Internet u Uredskom Poslovanju

7/28/2019 Internet u Uredskom Poslovanju

1/18

VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJEs pravom javnosti

BALTAZAR ADAM KRELIZAPREI

Antonija Varoi

Seminarski rad

INTERNET U UREDSKOM POSLOVANJU

Zaprei, srpanj 2012.


2/18

VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJEs pravom javnosti

BALTAZAR ADAM KRELIZAPREI

Seminarski rad

INTERNET U UREDSKOM POSLOVANJU

Ime i prezime studenta: Antonija Varoi

Matini broj: 204/11Usmjerenje: Menadment u kulturi

Kolegij: Osnove informatike

Mentor: prof. Vladimir imovi

Zaprei, srpanj, 2012.


3/18

SADRAJ

UVOD

1. POVIJESNI RAZVOJ INTERNETA.............................................................................................. 1

2. INTERNET U HRVATSKOJ ......................................................................................................... 2

3. WWW (World Wide Web).............................................................................................................. 4

4. ELEKTRONIKA POTA (E-mail) .............................................................................................. 5

5. USENET.......................................................................................................................................... 6

6. IRC/Chat.......................................................................................................................................... 7

7. INTERNETSKA TEHNOLOGIJA I NJEZIN UTJECAJ NA POSLOVNE PROCESE ................ 8

8. URED KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA PODUZEA ............................................... 9

9. PC- TEMELJ UREDSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................... 10

10. ULOGA EUREDSKOG POSLOVANJA ............................................................................. 11

11. ZAKLJUAK........................................................................................................................... 13

12. LITERATURA .......................................................................................................................... 14


4/18

UVOD

U uem smislu, uredsko poslovanje obuhvaa primanje, pregledavanje, rasporeivanje,upisivanje i dostavljanje spisa u rad, administrativnotehniku obradu spisa, otpremanje

otpravaka, razvoenje spisa, te arhiviranje i uvanje spisa. U irem smislu, ono obuhvaa uzto i raspored prostorija primanje stranaka, uporabu telefona, slubu strunu knjinicu,

tambilje, peate i igove, te djelomino uredsku mehanizaciju.


5/18

1

1. POVIJESNI RAZVOJ INTERNETAInternet je javno dostupna globalna svjetska mrea koja povezuje raunalne mree i raunala

koritenjem internetskog protokola IP-a. Najprije je ovisila o razvoju sredstava komuniciranja.Internet je osnovan 1969. Godine u SAD-u i zvao se ARPA-net (Advanced Research Project

Agency)Agencija za napredne istraivake projektekoje je osnovalo ameriko Ministarstvoobrane. Sluila je za testiranje novih mrenih tehnologija, a prva dva vora ARPA-neta su biliSveuilite Los Angeles u Kaliforniji i Institut za istraivanja Sveuilita Stanford a kasnije sespojilo i Sveuilite Utah. Prvi ARPA-net vor je bio smjeten na sveuilitu UCLA, a onda sui drugi slijedili sve dok 1973. godine ARPA-net nije brojio 25 vorova a nakon te gdne jemrea prerasla na 256 vorova. Izumi telegrafa, telefona, radia i raunala bili su podloga zapojavu interenta i tako se sve vie i vie razvijao internet u drugoj polovici 20. stoljea u dobavelike napetosti izmeu Istoka i Zapada. Nakon to se ARPA-net poeo sve vie razvijati,

druge organizacije su takoerkrenule graditi vlastite mree putem interentskog protokola IP-a.Te su se mree povezivale sa ARPANET-om a najpoznatija meu njima je bila mrea NSF-netkoju je pokrenula agencija (National Science Foundation).

ARPANETULCA


6/18

2

2. INTERNET U HRVATSKOJDanas u Hrvatskoj polovina graana u dobi od 15. godina koristi Interent mreu. Mnogimljudima je Interet postao dio ivota gdje istraujemo i provjeravamo sve to nas zanima.

Gotovo 1,3 milijuna ljudi pretrauje informacije sa Interenta, koriste elektronsku potu iinformiraju se. Internet je u Hrvatskoj proradio 1991. godine kad je neka skupina entuzijasta s

Instituta Ruera Bokovia poela povezivati Institut sa svijetom koristei X25 vezu sAmsterdamom. Na poetku je bilo dostupno samo spajanje i rad sa drugim vorovima, a ondai prijenos datoteka sve putem TEL-net protokola. Kasnije je pokrenuta Hrvatska akademska i

istraivaka mrea CARNet koja od 1993. godine upravlja nacionalnom domenom RepublikeHrvatske iji je cilj bio napraviti raunalnu mreu kako bi se informacije mogle razmijenitimeu hrvatskim sveuilitima i znanstvenim institutima.

