dubrava 875 1750 Biciklistička staza

    Avenija Dubrovnik 8365 6465 Biciklistička staza 170

    Avenija Većeslava Holjevca 5695 7580 Biciklistička staza

    Bani 1685 1685 Biciklistička staza

    Baruna Filipovića 460 920 Biciklistička staza

    Bundek 1600 3200 Biciklistička staza

    Držićeva avenija 2755 3925 Biciklistička staza

    Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 815 1630 Biciklistička staza 250

    Avenija Gojka Šuška 3190 3190 Biciklistička staza 330

    Ulica Grada Vukovara 7245 8830 Biciklistička staza 2575

    Ulica Ivana Gundulića 1045 1425 Biciklistička staza

    Ulica Vjekoslava Heinzela 4575 5020 Biciklistička staza