Hrvatska -posjedovanje raunala u kuanistvima

GODINE %

2000 24

2002 29

2008 54

2009 66

Klasino stolno raunalo danas ima oko 50 % kuanstava a laptop notebook oko 20 %.Prikljuak na Internet ima oko 57 % kuanstava a najvie prikljuaka imaju kuanstva uZagrebu s okolicom (61 %).


7/18

3

Hrvatskamjesta s kojih se SVE pristupa internetu :

LOKACIJA %

- od kue 47- na poslu 16- u koli/fakultetu 6- s drugih mjesta 9

- ne koristi internet 51

Za spajanje na internet koristi se :

- DSL/ADSL/VDSLkabelskaveza

40 %

- DSL/ADSL/VDSLwireless/beina veza

29 %

- analogni modem putemtelefona/dail up

19 %

- kabelski internet 5 %- ISDN modem 5 %- veza na raunalo pomou mobilne

mree/UMTS3 %

- ostalo 5 %

Hrvatskakoritenje Internetom u populaciji 15 + godina :

GODINA %

1999 5

2000 12

2001 14

2002 15

2003 25

2004 34

2005 35

2006 36


8/18

4

3. WWW (World Wide Web)World Wide Web (WWW - web) je globalna informacijska infrastriktura koja slui zapretraivanje, stvaranje i organiziranje multimedijskih dokumenata. Intezivno se rabi za

komunikaciju, publiciranje i elektronino poslovanje, a i globalno kao unutar poduzea(koritenjem intraneta). Intranet je privatna raunalna mrea koju rabi internetski protokol.Omoguuje ljudima brz pristup informacijama i aplikacijama znaajnijima za njihove zadae,ali mora kontrolirati objavljivanje informacija kako bi se osiguralo postavljanje preciznih

podataka. Web posluitelji (web servers), odnosno web mjesta (web sites) su kolekcijemultimedijskih stranica i svaka sadri meusobno povezane informacijske elemente. Poetnastranica (Home page) web mjesta prua informacije o njegovu sadraju i omoguuje prijelazna web mjesta. Web posluitelji se aktivaraju tako da odgovoraju na zahtjeve klijenata a onipostavljaju pitanja pomou preglednika (Browser) koji je poseban program koji korisnikuinterenta omoguuje pregledavanje stranica napisanih u HTML jeziku. HTML je programski

jezik koji se koristi za kreiranje dokumenata na WWW-u. To je jednostavan jezik koji svatkomoe savladati za par dana, a kasnije je sve stvar prakse. Neki od najpoznatijih preglednika su:Netscape, Navigatori Microsoft Internet Explorer.

Browseripreglednici

Browser je ultra brzi web preglednik tj program koji korisniku omoguuje pregled webstranica i multimedijskih sadraja. Broj korisnika weba se znantno poveao nakon pojavepreglednika koji su mogli kombinirati i tekst i slike, a kasnije zvuk i video. Razlike po kojima

se web razlikuje od ostalih naina koritenja interneta jesu veze izmeu dokumenta i toomoguuje prikazivanje teksta, zvuka, slike itd.

MS Internet Explorer

MS Internet Explorer je program koji u svojoj prvoj verziji nije niemu sluio. Verzija 2.0nije podravala ni jednumodernu tehnologiju tako da ta verzija nije mogla posluiti za biloto. Kad je izala inaica 3.0 onda se dosta korisnika poelo okretati Internet Exploreru izapamena je po grekama kojima nije bilo kraja, a etvrtoj inaici Microsoftovi operacijskisustavi mogu kao pozadinu rabiti osim slika u BMP formatu takoer i JPG ako jeukljuen aktivni desktop, prije to nije bilo mogue. Dok je prije IE3 Netscape bio vodeipreglednik, IE4 je preuzeo primat uprkos svojim bugovima. A kada je izala estica, brojkorisnika se jos vie poveao, bio je bri, stabilniji u radu s operacijskim sustavima i sve vie

je postao kompatibilan s tehnologijama koje se rabe na webu.

Netscape Communicator

Netscape Navigator je vlasniki web preglednik koji je u svoje vrijeme upravljao WWW-om.Podraavao je nove programske linije koji su pisali programeri iz Netscapea i moramozahvaliti njima za takav brz razvoj HTML jezika i mogunostima kojima on raspolae.


9/18

5

4. ELEKTRONIKA POTA (E-mail)Elektronika pota ili E mail je prijenos tekstualnih poruka i dokumenata putemtelekomunikacijskih mreaa moe sadravati i druge multimedijske elemente poput slike ili

zvuka. Komunikacija e mailom je prigodna za sve faze poslovnog procesa a najee sastalnim poslovnim partnerima, a da biste mogli slati i primati mailove morati imati svoju

adresu elektronike pote. Ona se sastoji od imena, prezimena ili nadimka te od znaka @ -Monkey ili At koji je neizostavan dio svake e -mail adrese. E mail je jedan odnajpopularnijih servisa od samih poetaka interneta i koriste ga gotovo svi, i mladi i stari, aliima i ljudi koji se danas neznaju koristiti internetom a imaju e-mail adresu jer takvo

komuniciranja zahtjeva suvremen nain ivota. E- mail adresa je jedinstveno elektroniko imekorisnika interneta kojem svatko iz bilo kojeg dijela svijeta moe poslati poruku.

E-mail klijenti

MS Outlook ExpressMicrosoft Outlook Express je jedan od najkoritenijih i najkvalitetnijih e-mail klijenatakoje omoguuje napredno filtriranje e-maila, prepoznaje i uklanja spam e-mailova (mailkoji moemo poslati tisuama osoba odjednom) , omoguuje skidanje maila direktno sahotmaila, ima ugraeni interni imenik te jo nekoliko dodatnih opcija. Outlook Express jenajvie i poznat po tome to se besplatno isporuuje zajedno s MS Interent Explorerom.

Eudora LightEudora Light je jedini mail klijent koji omoguuje slanje maila preko POP3 protokola izbog toga se danas slue korisnici CARNetove e-mail usluge. Eudora Light podrava

samo jedan e-mail accont to je nezgodno za korisnike s vie POP3 e-mail accounta isadri vlastiti imenik u koji moemo pisati vane informacije o korisnicima s kojimakomuniciramo.


10/18

6

5. USENETUsenet je podmrea na Internetu koja se bazira na NNTP protokolu a ine ju serverinamjenjeni primanju, slanju i razmjenjivanju lanaka. Kada se govorimo o Usenetu,

razmiljamo o gomili grupa (news grupa, konferencija) u koji je svaka grupa forum za slanjeporuka na odreenu temu. Broj postojeeih grupa nemogue je utvrditi zbog toga jer onenestaju, svaki dan se mijenjaju, a nove se stvaraju po zahtjevu korisnika i ni jedan Usenet

server neprenosi sve grupe. Npr. Ht Netov Usenet server prenosi oko 15 000 grupa no stvar je

u tome da bi se za praenje otprilike dvadesetak grupa trebalo odvojiti dobar dio dana. NaUsenetu moemo lako dobiti informaciju te utediti sate na traenja informacija i rijeiti svojproblem i pomoi nekom drugom. Usenet je nastao 1980. godine u Sjevernoj Karolini, alinajvie se razvio u devedesetima kada je Internet postao svakodnevni ivot za pojedince.Usenet grupe se dijele na svjetske, meunarodne i lokalne.

Usenet klijenti

GravityGravity je jedan od najboljih i najkvalitetnijih Usenet klijenata. Odlikuju ga jednostavno,

prepoznatljivo suelje te mnotvo drugih opcija koje veina Usenet klijenata ne posjeduje.Jedna od zanimljivih opcija je mogunost praenja posebno registriranih i neregistriranihkonferencija, to moe ubrzati i olakati posao a k tome jo mogunost filtriranja poruka jedobro implementirana.

AgentAgent je takoer jedan od kvalitetnijih klijenata kojeg moemo smjestiti uz Gravity jer

imaju sline mogunosti. Znai, ima mogunost praenja registriranih i neregistriranihkonferencija i filtriranje ima jako kvalitetno.


11/18

7

6. IRC/ChatInternet Real Chat (IRC) je protokol koji se iskljuivo rabio za izravno komuniciranje prekointerneta. Danas se izraz IRC sve ee zamjenjuje izrazom chat. IRC se pojavio prije

desetak godina u Finskoj a osmislio ga je Jarkk Oilkairner. S vremenom je komuniciranjepreko raunala postalo sve popularnije meu akademskim graanima Finske, potomSkandinavije, Europe i cijeloga svijeta te je tako postao jednim od najpopularnijih servisa na

internetu. Danas se IRC slui preko Windowsa i radi kao bilo koji drugi servis na internetu.Postoje klijent i servis raunala. Klijent su raunala koja posjeduju IRCprogram, a server jeraunalo na kojem je instaliran IRC server-softwer koji e klijent raunalima omoguitiuspostavu veze sa server raunalom da mogu komunicirati u realnom vremenu. Korisniku seotvaraju mnoge mogunosti nakon to je klijent server veza uspostavljena poput izravogukljuivanja u razgovor ulaenjem u postojei kanal na serveru.

Microsoft ChatMicrosoft Chat je IRC program koji je rjeenje a svakog poetnog korisnika na IRCpodruju ali i za iskusne korisnike koji odlaze na IRC za opi razgovor. Prednosti togprograma je da se za vrijeme slanja poruke moe poslati vlastiti izraz lica koji drugomkorisniku poruka moe biti jasnija i ugodnija.

mIRCmIRC je jedan od prvih klijenata koji su se pojavili na Windowsima i danas je jedan od

najrairenijih IRC programa. Autor mIRCA je dodao neke svoje naredbe koje su zakorisnika zbunjujue jer su nagurane u tri menija i jednu alatnu traku. Ako svladamosuenje tog programa onda ga se neemo moi odrei, jer neemo moi pronai nijedan

softwer slinih mogunosti. Mogunosti su mu odline ali mu je izvedba programaosrednja.


12/18

8

7. INTERNETSKA TEHNOLOGIJA I NJEZIN UTJECAJ NA POSLOVNEPROCESE

Iako je Internet ve due vrijeme prisutan u svijetu, kao tehnologija se znantno poeo

primjenjivati devedesetih i postaje fenomen nove atraktivne tehnologije. Internet definiramokao :

- globalnu tehnologiju temeljenu na otvorenim standardima za izmjenu- podataka meu raunalima u svrhu komuniciranja i izmjene podataka- medij za jednostavno publiciranjete pretraivanje i pregledavanje- multimedijskih sadraja (teskt,slika,pokretna slika,zvuk)- sustav ija izgradnja,koritenje i pristup u najveoj mjeri ne reguliraju dravni

monopoli ve prvenstveno trini subjekti.

- Publiciranje golema broja podataka koji su se prije publicirali u drugim medijima, tenjihova brza i efikasna dostupnost najirem krugu korisnika

- Geometriski brzo irenje primjene i broja korisnika- Globalizacija poslovnih procesa u kojima neposredno sudjeluju srednja i mala

poduzea

Danas je internet organiziran kao udruga raunalnih mrea koji nije optereen vlasnikimodnosima i proraunom. Inernetske specifikacije su javne i slobodne za uporabu, a krovnaudruga koja se brine o radu je neprofitna udruga korisnika. Interenet nema unificirane

zakonske regulative.


13/18

9

8. URED KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA PODUZEAUred je fiziki prostor, sastavni dio strukture poduzea, u kojemu se zbiva poslovna aktivnost idonose poslovne odluke. Uredskim (kancelarijsko) poslovanjem zovemo onaj dio

administrativnog poslovanja koji se, uglavnom, odnosi na rukovanje spisima. Ured je srediteobrade poslovnih informacija gdje se provode postupci i metode povezane sa obradom,

prijenosom, izradom i pohranom razliitih oblika poslovnih informacija. Kao najiru definicijuureda moemo uzeti ovu : Ured je mjesto u kojem menaderi, struni radnici, tajnice iliuredsko osoblje obavljaju upravljake ili administrativne poslove. Uredsko se poslovanje

razvilo u 19. stoljeu kad se i proizvodilo trino poduzetnitvo, a kako se gospodarstvo svevie razvijalo, tijekom 20 stoljea pronalaze se naini ubrzanja izvoenja radnih zadataka uuredima. Pojavljuju se podruja uredskog poslovanja poput unutarnje organizacije ureda,planiranje radnog prostora u uredu, uvode se procedure za planiranje rada, razvija se

metodologija upravljanja uredskim osobljem i opremom. Informacijski sustav je skup ljudi i

opreme koji po odreenoj organizaciji obavljaju obradu, dostavu i pohranu informacijakorisnicima. Izgrauje se u svrhu ubrzanja izvoenja poslovnog procesa i dijeli se napodsustave prema dva kriterija : poslovne funkcije i razina odluivanja. Podsustavi su :prodaja, nabava, skladino poslovanje, financije, raunovodstvo, proizvodnja i upravljanjeljudskim resursima. (UIS) Uredski informacijski sustav je komponenta informacijskogsustava u poduzeu, a ine ga softverske komponente za poveanje uinkovitosti osobnograda, za podrku timskome radu i potporu provoenja poslovnog procesa. Uredskiinformacijski sustav se temelji na hardveru i netveru koji se rabe za poveanje uinkovitostiradnoga mjesta, slui za obradu poslovnih procesa te ekternu i internu komunikaciju.


14/18

10

9. PC- TEMELJ UREDSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVAPC(Personal Computer) - osobni kompjuteri koji su temelj infomacijskog sustava poduzeai oni se mogu rabiti :

1. Kao sustav za obradu podataka i informacija2. Kao sustav za obradu podataka i informacja s fax-data ureajem3. Kao sustav povezan s mreom i internetom4. Kao multimedijski sustav5. Kao osobni kompjuter i TV prijamnik

Znaajke PC-ja poetkom 21. stoljea su :

1. Novi dizajn2. Snani procesori3.

Veliki kapacitet memorije

4. Brza obrada podataka5. Uinkovita prezentacija teksta i slike6. Mreni rad7. Prezentacisjki mediji8. Servisna potpora

PC u mrenim komunikacijama jeprikladan za poduzee s veom obradom podataka iinformacij a LAN konfiguracija se sastoji od dvaju ili vie meusobno povezanih PC -a kojirazmjenjuju podatke unutar mree i za obradu podravaju rad posluitelja.


15/18

11

10.ULOGA EUREDSKOG POSLOVANJAElektroniko uredsko poslovanje obuhvaa :

1. Digitalni ured2. Mobilni ured3. Virtualni ured

D- URED DIGITALNI URED

Pojam digitalnog uredskog poslovanja ili D-ureda obuhvaeni su koncepti automatizacije,standardizacije te digitalne obrade poslovnih komunikacija i dokumentacije tijekom poslovnih

procesa.

ubrzava izradu i odvijanje poslovnog komuniciranja poveava se i kvaliteta poslovnih komunikacija dodavanjem neverbalnih

elemenata u pisane poslovne komunikacije temelj je za ostvarenje mobilnog i virtualnog uredaMURED MOBILNI URED

Mobilno uredsko poslovanje ili M-ured pribliava poslovanje ureda poslovnom procesu jer

omoguuje obradu poslovnih promjena na mjestu i u vrijeme nastanka. Ureaji koji

omoguuju pristup u baze podataka uz mogunost njihova pregleda ili izmjene jesu:

mobilni Wap telefoni, PDA ureaji, notebook kompjutori, osobni kompjutori, WebTVV- URED VIRTUALNI URED

Omoguuje ukidanje fiksnih radnih mjesta te poboljanje produktivnosti uredskog osoblja jerje mogu rad na daljinu. Virtualni ured nije odreen fizikim prostorom, a temelji se naumreenosti zaposlenika, timova i grupa koji razmjenjuju znanje upotrebom Internettehnologije. Temeljna jedinica virtualnog ureda je virtualni zaposlenik koji se koristi

kompjuterskim sustavom i programima za obradu poslovnih procesa, a komunikacijskom

mreom povezan je sa drugim virtualnim zaposlenicima u razliite virtualne timove.


16/18

12

PDA- ureaj

Notebook kompjuter

Osobni kompjuter

Web TV


17/18

13

11.ZAKLJUAK

Danas je koritenje interneta postalo nuno za sve ljude. Putem internetamoemo gotovo sve potraiti to nas zanima, a najvie ga koriste ljudi kojima

je potreban za posao. Internet je postao dio svakodnevnice, a previa se da eivot bez njega u sljedeim godinama biti gotovo nezamisliv. Danas mnogiipak dolaze do zakljuka da da pristup intenetu moe poveati produktivnostljudi na nekim poslovima, pa omoguuju pristup svim zaposlenicima. Internet

je najvea svjetska raunalna mrea na koju je povezano vise od 150 milijunaraunala diljem svijeta koja svakoga dana komuniciraju, razmijenjuju razneinformacije pridonosei tako razvoju telekomunikacija i svodei problemudaljenosti meu korisnicima na zanemarivu razinu. Teko da moemo danaszamisliti ivot bez brojnih internetskih servisa kao to su : e-mail (elektonika

pota ,Irc (chatanje), www (world wide web), FTP... Ja mislim da openitokoritenje intereta je dosta korisno za ljude jer na njemu mogu pronaiapsolutno sve, ali isto tako mislim da ljudi previe vremena provode nainterentskim stranica ( najee tinejderi) i za ono to im je potrebno a i zaono to im nije, najee su to igrice, facebook i sl. Sve vie ljudi postaje ovisnoo internetu openito i provode sate i sate za raunalom. Definitvno koritenjeintereta je najpotrebnije ljudima koji se slue raunalom na poslu.


18/18

14

12.LITERATURA

OSNOVE INFORMATIKE - uvod

Vladimir imovi Franjo Maleti Winton Afri

Golden marketingTehnika knjiga Zagreb, 2010.

INTERNET

Documents

Internet u Uredskom Poslovanju